30.12.2014 Views

BUILD No.14 - BUILD magazin

BUILD No.14 - BUILD magazin

BUILD No.14 - BUILD magazin

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

www.gradjevinarstvo.rs<br />

www.build.rs<br />

broj 14 • godina IV<br />

Tema broja<br />

Podovi i<br />

podne obloge<br />

poslovanje<br />

Jezik tržišta<br />

green build<br />

Upravljanje<br />

otpadom<br />

Teški metali<br />

u zemljištu<br />

fokus<br />

Gde nam je<br />

arhitektura


Tema broja<br />

Podovi i<br />

podne obloge<br />

24<br />

Potražite<br />

u ovom<br />

broju<br />

...<br />

Sadržaj<br />

75<br />

info www.gradjevinarstvo.rs 8<br />

promo Sendvič paneli (KINGSPAN) 18<br />

poslovanje Marketing u građevinarstvu<br />

Jezik tržišta 22<br />

tema broja Podovi i podne obloge 24<br />

Lakovi na bazi vode (MUREXIN) 30<br />

PVC sportski podovi (LEVELO) 32<br />

Otirači nove generacije – 3M (EAST)<br />

AG PREDSTAVNIŠTVO BEOGRAD 33<br />

Obnova, restauracija i dubinska zaštita<br />

kamenih podova (3M STONE GROUP) 34<br />

TARKETT vizija podnih rešenja 35<br />

zanimljivosti Otirači za poslovne objekte<br />

C2C sertifikacija u Kaliforniji 36<br />

tema broja Protivklizni limovi i gazišta<br />

(PERFOM) 37<br />

Visokonosivi trapezni profil<br />

TR 80/900 (INM) 38<br />

Prilagodljiva podnožja BUZON<br />

(MARAMO) 39<br />

Kompletna sistemska rešenja<br />

za vaš pod (RINOL) 40<br />

fokus Gde nam je<br />

arhitektura arhitektura 42<br />

promo Vaš partner za krov, fasadu i<br />

hidroizolaciju (FILLI STAHL) 46<br />

energetska Termoizolacija montažnih kuća<br />

efikasnost Saradnjom sa proizvođačem<br />

do bolje izolacije 48<br />

promo Fasade sa ROCKWOOL<br />

kamenom vunom 50<br />

promo TRESPA TopLab<br />

ECO-FIBRE<br />

(POLYKEM SR) 51<br />

Proizvodnja građevinskog materijala<br />

(MARKO TODOROVIĆ MATOX) 52<br />

Firestone UltraPly TM TPO: ekološka<br />

membrana (ALTO MATERIJALI) 54<br />

Specijalisti za rad na visini<br />

(AURORA ALPEX) 56<br />

GPD BANKOVIĆ 57<br />

Fluidtherm PP-R program (PEŠTAN) 58<br />

Kalzip ® rešenja u arhitekturi<br />

(ALUMINIJUMSKI KROVNI SISTEMI) 59<br />

EKOPLAST sistemi vodovoda<br />

i kanalizacije 60<br />

Masaža za novo doba (ARCUS) 62<br />

Izvođenje montažnih objekata<br />

(ROLOMATIK) 64<br />

Nova dimenzija održavanja sistema<br />

vertikalnog transporta (TECON SISTEM) 66<br />

Zaokružen proizvođač reklama<br />

(SIGN FACTORY SIGNUM) 67<br />

Tehnička zaštita objekata (SECURITON) 68<br />

TensarTech rekonstrukcija brane<br />

(LIPEX) 69<br />

Termoizolacioni mašinski malter<br />

(IZOTEH) 70<br />

green build Upravljanje otpadom<br />

Ponovna upotreba, reciklaža i deponije 71<br />

Teški metali u zemljištu<br />

i njihov uticaj na biljke 75<br />

promo Privremene ograde (SIGMA PROMET) 78<br />

narudžbenica 82<br />

marketing u<br />

građevinarstvu<br />

Jezik<br />

tržišta<br />

22<br />

Teški<br />

metali<br />

u zemljištu<br />

i njihov<br />

uticaj na biljke<br />

Kompletan sadržaj<br />

i sve prethodne<br />

brojeve<br />

pronaći ćete na adresi<br />

www.<strong>BUILD</strong>.rs


Upravljanje<br />

otpadom<br />

71<br />

Mega-sistemi<br />

upravljanja<br />

otpadom<br />

Los<br />

Anđeles<br />

73<br />

74<br />

Principi<br />

izgradnje i<br />

logistika<br />

deponija<br />

Ponovna<br />

upotreba<br />

i reciklaža<br />

otpada<br />

72<br />

...opširnije na www.Gradjevinarstvo.rs<br />

INDEX OGLASA<br />

Aduro Quadrum www.hausbau.rs 63<br />

Alto građevinski materijali www.altoscm.eu 55<br />

Aluplast BGD www.aluplast.eu 23<br />

Azma www.azma.rs 22<br />

Botomex www.botomex.rs 8<br />

Build <strong>magazin</strong> www.build.rs 2<br />

Dema www.dema.rs 49<br />

Doka SERB www.doka.com/rs 3<br />

Esal www.esal.si 7<br />

Gas net inženjering gasnet@sbb.rs 12<br />

Gates www.gates.co.rs 14<br />

Industrijski podovi Jagodina www.rpm-belgium.eu 25<br />

Interstones 034/705-025 36<br />

Izokop www.izokop.com 41<br />

Jadranski sajam www.adriafair.co.me 61<br />

Kingspan www.kingspan.rs 1<br />

Layher www.layher.rs 9<br />

Legi SGS www.legi.rs 15<br />

Magic Floor www.amptonwoodenfloor.com 27<br />

Metal-Cinkara www.metalcinkara.co.rs 19<br />

Mobi Mouse www.conectivia.rs 13<br />

Murexin www.murexin.com 31<br />

Nikolić viljuškari nikolic-viljuskari@microsky.net 17<br />

Obo Bettermann www.obo.rs 26<br />

Olko www.olko.co.rs 29<br />

Pavstone www.pavstone.rs 24<br />

Perin www.perin1.com 11<br />

Piramida www.piramidasm.rs 53<br />

Portal Gradjevinarstvo.rs www.gradjevinarstvo.rs 20/83<br />

R Point www.rpoint.rs 28<br />

Rollplast www.rollplast.com 47<br />

Rolomatik www.rolomatik.com 65<br />

Šumadija granit sumadijagranit@ptt.rs 84<br />

Termodom www.termodom.rs 10<br />

Trimo Inženjering www.trimo.rs 16<br />

YUbel inžinjering www.yubelinzinjering.co.rs 48<br />

RUBRIKA OGLASI<br />

Aleksić limarija www.limarijaaleksic.com 80<br />

Cementni proizvodi www.cementni.co.rs 80<br />

Granora www.granora.net 80<br />

Klima DOP www.klimadop.com 80<br />

Kolos RR www.kolosrr.co.rs 79<br />

Kolubara gas tomic.miloje@nadlanu.com 79<br />

Krstonošić krston@sbb.rs 79<br />

Nivas CO www.nivas.co.rs 79<br />

S.R.R. Mitrović ranko86@hotmail.com 79<br />

Šens www.parketshop.net 79<br />

Trag u prostoru traguprostoru@hotmail.com 80


A R H I<br />

neprofitno stanovanje, blok 61, Beograd, autor Grozdana Šišović<br />

Naslovna strana:<br />

KINGSPAN PANELI<br />

REDAKCIJA<br />

GLAVNI UREDNIK<br />

Tomislav Stamenić<br />

Da li je rano da pričamo o arhitekturi Da li ona treba da dođe na kraju, kada<br />

uredimo sve ostalo: katastarske knjige, urbanističke planove, zakone, opštu<br />

ekonomsku situaciju, itd Da li će političari tek tada pozvati, ili bar pomenuti,<br />

projektante dok seku vrpce pred novim kućama Ako je tako, zašto uporno i<br />

dalje školujemo stotine arhitekata svake godine Da bi mogli da nacrtaju palirske<br />

planove, da iskotiraju sve potrebne detalje, da ima ko da pripremi projekat za<br />

dobijanje dozvola, da ima ko majstorima da stoji nad glavom Nadam se da ne.<br />

Arhitektura je verovatno jedna od najčudnovatijih<br />

profesija kod nas i nemoguće je o njoj napisati<br />

smislen tekst. Uvek će zvučati kao pokušaj da<br />

maturantu objasnite šta to znači biti arhitekta, u<br />

Srbiji. Da li ste to nekad pokušali Praktično nemoguć<br />

zadatak...<br />

Učene glave lamentiraju nad profesijom optužujući<br />

bolonjski sistem školovanja da će upropastiti struku,<br />

da ne pruža dovoljno tehničkog znanja, da ne<br />

osposobljava studente za posao. Recimo da to jeste<br />

tako. To bi tada značilo da je stari sistem u tome<br />

uspevao. To bi dalje značilo da je naša arhitektura<br />

pre bolonjskog sistema bila u rukama odlično<br />

obučenih i obrazovanih stučnjaka. A... gde se to<br />

vidi u našem okruženju<br />

Sa druge strane, brojni su primeri dobrog prijema<br />

za naše arhitekte na katedrama i u biroima<br />

širom sveta. Naravno, i kod nas rade arhitekte koje<br />

o svom pozivu znaju sve što može da se zna, ali,<br />

mora biti da oni nisu jedini koji potpisuju projekte.<br />

Opet, kada ste poslednji put čuli u medijima da<br />

je sagrađena zgrada tu i tu, po projektu arhitekte<br />

ili biroa tog i tog Uglavnom su izvođači prosto<br />

podigli zgradu i to je sve što se o njoj ima reći.<br />

Studenti i mlade arhitekte rade u nezvaničnim biroima<br />

razrade projekata za domaće tržište i beli<br />

svet. Neće biti potpisani, nemaju radni staž, čuli<br />

su da postoji pojam prekovremeno ali im nije sasvim<br />

jasno koja je razlika između prekovremenog,<br />

vikend-konkursa i regularnog radnog vremena.<br />

Starije kolege se sećaju da cena projektovanja iznosi<br />

određeni procenat ukupne cene investicije.<br />

Međutim, izgleda da to ne znaju oni koji investiraju.<br />

Overa projekta košta toliko, lepljenje pločica<br />

toliko, dopremanje betona toliko, malterisanje toliko,<br />

stolarija toliko...<br />

Koliko košta crtež, ideja, rešenje To ne košta jer<br />

je opšti stav da može i bez njega. Stav Zapravo<br />

praksa.<br />

Najveći investitor, Država, gradi sportske sale,<br />

obdaništa, socijalne stanove... bez arhitektonskih<br />

konkursa. Kada se umilostivi i raspiše konkurs, on<br />

ne podrazumeva da pobednik dobija posao razrade<br />

projekta jer sledi arhitektonski tender koji<br />

pobedniku daje slobodu da projekat izmeni.<br />

Zatim imamo i situaciju da, pune tri godine nakon<br />

predaje glavnog projekta za Narodni muzej<br />

u Beogradu, rešenje bude odbijeno. Muzej je pod<br />

skelama, kao i Muzej savremene umetnosti, i dve<br />

najznačajnije institucije te vrste u glavnom gradu<br />

godinama su van funkcije – u isto vreme. Apsurda<br />

je bezbroj...<br />

Arhitektonski promašaji i neetični potezi ne nailaze<br />

na osudu struke, niko se nikom ne zamera,<br />

svako radi najbolje što može i gleda svoja posla.<br />

Svoja posla<br />

Arhitektura se od drugih inženjerskih struka<br />

razlikuje po većem broju pristupa, interpretacija,<br />

raznolikijim rešenjima, i samim tim, i kada je<br />

mnogo manje nepoznatih nego što je to slučaj kod<br />

nas, ona ostavlja širok prostor za analizu, različita<br />

mišljenja, valorizaciju... Zato se ne treba plašiti da<br />

ćemo bez problema ostati. Biće ih, dostojnijih i<br />

ozbiljnijih, ali tek onda kad arhitektonska struka<br />

zaista počne da gleda svoja posla i pokuša da se<br />

izbori za svoje mesto u srpskom građevinarstvu, i<br />

naravno – za titulu koju nosi u svom imenu...<br />

Urednik,<br />

Mladen Bogićević<br />

UREDNIK<br />

Mladen Bogićević<br />

IZVRŠNI UREDNIK<br />

Aleksandra Jovanović<br />

DIZAJN I PRIPREMA<br />

Ivan Anđelovski<br />

Vladimir Končarević<br />

DIREKTOR MARKETINGA<br />

Dunja Filipović<br />

MARKETING<br />

Jelena Božić<br />

Tanja Vićentijević<br />

Katarina Đurić<br />

Monika Ilomanoski<br />

Mirna Memetović<br />

OBRADA I UNOS PODATAKA<br />

Emilija Mitić<br />

FINANSIJE<br />

Jelena Hajduković<br />

Stana Arsenić<br />

IZDAVAČ<br />

Luke Vojvodića 30<br />

11090 Beograd<br />

tel/fax: +381 11 25 62 004<br />

25 62 005<br />

e-mail: info@infonetgroup.com<br />

www.infonetgroup.com<br />

Izdavač ne snosi odgovornost za istinitost<br />

i verodostojnost objavljenih oglasa<br />

i promotivnih tekstova<br />

ŠTAMPA<br />

Rotografika d.o.o.<br />

Segedinski put 72<br />

24000 Subotica<br />

ISSN 1452-8495<br />

CIP<br />

Katalogizacija u publikaciji<br />

Narodna biblioteka Srbije<br />

Beograd 624<br />

COBISS.SR-ID 139422220


info<br />

DEVap - nova tehnologija<br />

hlađenja iz NREL-a - uštede<br />

energije preko 50%<br />

Nacionalna laboratorija SAD za obnovljivu<br />

energiju (NREL) razvila je novi proces klimatizacije<br />

za koji tvrdi da ima potencijal da<br />

smanji potrošnju energije za 50-90% u odnosu<br />

na druge efikasne sisteme istog tipa.<br />

DEVap (Desiccant-Enhanced evaporative<br />

air conditioner) koristi tehnologiju<br />

membrana kako bi kombinovao efikasnost<br />

hlađenja prilikom isparavanja i potencijala<br />

sušenja tečnog slanog desikanta (materijala<br />

za sušenje).<br />

NREL planira moguće izdavanje licenci<br />

firmama za korišćenje ovog sistema u svojoj<br />

proizvodnji. Zbog principa na kom radi,<br />

DEVap je podesan za suve klime gde isparavanjem<br />

i isušivanjem vazduha mogu da se<br />

postignu smanjenja temperature.<br />

Krađe solarnih panela u SAD<br />

DEVap<br />

Za samo dve nedelje u maju ove godine lopovi<br />

su udarili na dve škole u oblasti San<br />

Franciska i odneli solarne panele i prateću<br />

opremu u vrednosti od 50.000 dolara. Još<br />

od 2008. godine na tržištu solarnih panela<br />

poznat je ovaj problem, a od tada krađa solarnih<br />

panela sa kuća i javnih zgrada raste<br />

proporcionalno rastu novih instaliranih<br />

megavata.<br />

SolarInsure, nacionalna brokerska firma<br />

koja je specijalizovana za osiguranje sistema<br />

za obnovljive izvore energije protiv krađe,<br />

objavila je da je širom SAD broj zahteva za<br />

odštetu povećan za 17% u 2009. u odnosu<br />

na 2008. godinu. Ara Agopian, predsednik<br />

SolarInsure-a kaže da je firma prestala da<br />

izdaje osiguranja za instalisane sisteme<br />

koji nemaju sprovedene odgovarajuće mere<br />

obezbeđenja od krađe.<br />

Kalifornija ima najveći broj instaliranih<br />

solarnih PV panela, i samim tim, najveći<br />

procenat porasta broja krađa – 26%<br />

u 2009. godini. Naravno, kako industrija<br />

napreduje, poboljšavaju se i sigurnosne<br />

karakteristike. Na primer, firma GridLock<br />

Solar Security nudi proizvod koji povezuje<br />

sve solarne panele u sistemu u jedno<br />

sigurnosno kolo povezano sa centralnom<br />

jedinicom za nadzor. Kada se makar jedan<br />

od panela odvoji iz sistema, kolo se prekida,<br />

oglašava se alarm, i sistem automatski<br />

poziva lokalnu policijsku stanicu.<br />

dok ne stignu fensi<br />

rešenja, može i ovako –<br />

primer zaštite solarnog<br />

panela od krađe<br />

Start-up kompanija Tigo Energy napravila<br />

je dodatak za postojeći solarni sistem koji<br />

služi za monitoring i povećanje efikasnosti<br />

fotonaponskih (PV) panela. Čip koji<br />

se ugrađuje u panel bežično komunicira sa<br />

centralnom kontrolnom jedinicom. Ukoliko<br />

dođe do prekida komunikacije, panel se automatski<br />

deaktivira (prestaje da isporučuje<br />

električnu energiju) i dolazi do alarmiranja.<br />

Deaktivirani panel bez specijalnog sigurnosnog<br />

koda nemoguće je ponovo aktivirati.<br />

Kongresmen iz Kalifornije, Mike Thompson,<br />

pripremio je predlog – Solar Technology Roadmap<br />

Act koji bi trebalo da sačini nacionalni<br />

registar za serijske brojeve solarnih panela<br />

(trenutno je na razmatranju u Senatu).<br />

Univerzitet u Saudijskoj Arabiji<br />

dobitnik LEED sertifikata<br />

Univerzitet za nauku i tehnologiju kralj<br />

Abdul (KAUST), Sudijska Arabija, prvi je<br />

projekat sa LEED Platinum sertifikatom u<br />

toj zemlji, ali i najveći sertifikovani projekat<br />

te vrste u svetu sa svojih 496.000m 2 . O<br />

ovom projektu portal Gradjevinarstvo.rs<br />

pisao je povodom objave nagrade AIA za<br />

10 najboljih primera održive arhitekture<br />

za 2010. godinu – 2010 COTE Top Ten<br />

Green Projects.<br />

KAUST<br />

Ukupno 1.152 solarnih kolektora za zagrevanje<br />

vode zahvata površinu od 4.134m 2<br />

i proizvodiće oko 50GJ energije dnevno.<br />

Površina fotonaponskih panela na monumentalnom<br />

krovu za proizvodnju električne<br />

energije iznosi 16.567m 2 . Ova instalacija<br />

proizvodiće 4MW obnovljive energije što će<br />

smanjiti potrošnju energije za 5,7% od ukupnih<br />

potreba univerzitetskog kompleksa.<br />

Pored toga, 35% energije u kompleksu biće<br />

iz obnovljivih izvora posredstvom distributera<br />

energije. Hlađenje cevima sa plafona i<br />

UFAD tehnologija klimatizacije omogućavaju<br />

uštede od 24,5%. U okviru kompleksa<br />

su i dva solarna tornja po 75m visine. Dva<br />

ventilatora prečnika po 3m izbacuju 95m 3<br />

vazduha u sekundi. Energija sunca stvara<br />

razliku pasivnog pritiska i nastaje lagani<br />

povetarac kroz zasenčena dvorišta. Na ovaj<br />

način postiže se bolji komfor van zgrada<br />

kampusa tokom 75% godine. Sistemi automatske<br />

kontrole uticaj ljudskog faktora na<br />

potrošnju energije svode na minimum.<br />

U planu je instalacija ukupno 900.000m 2<br />

solarnih panela koji će, po završetku radova,<br />

proizvoditi svih 100% potreba za električnom<br />

energijom čime će ceo kampus postati<br />

karbon-neutralan.<br />

Deligradska 14/2, 11000 Beograd<br />

tel: 011 2683 503, 2658 433<br />

fax: 011 3611 573, 3621 781<br />

email: office@botomex.rs<br />

studio@botomex.rs<br />

www.botomex.rs<br />

Airport city Beograd – Isporuka 12600m 2 ker. pločica<br />

i granitne 8 keramike<br />

GTC Avenue – Isporuka i ugradnja 34000m 2 ker. pločica<br />

i granitne keramike i gradjevinske hemije Mapei<br />

Hotel Splendid – Isporuka 45000m 2 ker. pločica<br />

i granitne keramike<br />

Poslovni objekat, blok 26 – Isporuka i ugradnja 8000m 2<br />

ker. pločica i granitne keramike i gradjevinske hemije Mapei


Perrinepod – luksuzna montažna<br />

kuća od prefabrikovanih<br />

armirano-betonskih modula<br />

Perrinepod je proizvođač montažnih kuća<br />

i zgrada luksuznijeg tipa. Reč je o gradnji<br />

prefabrikovanim armirano-betonskim panelima<br />

kojima je dobijena kapsula otporna<br />

i na ekstremne vremenske prilike.<br />

Perrinepod luksuzne kuće najčešće čini nekoliko<br />

spojenih modula, često i različitih<br />

dimenzija kako bi se dobila razigranija forma.<br />

Na sajtu proizvođača tvrdi se da tipična<br />

kuća koju isporučuju na tržište ima dva do<br />

tri modula koji čine do pet različitih kombinacija.<br />

Zbog snage konstrukcije ove kuće se preporučuju<br />

posebno tamo gde je veoma moguće<br />

prisustvo izrazito jakih vetrova ili potresa.<br />

Dakle, Perrinepod modulima mogu se<br />

graditi kuće u agresivnim sredinama (obale<br />

mora, trusna područja), urbane vile,<br />

luksuzna gradska naselja, hoteli, stambene<br />

jedinice u zonama visoke gustine naseljenosti,<br />

itd.<br />

– Perrinepod kuće nisu inferiorna kopija<br />

urbanog stanovanja niti rešenje za udaljenu<br />

kuću koje ljudi prihvataju zbog drugih okolnosti<br />

– kaže se na sajtu proizvođača. Perrinepod<br />

Pty Ltd ima veliko iskustvo na tržištu<br />

nekretnina, ali i kao izvođač i proizvođač.<br />

info<br />

Cena Perrinepod kuće kreće se od 100.000<br />

evra za dvosobnu, dok oko 200.000 evra košta<br />

kuća sa tri spavaće sobe i dva kupatila.<br />

Međutim, dok su termičke karakteristike<br />

tradicionalne kuće od opeke u Australiji<br />

R-1,9, Perrinepod ima R-6,8.<br />

Na portalu www.gradjevinarstvo.rs možete<br />

pronaći više informacija o ovom sistemu<br />

gradnje i pogledati video-klip izgradnje<br />

kuće na sprat Perrinepod armirano-betonskim<br />

prefabrikovanom montažnom konstrukcijom<br />

– za samo tri dana.<br />

O kakvoj homogenoj armirano-betonskoj<br />

strukturi je reč najbolje oslikava podatak da<br />

se istim modulima mogu graditi višespratni<br />

objekti kao što su stambeni blokovi ili hoteli,<br />

a neki od ovih primera već se nalaze u<br />

različitim fazama realizacije.<br />

Kada Perrinepod kaže višespratno – misli<br />

se na standardni model koji je dovoljno<br />

jak da se njime načini objekat visine 30<br />

spratova.<br />

Perrinepod kuća – jedan<br />

od osnovnih modela<br />

Standardni moduli<br />

Perrinepod kuće<br />

dostupni su u tri<br />

veličine:<br />

• 6m x 7,5m<br />

(dvosobne jedinice)<br />

• 9m x 7,5m<br />

(trosobne jedinice<br />

sa jednim kupatilom)<br />

• 12m x 7,5m<br />

(četvorosobne<br />

jedinice sa dva<br />

kupatila)<br />

9


info<br />

Kongresni centar u Kini - 95%<br />

energije od Sunca<br />

Novi kongresni centar izgrađen povodom<br />

4. Konferencije solarnih gradova sveta,<br />

koja će biti održana u septembru 2010.<br />

godine, završen je u decembru 2009. godine.<br />

Iza kongresa stoji organizacija ISCI,<br />

osnovana 2003. godine, koja je posvećena<br />

povezivanju naučnika i političara koji donose<br />

zakonska akta kako bi pospešili razvoj<br />

i implementaciju obnovljivih i čistih<br />

izvora energije.<br />

Obnova Marakane – 393 miliona<br />

Obnova poznatog stadiona Marakana u Rio<br />

de Žaneiru koštaće 393 miliona dolara, objavili<br />

su brazilski zvaničnici. Radovi na rekonstrukciji<br />

najpoznatijeg stadiona na svetu<br />

počeće u avgustu, a završetak se očekuje u<br />

decembru 2012. godine.<br />

Kebony – bio-otpad<br />

za zaštitu prirodnog drveta<br />

Kebony je specijalno obrađeno drvo odličnih<br />

karakteristika modifikovano u procesu<br />

pod nazivom kebonizacija (kebonization).<br />

Ovaj proces smatra se ekološkom procedurom<br />

koja pospešuje karakteristike drveta<br />

uz pomoć bio-otpada industrije šećera.<br />

Kebony je izdržljiva alternativa impregniranim<br />

pločastim fasadnim oblogama i<br />

tropskom drvetu i proizvodi se u istoimenoj<br />

norveškoj firmi.<br />

projekat rekonstrukcije<br />

Marakane<br />

Solarni kongresni centar<br />

U Dezhou, provincija Šandong, na severozapadu<br />

Kine, podignuta je zgrada površine<br />

75.000m 2 na kojoj se nalazi preko 4.500m 2<br />

solarnih panela. Zgrada obuhvata izložbene<br />

prostore, naučno-istraživačke ustanove,<br />

prostorije za sastanke, stručna usavršavanja<br />

i obuke, kao i hotel.<br />

Izolacija krova i zidova je poboljšana u odnosu<br />

na standardna građevinska rešenja, pa<br />

će ova zgrada imati oko 30% bolje energetske<br />

karakteristike od onih propisanih kineskim<br />

standardom. Iako samo za trećinu<br />

energetski efikasnija od standarda, ona će<br />

zahvaljujući velikoj površini solarnih panela<br />

oko 95% svojih potreba za energijom dobiti<br />

od Sunca.<br />

Kapacitet Marakane, koja je izgrađena za<br />

Svetsko prvenstvo 1950. godine, povećaće se<br />

sa sadašnjih 82.238 mesta na 90.000. Novinarima<br />

je rečeno da će Marakana biti spremna<br />

da bude domaćin Kupu Konfederacija<br />

2013. godine.<br />

Džinovska rupa u Gvatemali<br />

"progutala" kuću i zgradu<br />

U glavnom gradu Gvatemale zbog nevremena<br />

je nastala džinovska rupa koja je<br />

progutala jednu kuću i trospratnu zgradu.<br />

Rupa je nastala zbog lošeg sistema odvoda<br />

atmosferskih voda za vreme obilnih kiša<br />

tokom majske oluje Agata, koja je uzrokovala<br />

poplave i brojne odrone.<br />

Slična pojava dogodila se u Gvatemali i<br />

2007. godine kada je nestala cela jedna raskrsnica.<br />

Dubina ovakvih rupa dostiže nekoliko<br />

desetina metara.<br />

Gvatemala, 2010.<br />

Kebony fasada<br />

Proces koji se zasniva na tečnom ekstratu iz<br />

bio-otpada učvršćuje celulozna vlakna u drvetu,<br />

povećava gustinu materijala i proizvod<br />

čini krućim i značajno tvrđim od prirodnog<br />

drveta koje nije tretirano na ovaj način.<br />

Kebonizacijom se postiže da ćelije drveta<br />

budu trajno ukrućene, što umanjuje skupljanja<br />

i uvijanja za oko 50% u poređenju sa običnim<br />

drvetom. Polimer se čvrsto vezuje za ćelijsku<br />

strukturu tako da proces nije povratan.<br />

Pored toga, Kebony ne sadrži nikakve hemikalije<br />

koje mogu dospeti u okruženje i nauditi<br />

čoveku ili okolini. U fazi raspadanja, koja nastupa<br />

od trenutka kada se ovako tretirano drvo<br />

zamenjuje i baca, sa njim se može raditi sve što<br />

i sa običnim drvetom (kompost, iverje, itd).<br />

Kebony se izrađuje od nekoliko vrsta drveta:<br />

bor i žuti bor, smreka, hrast, jasen ili bukva.<br />

Sirovine za preradu nabavljaju se iz šuma<br />

namenjenih za eksploataciju sa strogim nadzorom.<br />

Boja Kebony drvenih panela je zlatno<br />

braon koja vremenom prelazi u sivu. Kada je<br />

izložen suncu i kiši, Kebony dobija zanimljivu<br />

srebrno-sivu patinu.<br />

Beograd 011/347-05-05, 263-32-42, 331-71-66, 341-22-17<br />

N.Sad 021/824-428<br />

Jagodina 035/253-836<br />

Niš 018/4542-790<br />

Palić 024/755-585<br />

018/268-988<br />

Smederevo 026/649-639<br />

Čačak 032/461-063<br />

Šabac 015/375-549 Požarevac 012/531-824<br />

10<br />

Pančevo 011/274-8090 Kragujevac 034/6794-980


info<br />

Kineski zid<br />

Tajna izdržljivosti Kineskog zida<br />

Tajna izdržljivosti Kineskog zida leži u<br />

lepljivom pirinču koji su radnici za vreme<br />

vladavine dinastije Ming upotrebljavali<br />

kao izrazito čvrst malter, otkrili su kineski<br />

naučnici:<br />

– Veliki Kineski zid izgrađen je pre 600<br />

godina, a za izgradnju se koristila mešavina<br />

smese od lepljivog prinča i kreča – objasnio<br />

je Džang Bingđijan, profesor hemije<br />

na Univerzitetu Hangdžu u istočnoj Kini.<br />

Građevinski radnici drevne Kine su koristili<br />

ovu smesu još pre 1.500 godina, naveo je on.<br />

Lepljivi malter od pirinča učvrstio je cigle i<br />

kamene blokove tako snažno da na nekim<br />

mestima još uvek ni korov ne može da raste.<br />

Ovaj drevni malter proizveden je od mešavine<br />

organskih i neorganskih komponenata<br />

– amilopektina i kalcijum-karbonata, kazao<br />

je dr Džang, dodajući da je amilopektin pomogao<br />

u stvaranju kompaktne mikrostrukture<br />

koja je omogućila da Kineski zid bude<br />

stabilniji i da ima veću mehaničku čvrstinu.<br />

Građevinari su koristili pirinač i za izgradnju<br />

grobnica, pagoda i gradskih zidina.<br />

Neke građevine su bile dovoljno čvrste da se<br />

odupru jakim zemljotresima i drugim prirodnim<br />

nepogodama. U vreme izgradnje Velikog<br />

zida, stanovnici južne Kine su se bunili,<br />

jer su vlasti zaplenjivale sav pirinač kako bi<br />

se nahranili radnici i sagradio zid. Kineski<br />

zid je najveća građevina na svetu i proteže<br />

se od stepa srednje Azije do Žutog mora,<br />

dužinom od 2.450 kilometara.<br />

Arhitekte na udaru nove vlade<br />

Nova koaliciona vlada u Velikoj Britaniji<br />

najavila je velika kresanja potrošnje u sektoru<br />

javnih radova i investicija, a pre sudova<br />

i policije, arhitekatama je bilo jasno da će<br />

ova odluka u velikoj meri uticati na njihov<br />

položaj. Naime, već prvog dana nove vlade<br />

zaustavljen je projekat proširenja aerodroma<br />

Hitrou vredan 13 milijardi funti, ali pravi<br />

udar profesiji biće zaustavljanje ulaganja u<br />

okviru programa Gradimo škole za budućnost<br />

– BSF (Building Schools for the Future) vrednog<br />

55 milijardi koji je pokrenula vlada<br />

Brown-a.<br />

Novi ministar za obrazovanje Velike Britanije,<br />

konzervativac Michael Gove prošle<br />

nedelje izjavio je da arhitekte ubiraju kajmak<br />

sa ovog programa. Kraljevsko udruženje arhitekata<br />

– RIBA, kaže da građevinska industrija,<br />

koja u Britaniji čini oko 10% BDP-a,<br />

treba da igra ključnu ulogu u obnovi nakon<br />

ekonomske krize. RIBA je pozvala na akciju<br />

u tri glavne tačke: izvlačenje iz krize na<br />

tržištu nekretnina, održivost i unapređenje<br />

lokalnih samouprava.<br />

11


info<br />

Kako se pravi uvozni<br />

egzotični kamen<br />

Deca od samo šest godina rade 12 sati<br />

dnevno u nekim kamenolomima peščara<br />

u Indiji. Ipak, mnogi uvoznici kamena u<br />

Velikoj Britaniji ne znaju za ovo, ili ne žele<br />

da znaju. Industrija kamena ne razlikuje se<br />

mnogo od modne i tekstilne, ili industrije<br />

hrane, bar sudeći prema eksploataciji dečijeg<br />

rada. Da li je posao uvoznika da garantuje<br />

da je njegov proizvod plod koliko<br />

toliko humanog rada, ili mu je posao samo<br />

da zaradi više<br />

Pre pet godina, direktor nabavke u firmi<br />

Marshalls zadesio se na tribini Indijskog<br />

komiteta Holandije, organizacije koja želi<br />

da podigne svest na Zapadu o ugroženim<br />

grupama na tom potkoninentu. Tada su izneli<br />

mnogo detalja u vezi sa proizvodnjom<br />

kamena peščara, naročito dečijeg rada koji<br />

uključuje ova industrija. Kako njegova firma<br />

Marshalls uvozi velike količine prirodnog<br />

kamena iz Indije, Chris Harrop je otišao u<br />

Indiju da ispita uslove u kamenolomima iz<br />

kojih njegova firma kupuje kamen. Ono što<br />

je tamo video zaprepastilo ga je:<br />

– Morao sam lično da se uverim o dečijem<br />

radu u tim kamenolomima – kaže on<br />

– Unajmio sam vodiča i vozili smo se dva<br />

sata prašnjavim putem do kamenoloma.<br />

Niko nas nije očekivao tako da smo se samo<br />

zaustavili i prošetali okolo. Preda mnom su<br />

bila dva dečaka u papučama koji su radili sa<br />

pneumatskim čekićem. Kasnije sam saznao<br />

da imaju 13 i 15 godina. Njihovi roditelji<br />

rade u drugom kamenolomu. U drugom rudniku<br />

zatekao sam desetinu dece koja rade<br />

na gomili kamena. Razgovarali smo sa dve<br />

devojčice, imale su 8 i 11 godina, kao moje<br />

ćerke. Tada sam zaista bio pogođen.<br />

Danas Marshall sprovodi mere u svojim rudnicima,<br />

ali to ne rade svi...<br />

– Ljudi se prosto ne pitaju o lancima isporuka,<br />

bilo da je reč o ovome ili modi i hrani<br />

– kaže Julia Hawkins, iz Ethnical Trading<br />

Initiative-a.<br />

Ipak, u januaru je član parlamenta Jim Sheridan<br />

pozvao da firme prestanu da uvoze<br />

peščar ovakvog porekla i do sada je taj dokument<br />

potpisalo 58 članova parlamenta.<br />

DECA I ROBOVLASNIŠTVO<br />

Deca rade teške poslove ne samo zbog velikog<br />

siromaštva porodica. Ona su dolazila sa<br />

roditeljima u kamenolome i kada su roditeljima<br />

povećali plate jer nema škola i obdaništa, niti<br />

ko da se stara o njima. Tako opet završavaju<br />

pomažući roditeljima, naravno besplatno.<br />

najjeftinija radna snaga<br />

Postoji i sistem u kom radnik pozajmi novac<br />

od poslodavca i radi za dug. Ukoliko ne uspe<br />

da vrati, dug nasleđuju deca, koja se praktično<br />

rađaju u ropstvu. Iako je ropski rad u Indiji zabranjen<br />

1976. godine, procene su da oko 90%<br />

radnika tamo radi samo zato da otplati neki<br />

početni dug.<br />

Deca su uglavnom zadužena za proizvodnju<br />

kamena oblika opeke koji se prave od otpada<br />

većih komada. Ovaj kamen čini oko 15% proizvodnje.<br />

Ovo rade devojčice i sitnija deca jer<br />

treba manje fi zičke snage. Veliki problem su i<br />

mnogi divlji kamenolomi u kojima su uslovi najgori<br />

i iza kojih ostaje samo gomila nabacanog<br />

šuta na horizontu. Pored industrije kamena,<br />

slično je stanje u proizvodnji opeke i betonskih<br />

blokova (pogledaj fotografi ju) ■<br />

U međuvremenu, zahvaljujući recesiji, sve<br />

više britanskih firmi radi na građevinskom<br />

tržištu Indije. U februaru je nastao projekat<br />

javno-privatnog partnerstva – British–India<br />

Roads Group. Iza te grupe stoji Ministarstvo<br />

za trgovinu i investicije Velike Britanije<br />

i, sa strane privatnih kompanija, Balfour<br />

Beatty, Vinci, Arup i Aggregate Industries.<br />

Tako britanske firme imaju još više prilika<br />

da budu povezane sa materijalima koje su<br />

proizvodila deca.<br />

U Britaniji, peščar iz Indije koristi se kao<br />

zamena za vrstu kamena British York (britanski<br />

jork) koji je korišćen za popločavanje<br />

mnogih javnih površina, uključujući i<br />

poznati londonski Trafalgar skver. Kako<br />

je ovaj kamen postao sve ređi, cena mu je<br />

znatno skočila, i firme su počele da tragaju<br />

za sličnim, ali jeftinijim kamenom.<br />

I tako, indijski ekvivalent košta duplo<br />

manje od York-a. Dobar deo peščara sada<br />

dolazi iz Kota-e, oblasti u Radžastanu.<br />

Mnogo porodica ovde radi na proizvodnji<br />

kamena koji se izvozi upravo u Britaniju.<br />

Većina zarađuje oko 1,79 funti dnevno.<br />

Pored peščara, u Indiji se vadi i krečnjak i<br />

granit koji se koriste za izgradnju puteva u<br />

Indiji. S obzirom da se Indija sprema za izgradnju<br />

i proširenje oko 80.000km auto-puteva,<br />

i da postoji pomenuta formirana grupa<br />

za puteve British-India Roads Group, Britancima<br />

ruke svakako neće biti čiste.<br />

Borba protiv problema<br />

Godine 2007. kompanija Marshall pokrenula<br />

je nevladinu organizaciju Hadoti Hast<br />

Shlip Sansthanthat kako bi pomogla porodicama<br />

koje rade u kamenolomima. Zahvaljujući<br />

tome otvorene su četiri škole i šest<br />

zdravstvenih centara sa besplatnim uslugama.<br />

Naravno, kontrolišu se redovno i uslovi<br />

u kamenolomima. Kao jednostavno rešenje<br />

čini se prosto izbegavanje indijskog kamena,<br />

ali to bi moglo doneti ogromne probleme<br />

tvrdi Harrop. Bilateralni trgovinski sporazum<br />

Britanije i Indije vredan je 12 milijardi<br />

funti godišnje (bez mnogih beneficija).<br />

Projektovanje i izgradnja<br />

termotehničkih instalacija<br />

i instalacija procesne tehnike<br />

(gasne instalacije)<br />

Mite Rakića 29, 11000 Beograd<br />

12 tel/fax: 011 3821 241, 2411 556 • mob: 062 225 474


Međutim, mišljenje je da bi kompanije prosto<br />

bojkotovale bojkot i porasli bi troškovi<br />

projekata u Britaniji. Rešenje je da se novac<br />

troši na odgovarajući način.<br />

KAMEN IZ INDIJE<br />

ONO ŠTO NE ŽELIMO DA ZNAMO:<br />

• 13% dečije populacije na svetu radi<br />

• dete u fabrici prosečno radi 12 sati<br />

dnevno<br />

• Indija ima između 80 i 100 miliona dece<br />

ispod 15 godina koja rade<br />

• procenjuje se da je oko 200.000 dece<br />

zaposleno u industriji peščara u Indiji<br />

• samo Velika Britanija uvozi oko<br />

250.000 tona peščara iz Indije koji<br />

koristi za puteve, staze i popločavanja<br />

• jedan od pet radnika u kamenolomima<br />

u Indiji je dete, od šest godina naviše ■<br />

Kada je jedan uvoznik sa Ostrva upitan<br />

da li kontroliše kamenolome priznao je da<br />

nije posetio svih šesnaest, a da jedan deo<br />

kupuje i od posrednika:<br />

– Nije moj posao da idem i proveravam u 16<br />

rudnika širom Indije.<br />

- Ne možemo samo da okrenemo glavu -<br />

Harrop se ne slaže sa njim – Ako prodaješ<br />

proizvod, tvoja je odgovornost da znaš odakle<br />

potiče. To jeste tvoj posao.<br />

Lafarge i Strabag proizvode<br />

cement za srednju Evropu<br />

Vodeći svetski proizvođač građevinskog materijala<br />

Lafarge i Strabag, najveća građevinska<br />

kompanija u srednjoj i istočnoj Evropi,<br />

potpisale su 25. maja sporazum o osnivanju<br />

kompanije Lafarge Cement CE Holding<br />

čije sedište će biti u Austriji.<br />

Lafarge će u holding uneti svoje cementare<br />

u Manersdorfu i Recnaju u Austriji,<br />

Cížkovice u Češkoj i Trbovlje u Sloveniji,<br />

a Strabag će doprineti fabrikom koju trenutno<br />

gradi u Pečuju, u Mađarskoj. Udeo<br />

kompanije Lafarge u novom preduzeću<br />

biće 70%, a Strabag će biti vlasnik 30%.<br />

U očekivanju odobrenja nadležnih organa<br />

za zaštitu konkurencije, ovo preduzeće bi<br />

trebalo da počne sa radom 1. januara 2011.<br />

godine. U potpunosti će ga konsolidovati<br />

Lafarge, a po osnivačkom kapitalu Strabag.<br />

Lafarge Cement CE Holding imaće kapacitete<br />

za ukupnu godišnju proizvodnju 4,8<br />

miliona tona cementa. Ovaj građevinski<br />

materijal prodavaće se u svim zemljama pod<br />

robnom markom Lafarge.<br />

Udruživanjem aktivnosti na austrijskom, češkom,<br />

slovačkom, slovenačkom i mađarskom<br />

tržištu, ove dve kompanije očekuju znatnu<br />

sinergiju u pogledu ulaganja i troškova.<br />

info<br />

Veliko spremanje na Kapitol Hilu<br />

Krajem juna, skele su obavile prepoznatljivu<br />

belu kupolu Senata Sjedinjenih Američkih<br />

Država na Kapitol Hilu u Vašingtonu<br />

čime je započelo farbanje kupole, osam<br />

godina nakon poslednjeg osveženja boje.<br />

Kapitol Hil<br />

Radovi će biti završeni u novembru i biće<br />

potrošeno oko 1.800 litara boje. Arhitekta<br />

Kapitola, zadužen i za ove radove, izjavio je<br />

da će biti korišćena boja pod imenom Kupola<br />

bela (Dome White). Ovo je specijalno<br />

pripremljena nijansa bele koja je razvijena sa<br />

istoričarima i konzervatorima kako bi se poklapala<br />

sa originalnom bojom zgrade.<br />

Istovremeno sa farbanjem kupole od livenog<br />

gvožđa teške preko 4.000 tona, biće<br />

ispitana eventualna pojava pukotina i drugih<br />

oštećenja kao deo pripreme za projekat<br />

restauracije. Zgrada Senata na Kapitol<br />

Hilu u upotrebi je od 1793. godine.<br />

13


info<br />

Uskoro isti uslovi na tenderima za<br />

građevinske firme iz Srbije i BiH<br />

Sporazum koji bi uskoro trebao biti parafiran<br />

između Srbije i BiH odnosi se na oblast<br />

javnih nabavki. Naime, kompanije iz BiH<br />

koje izvode građevinske radove u Srbiji često<br />

se žale da su prilikom nastupa na javnim<br />

tenderima u našoj zemlji, u startu diskriminisane<br />

u odnosu na firme iz Srbije, koje<br />

prilikom nastupa na tim tenderima imaju<br />

preferencijal od 20%.<br />

Uskoro izgradnja prvog energetski<br />

efikasnog šoping mola<br />

Projektantska kuća Projmetal iz Beograda<br />

predstavila je 2. juna 2010. godine, na<br />

Međunarodnoj konferenciji o arhitekturi<br />

i nekretninama Blok 2010, projekat izgradnje<br />

prvog energetski efikasnog šoping<br />

mola Trošarina u glavnom gradu, koji će<br />

imati 70.787m 2 .<br />

most na Adi<br />

Beograd, jul 2010. godina<br />

Dujko Hasić, ekonomski stručnjak iz Vanjsko<br />

trgovinske komore BiH, kaže da bi se<br />

potpisivanjem ovakvog ugovora stvorili<br />

uslovi da kompanije iz BiH na tenderima u<br />

Srbiji nastupaju pod istim uslovima, što do<br />

sada nije bio slučaj.<br />

Ukidanje preferencijala kojima su do sada<br />

bili favorizovani domaći preduzetnici važiće<br />

i za BiH koja je imala nešto niži preferencijal<br />

za bosanske firme nego što je Srbija.<br />

On ističe da će kompanije iz BiH koje su<br />

radile u Srbiji s ovim dobiti veću šansu za<br />

nove poslove.<br />

Dženana Avdić, sekretar Grupacije građevinara<br />

pri Privrednoj komori FBIH, kaže da<br />

bi osiguranje ravnopravnog nastupa firmi iz<br />

BiH na tenderima u Srbiji i obrnuto, bilo<br />

pozitivno, iako je broj firmi iz BiH koje nastupaju<br />

u Srbiji mali zato što Srbija ima dosta<br />

razvijen građevinski sektor. Osim toga,<br />

nastup je otežan i zbog krize koju je osetio<br />

ovaj sektor.<br />

Ekonomski stručnjaci ističu da će i BiH i<br />

Srbija umesto povlastica na tenderima morati<br />

da pronađu druge načine kako bi podržali<br />

svoje kompanije, između ostalog putem<br />

podsticaja, smanjenja doprinosa na plate i sl.<br />

Srbija je već krenula u tom pravcu. Naime,<br />

Vlada Srbije usvojila je Program podrške<br />

građevinskoj industriji Srbije vredan oko<br />

300 miliona evra, koji će se odvijati kroz<br />

pokretanje građevinskih radova u čitavoj<br />

državi i osiguranje povoljnih kredita građevinskim<br />

kompanijama.<br />

Trošarina – prvi srpski LEED<br />

– Za realizaciju tog projekta nedavno su<br />

dobijene sve potrebne dozvole – izjavila je<br />

predstavnik kompanije Projmetal Marija<br />

Petković dodajući da je ta kompanija projektant<br />

i izvođač radova. Objekat je projektovan<br />

da među prvima u regionu konkuriše<br />

za vodeći međunarodni standard – LEED<br />

sertifikat za energetski efikasne i ekološke<br />

objekte.<br />

Treći po redu šoping mol u glavnom gradu,<br />

čiji je autor arhitekta Milan Dimitrijević,<br />

nalaziće se između ulica Vojvode Stepe i<br />

Beranske.<br />

Šoping mol će zbog blizine Bulevara oslobođenja,<br />

Kumodraške ulice i naselja Banjica<br />

i Jajinci biti na lokaciji od velikog značaja<br />

za revitalizaciju tog dela grada, istakla je<br />

Petkovićeva, na konferenciji u kongresnom<br />

centru Zira. Površina građevinske parcele<br />

kompleksa prostire se na oko 5,18ha, a ta<br />

lokacija udaljena je 5,6km od centralnog<br />

gradskog jezgra.<br />

14


info<br />

BAZEN NA 55. SPRATU<br />

MARINA BAY SANDS U SINGAPURU<br />

Bazen tri puta veći od olimpijskog standarda,<br />

na visini od 55 spratova sa pogledom<br />

na panoramu grada Singapura... Dobrodošli<br />

u luksuzni novootvoreni hotel Marina<br />

Bay Sands koji je privukao pažnju medija<br />

širom planete.<br />

Marina Bay Sands<br />

Marina Bay Sands<br />

pogled iz bazena<br />

A kako i ne bi, kada je u pitanju kompleks od<br />

2.560 soba i apartmana, u čijem sastavu se<br />

nalaze šoping centri, pozorišta, muzej i kazino.<br />

Doduše, ogromni bazen na vrhu zgrade<br />

koji se nalazi na samoj ivici bio je glavna atrakcija<br />

otvaranja hotela na kom su pevale Dajana<br />

Ros i Keli Rouland.<br />

– Marina Bay Sands će biti centralna tačka<br />

oko koje će eksplodirati turizam u Singapuru<br />

– rekao je Šeldon Adelson, predsednik Las<br />

Vegas Sands korporacije koja je izgradila ovaj<br />

velelepni hotel, koji je trebalo da bude otvoren<br />

još 2009. god, ali je to odloženo zbog fi nansijskih<br />

problema.<br />

Predsednik hotela Tomas Arasi kaže da su<br />

očekivanja od Marina Bay Sands-a ogromna:<br />

nadaju se da će ga dnevno posetiti 70 hiljada<br />

ljudi, odnosno 18 miliona godišnje ■<br />

Marina Bay Sands<br />

u toku izgradnje<br />

15


info<br />

Titovo atomsko sklonište<br />

– 4,6 milijarde dolara za<br />

beskorisnu rupu<br />

Grupa balkanskih umetnika planira da pretvori<br />

jedan od najskupljih vojnih objekata<br />

na svetu, tajni bunker bivšeg jugoslovenskog<br />

lidera, u jednu od najprovokativnijih evropskih<br />

likovnih galerija. Plan umetnika je da<br />

pretvore bunker iz vremena hladnog rata –<br />

skriven ispod udaljenog šumovitog brda u<br />

južnoj Bosni – u likovnu galeriju.<br />

Masivni bunker, zakopan duboko ispod<br />

brda nekih četrdesetak kilometara južno od<br />

Sarajeva, završen je 1979. godine da bi udomio<br />

jugoslovenskog vođu Josipa Broza Tita<br />

i 350 njegovih najbližih saradnika u slučaju<br />

nuklearnog rata.<br />

Pre krvavog raspada Jugoslavije samo su četvorica<br />

najviših generala i šačica vojnika zadužena<br />

za održavanje bunkera znali za njega.<br />

Danas bunker čuva i održava vojska Bosne<br />

i Hercegovine iako on nema vojnu namenu.Vojska<br />

BiH i lokalne vlasti u obližnjem<br />

mestašcu Konjic, koje će uskoro preuzeti<br />

vlasništvo nad prostorom od vojske, dozvolili<br />

su umetnicima da ga koriste. U poslednje<br />

vreme, vojnici su organizovali obilaske<br />

bunkera za umetnike, vodeći ih dugim hodnicima<br />

i objašnjavajući im namenu raznih<br />

prostorija, na kratko uključujući agregate.<br />

26 GODINA IZGRADNJE<br />

Da se famozni atomski udar ikada dogodio<br />

(s leva ili sa desna), šačica odabranih<br />

imala bi mogućnost da živi udobno<br />

u bunkeru šest meseci bez izlaska na<br />

površinu.<br />

Izgradnja kompleksa na dubini od 280 metara,<br />

sa sve rezervoarom sveže vode, moćnim<br />

agregatima, ventilacionim sistemom, konferencionim<br />

salama i privatnim odajama potrajala<br />

je 26 godina i koštala je 4,6 milijardi<br />

dolara. Šta bi se dogodilo sa SFRJ da je taj<br />

novac uložen u neke druge projekte, na primer,<br />

puteve ili obrazovanje<br />

– Izgrađen je u iščekivanju katastrofe koja se<br />

nikada nije desila – kaže Branislav Dimitrijević,<br />

umetnik iz Srbije, odabran da bude jedan<br />

od tri selektora prve dvogodišnje izložbe<br />

planirane za maj 2011. godine – Umesto<br />

toga, preživeli smo običan rat koji se vodio<br />

primitivnim puškama i noževima, za koji<br />

nismo bili pripremljeni.<br />

Dimitrijević je opisao bunker kao instalaciju<br />

samu po sebi, nešto što je dato i ne može<br />

da se izmeni, ali sa čim može da se poigra.<br />

Umetnici veruju da će darivanjem novog života<br />

Titovom bunkeru kao likovnoj galeriji<br />

izložiti sudu često apsurdno političko i kulturno<br />

nasleđe dvadesetog veka.<br />

– Planirali su da se sakriju ovde šest meseci,<br />

ali šta onda Šta su mislili da će zateći kada<br />

izađu – šali se Borka Pavićević, iz Beograda,<br />

čiji je Centar za kulturnu dekontaminaciju<br />

jedan od partnera Bijenala – Ovaj<br />

objekat je nastao kao rezultat apsurda... ali<br />

sada ova beskorisna stvar može da postane<br />

veoma korisna kao izraz ljudske sposobnosti<br />

da sanja – dodaje Pavićevićeva.<br />

Budući da većina umetničkih radova ostaje<br />

u bunkeru, on će tako biti preobražen iz<br />

jednog od najskupljih vojnih objekata na<br />

svetu u jednu od najvrednijih likovnih galerija,<br />

galerija za koju se umetnici nadaju da će<br />

pronaći mesto na kulturnoj karti Evrope.<br />

– Ako prevedete količinu novca utrošenu<br />

na izgradnju ovog bunkera u druge projekte<br />

na koje je mogao da se potroši, kao što su<br />

izgradnja škola ili puteva, pada vam na pamet<br />

da se ratovi u bivšoj Jugoslaviji možda<br />

ne bi desili da su prioriteti u investicijama<br />

bili drugačiji – kaže Petar Ćuković, selektor<br />

iz Crne Gore.<br />

<br />

16


info<br />

Danby Dale – pionirski Passivhaus<br />

projekat zvanično sertifikovan<br />

Prva passivhaus kuća na Ostrvu, zidana<br />

u tradicionalnom stilu sa sendvič zidom,<br />

izgrađena je po ceni od 141.000 funti (oko<br />

168.000 evra – više o ceni i drugim detaljima<br />

izgradnje potražiti na internet portalu<br />

Gradjevinarstvo.rs) i troši 90% energije za<br />

zagrevanje manje od prosečne.<br />

Projekat u Zapadnom Jorkširu tokom 12 meseci<br />

izgradnje pratio je sajt Building iz Velike<br />

Britanije. Kuću je gradila kompanija Green<br />

Building i predstavlja pionirski poduhvat<br />

gradnje kuće koja spaja Passivhaus standard<br />

i tradicionalni sendvič zid karakterističan za<br />

ovu oblast Velike Britanije. Pored toga, za<br />

gradnju su korišćena i iskustva lokalnih graditelja<br />

i njima poznati građevinski materijali.<br />

Postoji preko 10.000 sertifikovanih Passivhaus<br />

objekata na svetu. Najvećim delom<br />

građeni su od drvene konstrukcije ili blokovima<br />

sa spoljašnjom termoizolacijom. Sa<br />

druge strane, kuća Denby Dale je građena<br />

sa sendvič zidovima kod kojih je u sredini<br />

izolacija, sa unutrašnje strane betonski blokovi,<br />

a sa spoljašnje zidana kamena fasada.<br />

Važno je bilo dokazati da je moguće, uz lokalne<br />

graditelje koji koriste njima poznate<br />

sisteme gradnje, postići jedan ovako zahtevan<br />

standard energetski efikasne gradnje.<br />

Usvojen Zakon o pomoći<br />

građevinskoj industriji<br />

Zakon o podsticanju građevinske industrije<br />

u uslovima ekonomske krize, koji srpska<br />

gradilišta i firme treba da podigne na noge,<br />

u četvrtak, 1. jula, usvojen je u Parlamentu.<br />

Ovaj dokument treba da omogući da što više<br />

domaćih preduzeća dobija poslove. Vlada<br />

određuje prioritete izgradnje puteva, škola,<br />

obdaništa i drugih objekata. U realizaciji<br />

mogu učestvovati preduzeća čije je sedište<br />

u Srbiji. Mora se koristiti domaći materijal<br />

i to najmanje 70 odsto, ako se oprema istog<br />

kvaliteta proizvodi u našoj zemlji.<br />

– Zakon će predvideti ubrzane procedure za<br />

izbor najpovoljnijeg ponuđača za državne<br />

investicije u oblastima u kojima postoji potreba<br />

za građevinskom operativom – rekao<br />

je Dulić ranije, najavljujući Zakon. On je<br />

tada rekao i da će se ubrzavanjem procesa<br />

javnih nabavki ući u velike investicije u stanogradnji,<br />

putevima, rekonstrukciji, adaptaciji<br />

i izgradnji objekata za državu i da je<br />

jedini način da se građevinarstvo izvuče iz<br />

krize taj da država bude investitor.<br />

Prema ministru Duliću, država nije zakasnila<br />

sa ovim zakonom, koji bi trebalo da<br />

oporavi građevinski sektor, jer je sada jedini<br />

mogući trenutak kada je to moglo da se uradi.<br />

Dulić je rekao da je država spremna da<br />

Za promociju Passivhaus koncepta važno je<br />

i to što su svi ugrađeni materijali dostupni<br />

kod trgovaca u neposrednoj okolini. Takođe,<br />

ovako je ispoštovan i urbanistički zahtev u<br />

ovom delu Jorkšira koji insistira na izgradnji<br />

fasada seoskih kuća od lokalnog kamena.<br />

– Denby Dale dokazuje da je moguće graditi<br />

Passivhaus kuću uz pomoć britanskih<br />

tehnika i materijala, i to po niskoj ceni.<br />

Jednostavan kompaktan dizajn, znanje i pažnja<br />

prilikom izvođenja jesu sve što vam je<br />

potrebno da uspete – rekao je Bill Butcher,<br />

direktor Green Building Store-a<br />

DETALJ<br />

SENDVIČ ZIDA<br />

Dobra izolacija<br />

je preduslov<br />

za postizanje<br />

standarda<br />

Passivhaus<br />

za energetski<br />

efi kasne kuće ■<br />

Kuća će trošiti 90% manje energije za grejanje<br />

od prosečne kuće na Ostrvu (ispod<br />

15kWh/m 2 ) što znači da će cena grejanja<br />

iznositi oko 75 funti godišnje. Passivhaus se<br />

zasniva na dobroj izolaciji i odličnoj zaptivenosti<br />

objekta. Testovi ove kuće izmerili su<br />

zaptivenost od 0,33 izmene vazduha za sat<br />

vremena pri pritisku od 50Pa, što je oko 25<br />

puta bolje od zvaničnih propisa na Ostvru.<br />

uradi potrebne izmene Zakona o planiranju<br />

i izgradnji, kako bi se taj zakon efikasnije<br />

sprovodio, ali da će glavni stubovi zakona<br />

ostati nepromenjeni.<br />

Ministar Dulić je u junu rekao i da je legalizacija<br />

u Srbiji uspela i da tu nema potrebe<br />

za popravkama, dodajući da je 670.000<br />

građana ušlo u proceduru legalizacije i da će<br />

za tri do pet godina u Srbiji svi objekti biti<br />

legalizovani. On je rekao i da je plan da do<br />

2012. godine svi gradovi i opštine u Srbiji<br />

imaju prostorni i regulacioni plan na osnovu<br />

koga može da se izda građevinska dozvola.<br />

Opozicija je najviše zamerala što se ovim<br />

zakonom praktično anulira dokument o<br />

javnim nabavkama.<br />

Trimo nagrade za istraživanje<br />

Kompanija Trimo nagradila je desetoro<br />

srpskih stručnjaka na međunarodnom konkursu<br />

Trimove nagrade za istraživanje. Na<br />

konkursu je ove godine bilo 105 radova. Od<br />

61 rada, koliko je ukupno bilo nagrađenih,<br />

10 radova je iz Srbije. Trimove nagrade<br />

za istraživanje su međunarodni konkurs,<br />

u okviru kog društvo Trimo svake godine<br />

nagrađuje najbolje prijavljene diplomske,<br />

specijalističke i magistarske radove, te doktorske<br />

disertacije sa područja arhitekture,<br />

građevine i mašinstva.<br />

17


promo<br />

KINGSPAN<br />

KROVNI IZOLACIONI<br />

SENDVIČ PANELI<br />

Kingspan je vodeća svetska<br />

kompanija u oblasti dizajna,<br />

proizvodnje i prodaje<br />

izolacionih krovnih i zidnih<br />

visokokvalitetnih sistema<br />

za građevinarstvo.<br />

Pored fasadnih<br />

sistema,<br />

o kojima je bilo reči u ranijim<br />

izdanjima, Kingspan proizvodi i<br />

izolacione sendvič panele za krovne<br />

sisteme objekata<br />

Ponuda Kingspan sendvič panela zasniva<br />

se na četiri tipa ispune panela:<br />

•<br />

kamena vuna<br />

• poliuretan<br />

• IPN<br />

• krovno-svetlosni paneli.<br />

KINGSPAN PONUDA IZOLACIONIH SENDVIČ PANELA ZA OBLAGANJE KROVOVA<br />

KS1000 RW je trapezoidni krovni sistem sa vidljivim kačenjem<br />

za nagib krova 4° i više (7%) i postavlja se od slemena do<br />

strehe<br />

KS1000 SX je trapezoidni krovni sistem sa vidljivim kačenjem za<br />

nagib krova 4° i više (7%) i postavlja se od slemena do strehe<br />

KS1000 SM je sistem krovnih ploča sa membranom koji koristi<br />

unutrašnju platformu za pričvršćivanje, pričvršćujući direktno za<br />

konstrukciju. Pogodan je za ravne krovove i krovove pri nagibu<br />

od 0,5° i više (1%), kao i za zakrivljene krovove, a paneli se<br />

postavljaju od slemena do strehe<br />

KS1000 RM je sistem krovnih ploča sa membranom koji koristi<br />

unutrašnju platformu za pričvršćivanje, pričvršćujući direktno za<br />

konstrukciju. Pogodan je za ravne krovove i krovove pri nagibu<br />

od 0,5° i više (1%), kao i za zakrivljene krovove, a paneli se<br />

postavljaju od slemena do strehe<br />

KS1000 FF je trapezoidni krovni sistem sa vidljivim kačenjem<br />

kada je nagib krova 5° i više (8,5%), gde se paneli postavljaju od<br />

slemena do strehe. Ima povećan nivo vatrootpornosti<br />

U 2008. godini, kompanija Kingspan<br />

d.o.o, na teritoriji Srbije isporučila je<br />

preko 200.000m 2 samo krovnih panela.<br />

Naime, Kingspan raspolaže širokim spektrom<br />

krovnih panela: trapezoidnih i ravnih,<br />

sa različitim tretmanom površinskog sloja i<br />

asortimanom boja i tekstura.<br />

Sendvič panel KS1000 XD<br />

Posebno treba pomenuti sendvič panel tipa<br />

KS1000 XD (X-Dek). To je panel sa Firesafe<br />

IPN jezgrom specijalno dizajniran za<br />

izvođenje ravnih krovova na kojima se nalaze<br />

sve vrste vodootpornih membrana i čiji<br />

su nagibi oko 1° (2%).<br />

Primenljivi su na čeličnim i drugim krovnim<br />

sistemima, pri čemu minimalna temperatura<br />

unutar objekta mora da bude viša<br />

od 5°C. Poseduju odličnu toplotnu izolaciju,<br />

odličnu otpornost na koroziju, kao i dobar<br />

indeks redukcije zvuka.<br />

Ono po čemu se takođe ističu jeste i izuzetno<br />

visoka nosivost pa se mogu ugrađivati<br />

na rasponima koji su za izolacione panele<br />

bili nezamislivi u prošlosti. Poseduju vatrootpornost<br />

NRO klasifikacije, jednostavni su<br />

i brzi za ugradnju (jedna operacija umesto<br />

tri) i garantuju vrhunsku izolaciju ■<br />

KS1000 RW/GRP krovni svetlarnik je fabrički spojeni dvoslojni<br />

element pogodan za korišćenje samo sa KS1000 RW i SX krovnim<br />

panelima, i gde je nagib krova 7° i više (12%), za krovove<br />

gde se paneli postavljaju od slemena do strehe<br />

KS1000 RT crepni panel, tradicionalnog izgleda sa modernom<br />

tehnologijom je krovni sistem koji koristi vidljivo kačeći metod<br />

pričvršćivanja i pogodan je za građevinsku primenu gde je nagib<br />

krova 12° i više (21%), za krovove gde se paneli postavljaju od<br />

slemena do strehe<br />

Detaljnije informacije o svim ovde navedenim, ali i drugim proizvodima kompanije<br />

Kingspan, možete pronaći na sajtu ili se raspitati direktno kod zastupnika i<br />

distributera za tržište Srbije, Crne Gore i Makedonije – Kingspan d.o.o ■<br />

KINGSPAN<br />

Partizanske avijacije 18/I/13<br />

11070 Novi Beograd<br />

tel: +381 11 21 29 837<br />

info@kingspan.co.rs<br />

www.kingspan.co.rs<br />

18 www.build.rs


Gradjevinarstvo.rs je jedinstven internet portal za sve koji imaju potrebu za informacijama iz građevinarstva, kao i<br />

za sve koji žele da pruže informacije svim činiocima građevinske industrije.<br />

Gradjevinarstvo.rs predstavlja izuzetno moćno i nezaobilazno on-line marketinško sredstvo građevinskih kompanija<br />

i svih koji su na bilo koji način vezani za građevinarstvo.<br />

PROFIL FIRME<br />

Vaše preduzeće će biti predstavljeno logotipom,<br />

podacima, proizvodnim programom,<br />

opisom delatnosti, fotografijama....<br />

Biće istaknuto u svim kategorijama i pri<br />

svim pretragama kojima je obuhvaćeno.<br />

Objava profila firme uključuje: logotip,<br />

adresu, brojeve telefona, broj faksa, e-mail,<br />

adresu internet prezentacije, imena kontakt<br />

osoba, spisak svih kategorija (proizvodi<br />

i usluge), opis delatnosti (proizvodnog programa,<br />

reference...), do 6 fotografija, linkove<br />

ka vestima i tekstovima, prioritetno isticanje<br />

Vaše firme u svim kategorijama u<br />

kojima se nalazi<br />

120 EUR/godina<br />

PROMO TEKST<br />

Izuzetan način za predstavljanje<br />

kompanija, proizvoda ili tehnologija.<br />

Promotivni tekstovi mogu sadržati<br />

prateće fotografije i tabele.<br />

Naslov sa linkom ka tekstu se<br />

nalazi na početnoj strani kao i u do<br />

3 tematske kategorije.<br />

Ovi tekstovi ulaze u sistem<br />

pretrage i do njih je jednostavno<br />

doći i pretraživanjem ključnih reči<br />

na portalu, ali i preko internet<br />

pretraživača.<br />

60 EUR/mesec<br />

SPONZORISANI LINK<br />

Ovakav način oglašavanja sastoji se u tome da se oglašivačima<br />

nudi povezivanje odabranih ključnih reči uz naziv firme, brend<br />

ili proizvod čime se doseže maksimalan broj pripadnika ciljnih<br />

grupa.<br />

Ovaj vid kontekstualnog oglašavanja bazira se na sistemu koji<br />

skenira tekst na pojedinoj stranici, pronalazi određene (sponzorisane)<br />

reči zakupljene od oglašivača i vizuelno ih ističe.<br />

Prelazeći mišem preko tako istaknute reči, korisniku se prikazuje<br />

oblačić sa oglasnom porukom oglašivača.<br />

Uz ovaj način oglašavanja na portalu sleduje i prikaz banera<br />

pri unosu izabrane reči u polje “Pretraga” ili klikom na link te reči<br />

(u levom stupcu, na svim stranama). Veličina banera je 468x60<br />

ili 120x600px.<br />

120 EUR/mesec


BANERI<br />

Banere možete objaviti: na celom portalu (na vrhu svih stranica),<br />

u određenim kategorijama i pri unosu neke određene reči<br />

Baneri na celom portalu (na vrhu svih strana)<br />

Ovi baneri pokrivaju sve kategorije i primenjuju se u slučajevima<br />

kada nije potrebno definisati posebnu ciljnu grupu.<br />

Baneri su naizmenični. Najviše 2 banera se mogu smenjivati<br />

pri otvaranju svake stranice portala (verovatnoća prikazivanja<br />

jednog banera je 50%).<br />

H1 (468x60)<br />

300 EUR/mesec<br />

H2 (120x60)<br />

200 EUR/mesec<br />

Baneri (fiksni) na početnoj strani (home page) portala<br />

Najposećenija strana portala. Sadrži najnovije vesti i tekstove,<br />

linkove ka svim kategorijama...<br />

HP (120x160)<br />

180 EUR/mesec<br />

HP (120x60)<br />

110 EUR/mesec<br />

Baneri (fiksni) u kategorijama<br />

(grupama proizvoda i usluga) portala<br />

Oglašavanje u kategorijama omogućava vam da profilišete<br />

posetioce portala kojima će biti prikazan vas oglas.<br />

Primer: proizvođač vrata će se oglasiti u kategoriji “Vrata”,<br />

izvođač radova u kategoriji “Izvođenje građevinskih radova” i sl.<br />

Ovde se ubraja i oglašavanje u rubrici vesti, tekstovi,<br />

promo tekstovi...<br />

K1 (468x60)<br />

90 EUR/mesec<br />

K2 (120x160)<br />

K3 (120x60)<br />

K4 (120x600)<br />

60 EUR/mesec<br />

40 EUR/mesec<br />

100 EUR/mesec<br />

NAPOMENE: za zakup na period od 6 meseci odobrava se popust od 5% • za zakup na period od 12 meseci odobrava se popust od 10%<br />

minimalan period zakupa je 3 meseca • PDV nije uračunat<br />

PAKET 1 meseci puna cena PAKET 2 meseci puna cena<br />

profil firme 12 120 profil firme 12 120<br />

baner K3 6 240 baner K3 12 480<br />

promo tekst 6 360 promo tekst 12 720<br />

ukupno: 720 -40% = 432 ukupno: 1.320 -40% = 792<br />

PAKET 3 meseci puna cena PAKET 4 meseci puna cena<br />

profil firme 12 120 profil firme 12 120<br />

baner K3 12 480 baner HP120x60 12 1320<br />

promo tekst 6 360 promo tekst 12 720<br />

sponzorisani link 6 720 sponzorisani link 12 1440<br />

* Cene su prikazane u EUR, bez PDV-a<br />

Zakupom profila, banera i promo teksta<br />

(na minimalno 6 meseci) ostvaruje se popust od 40%<br />

ukupno: 1.680 -40% = 1.008 ukupno: 3.600 -40% = 2.160


poslovanje<br />

Dovoljno je podsetiti da mi ovde i dalje<br />

razgovaramo o tome da li su penobetonski<br />

blokovi za zidanje („siporeks“) ili staklena<br />

vuna opasni po zdravlje ljudi pa da bude<br />

jasno sa kakvim se neznanjem na tržištu<br />

srećemo (ovome doprinose i mahom negativna<br />

sećanja na srodne proizvode domaće<br />

proizvodnje iz SFRJ koji su po kvalitetu<br />

daleko zaostajali za onim što proizvođači<br />

danas nude).<br />

Sa druge strane, zemlje u kojima su ovi<br />

proizvodi standard (i o čijem se kvalitetu ili<br />

posledicama za zdravlje ljudi ne raspravlja<br />

ni u pabovima), otišle su u drugu krajnost<br />

– toliko ih podrazumevaju da se marketing<br />

zasniva na informacijama koje nisu sasvim<br />

direktno vezane za tehničke odlike kvaliteta<br />

i izvođenja već na zelenim karakteristikama<br />

procesa proizvodnje, kontrole kvaliteta, distribucije<br />

proizvoda i reciklaže, ili pak drugim,<br />

sasvim sporednim osobinama.<br />

MARKETING U GRAĐEVINARSTVU<br />

JEZIK TRŽIŠTA<br />

Pričaj srpski da te u Srbiji<br />

razumemo<br />

Dakle, razvijena tržišta već dugo su<br />

(i u kontinuitetu) zasićena različitim<br />

tipovima građevinskih proizvoda. Svi ovi<br />

proizvodi dobro su poznati kupcima, projektantima,<br />

investitorima, pa se u samoj<br />

marketinškoj kampanji ne gubi puno vremena<br />

za objašnjavanje namene i primene<br />

samog proizvoda.<br />

U skladu sa ovim okolnostima nastaju i<br />

različiti prospekti, proglasi, saopštenja za<br />

štampu i drugi reklamni materijali koji<br />

tamo negde možda imaju težinu u smislu<br />

značaja za raspoznavanje brenda na tržištu<br />

sa većim brojem proizvoda relativno jednakog<br />

kvaliteta.<br />

Međutim, zasnivanje marketinga u Srbiji na<br />

prevodu ovakvih materijala može izgraditi<br />

ime brenda, ali... Koliko će ljudi zapravo<br />

znati šta je proizvod koji iza tog brenda<br />

stoji Koja mu je uloga Kada se i kako primenjuje<br />

Zašto bi trebalo da se primenjuje<br />

taj proizvod a ne neki drugi Šta su prednosti<br />

u odnosu na direktnu konkurenciju<br />

Poslednjih godina ovaj problem srećemo<br />

nebrojeno puta. Čitajući reklamni materijal<br />

na srpskom doslovce preveden sa nekog<br />

stranog jezika lako se može prepoznati<br />

potpis razvijenog tržišta. U ovim slučajevima<br />

prevod često zvuči prenakićeno, može se<br />

reći i nadmeno jer podrazumeva da onaj<br />

kome se obraća o toj vrsti proizvoda već<br />

sve zna pa mu samo nedostaje da čuje ko će<br />

lepše i poetičnije o svom proizvodu pisati pa<br />

da se odluči za određenog proizvođača. Koliko<br />

puta vas neko nakon pročitanog teksta<br />

o proizvodu pita: A za šta se ovo koristi<br />

Uspeh su često postizali oni koji su, umesto<br />

insistiranja na brendiranju kakvo diktira<br />

razvijeno tržište, svojim kupcima ovde<br />

pristupili na neposredniji način, pružajući<br />

im prvo osnovne informacije, a tek zatim<br />

razvijajući priču o prednostima svog proizvoda<br />

u odnosu na druge istog tipa.<br />

Bukvalni i stručni prevodi<br />

Nekoliko je uzroka ovog problema. Česti<br />

su slučajevi da agencije koje nude usluge<br />

prevođenja (za novac) dobijeni materijal<br />

prosleđuju slabo plaćanim honorarcima.<br />

Onda se prevodi prostim kopiranjem teksta<br />

na neki od sajtova sa automatskim prevodiocem<br />

i kasnije se samo doradi (dorada ne<br />

podrazumeva slanje smislenog prevoda).<br />

Build <strong>magazin</strong> je nekoliko puta slao tekstove na<br />

prevod specijalizovanim agencijama i nakon<br />

rada „stručnih“ prevodioca morali smo iznova<br />

prevoditi plaćen tekst – na primer, kada je reč<br />

„construction“ prevedena kao „konstrukcijski“ a<br />

ne „građevinski” (građevinski inženjer), to je<br />

jasan znak da ćete sami, uz malo truda, prevesti<br />

tekst tako da vas neko u Srbiji zaista razume.<br />

Pored ovoga, i dobri prevodioci se često<br />

slabo razumeju u građevinarstvo, a sve i<br />

kad bi pitali nekog stručnjaka iz oblasti<br />

građevinarstva da pregleda njihov prevod<br />

pitanje je koliko bi i njemu bilo jasno o čemu<br />

se tačno u tekstu govori i šta je to zapravo<br />

ključno u njemu. Problem sa stručnim<br />

prevodiocima dublji je, jer, čak i oni prevodioci<br />

koje firme angažuju kao stručne za<br />

polje građevinarstva imaju višedecenijski<br />

jaz ka novoj terminologiji tako da i njihovi<br />

prevodi, naročito na konferencijama i<br />

prezentacijama, često zvuče komično, a neretko<br />

su i potpuno netačni.<br />

34000 Kragujevac<br />

Dragoslava Srejovića 89<br />

tel: 034 336 237,<br />

334 455, 336 234<br />

fax: 034 336 236<br />

e-mail: azma@verat.net www.azma.rs<br />

AZMA a.d. osnovana je 1978. god. za potrebe auto-industrije u izradi antizvučnih i antivibracionih<br />

materijala. U oblasti građevinarstva prisutni smo već 20 god. i napravili smo atraktivne proizvode i za njih<br />

dobili niz značajnih nagrada na sajmovima građevinarstva.<br />

OSNOVNI PROIZVODI SU AZMAFON (A, P I M), AZMA AD PLOČE (obojene i presvučene<br />

tkaninom), AZMA SENDVIČ (Azmafon + bitumenska obloga), AZMAVIB, PODEKS PLOČE<br />

PRIMENA<br />

U mašinstvu se koriste za izolaciju od buke i vibracija AZMAFON,<br />

AZMAVIB i AZMA SENDVIČ.<br />

U građevinarstvu za izolaciju od zvuka, udara (plivajući pod),<br />

za spuštene plafone (AD PLOČE) oblaganje potkrovlja i drugo.<br />

Za akustičku i dekorativnu obradu radijskih i TV studija,<br />

muzičkih studija, bioskopskih, pozorišnih, koncertnih i<br />

svečanih dvorana (AZMAFON A i AD PLOČE).<br />

Za regulisanje i podešavanje vremena reverberacije<br />

(AZMAFON A).<br />

Za termo i zvučnu izolaciju podova (PODEKS PLOČE<br />

dim 50x50cm).<br />

AZMAFON i AD PLOČE izrađuju se od pamučnih vlakana,<br />

otporni su na buđ i glodare, gljivice, ne trule i samogasivi su.<br />

Ekološki su čisti materijali. Za sve karakteristike posedujemo ateste<br />

Instituta u Beogradu.


Tržište građevinskih materijala, kao<br />

i svako drugo, danas je povezano<br />

u svim državama i na svim<br />

kontinentima. Najveći proizvođači<br />

prisutni su sa kraja na kraj planete<br />

pa tako i kod nas. Sa njihovim<br />

proizvodima na naše tržište stiže i<br />

nova terminologija nastala poslednjih<br />

decenija u svetu koja je ovde dobrim<br />

delom i dalje nepoznata. Da li je<br />

jezik razvijenog tržišta razumljiv<br />

kod nas Gde je granica do koje<br />

treba ići u približavanju lokalnim<br />

prilikama Treba li pričati univerzalnu<br />

korporativnu priču i čekati da tržište<br />

samo dođe na vrata To su pitanja<br />

kojima nismo posvetili dovoljno<br />

pažnje u godinama nakon izolacije...<br />

Situacija, naravno, nije nerešiva. Distributer<br />

po prirodi svog posla mora imati mnogo<br />

više informacija o svom proizvodu i lično se<br />

pozabaviti time da tekst kojim ga prestavlja<br />

na tržištu Srbije bude takav da istakne<br />

i objasni ono najvažnije. Ukoliko može<br />

da komunicira sa proizvođačem od kog<br />

uzima robu i prodaje u Srbiji, mora da zna<br />

dovoljno i da napiše skicu teksta ili da pregleda<br />

prevod tako da bude pre svega tačan i<br />

razumljiv potencijalnim klijentima.<br />

U praksi se često dešava da promotivni<br />

materijal ode u štampu ignorisan zbog<br />

zatrpanosti drugim poslovima. Greške se<br />

onda uoče tek kad ih nije moguće popraviti.<br />

Lično angažovanje zaista jeste važno i u<br />

ovom segmentu poslovanja.<br />

Uzmimo za primer hidroizolacioni materijal.<br />

Na našem tržištu postoji veliki izbor<br />

različitih tipova hidroizolacije i proizvoda<br />

različitih proizvođača u okviru jednog tipa.<br />

Često se dešava da dve različite firme rade<br />

sa istim proizvodom za hidroizolaciju. Cene<br />

su naravno veoma bliske. Obe su prevele<br />

isti reklamni materijal proizvođača. Slična<br />

je i cena transporta do mesta izvođenja<br />

(gradilišta). Za koju ćete se odlučiti<br />

Verovatno za onu koja je pričom o materijalu<br />

pokazala da će on uspešno vršiti svoju<br />

ulogu u našim klimatskim uslovima, da će<br />

dobro komunicirati sa našim materijalima<br />

i sistemima gradnje, da će izvođenje vršiti<br />

obučeni majstori... I da, sve ovo piše u katalogu<br />

proizvođača, ali kada se ovo prevede na<br />

srpski više poverenja uliva osnovna informacija<br />

obogaćena povlačenjem paralela sa<br />

iskustvima sa domaćeg tržišta i iz domaće<br />

građevinske prakse.<br />

Sve navedeno važi i za izradu prospekata i<br />

oglasa na srpskom jeziku i za tekst na sajtu i<br />

za prezentacije...<br />

poslovanje<br />

Brend vs. lokalni profit<br />

Međutim, neretko se dešava da upravo<br />

proizvođač, čak i uz jasno obrazložen otpor<br />

distributera i poznavaoca lokalnog tržišta,<br />

insistira na primeni istog obrasca bez obzira<br />

na reakciju tržišta.<br />

Koncept plasmana brenda (proizvoda)<br />

osmišljava se i odobrava u sedištu kompanije<br />

(HQ – head quarter, glavno sedište). Jednom<br />

postavljen, on se jednosmerno prenosi<br />

na sva tržišta gde je ta kompanija prisutna.<br />

Ovakav pristup pojednostavljuje PR cele<br />

kompanije i omogućava joj da iz jednog<br />

centra drži konce brenda na svim lokalnim<br />

tržištima.<br />

Srbija je, kao i toliko njenih suseda, samo<br />

jedno ostrvce, a zacrtani principi i vizuelni<br />

identitet promocije brenda retko se<br />

prilagođavaju i na nivou regionalnih tržišta<br />

( Jugoistočna Evropa, Balkan, Zapadni<br />

Balkan, itd). Zato će često, iako se čini<br />

da ovakav marketing donosi malo koristi<br />

u Srbiji, proizvođač delimično i žrtvovati<br />

neko lokalno tržište (naročito ovako malo)<br />

zarad jedinstvene šire, svetske slike o svom<br />

brendu.<br />

Dobra strana jeste to što je tada proizvođač<br />

uglavnom zadužen i za finansiranje marketinga<br />

pa teret ne pada na distributera<br />

te on iz sopstvenih resursa može dopuniti<br />

marketinšku kampanju.<br />

Ovo naročito važi za tipove oglašavanja<br />

koji ostavljaju više slobode u neposrednom<br />

kontaktu (za razliku od klasičnih oglasnih<br />

stranica i video spotova): promotivni tekstovi,<br />

plaćeni intervjui u štampanim ili elektronskim<br />

medijima, dopuna sopstvenog sajta<br />

ili profila svoje firme na online katalozima<br />

(o čemu smo pisali u prošlom broju), itd.<br />

KOMUNIKACIJA SA TRŽIŠTEM<br />

Tržište ne traži svoje lidere i brendove,<br />

kampanje i prepoznatljiv stil prezentacije...<br />

Iako sve ovo itekako utiče na poslovanje,<br />

to predstavlja prednost uglavnom u igri velikih<br />

brojeva. Zato ne prepustite samo zvaničnom<br />

jeziku kompanije proizvođača da<br />

bude vaš jedini most ka kupcima. Uključite<br />

se aktivno u objašnjavanje i predstavljanje<br />

svih prednosti onoga što nudite – i to na<br />

maternjem jeziku ■<br />

Možda zvuči opravdano reći: pa valjda<br />

oni najbolje znaju. Tačno – znaju, ali za<br />

sebe, za svoj brend. Vi ste ti koji vodite<br />

svoj posao i imate neposrednu komunikaciju<br />

sa svojim kupcima. Možete pričati<br />

isključivo jezikom kompanije, a možete<br />

pokušati nešto više (ili nešto manje) –<br />

pričati ponekad i maternjim jezikom,<br />

svojim i svoga kupca ■<br />

Svetski šampion<br />

u uštedi energije...<br />

energeto ® | prozor svetski prvak,<br />

sa najboljim vrednostima u svojoj klasi<br />

U w<br />

od 0,61 W/m²K<br />

011 30 70 328<br />

www.aluplast.eu<br />

www.build.rs


TEMA broja<br />

Podovi i podne obloge<br />

po prirodi svog položaja<br />

jesu površine u objektima<br />

koje treba da istrpe<br />

najviše nepovoljnih uticaja.<br />

Ovo je osnovni razlog<br />

zašto moraju biti izrađene<br />

od kvalitetnih, zdravih i<br />

dugotrajnih materijala...<br />

PODOVI<br />

I PODNE OBLOGE<br />

Pored opštih uticaja u<br />

enterijeru: sleganje objekta,<br />

vlažnost ili UV-zračenje koje<br />

prodire u objekat, podovi<br />

više od drugih površina trpe i<br />

pokretno opterećenje, habanje,<br />

prljanje, agresivne supstance<br />

(sredstva za higijenu ili ulja iz<br />

motornih vozila u industrijskim<br />

pogonima), itd.<br />

Pored osnovnih funkcionalnih<br />

karakteristika, podovi treba da<br />

poseduju i određene estetske<br />

odlike i u tome leži glavni<br />

problem: kako što duže zadržati<br />

prvobitni izgled površine koja<br />

trpi veoma agresivne uticaje,<br />

a pri tome koristiti zdrave<br />

materijale i završnu obradu<br />

Tehnologija izrade napreduje, materijali<br />

za podove menjaju se, a primena novih rešenja<br />

teče dinamičnije nego što je to slučaj,<br />

na primer, sa završnom obradom zidova.<br />

Ko bi pre petnaest godina rekao da ćemo<br />

parket u stanovima zameniti, ne samo<br />

laminatima, već i takozvanim hladnim<br />

podovima kao što su keramičke pločice ili<br />

kamen Ko bi rekao da ćemo podove industrijskih<br />

hala, umesto od betona, izrađivati<br />

od polimera Upravo to se dogodilo, i<br />

dogodilo se brzo.<br />

Nije u pitanju samo cena (čak nije uvek<br />

niža), razloga je više. Jednostavnost ugradnje<br />

daje prednost laminatima u odnosu na<br />

parkete jer uz osnovno znanje i malo veštine<br />

mnogi se odlučuju da sami ugrade laminat<br />

na čemu postižu dodatne uštede. Laminat je<br />

otporniji na grebanje i prljanje, jednostavniji<br />

je za postavljanje i održavanje, a neki laminati<br />

imaju furnir od prirodnog drveta kao<br />

završnu obradu ili klik sistem.<br />

Samoliveni podovi takođe pojednostavljuju<br />

ugradnju, a materijali od kojih su izrađeni<br />

imaju bolje karakteristike od običnog betona<br />

ili klasične cementne košuljice.<br />

Takođe, ne predstavlja nikakav problem<br />

da savremeni pod liven na licu mesta bude<br />

jarkih boja, kombinacija boja i oblika ili<br />

natpisa.<br />

Danas u samom podu mogu biti iscrtani<br />

pravci kretanja poput ulica na tepihu za dečiju<br />

sobu ili šeme kretanja u javnim objektima.<br />

Ovo nisu površinski crteži i habanje i<br />

poliranje ne dovode do brisanja.<br />

Tako pod dobija novu ulogu: u bolnicama<br />

i javnim zgradama možete pratiti liniju<br />

jedne boje i lako pronaći odeljenje koje<br />

vam treba, u industrijskim pogonima koridor<br />

za prolaz teretnih vozila i kranova<br />

biće dodatno naglašen što povećava bezbednost,<br />

itd. Svako oštećenje ovakvog<br />

poda lako se popravlja tako da ne ostavlja<br />

nikakvog traga.<br />

Nove tehnologije utiču i na trendove pa se<br />

danas podna obloga koja je 1980-ih kod<br />

nas imala status socijalnog poda – linoleum,<br />

smatra praktičnim, kvalitetnim i dobrim<br />

estetskim rešenjem, a mnoge vrste linoleuma,<br />

s razlogom, spadaju u luksuznije obloge.<br />

Ko bi i to rekao I to se dogodilo.


TEMA broja<br />

Čak i kada se ipak opredelite za puno drvo,<br />

danas su dostupne tehnologije obrade drveta<br />

koje u velikoj meri poboljšavaju njegove<br />

karakteristike: dugotrajnija boja, otpornost<br />

na habanje, vlagu i vodu, zaštita sredstvima<br />

neutralnim po zdravlje čoveka i okolinu, itd.<br />

Dodatno, sečenje parketa CNC mašinama<br />

ipak je donekle širem krugu kupaca učinilo<br />

pristupačnijim i mozaik parkete.<br />

Ne treba zaboraviti ni ponude tepisona, tepihe<br />

od recikliranih materijala, ali i posebno<br />

zanimljivog rešenja koje možete postaviti na<br />

terasi i u stanu – veštačku travu.<br />

Međutim, jedno treba imati na umu: potreba<br />

da podovi pomire estetsko (boje i teksture) i<br />

funkcionalno (higijena i habanje) nekada je<br />

iziskivala primenu veoma štetnih supstanci<br />

čija isparenja ugrožavaju zdravlje čoveka.<br />

Ugradnjom cevnih instalacija pod prestaje<br />

da bude prosta obloga međuspratne konstrukcije<br />

i postaje integrisani deo sistema za<br />

grejanje i hlađenje prostora.<br />

Razvoj tehnologije završne obrade podnih<br />

obloga omogućio je da betonski pod izgleda<br />

kao kameni, drveni ili pod od opeke, da<br />

keramičke pločice imaju površinski sloj od<br />

prirodnog kamena u vidu mlevenog praha<br />

ili tankog furnira, itd. Dakle, danas više<br />

nije važno kako želite da vam pod izgleda<br />

i čemu treba da služi. Danas možete dobiti<br />

više, nekada suprotstavljenih, osobina u<br />

jednom proizvodu.<br />

Ponuda proizvoda za podove pruža i druge<br />

mogućnosti: ne morate menjati stari oštećeni<br />

parket ili sklanjati parket ako želite da u jednom<br />

delu prostorije ugradite kuhinju ili kupatilo,<br />

već ga možete prekriti linoleumom sa<br />

šarom parketa ili kamena, ili pak, laminatom.<br />

Ne mora više biti nikakve posebne razlike<br />

poda dnevne sobe i poda terase, oba mogu<br />

biti načinjena od drveta, kamena, keramike,<br />

a granica između spoljašnjeg i unutrašnjeg<br />

prostora postaje transparentnija i vizuelno<br />

potisnuta...<br />

Danas to ne mora biti slučaj iako najčešće i<br />

dalje jeste. Možda bi bilo dobro povesti računa<br />

i tražiti od proizvođača sertifikat koji<br />

tvrdnju o neškodljivosti potvrđuje.<br />

Tehnologija izrade podova, pre nego druge<br />

u građevinarstvu, briše granice prirodnog<br />

i veštačkog, napravljenog i naštampanog,<br />

skupog i povoljnog, održivog i neodgovornog,<br />

unutrašnjeg i spoljašnjeg, starog i novog,<br />

toplog i hladnog...<br />

Vrste podova i osnovne<br />

karakteristike<br />

Podove možemo deliti po materijalu (drveni,<br />

betonski, itd), načinu izvođenja (npr.<br />

samoliveni), obliku elemenata (parket,<br />

brodski pod), ili po raznim drugim osobinama<br />

(topli, higijenski, otporni na habanje,<br />

vodootporni, plivajući, itd).<br />

Kao i svaka podela ni ova ne može biti savršena<br />

pa ćemo, umesto prostog indeksiranja,<br />

kroz osnovnu podelu isključivo po materijalima<br />

podsetiti na osnovne tipove podova i neke<br />

prateće karakteristike primene, postavljanja i<br />

korišćenja, kao i na mnogobrojne mogućnosti<br />

prilagođavanja poda arhitekturi objekta.


TEMA broja<br />

Zvučna izolacija podova<br />

Kao površina predviđena za<br />

kretanje podovi u velikoj meri<br />

utiču na akustični komfor u<br />

zgradama. Pored cevnih instalacija<br />

i spoljašnje buke, prenos zvuka<br />

preko podova najviše doprinosi<br />

buci u nekom prostoru. Iz tog<br />

razloga se primenjuju plivajući<br />

podovi, tj. podovi koji nemaju<br />

direktan kontakt sa samom<br />

konstrukcijom (zidovima ili<br />

međuspratnom tavanicom).<br />

Ispod poda, tj. ispod cementne<br />

košuljice, postavlja se izolacioni<br />

sloj koji apsorbuje udare (korake,<br />

kretanje vozila, vibracije zvučnika<br />

audio uređaja, kućne tehnike,<br />

itd). Takođe, ne dozvoljava se<br />

direktan kontakt košuljice sa<br />

zidovima pa se XPS-om ili drugim<br />

materijalom distancira od zida<br />

već u toku livenja (za oko 1cm).<br />

Ovo rastojanje se zatim „sakriva“<br />

lajsnama.<br />

Nakon relativno rešenih pitanja<br />

termoizolacije i hidroizolacije,<br />

tj. razvijanja pouzdanih sistema<br />

i materijala koji zadovoljavaju<br />

zahteve dugotrajnosti i kvaliteta,<br />

na red je došla zvučna izolacija.<br />

Pred sam početak krize 2007.<br />

godine sve više se pričalo o<br />

akustici kao novom izazovu<br />

građevinarstva, i svakako da će<br />

decenija pred nama biti dobrim<br />

delom obeležena upravo ovim<br />

problemom...<br />

Podovi od drveta<br />

Razvoj tehnologije svakim danom briše<br />

granicu između podova od masivnog prirodnog<br />

drveta i kompozita na bazi drveta<br />

kakvi se proizvode uz pomoć najsavremenijih<br />

tehnologija i čine sintezu najboljih<br />

karakteristika drveta i veštačkih materijala.<br />

Sa druge strane i potpuno prirodno<br />

drvo tretirano je i obrađeno tako da mu se<br />

poboljšaju karakteristike i približe veštačkim<br />

materijalima.<br />

Podove od dasaka (brodski pod) još od 19.<br />

veka počeli su da zamenjuju parketi, čija je<br />

upotreba prevagnula tokom 20. veka. Ovo<br />

se desilo pre svega zahvaljujući potrebama<br />

masovne gradnje: parket se mogao lepiti na<br />

cementnu košuljicu bez dodatne potkonstrukcije<br />

(roštilja) a manje dimenzije nisu<br />

iziskivale drvo posebno visokog kvaliteta.<br />

Dimenzija komada parketa smanjivala se sve<br />

do veličine lamel parketa kakvi su postavljani<br />

u stanovima kod nas 70-ih i 80-ih godina<br />

prošlog veka, da bi se danas trend ponovo<br />

kretao prema većim elementima i kvalitetnijim<br />

vrstama drveta za ovaj tip poda.<br />

Posebno popularni poslednjih godina jesu<br />

parketi od drveta iz tropskih predela, pre<br />

svega od bambusa. Ovi parketi, pored<br />

egzotičnog izgleda i kvaliteta, apsolutno<br />

su konkurentni i sa cenom, a težnja ka primeni<br />

održivih materijala daje im dodatnu<br />

prednost na tržištu. Dovoljno je reći da<br />

je drvetu potrebno oko 30 godina da postigne<br />

punu zrelost, dok za isti taj period<br />

može da se uzgoji šest generacija kvalitetnog<br />

bambusa.<br />

Zanimljivu ponudu parketa predstavljaju<br />

i mozaik-parketi. Kombinacija različitih<br />

vrsta drveta daje podu dve ili više nijansi,<br />

a različitim oblicima elemenata postižu se<br />

zanimljivi estetski efekti u podu. Nekada su<br />

ovakvi parketi bili prisutni samo u javnim<br />

objektima ili najluksuznijim stanovima a<br />

danas su dostupniji većem broju kupaca.<br />

Međutim, veliki udeo tržišta drvenih podova<br />

u poslednjoj dekadi preuzeli su laminatni<br />

podovi načinjeni od drvenih kompozita.<br />

Podovi od drvenih kompozita su u većoj<br />

ili manjoj meri slični prirodnom drvetu.<br />

Laminatni drveni podovi vrlo brzo su preplavili<br />

tržište zahvaljujući jednostavnosti<br />

postavljanja, praktičnosti, težnji ka očuvanju<br />

prirodnih resursa i naravno – ceni.<br />

Brzom prodoru i uspehu laminata na našem<br />

tržištu doprineo je i dugi niz godina u<br />

kojima je praktično nemoguće bilo kupiti<br />

kvalitetan parket (i drvo za druge namene).<br />

Najveći problem je bio taj što su rezerve<br />

osušenog drveta bile iscrpene tokom 1990-<br />

ih godina pa je parket prodavan sa previsokim<br />

procentom vlage. Podovi od ovakvog<br />

parketa praktično su neupotrebljivi i vrlo<br />

brzo bi dolazilo do velikih deformacija (podizanja<br />

ili rasušivanja poda).<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

26 www.build.rs


TEMA broja<br />

Kada se tome doda da je kod nas moguće<br />

sresti izvedene podove od čamovine ili jelovine<br />

na kojima zbog mekoće tih vrsta drveta<br />

ostaje trag potpetice ili nogice nameštaja<br />

onda je jasno zašto je naše tržište izgubilo<br />

poverenje u skupi parket i prihvatilo laminate,<br />

oprostivši im određene mane (pomalo<br />

veštački zvuk i osećaj pri dodiru).<br />

Ipak, čini se danas da njihov početni uspeh<br />

jenjava i da se korisnici sve rađe vraćaju prirodnijim<br />

varijantama u enterijeru.<br />

U Sjedinjenim Američkim Državama uobičajeno<br />

je da se podovi izrađuju i od OSB-a<br />

preko kojih se može (ali ne mora) postaviti<br />

samo podna obloga (tepih, etison, itd). Iako<br />

je ovo ispod uobičajenih standarda kod nas,<br />

pod vikendice, kućice za pecanje ili adaptiranog<br />

potkrovlja možete rešiti na ovaj način<br />

sa svega nekoliko komada ploča.<br />

Prednosti upotrebe OSB ploča za podove<br />

jesu cena, higijena (malo spojnica), brzina<br />

postavljanja i pouzdanost materijala.<br />

Sa druge strane, kompoziti na bazi drveta<br />

rado se koriste za spoljašnje površine: terase,<br />

bašte kafića, palube splavova i brodova.<br />

Kombinacija prirodne sirovine i vezivnih<br />

polimera čini odličnu podnu oblogu kakva<br />

se koristi i na palubama prekookeanskih<br />

jahti gde trpi slanu vodu i ekstremne vremenske<br />

uslove.<br />

Međutim, treba imati u vidu da se u SAD<br />

strogo kontroliše sastav materijala i prisustvo<br />

štetnih supstanci (VOC – isparljive<br />

organske materije).<br />

Iz tog razloga trebalo bi da OSB (ali i drugi<br />

srodni materijali poput iverice) za primenu<br />

u enterijeru ima sertifikate koji potvrđuju<br />

neutralan uticaj na zdravlje ljudi.<br />

www.build.rs<br />

27


TEMA broja<br />

JOŠ O PODOVIMA...<br />

Kao i u drugim oblastima<br />

građevinarstva, ništa nije crno-belo i<br />

trik je pronaći najadekvatnije rešenje.<br />

Bez obzira na održivost bambusa,<br />

pitanje je da li njegov transport<br />

desetinama hiljada kilometara<br />

predstavlja odgovornije rešenje na<br />

tržištu Srbije od primene domaćeg<br />

drveta. Pa opet, šta kupcu garantuje<br />

da parket domaće proizvodnje ima<br />

odgovarajuće osobine Zašto imamo<br />

više poverenja u uvezeni parket,<br />

makar iz Indonezije, nego u domaći<br />

jasenov Zašto lošom pripremom i<br />

izvedbom izuzetan materijal načinimo<br />

neupotrebljivim<br />

Podovi od keramike,<br />

kamena i betona<br />

Ploče, pločice, mozaik... razlika je jedino<br />

u veličini površine pojedinačnog komada.<br />

Podovi od pločastih elemenata mineralnog<br />

porekla druga su najčešća površina<br />

po kojoj hodamo u zgradama. Mogu se<br />

izrađivati od kamena, gline, stakla, keramike,<br />

betona...<br />

Sve su češće i kombinacije: keramičke pločice<br />

sa glazurom od mlevenog kamena, betonske<br />

ploče sa recikliranim staklom kao<br />

agregatom, laminati sa furnirom od prirodnog<br />

kamena ili keramike...<br />

Sve češća primena podnih sistema za grejanje<br />

i hlađenje prostora doprinosi i rasprostranjenoj<br />

upotrebi ovih podova. Cevi<br />

sistema predaju temperaturu cementnoj košuljici,<br />

ona podu, a pod prostoriji.<br />

Ipak, treba imati na umu da će pločice sa<br />

lameliranom završnom obradom ili glazurom<br />

imati kraći rok trajanja od pločica<br />

koje su od homogenih materijala (kamena,<br />

glinena, keramička ploča) jer će ove druge<br />

ostati iste i kada se od upotrebe izliže površinski<br />

sloj.<br />

Od podova livenih na licu mesta od mineralnih<br />

materijala svakako treba pomenuti<br />

teraco – jedan od najrasprostranjenijih podova<br />

prepoznatljiv po kombinaciji crnog i<br />

belog kamenog agregata.<br />

Teraco pod se nakon postavljanja polira specijalnim<br />

mašinama, lako se održava jer čini<br />

homogenu površinu i pogodan je za javne<br />

zgrade, stepeništa, terase, itd.<br />

Samoliveni podovi od betona koriste se u<br />

industrijskim objektima, a nekadašnje mane<br />

danas se u velikoj meri mogu otkloniti uz<br />

Da li je naša industrija sposobna da se<br />

odgovornim ponašanjem prema<br />

tržištu izbori za svoje brendove<br />

Sve dok majstori pristaju da postavljaju<br />

pod od obične jelovine – ne.<br />

Da li je sposobna da primeni specifične<br />

tehnologije kojima se može dobiti<br />

prepoznatljiv proizvod Dok izvozimo<br />

trupce i uvozimo gotove proizvode<br />

na bazi otpadaka drveta – ne. Da li je<br />

naša industrija sposobna da se izbori<br />

za svoje kupce Dok god se bori za<br />

kratkoročne ciljeve – ne.<br />

Mineralni materijali idealni su za ove podove<br />

jer, zahvaljujući svojoj velikoj gustini, kao<br />

i cementna košuljica predstavljaju termalnu<br />

masu koja akumulira toplotnu energiju i na<br />

taj način pozitivno utiče na komfor.<br />

Sa druge strane, drveni pod iznad podnog<br />

grejanja ponaša se kao toplotni izolator<br />

zbog čega bi bila umanjena efikasnost sistema.<br />

Dodatno, neposredan dodir sa izvorom<br />

toplote (cementnom košuljicom u koju su<br />

smeštene cevi) negativno bi uticao na parket<br />

(rasušivanje i razdvajanje spojnica). Prednosti<br />

ovih površina u odnosu na parket, pored<br />

navedenog, jesu i jednostavnije održavanje i<br />

dugotrajnost.<br />

pomoć specijalnih materijala za impregnaciju<br />

koji poboljšavaju vodootpornost i kvalitet<br />

površinskog sloja betona.<br />

Specijalni aditivi pospešuju i reonizaciju<br />

(tečenje) betona, pa je nivelacija prilikom<br />

postavljanja jednostavna kao i kod polimernih<br />

podova.<br />

Jednostavnija je i rekonstrukcija podova<br />

od betona livenih na licu mesta dodatkom<br />

specijalnih betona i epoksida na mestu<br />

oštećenja kao i dodavanjem tankog<br />

površinskog sloja koji na sebe preuzima<br />

negativne uticaje habanja i agresivnih<br />

supstanci.<br />

Blagoja Parovića 15/5<br />

11030 Beograd<br />

tel/fax 011/2547-959<br />

e-mail : rpoint@eunet.rs<br />

www.rpoint.co.rs<br />

PREDUZEĆE ZA PROIZVODNJU INDUSTIJSKIH PODOVA I INŽINJERING<br />

28 www.build.rs


Podovi od polimera<br />

Podove od polimera krase elastičnost i<br />

dugotrajnost, a nemaju ograničenja ni u<br />

pogledu izbora boja i ukupnog vizuelnog<br />

doživljaja poda. Ovi podovi danas ne<br />

predstavljaju samo zaštitni sloj betona koji<br />

čini osnovu poda jer su poslednjih decenija<br />

razvijeni materijali koji odlično trpe sve<br />

negativne uticaje a lakše ih je popravljati u<br />

slučaju oštećenja, i to tako da razlika stare i<br />

nove površine bude neprimetna.<br />

Ovo nije slučaj samo sa livenim podovima<br />

već i sa raznim oblogama koje se mogu ukrojiti<br />

na licu mesta i zalepiti po spojnicama<br />

tako da čine jednu neprekinutu površinu dizajniranu<br />

prema želji projektanta enterijera.<br />

Zbog navedenih karakteristika polimera<br />

koji se primenjuju za izradu podova njihova<br />

primena nema ograničenja.<br />

Teraco podovi, izrađeni od drobljenog kamena<br />

i zatim polirani, mogu se nazvati pretečom<br />

savremenih podova livenih na licu mesta.<br />

Posebno se izdvajaju samoliveni podovi:<br />

jednostavni za održavanje, odličnih<br />

mehaničkih karakteristika, postojanosti<br />

i estetike. Danas se uspešno primenjuju<br />

mnoga rešenja koja poboljšavaju osobine<br />

običnih betonskih podova. Dodavanjem<br />

praškastih materijala na izliveni svež beton<br />

postižu se bolje hidroizolacione karakteristike<br />

betona, to jest produžava se<br />

njegov vek trajanja, beton se može bojiti,<br />

može mu se dodati željena tekstura...<br />

Ostalo o podovima<br />

Naravno, spisak podova ne završava se gorenavedenim<br />

tipovima. Zavisno od želja investitora<br />

i projektanata, podovi mogu biti i od<br />

utabane zemlje, stakla ili metala...<br />

Šara na samom podu može zameniti šaru<br />

podnih obloga. Najpoznatiji primeri su podni<br />

mozaici od parketa ili kamenih ploča koje<br />

se seku CNC mašinama u bilo koji oblik.<br />

Podne obloge<br />

TEMA broja<br />

Pomenuli smo da je veoma teško pomiriti<br />

estetiku i funkciju poda tako da nema<br />

štetnih isparenja zbog prisustva supstanci<br />

koje treba da obezbede željene karakteristike:<br />

boje, lepkovi, aditivi... Iako se sve češće<br />

podne obloge prave od recikliranih materijala,<br />

i dalje je reč o veoma zahtevnim i agresivnim<br />

tehnološkim procesima, a materijali<br />

za podove potencijalni su zagađivači životne<br />

sredine.<br />

Danas je još uvek svetska vest kada neka<br />

podna obloga dobije neki od zelenih sertifikata<br />

i to se neće promeniti ni u narednim<br />

godinama.<br />

Pogodni su za spoljašnju i unutrašnju upotrebu,<br />

za prostore u kojima se zahteva visok<br />

stepen higijenskih uslova, za industrijske i<br />

javne objekte, ali i za stambene prostore.<br />

Podovi liveni na licu mesta<br />

Već smo pomenuli da postoji direktna veza<br />

između broja spojnica i higijene poda. Podovi<br />

liveni na licu mesta otklanjaju bilo<br />

kakvu pojavu spojnica u podu i idealni su<br />

za prostore koji zahtevaju posebne karakteristike<br />

funkcionalnosti i viši stepen higijenskih<br />

uslova: škole, bolnice, prostorije za<br />

pripremanje hrane, objekti prehrambene i<br />

farmaceutske industrije, skladišta...<br />

Pomenuli smo značaj poda u sistemu sa<br />

cevnim instalacijama za grejanje i hlađenje<br />

prostora, ali pod je takođe važan za prirodno<br />

osvetljenje i kvalitet vazduha u prostoriji.<br />

Ukoliko zonu poda ispred prozora<br />

ili zastakljenih vrata ne pokrijemo nekom<br />

tkanom podnom oblogom, lakiran parket ili<br />

keramičke pločice pojačaće odsjaj prirodnog<br />

svetla dalje u prostoriju. Treba pronaći sredinu<br />

između mat površina i previsokog sjaja<br />

koji može biti neprijatan koliko i ugušeno<br />

prirodno svetlo.<br />

Pod može biti rešen i kao prirodni travnjak<br />

ili vodena površina prekrivena staklom na<br />

metalnoj ili drvenoj konstrukciji.<br />

Ipak, industrija podova napreduje a pritisak<br />

propisa i zahteva kupaca sve je veći<br />

na svetskom tržištu. Nema sumnje da će<br />

tako biti i kod nas. Sa druge strane, svakodnevna<br />

otkrića u nauci sve više otkrivaju<br />

mehanizme iz prirode koji se mogu<br />

primeniti u industriji. Sintetizovne prirodne<br />

materije preuzimaju uspešnu formulu<br />

koja je nastala tokom miliona godina<br />

evolucije, i priroda se, kroz tehnološku<br />

interpretaciju, vraća u naše domove, javne<br />

i radne prostore ■<br />

Fotografije korišćene u ovom tekstu<br />

preuzete su sa sajta firme Gerflor ■<br />

www.build.rs 29


TEMA broja<br />

MUREXIN LAKOVI<br />

NA BAZI VODE<br />

Proizvodi neškodljivi po<br />

životnu sredinu<br />

Murexin prati sve najnovije tehničke<br />

standarde i dosledno ih sprovodi u interesu<br />

proizvodnje neškodljive za životnu<br />

okolinu u svim procesima. Proizvodi bez<br />

rastvarača i štetnih emisija pravi su primer<br />

zalaganja za zdravu životnu okolinu.<br />

Murexinovi lakovi na bazi vode čine oslonac<br />

novog programa lakova za parket.<br />

Oni garantuju prvoklasni<br />

rezultat<br />

koji kvalitetom<br />

ispunjava sve zahteve.<br />

Murexinovi<br />

proizvodi na bazi<br />

vode obeleženi su<br />

znakom „aqua“. Na<br />

pakovanju se nalazi<br />

logo koji ukazuje na<br />

proizvodnju neškodljivu<br />

po životnu<br />

okolinu.<br />

Vodeni lak za parket<br />

ispunjava svaki<br />

zahtev!<br />

Murexinovi vodeni proizvodi su neškodljivi<br />

i ne izazivaju neprijatne mirise.<br />

Nove tehnologije i sirovine dovele su do toga<br />

da su vodeni lakovi za parket više nego ravnopravni<br />

sa svojim prethodnicima koji sadrže<br />

rastvarače kada je u pitanju njihova hemijska<br />

i mehanička postojanost. To pokazuje<br />

i tržište. U Evropi su vodeni lakovi za parket<br />

preuzeli vođstvo i imaju tendenciju rasta.<br />

Od osnovnih zahteva u stambenim prostorima,<br />

viših zahteva u kancelarijskim<br />

prostorijama ili veoma visokih zahteva u<br />

školama i ugostiteljskim objektima: sve se<br />

površine mogu premazati Murexinovim<br />

vodenim lakovima za parket.<br />

Do pre nekoliko godina, kod lakiranja veoma<br />

zahtevnih površina uvek se posezalo za<br />

neomiljenim, ali proverenim lakovima koji<br />

sadrže rastvarače. U međuvremenu su za<br />

takve površine razvijeni lakovi za parket na<br />

bazi vode. Uz to primena novih, specijalnih<br />

sirovina u proizvodnji lakova otvara potpuno<br />

nove mogućnosti.<br />

Kako bi se krajnjem korisniku pri aplikaciji<br />

dodatno izašlo u susret pored dvokomponentnih,<br />

razvijena je serija jednokomponentnih<br />

proizvoda.<br />

Komponentom učvršćivača postizana je viša<br />

mehanička postojanost ali sada je najviše<br />

čvrstoće moguće postići i jednokomponentnim<br />

lakom. Njima se izvode tvrde površine<br />

koje ne sakupljaju prašinu, a podjednako su<br />

fleksibilne kao drveni podovi.<br />

Odgovornost prema<br />

životnoj sredini:<br />

upotrebom proizvoda<br />

na bazi vode Murexin se<br />

zalaže za održivi razvoj i<br />

odgovornost prema<br />

budućim generacijama<br />

i to sprovodi u<br />

svakodnevnoj praksi<br />

Standardni sistem sastoji se iz kita za drvo<br />

(mase za štukovanje) koja se meša sa sitnom<br />

piljevinom (ostacima nakon brušenja<br />

parketa), kako bi se dobila identična boja<br />

drveta. Na ovako pripremljenu površinu<br />

nanosi se odgovarajući pretpremaz valjkom.<br />

U Murexinovoj paleti postoje ova dva<br />

proizvoda na vodenoj bazi kao i univerzalni<br />

pretpremaz i masa za štukovanje,<br />

koji se koriste i kod primene poliuretanskih<br />

lakova ■<br />

SPECIJAL PS 90<br />

Izdvajamo jednokomponentni proizvod<br />

Lak na vodenoj bazi Specijal PS 90 koji<br />

je već našao široku primenu na tržištu<br />

Srbije. Dostupan je u dva nivoa sjaja:<br />

99% i 41%, što je takođe inovacija u postizanju<br />

visokog sjaja završne površine<br />

kada je u pitanju lak na bazi vode.<br />

Ovaj proizvod<br />

zadovoljava<br />

klasu čvrstoće<br />

prema EN C 2354<br />

klasa C (75,5mg),<br />

što odgovara<br />

najvišim<br />

zahtevima.<br />

Potrošnja pri radu<br />

valjkom je 1 litar<br />

za 10 do 12m 2 ■<br />

Sistem 12 sati<br />

Normalno opterećenje<br />

Vodena štuko masa AV 10<br />

1-2x nanošenje lopaticom (mogućnost finalnog<br />

brušenja cca. 30-45 min.)<br />

Univerzalna štuko masa LV 15<br />

1-2x nanošenje lopaticom (mogućnost finalnog<br />

brušenja cca. 1 h)<br />

MUREXIN<br />

Vodeni predpremaz AV 20<br />

1x premazati valjkom (cca 1,5h) ili 2x nanošenje<br />

lopaticom (po cca. 20 min.)<br />

Univerzalni predpremaz LV 45<br />

1-2x premazati valjkom (cca 1,5h - 12h zavisi od vrste<br />

drveta) ili 2x nanošenje lopaticom<br />

Radojke Lakić 24<br />

11000 Beograd<br />

tel: +381 11 24 22 133<br />

fax: +381 11 24 13 109<br />

info@murexin.rs<br />

www.murexin.com<br />

Vodeni lak Objekt PO 70<br />

2x premazati valjkom (po cca 4,5h)<br />

Međubrušenje pre zadnjeg radnog koraka!<br />

Vodeni lak Objekt PU 80<br />

2x premazati valjkom (po cca 4,5h)<br />

Međubrušenje pre zadnjeg radnog koraka!<br />

Vodeni lak Special PS 90<br />

2x premazati valjkom (po cca 3,5h)<br />

Međubrušenje pre zadnjeg radnog koraka!<br />

Prednost sistema sa vodenim lakovima je u brzini izvođenja. U slučaju normalnog<br />

opterećenja u stambenim prostorijama prikazani sistem je moguće završiti za 12 sati.<br />

30 www.build.rs


TEMA broja<br />

U periodu intenzivnog razvoja<br />

sporta u Srbiji, kao i sve veće<br />

pažnje koja se obraća na<br />

inicijalno ulaganje u bazne<br />

sportske objekte kao što su<br />

školske sale, multinamenske<br />

sale i fitness centri, jedan od<br />

suštinskih aspekata je odabir<br />

podloge na kojoj se sportske<br />

aktivnosti odvijaju<br />

PVC SPORTSKI PODOVI<br />

ZA NOVE GENERACIJE<br />

SPORTISTA<br />

Tradicionalan izbor sportskog poda koji<br />

se po pravilu vrlo često i danas ponavlja<br />

je parket, koji ima puno opravdanje u tradiciji<br />

i određenom nivou ekskluzivnosti.<br />

Međutim, izbor parketa kao sportskog<br />

poda u školskim i višenamenskim sportskim<br />

salama ima takođe i dug niz nedostataka<br />

poput:<br />

• visoke inicijalne cene materijala<br />

i ugradnje<br />

• složenosti postupka ugradnje<br />

• skupog održavanja i popravki<br />

• kratkog veka trajanja<br />

• visoke osetljivosti na vlagu, koja kroz<br />

eksploataciju ili održavanje<br />

nužno oštećuje podlogu<br />

• nedovoljne apsorbcije udara i nedovoljne<br />

elastičnosti konstrukcije ukoliko<br />

postavka nije izvedena potpuno stručno.<br />

Poslednji navedeni aspekt je, na duži rok<br />

gledano, najznačajniji jer dovodi do trajnog<br />

oštećenja zglobova, kolena i kičme kod generacija<br />

školske dece i mladih sportista.<br />

Sa unapređenjem tehnologije u proizvodnji<br />

PVC proizvoda, nekoliko svetskih kompanija<br />

je razvilo koncept sportskih PVC<br />

podova u rasponu od onih koji se koriste<br />

u elitnim sportskim takmičenjima poput<br />

odbojke, rukometa, malog fudbala, tenisa,<br />

stonog tenisa, pa sve do proizvoda koji su<br />

posebno dizajnirani za školske i multinamenske<br />

sale.<br />

LEVELO<br />

Bulevar Zorana Đinđića 67/14<br />

11070 Novi Beograd<br />

tel: +381 11 31 21 958<br />

31 31 851<br />

podovi@levelo.net<br />

www.levelo.net<br />

KOJE SU PREDNOSTI TARAFLEX<br />

PODOVA<br />

• Izuzetna trajnost proizvoda<br />

• Jednostavno i jeftino održavanje<br />

• Značajno niža cena od sportskog<br />

parketa<br />

• Vrhunske karakteristike po pitanju<br />

elastičnosti, apsorbcije udara, zaštite<br />

dece i takmičara pri doskoku, padu,<br />

proklizavanju i slično<br />

• Potpuna ekološka ispravnost proizvoda,<br />

bez prisustva kancerogenih materija i<br />

teških metala ■<br />

O opravdanosti ovakvog koncepta svedoče<br />

i mnogobrojni podaci, kao na primer taj da<br />

je preko 75% školskih sala u Evropskoj uniji<br />

u poslednjih 10 godina izvedeno u varijanti<br />

sportskog PVC poda.<br />

Velike sportske asocijacije poput FIVB,<br />

CEV, IHF, EHF, ITTF, ETTU, FISU, ATF<br />

uvrstile su ovu vrstu podova u svoj portfolio.<br />

Veliki broj takmičenja koja se organizuju<br />

pod okriljem ovih asocijacija se isključivo<br />

mogu odvijati na sportskoj PVC podlozi.<br />

Apsolutni svetski lider u proizvodnji PVC<br />

sportskih podova je francuska kompanija<br />

Gerflor, sa svojim Taraflex konceptom.<br />

Taraflex koncept obuhvata sledeće proizvode:<br />

• Taraflex Performance Plus, za vrhunska<br />

takmičenja u odbojci, rukometu, tenisu,<br />

stonom tenisu.<br />

• Taraflex Sport M Plus, za višenamenske<br />

i sportske sale<br />

• Taraflex Sport B, za školske i višenamenske<br />

sale<br />

• Taraflex Surface, za sportove na rolerima<br />

i za zaštitu osnovne podloge prilikom održavanja<br />

koncerata, konvencija ili slično.<br />

O širokoj rasprostranjenosti Taraflex podloga<br />

u sportu govore i sledeći podaci:<br />

• preko 70.000 sportskih sala u svetu ima<br />

Taraflex pod<br />

2<br />

• preko 40.000.000m podova je trenutno<br />

u upotrebi<br />

• preko 6.000.000 sportista i dece svakog<br />

dana trenira ili igra na Taraflex podlogama<br />

• na poslednjih 10 Olimpijskih igara, počev<br />

od Montreala 1976. godine pa do narednog<br />

Londona 2012. godine, Taraflex je zvaničan<br />

pod za takmičenja u odbojci, rukometu,<br />

stonom tenisu, tenisu i badmintonu.<br />

Distribuciju i ugradnju Taraflex podova u<br />

Srbiji vrši preduzeće Levelo d.o.o. Beograd.<br />

Stručni tim Levelo nije samo distributer<br />

materijala – sa zadovoljstvom će vam predložiti<br />

najbolja rešenja, pomoći pri odabiru<br />

materijala i rešavanju tehničkih problema ■<br />

32 www.build.rs


OTIRAČI NOVE GENERACIJE<br />

TEMA broja<br />

Prljavština, pesak i voda koje cipelama unosimo u zgradu uzrok su degradacije<br />

enterijera i uzrok potencijalnih opasnih proklizavanja i padova. Tokom godina,<br />

ulazne prostirke i otirači razvijani su za zaštitu poslovnih i industrijskih ulaza u<br />

zgrade od prljavštine i pružanje dobrodošlice na ulazu za posetioce i osoblje<br />

3M Nomad asortiman se kontinuirano razvija<br />

i širi kako bi zadovoljio zdravstvene i<br />

bezbednosne zahteve, nove zahteve arhitekata<br />

i naravno, potrebe krajnjih korisnika.<br />

Na današnjem tržištu, ključni zahtevi su efikasno<br />

rešene ulazne partije koje unapređuju<br />

i štite objekte, smanjuju troškove održavanja<br />

i unapređuju bezbednost, bez kompromisa<br />

sa aspekta dizajna enterijera.<br />

Da bi ovi zahtevi bili ispunjeni razvijen je<br />

širok asortiman efikasnih sistema ulaznih<br />

otirača kako bi bio zadovoljen svaki aspekt<br />

gradnje: lokacija, nivo i vrsta saobraćaja, lokalni<br />

vremenski uslovi i troškovi. Višestrani<br />

sistemi dizajnirani su tako da obave i dodatne<br />

funkcije i brzo se otplate. Efikasno<br />

uklanjaju, hvataju i zadržavaju prljavštinu i<br />

vlagu na jednom mestu, pa u velikoj meri<br />

smanjuju troškove održavanja i čišćenja.<br />

Sistemi se obično sastoje od zone koja hvata<br />

grubu prljavštinu i sekundarne zone koja<br />

upija vlagu. Sistem za struganje uklanja,<br />

prikriva i zadržava prljavštinu, sprečavajući<br />

unošenje nečistoće unutar prostora. Sekundarni<br />

deo skida vlagu i finije čestice prljavštine<br />

i prikriva ih, sprečavajući raznošenje<br />

po zgradi (slika 1).<br />

1. 3M tm Nomad Aqua – tekstilni otirač<br />

2. 3M tm Nomad Optima – otirač u aluprofilu<br />

3. 3M tm Nomad Terra – vinilni otirač<br />

EFIKASNOST OTIRAČA<br />

dužina (m)<br />

zadržana<br />

prljavština (%)<br />

a 1,5 37<br />

b 3 52<br />

c 4,5 71<br />

d 6 86<br />

e 9 100<br />

Sistemi za struganje mogu biti prirodna<br />

vlakna, cut-pile vlakana i namenski sistemi<br />

za struganje. U sekundarnom delu je sloj od<br />

najlona sa odličnom otpornošću na habanje,<br />

lomljenje i grube čestice. Tu je i mešavina<br />

vune koja zadržava postojan izgled ali nudi<br />

ograničenu otpornost ili polipropilen, jeftiniji,<br />

ali sa ograničenim izborom u pogledu<br />

izgleda i nižim nivoom oporavka.<br />

Nomad Aqua Plus<br />

Lider na tržištu 3M nedavno je pokrenuo<br />

inovativni troslojni otirač nove generacije<br />

– Nomad Aqua Plus. On kombinuje gruba<br />

i fina vlakna za uklanjanje prljavštine<br />

i vlage efikasnije od konvencionalnih ulaznih<br />

prostirki. Ima dug vek trajanja, visoke<br />

performanse i niske troškove održavanja.<br />

Gornji sloj čine upijajuća i promočiva patentirana<br />

poliamidska ili polipropilenska<br />

vlakna: veća uklanjaju prljavštinu, manja<br />

upijaju vodu. Srednji sloj upija i zadržava<br />

vodu najbolje u klasi pomoću 3M patentirane<br />

3D-šupljikave strukture (propusna je i<br />

vodootporna da bi se voda odlivala efikasnije).<br />

Treći sloj je drenažno runo otporno na<br />

plesan koje obezbeđuje trajnost i otpornost<br />

na ekstremni pešački saobraćaj (slika 2).<br />

1. taftovano dvostrukim polipropilenskim<br />

vlaknom (uklanja prašinu, zadržava vodu)<br />

2. jedinstveni drenažni sistem – 5,5 lit./m 2<br />

(apsorpcija i zadržavanje vode, dodatna udobnost)<br />

3. poleđina sa smanjenim sadržajem<br />

PVC-a (nepromočan, ne kliza se)<br />

Nomad Aqua Plus može da se pohvali i<br />

besprekornim zelenim – ekološkim akreditivima.<br />

Njegova podloga ima 50%* manje<br />

PVC-a i sadrži 50% recikliranog polimera<br />

(*u odnosu na kompatibilne proizvode na<br />

tržištu, u zavisnosti od veličine i vrste). Lako<br />

i brzo se usisiva, umanjujući učestalost čišćenja,<br />

kao i troškove radne snage i energije.<br />

Bez PVC podloge on je i nepropustiv i neće<br />

ispustiti vlagu posle upijanja vode. Sa zdravstvene<br />

i sigurnosne tačke gledišta, donja<br />

strana otirača sa niskim profilom i otpornošću<br />

na klizanje, prijanja na podlogu tako da<br />

je otirač na ulazu uvek siguran i ne može se<br />

podići/pomeriti prilikom prelaska. Na ovaj<br />

način smanjuje se i trenje u zoni ispod otirača.<br />

Od 1950. do kraja 70-tih, najveći broj ulaznih otirača<br />

bio je cut-pile tipa uglavnom od vlakana kokosovog<br />

oraha. Oni nisu dobro sušili, prljavština je ostajala na<br />

vrhu vlažnog otirača i unosila se u zgradu na obući.<br />

Pored toga, predstavljali su pravo leglo bakterija.<br />

Pravi prodor se desio 80-tih godina pronalaskom<br />

otirača sa dvostrukim vlaknom. Razvijen od strane<br />

naučnika iz kompanije 3M, ovaj revolucionarni proizvod<br />

sa vinilnom omčastom strukturom vlakana,<br />

predstavljen je tržištu pod brendom 3M Nomad. Ova<br />

inovacija rezultirala je dramatičnim poboljšanjem<br />

otpornosti na habanje i efikasnosti tekstilnih otirača<br />

Iznajmiti ili kupiti<br />

Odgovor na pitanje da li iznajmiti ili kupiti<br />

veoma je jednostavan. Tipičan najam prostirki<br />

popularne veličine 0,9x1,5m verovatno<br />

će koštati oko 20 evra po otiraču mesečno,<br />

što je 240 evra na godišnjem nivou.<br />

Kao poređenje, ulazni otirač kao što je 3M<br />

Aqua 8500, koštao bi oko 180 evra za sličnu<br />

veličinu otirača, a trajao oko pet godina, gde<br />

pokazuje uštedu već posle prve godine. Više<br />

informacija na ovu temu možete da dobijete<br />

putem internet sajta: http://www.aquacalcserbia.eu/movie/<br />

3M i Nomad Aqua Plus su zaštićeni znaci<br />

kompanije 3M ■<br />

3M (EAST) AG<br />

predstavništvo Beograd<br />

Bulevar Milutina Milankovića 23<br />

11070 Novi Beograd<br />

tel: +381 11 313 25 50<br />

fax. +381 11 313 25 51<br />

iradisavljevic@mmm.com<br />

www.3m.com/rs<br />

www.build.rs<br />

33


TEMA broja<br />

radovi u toku<br />

mermerni pod<br />

zaštićen pod<br />

Mr Milan Savić, dipl. inž.<br />

OBNOVA, RESTAURACIJA<br />

I DUBINSKA ZAŠTITA<br />

KAMENIH PODOVA<br />

Objekti, enterijeri i eksterijeri, izgrađeni od prirodnog kamena i drugih materijala, sve više<br />

su izloženi agresivnim materijama iz okoline: organske i neorganske nečistoće, atmosferski<br />

nanosi i kisele kiše, fleke od ulja, garež, mineralni nanosi, plesni, alge, lišajevi, farba, grafiti,<br />

rđa, soli, stari premazi, ostaci cementa, maltera, fug-mase, prašine i sve to odjednom.<br />

Lepi kameni podovi su izloženi svemu tome, uz stalno mehaničko oštećivanje, na primer,<br />

peskom sa obuće itd. Sve brže se narušava njihov izgled, dolazi do erozije, degradacije, raznih<br />

manjih ili većih oštećenja, naročito podova unutar i oko javnih objekata i spomenika kulture<br />

Poslednjih 25-30 godina, zbog sve većeg<br />

zagađenja atmosfere i okoline, proces degradacije<br />

se ubrzava i dobija na značaju i<br />

kod novoizgrađenih javnih, ali i stambenih,<br />

objekata. Iz tih razloga sve je izraženija potreba<br />

dugotrajne kvalitetne zaštite, za šta se<br />

koriste iskustva stečena obnovom, restauracijom<br />

i zaštitom spomenika kulture i tehnologije<br />

razvijene za te namene, sa ciljem<br />

sve sa i iz podova ukloniti, a lepe kamene<br />

podove ne oštetiti i dobro ih zaštititi.<br />

Kako su kameni podovi, kao i spomenici<br />

kulture, rađeni od raznih materijala, a postoje<br />

i razne nečistoće, razvijani su postupci<br />

i hemijski preparati za obnovu, čišćenje i<br />

dugotrajnu zaštitu.<br />

U ranijem periodu korištene su razne agresivne<br />

kiseline, sode, razređivači i dr. uglavnom<br />

jače koncentracije, koji su se trajno<br />

zadržavali unutar kamena i dugotrajno delovali<br />

na njegovu devastaciju, najpre u vidu<br />

pojave raznih soli, promene boje pa do raspadanja.<br />

Tako najbrže i najčešće stradaju<br />

podovi u objektima rađenim od poroznijih<br />

materijala kao što su meki krečnjaci, mermeri,<br />

travertini, a kasnije i razni obojeni pa<br />

i crni graniti.<br />

Tradicionalna sredstva za zaštitu su razni<br />

premazi i laštila, sredstva na bazi voskova,<br />

staklena voda, razni polimeri – silani, siloksani,<br />

silikoni, silikonska ulja, laneno ulje<br />

itd. Sva ova sredstva manje-više traju vrlo<br />

kratko, često moraju da se obnavljaju (od tri<br />

meseca najduže do godine). Pri tome, ova<br />

sredstva ne pružaju adekvatnu zaštitu, tj. ne<br />

otklanjaju sve posledice negativnih uticaja<br />

na zaštićene površine i materijal.<br />

Naslage se gomilaju stvarajući skoreli sloj,<br />

moraju se uklanjati, što poskupljuje i komplikuje<br />

održavanje, a oštećenja podova su<br />

sve veća i vidljivija.<br />

Poslednjih godina specijalizovane firme<br />

sa dugogodišnjim iskustvom na obnovi<br />

i zaštiti podova od prirodnih i veštačkih<br />

materijala i objekata u celini, u saradnji sa<br />

svojim specijalizovanim profesionalcima<br />

razvile su tehnologiju, postupke i preparate<br />

koje zaštitu kamenih podova uvode u<br />

novu eru. Tako je postignuta uspešna zaštita<br />

kroz tri osnovna postupka:<br />

• priprema površina, prema stanju i potrebi –<br />

čišćenje, revitalizacija, obnova, restauracija<br />

• dugotrajna dubinska zaštita protiv upijanja<br />

vode, masnoća i dr. nečistoća<br />

• održavanje i nega zaštićenih površina.<br />

Tretiraju se mermer, granit, prirodni kamen,<br />

opeka, koto, klinker, keramika, prirodni i<br />

veštački aglomerati na cementnoj i sintetičkoj<br />

osnovi, granitogres, betonski proizvodi...<br />

Tako su postignuti osnovni zahtevi<br />

kod zaštite: ne narušava se prirodni izgled i<br />

boja, nema ostataka primenjenih preparata<br />

i ne stvaraju se površinski filmovi, ne menjaju<br />

se struktura, obrada (poliran pod ostaje<br />

poliran), ne menjaju se hemijski sastav i<br />

mehaničke osobine materijala, u ukupnom<br />

sprečava se erozija podova od poroznih<br />

građevinskih materijala.<br />

Dubinska, dugotrajna zaštita u vidu penetrata<br />

omogućava i potpunu paropropustljivost,<br />

otpornost na UV zrake, a sprečava nastanak<br />

patine, solnih i mineralnih nanosa, lišajeva,<br />

algi, mahovine, hvatanje materija organskog<br />

porekla (žvaka), raznih grafita...<br />

pokrovne ploče<br />

mermeri, graniti<br />

intarzije u podu<br />

zaštita<br />

spomenika kulture<br />

Zaštićene površine se lako održavaju mekom<br />

četkom, suvom ili vlažnom krpom i<br />

vodom, ili, neutralnim preparatima namenjenim<br />

za održavanje specifičnih zaštićenih<br />

materijala kako njihova zaštita ne<br />

bi ujedno vodila do dalje degradacije ■<br />

3M STONE GROUP<br />

Šalinačka bb; 11300 Smederevo<br />

tel/fax: +381 26 64 00 90: 64 00 99<br />

+381 63 30 44 54<br />

3mstone@nadlanu.com<br />

www.3mexq.rs<br />

kvarciti<br />

zaštita – mokri izgled<br />

škriljci u bojama<br />

zaštita terasa<br />

34 www.build.rs


TEMA broja<br />

TARKETT VIZIJA<br />

PODNIH REŠENJA<br />

U Tarkett-u, oko 8.000 ljudi širom sveta<br />

svakodnevno uslužuje potrošače i klijente,<br />

preko prodajnih organizacija u 100 zemalja<br />

i 29 proizvodnih lokacija, koje svakog<br />

dana proizvode u proseku milion kvadratnih<br />

metara poda.<br />

Tarkett u ponudi proizvoda ima podne<br />

obloge za domaćinstva, među kojima se<br />

ističe višeslojni parket, laminat i vinil, kao<br />

i proizvode za komercijalnu – javnu upotrebu:<br />

homogene i heterogene vinil podne<br />

obloge, prirodni linoleum, laminat i sportske<br />

podove.<br />

Slana bara, Novi Sad<br />

Podne obloge imaju značajan uticaj na<br />

način na koji ljudi doživljavaju prostor u<br />

kome žive, rade, igraju se. Tarkett obezbeđuje<br />

jedinstvene koristi krajnjim korisnicima,<br />

a osećaj udobnosti, dobrostanja i<br />

bezbednosti inspiriše ljude da ostvare bolje<br />

rezultate.<br />

Kao istinski pružalac usluga, Tarkett sarađuje<br />

sa većinom vodećih arhitekata i profesionalaca<br />

iz oblasti građevinarstva, što čini<br />

Tarkett podove sastavnim delom najprestižnijih<br />

arhitektonskih zdanja u svetu.<br />

Asortiman Tarkett<br />

sportskih podova<br />

Izbor prave sportske podne obloge je<br />

ključan faktor za udobnost, sigurnost i<br />

performanse tokom brojnih sportskih aktivnosti.<br />

Tarkett je najveći proizvođač sportskih<br />

podnih obloga u svetu i određuje pravce u<br />

industriji sportskih podova. Ključ uspeha<br />

kompanije jeste trajna posvećenost kvalitetu,<br />

inovacijama i uslugama.<br />

Tarkett nudi širok spektar podnih obloga<br />

i sistema za sve primene: parket, vinil i linoleum<br />

podne obloge za košarku, odbojku,<br />

rukomet, skvoš i višenamenske sportske<br />

objekte. Tarkett takođe nudi proizvode za<br />

zaštitu podnih obloga koje omogućavaju da<br />

se sportske podne obloge koriste i za nesportske<br />

aktivnosti kao što su npr. koncerti.<br />

Kada je reč o sportskim aktivnostima<br />

na otvorenom Tarkett sintetičke trave<br />

i podloge za sportske staze dizajnirane<br />

su da zadovolje zahteve različitih sportova<br />

i takmičenja, od škola do profesionalnog<br />

sporta ■<br />

Tikvara, Bačka Palanka<br />

Futog, Novi Sad<br />

Kristalna dvorana, Zrenjanin<br />

Spens, Novi Sad<br />

TARKETT TRADE<br />

Industrijska zona bb<br />

21400 Bačka Palanka<br />

tel: +381 21 7557 673<br />

fax: +381 21 7557 637<br />

Nebojšina 20<br />

11000 Beograd<br />

tel:+387 11 383 60 53<br />

fax: +387 11 386 17 69<br />

www.tarkett-easterneurope.com<br />

www.build.rs<br />

35


TEMA broja<br />

Podovi predstavljaju važan<br />

segment građevinske industrije<br />

i velika pažnja se polaže na<br />

razvoj tehnologija ovog sektora<br />

industrije. Predstavljamo dva<br />

primera uloge industrije podova u<br />

SAD i tema kojima se oni bave<br />

C2C SERTIFIKACIJA<br />

U KALIFORNIJI<br />

PRAVI PRODOR KONCEPTA<br />

POTPUNE ODRŽIVOSTI<br />

Krajem maja ove godine u<br />

Kaliforniji se dogodio veoma<br />

značajan skup za dalji razvoj<br />

zaštite životne sredine u toj<br />

državi SAD-a, i u njemu je, u<br />

prvom redu, učestvovao i jedan<br />

proizvođač podova<br />

Na događaju koji je upriličen u sedištu<br />

kompanije Google, arhitekta i dizajner<br />

William McDonough, guverner Kalifornije<br />

(poznati glumac) Arnold Schwarzenegger,<br />

i predstavnici iz Shaw Industries<br />

Group (proizvođač podova) zvanično su<br />

pokrenuli Green Products Innovation Institute<br />

– GPII (Institut za inovacije zelenih<br />

proizvoda).<br />

Nova neprofitna institucija posvećena je<br />

transformaciji dizajna i proizvodnje u kompanijama<br />

tako da se ulope u C2C standard<br />

o kom smo pisali u broju 13. GPII planira<br />

da razvije sistem ocenjivanja za C2C sertifikaciju<br />

koju su razvili arhitekta William<br />

McDonough i hemičar Michael Braungart.<br />

Ovim GPII postaje odgovorna za C2C sertifikaciju<br />

proizvoda u SAD.<br />

Kako bi pomogao kompanijama da postignu<br />

ovaj sertifikat GPII planira da održava<br />

treninge i izdaje licence za stručnjake koji će<br />

rukovoditi ovim procesom u kompanijama.<br />

Institut će na sebe preuzeti i blisku saradnju<br />

sa kompanijama omogućujući im pristup<br />

svojoj bazi iz oblasti hemije kako bi supstance<br />

i materijale iz svoje proizvodnje mogli<br />

da zamene apsolutno neškodljivim, i to<br />

bez ikakvog uticaja na kvalitet proizvoda.<br />

GPII takođe podržava i prati kalifornijsku<br />

Inicijativu za zelenu hemiju (Green Chemistry<br />

Initiative) koja se zalaže za potpuno<br />

odstranjivanje opasnih supstanci iz materijala<br />

i proizvodnih procesa za sve proizvodae<br />

koji su na tržištu Kalifornije.<br />

PROIZVODI ĆE BITI RAZMATRANI UZ<br />

POMOĆ PET PRISTUPA:<br />

• material health (zdravlje materijala)<br />

• take-back (reciklaža)<br />

• renewable energy (obnovljiva energija)<br />

• clean water (čista voda)<br />

• social fairness (društvena odgovornost<br />

preduzeća) ■<br />

GPII je osnovana uz pomoć početnog zajma<br />

iz DOEN fondacije koja podržava pionire<br />

koji čine pozitivne napore da umanje<br />

efekte na klimu za koje je odgovoran čovek.<br />

Zajmove je obećao i fond Kaplan.<br />

OTIRAČI ZA<br />

POSLOVNE<br />

OBJEKTE<br />

VAŽAN DEO<br />

IDENTITETA<br />

Sa izgradnjom poslovnih objekata koji<br />

treba da oslikavaju vizuelni identitet<br />

kompanije koja se nalazi i kod nas je<br />

sve aktuelnija tema brendiranja.<br />

Pored akcentiranih boja na fasadi i<br />

detaljima enterijera, veoma važan deo<br />

identiteta objekta i firme predstavlja i<br />

otirač u ulaznom holu zgrade<br />

Otirači u ulaznim holovima javnih i poslovnih<br />

objekata u SAD odavno imaju posebno<br />

važno mesto (entryway track-off ):<br />

• u enterijerskom i simboličkom smislu –<br />

čest je i primer u filmovima da se kadrom<br />

otirača objašnjava koji je objekat u pitanju<br />

• u higijenskom smislu – nečistoće na đonovima<br />

trebalo bi u izvesnoj meri zaustaviti<br />

već na ulazu u zgradu.<br />

Problem sa otiračima je u tome što moraju<br />

biti otporni na vodu, UV zračenje, da imaju<br />

postojanu boju i da trpe habanje. Sve ovo<br />

uglavnom zahteva primenu tehnologija i<br />

veštačkih materijala koji imaju negativan<br />

uticaj na kvalitet vazduha u enterijeru.<br />

Problematikom otirača u javnim objektima<br />

bave se mnoge firme koje su svoje poslovanje<br />

zasnivale na ovom asortimanu, ali poslednjih<br />

godina trpe sve više pritiska od strane<br />

javnosti, klijenata i stručnjaka da pokušaju<br />

da naprave otirač koji će u što manjoj meri<br />

uticati na okolinu i zdravlje ljudi.<br />

Najdalje je u tome stigla kompanija Eco-<br />

Path koja je u junu 2009. godine predstavila<br />

otirač koji ispunjava sve ove uslove (foto<br />

levo). Njegova BioGrip podloga načinjena<br />

je od prirodne gume, sa međuslojem od<br />

filca koji je načinjen 100% od recikliranih<br />

PET boca (post-consumer).<br />

Dodatni sloj EnviroCel sastoji se od poliola<br />

načinjenog od soje i pepela – Celceram.<br />

Izdržljiva površinska vlakna načinjena su od<br />

čistog polipropilena i najlona. Takođe, nakon<br />

prolaska životnog veka, kompanija preuzima<br />

na sebe obavezu recikliranja proizvoda ■<br />

36 www.build.rs


PERFOM – PROTIVKLIZNI<br />

LIMOVI I GAZIŠTA<br />

TEMA broja<br />

Perfom protivklizna gazišta i limovi imaju primenu u industrijskim halama i<br />

poslovnim prostorima, ali vrhunska izrada uz dobar arhitektonski dizajn može<br />

ih smestiti u stambene i javne zgrade, privatne kuće i rezidencije... Svi proizvodi<br />

Perfoma proizvode se u standardnim ili vanstandardnim dimenzijama po zahtevu<br />

Perfom protivklizni limovi i proizvodi<br />

(gazišta, profili, stepenici, polukružni<br />

stepenici, stepenici merdevina...) predstavljaju<br />

kvalitetno i fleksibilno rešenje,<br />

kombinaciju čvrstine i sigurnosti sa sledećim<br />

karakteristikama:<br />

• 360°, bez klizanja, zahvaljujući<br />

poluizvučenim otvorima<br />

• drenažni otvori omogućavaju<br />

odvod tečnosti (voda, ulje...)<br />

• zaštita za štikle – kada je to potrebno<br />

isporučuju se sa otvorima ≤8mm, čime je<br />

onemogućeno zaglavljivanje štikli<br />

• antipanik koeficijent svetle površine je<br />

nizak (5% do 15%), ograničava transparentnost<br />

i pruža osećaj sigurnosti na<br />

većim visinama<br />

• mali koeficijent svetle površine je<br />

pogodan za upotrebu u uslovima<br />

povećanog rizika od požara<br />

(rafinerije, naftne bušotine)<br />

• dobar odnos nosivosti i težine samog<br />

gazišta<br />

• fleksibilnost u pogledu oblikovanja,<br />

dalje obrade, konačnog izgleda i oblika<br />

proizvoda<br />

• fleksibilnost u oblasti projektovanja jer se<br />

radi i u skladu sa vašim potrebama<br />

Perfom ponuda<br />

Standardne vrste lima za proizvodnju su hv<br />

č0146, tv č0361, prohrom i aluminijum, a<br />

standardne debljine lima: 2mm, 2,5mm,<br />

3mm (ostale debljine na upit).<br />

Standardne dimenzija tabli:<br />

• 1.000x2.000mm<br />

• 1.250x2.000mm<br />

• 1.250x2.500mm<br />

• 1.500x3.000mm.<br />

Standardni protivklizni otvori perforacije<br />

dostupne su prema katalogu Perfom-a.<br />

Dodatne operacije su: sečenje, savijanje,<br />

varenje, toplocinkovanje i plastificiranje.<br />

Osim proizvodnje protivkliznih limova u<br />

tablama Perfom nudi i paletu gotovih proizvoda<br />

spremnih za ugradnju:<br />

• protivklizni profili<br />

• protivklizna gazišta i podesti<br />

• protivklizni stepenici<br />

• protivklizni kružni stepenici<br />

• protivklizna gazišta za merdevine<br />

• površinska zaštita po vašem izboru –<br />

bez zaštite, toplocinkovanje, farbanje.<br />

Dizajn i arhitektura<br />

Polje primene ovih proizvoda je veoma široko.<br />

Pored mesta gde je upotreba ovakvih<br />

gazišta i limova obavezna propisima, jednostavnost<br />

i precizna izrada gotovih metalnih<br />

elemenata mogu se lako uklopiti u savremenu<br />

arhitekturu ili enterijere.<br />

Industrijski dizajn, jednostavnost i funkcionalnost<br />

oblika kao vrsta estetike, brza i precizna<br />

montaža elemenata... sve su to samo<br />

neke od prednosti koje arhitekte mogu prepoznati<br />

u Perfom proizvodima.<br />

Za više informacija o protivliznim limovima<br />

i gazištima posetite www.perfom.rs.<br />

Tu možete pronaći najpotpunije informacije<br />

o perforiranim limovima i proizvodima,<br />

ali i besplatno možete preuzeti<br />

kataloge (pdf ) svih Perfom proizvoda.<br />

Za sve dodatne informacije i sugestije<br />

Perfom vam stoji na raspolaganju:<br />

– Mi gradimo partnerski odnos sa našim<br />

klijentima, pružajući im kvalitetnu uslugu<br />

i proizvode, dodatne operacije i finalizaciju,<br />

primenu sopstvenog iskustva i partnersko<br />

ponašanje – kažu u Perfomu ■<br />

PERFOM<br />

Proizvodnja perforiranih<br />

limova i proizvoda<br />

Knjaza Miloša 165<br />

31210 Požega<br />

tel/fax: +381 31 825 051<br />

714 380<br />

mob: + 381 64 612 93 05<br />

office@perfom.rs<br />

www.perfom.rs<br />

www.build.rs<br />

37


TEMA broja<br />

Visokonosivi trapezni profil<br />

TR 80/900 novi je proizvod<br />

u ponudi firme INM iz Arilja.<br />

Zahvaljujući profilaciji koja je<br />

rešena tako da postiže izuzetne<br />

karakteristike nosivosti ovaj<br />

lim može se primenjivati kao<br />

tercijalna konstrukcija krovova sa<br />

blagim nagibom, ali i za izradu<br />

međuspratnih konstrukcija<br />

industrijskih objekata, prohodnih i<br />

neprohodnih ravnih krovova<br />

VISOKONOSIVI TRAPEZNI<br />

PROFIL TR 80/900<br />

JEDNOSTAVNOST<br />

LIVENJA PODOVA<br />

Osnovna odlika novog profila u ponudi<br />

firme INM iz Arilja jeste velika nosivost<br />

što ga čini odličnim rešenjem za sve vrste<br />

industrijskih objekata. Velika nosivost<br />

je karakteristika koja proizilazi iz<br />

visine rebra ovog TR profila – 80mm.<br />

Tako je omogućeno postavljanje profila<br />

na nosače sa većim rasponima što daje<br />

više prostora za funkcionalno rešavanje<br />

osnove objekta.<br />

Ovaj profil je pogodan za krovove sa blagim<br />

nagibom, zatim za izradu ravnih krovova<br />

(prohodnih i neprohodnih), kao i za<br />

izvođenje međuspratnih konstrukcija.<br />

U ulozi jednostavnog krovnog pokrivača<br />

profil TR 80/900 savladaće veće raspone<br />

bez uvijanja i predstavljaće trajno rešenje<br />

nadstrešnice ili otvorene hale.<br />

Isto tako, u sistemu prohodnog krova<br />

ili međuspratne konstrukcije, profil TR<br />

80/900 služiće kao „izgubljena” oplata<br />

za izlivanje betonske ploče ili asfaltnog<br />

poda.<br />

Svojim tehničkim karakteristikama obezbediće<br />

jednostavno izvođenje i trajnu krutost<br />

konstrukcije.<br />

INM – PRVI U SRBIJI<br />

Dodatna prednost ovakve primene profila<br />

TR 80/900 za izradu podnih sistema u<br />

industrijskim objektima jeste to što će sa<br />

donje strane ostati profilisani narebreni<br />

plafon lf od dčeličnog lima.<br />

Profil TR 80/900 može se koristiti za izvođenje<br />

industrijskih objekata i garaža,<br />

skladišnih prostora i pomoćnih objekata ■<br />

Proizvodnja visokonosivog profila TR<br />

80/900 u pogonima fabrike INM u Arilju,<br />

počinje u avgustu 2010. godine. To će biti<br />

prva proizvodnja profi la ovog tipa u našoj<br />

zemlji, a iz INM-a vas pozivaju da ih kontaktirate<br />

za dobijanje detaljnih informacija i<br />

tehničkih specifi kacija za ovaj proizvod ali<br />

i kompletnu ponudu u kojoj smo opširnije<br />

pisali u prethodnim brojevima <strong>magazin</strong>a<br />

Build ■<br />

Kada se koristi kao deo krovnog sistema sa<br />

slojem termoizolacije i završne pokrivke<br />

(pokrivni lim, krovna membrana, itd) koji<br />

se postavljaju na njega, profil TR 80/900<br />

predstavljaće uspešno rešenje takozvane<br />

tercijalne konstrukcije (neposrednog nosača<br />

krovnog pokrivača).<br />

INM<br />

Put Nikole Pašića bb<br />

31230 Arilje<br />

tel: +381 31 894 440<br />

fax: +381 31 894 441<br />

inm@verat.net<br />

inmarilje@nadlanu.com<br />

www.inm-arilje.com<br />

38 www.build.rs


PRILAGODLJIVA PODNOŽJA<br />

BUZON<br />

ZA SVE VRSTE TERASA<br />

I RAVNIH KROVOVA<br />

TEMA broja<br />

Preduzeće Buzon Pedestal<br />

International sa više od 20 godina<br />

iskustva na području gradnje,<br />

nudi ekskluzivni sistem izrađivanja<br />

terasa i ravnih krovova. Sistem<br />

prilagodljivih podnožja omogućava<br />

neuporedivo bržu i jednostavniju<br />

montažu kamenih i drvenih obloga<br />

terasa i tehničkih podiznih podova,<br />

koji se lako mogu dizati radi<br />

eventualne brze i bezbolne izmene<br />

raznih vodova i instalacija<br />

Montažna podnožja su u milimetarskom<br />

hodu idealno prilagodljiva do 850mm visine<br />

i garantuju mogućnost idealno ravnog<br />

poda ili blago zakošenog ako to projekat<br />

ili korisnik postavljaju kao zahtev.<br />

Napravljena su od visokokvalitetnog polipropilena,<br />

a mogu izdržati i opterećenja<br />

preko 1.000kg/podnožje.<br />

Podnožja su predviđena za:<br />

• krovne terase pokrivene kamenim pločama<br />

• terasne vrtove<br />

• drvene i kamene terase<br />

• razne vrste stalnih ili pokretnih podijuma<br />

u jednoj ili različitim visinama (pozorišta,<br />

koncerti, mitinzi...)<br />

• stubove<br />

• tehničke podove koji se mogu lako podizati<br />

i koji imaju svoju primenu u industriji<br />

(hemijskoj, mehaničkoj, naftnoj...) kao i na<br />

televiziji i elektrokomunikacionim salama.<br />

Jedan od delova Buzon podnožja su i umeci,<br />

koji služe za pravljenje fuga između ploča<br />

(od 2 do 10mm).<br />

Osnovne odlike podnožja Buzon su:<br />

• brza i jednostavna montaža i instalacija<br />

• prilagodljivost visine i nagiba<br />

(čak do 8%)<br />

• nesmetano oticanje atmosferske vode<br />

• mogućnost jednostavne demontaže bez<br />

otpadaka (sajmovi, letnje bašte kafića...)<br />

• mogućnost montaže na hidroizolaciju.<br />

Dugi niz godina preduzeće Maramo i u<br />

Sloveniji montira obloge terasa i ravnih<br />

krovova na podnožjima Buzon: – Iskustva<br />

stečena na tim projektima rado ćemo vam<br />

preneti i savetovati vam kako najbolje i<br />

najefikasnije upotrebiti Buzon proizvode –<br />

kažu u firmi Maramo ■<br />

Proizvođač:<br />

BUZON PEDESTAL INTERNATIONAL S.A.<br />

Prolongement de la rue de l'Abbaye, 134<br />

B-4040 Herstal, Belgija<br />

tel: +32 4 248 39 83<br />

fax: +32 0 4 264 82 38<br />

info@buzon-world.com<br />

www.buzon-world.com<br />

Zastupnik za Srbiju:<br />

MARAMO d.o.o.<br />

Dolenjska cesta 242c<br />

1000 LJUBLJANA<br />

tel: +386 1 280 66 50<br />

fax: +386 1 280 66 55<br />

info@maramo.si<br />

www.maramo.si<br />

www.build.rs<br />

39


TEMA broja<br />

Preduzeće Rinol d.o.o. je<br />

specijalizovano, profesionalno<br />

osposobljeno i tehnološki<br />

opremljeno za izradu industrijskih<br />

podova. U širokoj paleti proizvoda<br />

zastupljeno je 35 osnovnih vrsta<br />

industrijskih podova među<br />

kojima su podovi na bazi betona,<br />

magnezita, sintetskih smola i<br />

akrilata. Zahvaljujući širokoj podršci<br />

renomiranih inostranih partnera<br />

Rinol (Nemačka), Rockland<br />

(Francuska), Ashford Formula<br />

(SAD), u ponudi su isključivo<br />

najsavremenije tehnologije<br />

i materijali sa kojima rade<br />

visokoosposobljeni stručnjaci.<br />

Rinol d.o.o. je do sada izradio<br />

na stotine hiljada kvadratnih<br />

metara industrijskih podova<br />

za različite namene. Preduzeće<br />

ne samo da poseduje znanje i<br />

iskustvo (know-how), već je i<br />

odgovarajuće opremljeno da<br />

kompletnom uslugom uspešno<br />

udovolji zahtevima i najizbirljivijeg<br />

investitora.<br />

Izvod iz referenc liste<br />

Iz bogate referenc liste značajnijih objekata<br />

na kojima je preduzeće u poslednjih nekoliko<br />

godina izvodilo podopolagačke radove,<br />

izdvajamo neke od njih:<br />

TRŽNI CENTRI<br />

“Delta City” - Beograd, Podgorica<br />

“Shoping centre Ušće” - Beograd<br />

“Merkur” - Beograd<br />

KOMPLETNA SISTEMSKA<br />

REŠENJA ZA VAŠ POD<br />

HIPERMARKETI<br />

“Tempo”-Beograd, Novi Sad, Niš<br />

“Dis” - Jagodina, Pančevo, Smederevo...<br />

“Metro Cash & Carry” - Krnjača, Zemun, Niš<br />

“Idea” - Novi Beograd<br />

“Nana” - Niš<br />

LOGISTIČKI CENTRI –<br />

VISOKOREGALNA SKLADIŠTA<br />

“Milšped” - Beograd<br />

“Nelt” - Dobanovci<br />

“Agrokor” - Dugopolje, Hrvatska<br />

“ThysennKrupp Materials” - Inđija<br />

PROIZVODNE HALE<br />

“Zastava” - Kragujevac<br />

“Kronošpan” - Lapovo<br />

”Socomak” - Bitolj, Makedonija<br />

”British American Tobacco” - Vranje<br />

“Trimo” - Beograd<br />

“Intercel” - Šabac<br />

PREHRAMBENA INDUSTRIJA<br />

“Polimark” - Beograd<br />

“Banini” - Kikinda<br />

“Florida Bel” - Beograd<br />

“Imlek” - Beograd<br />

“Coca Cola” - Zemun<br />

“Fabrika vode Vujić” - Valjevo<br />

“Fabrika vode Rosa” - Topli Do<br />

“Pons” pekara - Čačak<br />

“Nestle” - Beograd<br />

“Farmina pet foods” - Inđija<br />

FARMACEUTSKA INDUSTRIJA<br />

“Galenika” - Zemun<br />

“Jugoremedija” - Zrenjanin<br />

“Velefarm” - Beograd<br />

AUTO SERVISI<br />

“Honda” - Beograd<br />

“Man” - Beograd<br />

“Citroen” - Beograd<br />

GARAŽE<br />

“Pionirski park” - Beograd<br />

“Univerzitetsko naselje Bellville”<br />

“Zira” - Beograd<br />

“Delta City” - Novi Beograd<br />

“Delta Holding” - Novi Beograd<br />

Hotel “Splendid” - Bečići, Crna Gora<br />

MEDICINSKE USTANOVE<br />

“KBC - Dragiša Mišović” - Beograd<br />

“Dr Crnogorac” - Beograd<br />

EKSKLUZIVNI PROSTORI<br />

“Nitea” - Beograd<br />

“Italian design center” - Beograd<br />

“Fashion&friends” - Beograd<br />

“Plusit” - Beograd<br />

SPORTSKO-REKREATIVNI<br />

OBRAZOVNI OBJEKTI<br />

Skate park “Ušće”- Beograd<br />

III Beogradska gimnazija<br />

O.Š. “Vuk Karadžić” - Kikinda<br />

...kao i mnogi drugi objekti širom Srbije,<br />

Crne Gore i Makedonije ■<br />

40 www.build.rs


fokus<br />

Blok konferencija o arhitekturi i<br />

nekretninama, održana po drugi put u<br />

Beogradu u junu 2010. godine,<br />

donela je i zanimljiv panel<br />

na kome su tek načeti osnovni,<br />

sistemski problemi savremene<br />

srpske arhitekture... Država i<br />

lokalne samouprave, kao najveći<br />

investitori, nisu u obavezi da raspisuju<br />

arhitektonske konkurse što dovoljno<br />

govori o našem doživljaju prostora.<br />

Pobednička rešenja retkih konkursa<br />

prepuštena su na milost i nemilost<br />

razradi projekta koja se poverava<br />

velikim arhitektonskim biroima.<br />

Oni posao razrade dobijaju na<br />

arhitektonskim tenderima koji slede<br />

i na kojima autori praktično nemaju<br />

nikakve šanse. Tako kompletni<br />

projekti/poslovi, završavaju u<br />

nekoliko biroa koji na konkursima<br />

ne moraju da pobede, pa čak ni da<br />

učestvuju, ali im je dato na volju<br />

da izabrana rešenja menjaju.<br />

GDE NAM JE<br />

Sve ovo praćeno je neorganizovanošću<br />

i nezainteresovanošču struke<br />

da nešto promeni. I naravno, na<br />

početku, ili na kraju, krug se završava<br />

nebrigom i nestručnošću političara<br />

da uvide dugoročne probleme ovako<br />

nemarnog pristupa građenoj sredini<br />

Kokoška ili jaje Pojedinac ili sistem<br />

Civilizacija se opredelila za ovo drugo,<br />

kao pouzdanije rešenje. U suprotnom, pre<br />

ili kasnije, sebičnost dolazi do izražaja i<br />

nastaje haos. Tako je u svakoj oblasti pa i<br />

u građevinarstvu, odnosno urbanizmu i<br />

arhitekturi – bez sistema ne postoji red,<br />

pojedinačni primeri su nemoćni da ga<br />

stvore.<br />

Nepostojanje osnovnih pravila gradnje podrazumeva<br />

nepostojanje stilskih i estetskih<br />

kriterijuma. Kada nema kontrole, sankcija,<br />

strukovnih standarda, tada se gradi po<br />

ličnom nahođenju, nema propisane visine,<br />

širine, izgleda fasade, boje, jer, zašto bi svega<br />

toga bilo kada nema ni regulacione linije,<br />

gustine naseljenosti i izgrađenosti parcele,<br />

nema infrastrukture, nema konkursa, nema<br />

idejnih i palirskih planova, kontrole konstrukcije,<br />

toplotne izolovanosti ili kvaliteta<br />

materijala<br />

Naša arhitektura, kao uređeni sistem, a<br />

ne kao skup pojedinačnih, manje ili više<br />

uspešnih ili neuspešnih, rešenja, danas<br />

praktično ne postoji, niti postoje ozbiljni<br />

napori da se nešto u tom smislu promeni.<br />

Neki će reći: ja sam... Nebitno šta si ti, ili<br />

bilo ko. Na svakog takvog koji je, dolaze<br />

hiljade koje nisu. Sistem je ono što je bitno.<br />

Zato Build <strong>magazin</strong> u narednim brojevima<br />

ima nameru da više pažnje posveti<br />

problemima naše arhitekture. Nudimo<br />

prostor za analizu sistemskih ograničenja,<br />

priliku za apel struke udruženjima, komorama<br />

i nadležnima. Na hiljade adresa aktera<br />

građevinske industrije i dalje će, kao<br />

i do sada, i u narednim mesecima, stizati<br />

Build <strong>magazin</strong>. Hoće li u njemu biti glasa<br />

arhitekata, zavisi samo od vas...<br />

42 www.build.rs


fokus<br />

ARHITEKTURA<br />

piše Mladen Bogićević<br />

Odavno smo u začaranom krugu u<br />

kome naša arhitektura gubi svoje<br />

poslednje odraze prepoznatljivosti,<br />

profesionalne etike, smisla...<br />

Sa druge strane, kada se bilo gde,<br />

u kafani, na konferencijama, u<br />

kabinetima i fakultetskim salama,<br />

pokrene priča šta bi trebalo da<br />

se uradi, odgovori su: mi imamo<br />

sve neophodne institucije, imamo<br />

bogatu tradiciju građenja, imamo<br />

visokoškolske ustanove čije diplome<br />

otvaraju vrata svuda u svetu, imamo<br />

svetski poznate primere dobre<br />

arhitekture i uspešnih projekata, naši<br />

biroi imaju ogromno iskustvo i stotine<br />

hiljada kvadrata iza sebe, imamo<br />

urbanističke zavode, procedure,<br />

pravila, propise, važeće zakone,<br />

iskusne sudove i veštake, imamo sve...<br />

U redu, ali... Zašto nam onda gradovi<br />

izgledaju ovako kako izgledaju<br />

Četiri jahača<br />

Koji su uzroci današnjeg stanja u našoj<br />

arhitekturi Čini se da nikada nije imala<br />

manje identiteta nego što je to danas. Često<br />

je veoma teško uočiti razliku između objekata<br />

koje su potpisali arhitekti i onih koji<br />

su nastali bez ikakvog projekta. Izgubili<br />

smo svaki korak sa vremenom i mestom,<br />

potrebama i standardima. Liftovi, drveće,<br />

igrališta, trosobni stanovi... praktično su istrebljeni<br />

iz naših projekata i odavno predstavljaju<br />

ugrožene vrste u našim gradovima.<br />

Ovakve tvrdnje, da je nekada bilo bolje, po<br />

pravilu nisu tačne i zasnivaju se na idealizovanju<br />

neke epohe (usled nedovoljne<br />

obaveštenosti i zadržavanja samo na opštim<br />

mestima vremena koja uspevaju da nam se<br />

predstave svojim najboljim dostignućima,<br />

naravno, uz izvesnu dozu sentimentalnosti).<br />

Zašto onda zaista mislim da naša arhitektura<br />

nikada nije bila na nižim granama nego<br />

danas Pa, 21. je vek. Sto godina ubrzanog<br />

razvitka arhitekture u svetu i kod nas, sto<br />

godina vrtoglavog razvitka materijala, nauke,<br />

sistema izvođenja, sto godina izvanrednih<br />

Zato u Build <strong>magazin</strong>u, podržani i<br />

internet portalom Gradjevinarstvo.rs,<br />

želimo da pokušamo da pokrenemo<br />

priču... Za početak možemo da se<br />

osvrnemo na uzroke današnjeg stanja.<br />

Za sve drugo biće nam potrebna<br />

vaša reakcija. Mi ne možemo da<br />

promenimo ništa, ali možemo da<br />

damo prostor za vaš glas... Javite se...<br />

primera, urbanističkih analiza, promašaja<br />

i popravki koncepata, sto godina univerzitetskog<br />

obrazovanja, stotine generacija<br />

arhitekata... i sve to zašto Da bismo mi, u<br />

Srbiji, danas, gradili ovo što vidimo oko nas.<br />

Zašto nikada nije bilo gore Sporedan,<br />

ali slikovit primer jesu sakralni objekti.<br />

Početkom 20. veka, u doba moderne, zidali<br />

smo i crkve sa pečatom moderne, na primer,<br />

crkvu na Oplencu ili Hram Sv. Save. Danas,<br />

u 21. veku, zidamo crkve parodirajući<br />

moravski srednjovekovni stil fasadnom opekom<br />

i odnosima masa. Negde smo zalutali.<br />

www.build.rs<br />

43


fokus<br />

Ignorisanje zakona<br />

Prvi jahač za naše građevinarstvo bio je<br />

diskontinuitet zakona. Talas nacionalizacije<br />

1945. godine, nelegalni gubitak<br />

imovine (i života), ne samo da je uticao<br />

direktno na sudbine vlasnika zemljišta<br />

i objekata i sudbine njihovih potomaka,<br />

već je pokazao kako to izgleda kada se zver<br />

nelegalnosti jednom probudi.<br />

Tako zasnovana, zajednička imovina pola<br />

veka kasnije postala je veliko igralište za<br />

malverzacije i nepravde svih vrsta: svi<br />

su odvajali za stambeni fond, ali nisu svi<br />

otkupili/dobili stanove, svi su se borili protiv<br />

okupatora, ali nisu svi ubirali tantijeme, svi<br />

su punili budžet od kog su živela društvena<br />

preduzeća, ali nisu svi dobili parcele kada su<br />

ona jednom nestala... Uzeto je nekima da<br />

bude svačije, zatim je dato nekima da bude<br />

njihovo, bez ikakvog pravila, ozbiljnog plana,<br />

doslednosti, pravde... Tako smo počeli.<br />

Ignorisanje okruženja<br />

Drugi jahač bio je diskontinuitet kulture, u<br />

širem smislu, a zatim i kulture građenja. Upliv<br />

ideologije i u građevinarstvo, negiranje<br />

bilo kakvih zastarelih vrednosti i nasleđa, kao<br />

i ubeđenje da ćemo u jednoj generaciji izgraditi<br />

vrli novi svet, doveli su do brutalnosti<br />

u pristupu rešavanju problema. Treba nam<br />

zgrada opštine, robna kuća, dom kulture<br />

Srušite nekoliko straćara u centru grada,<br />

naselja, varošice... Želimo da postanemo<br />

industrijska zemlja Gradićemo naselja za<br />

radničke porodice (one druge porodice ostale<br />

su u napuštenim salonskim stanovima i<br />

vilama u zabranjenim gradovima).<br />

Arhitekti su prigrlili ovakav stav vlasti<br />

uživajući u frekventnosti konkursa, teško<br />

odolevajući prilici da baš njihovih ruku delo,<br />

samodovoljno i nezavisno, postane novi<br />

simbol nekog naselja diljem SFRJ.<br />

I tako, ukrupnjavanje parcela u najužim<br />

centrima gradova dovelo je do razaranja<br />

finog gradskog tkiva i neprepoznatljivih<br />

ambijenata. Neodrživa<br />

gradnja javnih objekata dovela je do desetina<br />

napuštenih i devastiranih zgrada,<br />

mega-planovi budućnosti ignorisali su<br />

trenutne probleme i, onda kada nisu ostvareni,<br />

problemi su postali budućnost.<br />

Sada su već naše juče, danas i sutra.<br />

Kada je pristup velikih zamaha izgubio<br />

dah usled posustale ekonomije i razuzdale<br />

korupcije, nismo imali novca i snage da<br />

završimo započeto, niti da ispravimo greške<br />

nastale u brzini posleratne izgradnje. Te<br />

greške svet je porušio odavno, mnogo pre tih<br />

naših 90-ih od kojih mislimo da je krenulo<br />

nizbrdo. Nije. Tada smo se samo skotrljali<br />

do kraja i razbili o tlo.<br />

Šta nam je ostalo Sećanje na slavne dane<br />

našeg građevinarstva, sistem koji je nekada<br />

funkcionisao, i, naravno – autoriteti. Sve u<br />

svemu, potpuno nerazumevanje današnjeg<br />

pristupa arhitekturi, urbanizmu, poimanju<br />

prostora...<br />

Graditi divlje<br />

Treći jahač bio je logičan sledbenik prva<br />

dva. Masovna stambena divlja gradnja od<br />

80-ih godina 20. veka predstavlja fuziju osnovnih<br />

karakteristika dve prethodne etape:<br />

neobaziranje na bilo kakve zakonske okvire<br />

i apsolutni nemar, pa čak i prezir, prema<br />

okruženju. Kultura grada, kultura gradnje<br />

koju smo gradili decenijama, na prelasku<br />

između dva veka izašla je na videlo: individualno<br />

iznad opšteg, lični ukus iznad estetike<br />

okruženja, moje iznad svega drugog.<br />

Proći će još mnogo decenija dok se posledice<br />

ovog talasa neutrališu. Estetika prozor-vrata,<br />

dvovodnih džinova, giter bloka<br />

i serklaža, spoljašnjih stepenica i naselja<br />

neoromantičnih petospratnica, sve to nije<br />

problem. Estetika nije problem. Ona govori<br />

o nama, kada budemo bolji i ona će biti bolja,<br />

ali... Divlja naselja, predgrađa, podgrađa,<br />

stambene magistrale opteretile su infrastrukturu<br />

i onemogućile njen razvitak. Njima su<br />

se pridružila i planski nastala, legalna naselja,<br />

izgrađena bez konsultacije sa širim planom<br />

grada, saobraćajne i druge infrastrukture.<br />

Zemljište je zauzeto kilometrima oko jezgara<br />

naših gradova i duž puteva, a po jednom<br />

stanovniku takvog naselja uništeno<br />

je desetine kvadratnih metara zemljišta.<br />

Na primeru Beograda to izgleda ovako: da<br />

smo gradili po tom principu novobeogradski<br />

blok 45 bio bi predgrađe Obrenovca,<br />

Zemun bi se prostirao do Fruške Gore,<br />

Konjarnik do Smedereva...<br />

To jeste problem koji će ostati i kada<br />

budemo bolji: obilaznice, kružne gradske<br />

magistrale, ulice propisane širine za<br />

pristup vatrogasnih vozila, gradskih autobusa,<br />

pešaka, đubretara, zatim tranzit,<br />

lokalni saobraćaj, mostovi, autoputevi,<br />

potrošnja energije, toplovodi, gasovodi,<br />

vodovodi, deponije, bezbednost magistralnih<br />

puteva koji su pretvoreni u<br />

lokalne ulice... Estetika nije problem.<br />

Problem su škole, zdravstvene ustanove,<br />

zelene površine, zagađenje iz dimnjaka,<br />

septičkih jama, divljih deponija, problem<br />

je zagađeno zemljište, njegovo neracionalno<br />

korišćenje, gradnja na oranicama...<br />

Estetika je najmanji problem.<br />

Učinili smo napore poslednjih godina i nelegalna<br />

gradnja je zaustavljena, načelno. Ali,<br />

ukoliko na širem planu, kroz obrazovanje<br />

mladih i beskompromisnu odbranu zakona,<br />

ne utičemo dugoročno na opšti stav o urbanoj<br />

životnoj sredini, nema sumnje da će prvom<br />

prilikom divlja gradnja ponovo jahati.<br />

Međutim, divlja gradnja nisu samo objekti<br />

bez dozvola, već svaki objekat zidan bez<br />

ikakvih civilizacijskih i strukovnih načela<br />

i obzira prema okruženju, dakle, po principima<br />

divljine – po pravu bržeg i jačeg.<br />

Ne mora da znači da kršite zakon ako se<br />

ponašate bezrazložno agresivno prema<br />

okolini, ali, govorimo o arhitekturi... Ona<br />

ima svoje kriterijume, ili bi bar trebalo da<br />

je tako.<br />

Ja, moje, meni...<br />

Četvrti jahač još nam je na grbači i nikada sa<br />

nje neće sići... To smo mi. Svi mi. Mi inertni,<br />

džangrizavi, arogantni, bezobrazni, neobrazovani<br />

i neinformisani, mudrijaši, stidljivi,<br />

pohlepni, večito talentovani, bogati, diplomirani,<br />

nadležni, iskusni, borci sa rokovima,<br />

44 www.build.rs


orci za investitore, borci za glasove, borci<br />

za svoju decu, i samo svoju... Svi mi koji tako<br />

često zaboravimo značenje i važnost onog<br />

arhi u našem okruženju, dok se ređaju i<br />

preklapaju rokovi, poslovi, izbori, gradilišta,<br />

palirski planovi, kumovi kumovi...<br />

San nadležnih za mirnom kućom arhitektonska<br />

struka neće poremetiti dok god sanja<br />

samo novog investitora, pa kakvog god.<br />

Politikanski doživljaj efikasnog rešavanja<br />

pitanja, što će reći – kratkoročno i sa što<br />

manje buke i razmišljanja o posledicama,<br />

struka prećutkuje srećna kad pokupi poneku<br />

mrvu. Bez značajnije reakcije svih koji se<br />

bave gradnjom, od arhitekata do pravnika,<br />

država je, nelegalno stečeno, rasprodala bez<br />

ikakve namere da bar pokuša da ispravi deo<br />

nepravdi prema pravim vlasnicima.<br />

Pojedine lokalne vlasti su prodavale parcele<br />

društvenih preduzeća izbeglim licima za<br />

male pare i tako ubirale političke poene.<br />

ULOGA NAJBOLJIH<br />

– DA JE BALAK IGRAO<br />

Naravno, posleratne decenije ostavile su i<br />

neke dobre primere savremene arhitekture.<br />

Dobre arhitekture. Međutim, gradnja koja<br />

je trajala decenijama morala je doneti više<br />

od toga – pojedinačnih primera. Kao i svuda,<br />

nisu preterano važni pojedinci, svetli<br />

primeri, njihov rad i njihov uspeh, važna je<br />

izgradnja sistema, institucija, profesionalnih<br />

etičkih standarda, kulture. Jedan dobar<br />

primer, po definiciji, ne može predstavljati<br />

model po kome će se bilo šta razvijati, niti<br />

je to moguće.<br />

Nemačka reprezentacija na upravo završenom<br />

Svetskom prvenstvu u fudbalu igrala je bez<br />

jedine svoje internacionalne velike zvezde –<br />

Mihaela Balaka. I dogodilo se... šta Pitajte<br />

Engleze i Argentince.<br />

Nastala su naselja bez ikakve infrastrukture,<br />

zatim je ona provlačena ispod, iznad, kroz<br />

kuće poređane bez ikakvog reda i pravila, da<br />

bismo tek zatim došli pred fazu kada treba da<br />

ih ucrtamo u zemljišne knjige. Onda opština<br />

šalje u katastar: samo recite da vam ucrtaju<br />

parcelu... U katastru, naravno, insistiraju na<br />

dokumentu zbog kog bi učinili tako nešto...<br />

U sličnom maniru nebrige, čuvena knjižara<br />

u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu postaće<br />

prodavnica patika ili mobilnih telefona...<br />

Ko je kriv Mi. Niko drugi. Samo svi mi.<br />

Zašto Zato što je ovo naš doživljaj grada.<br />

Zato što mi mislimo da tako može. Zato<br />

što tako (g)radimo već 60 godina. Zato što<br />

u centrima naših gradova postoje desetine<br />

objekata finansiranih iz državnih kasa koji<br />

ne postoje u katastarskim knjigama, podignuti<br />

na parcelama nastalim ukrupnjavanjem,<br />

oduzimanjem, otimanjem, zato što<br />

ništa bolje ponašanje ne možemo očekivati<br />

ni od ostalih kada je moje važnije od svega<br />

drugog, a tako smo naučeni da mislimo.<br />

U izgrađenom sistemu izuzmite zvezde i ostaje<br />

vam tim, kada sistema nema, sa zvezdama<br />

ili bez njih, ne ostaje ništa. Uzmimo za primer<br />

i arhitektonske spomenike naše prestonice:<br />

Muzej savremene umetnosti na Ušću, Sava<br />

centar, Avalski toranj, zgradu Generalštaba,<br />

Zapadnu kapiju Beograda... besmisleno je<br />

reći da te zgrade mogu da budu neposredan<br />

uzor za bilo šta.<br />

One mogu da budu simboli vremena samo<br />

onda kada to vreme ima dovoljno zajedničkih<br />

stremljenja u sebi da i samo predstavlja<br />

simbol. Tih decenija gradili smo identitet<br />

arhitekture na ideji da podižemo novi svet.<br />

Na ona mesta gde on nije podignut preko<br />

starog sada možemo pogledati sa razumevanjem<br />

problema jednog vremena, poleta<br />

i odlučnosti u njihovom rešavanju. Stambeni<br />

blokovi Novog Beograda, na primer,<br />

čine okruženje u kom su se mogli pojaviti<br />

izuzeci.<br />

fokus<br />

Kada kažem naučeni smo, mislim na sve:<br />

arhitekte, investitore, državne službenike,<br />

izvođače, korisnike prostora... To radimo i<br />

danas – Srbija i dalje pokušava da diskontinuitet<br />

ostavi iza sebe i nastavi kao da ga nije<br />

bilo: pre Zakona o restituciji izglasan je Zakon<br />

o planiranju i izgradnji, a pre njega prodali<br />

smo ono što nije bilo naše, po pravilima<br />

koja nam nikako ne odgovaraju, nikome<br />

od nas (čast izuzecima, kupcima). Ne treba<br />

sumnjati da ćemo i ovo plaćati u godinama<br />

koje dolaze, isto kao što ćemo plaćati i ignorisanje<br />

energetske efikasnosti, kvaliteta<br />

gradnje, nedostatak komfora...<br />

Za početak...<br />

Ništa se neće dogoditi ako uspete da napravite<br />

izuzetnu zgradu. Na jednu takvu zgradu mora<br />

doći njih 50 ili 100 koje predstavljaju osnovni<br />

standard kvaliteta, estetike, funkcije. Ona se<br />

mora nalaziti u okruženju koje je uređeno, koje<br />

pruža komfor i sve potrebno za stanovnike<br />

i posetioce. Ona ima smisla, ekonomsku<br />

opravdanost i pun potencijal samo onda kada<br />

se nalazi u smislenom prostoru. U suprotnom,<br />

ona deluje kao da dolazi iz nekog drugog sveta,<br />

kao da je neko slučajno tu postavio, jer, oni koji<br />

žive oko nje ni po čemu ne zaslužuju njeno<br />

prisustvo niti nagoveštavaju da bi ona mogla<br />

biti plod njihovog doživljaja prostora.<br />

Da li imamo dovoljno dobre arhitekte da<br />

sprovedu renesansu koja nam je potrebna<br />

Da. Ili ne Nevažno. Apsolutno nevažno.<br />

Nama treba sistem, osnova pravila igre i oni<br />

koji će ta pravila da poštuju. I kada se neko<br />

izdvoji, dobrim ili lošim, to ne treba da<br />

bude iskakanje iz opštih pravila i principa,<br />

već iz jednog, ipak uređenog, okruženja. Za<br />

početak je potrebno interesovanje struke.<br />

Svaki naredni korak je nemoguć bez ovoga,<br />

pa iskreno, zato sumnjam da će se nešto<br />

promeniti u narednih nekoliko godina.<br />

Struka se neće zainteresovati, zauzeta svojim<br />

problemima. Vredi li reći – za to vreme,<br />

njene probleme niko neće rešavati ■<br />

A danas... Danas ne postoji apsolutno ni jedna<br />

zajednička crta naše visokogradnje, niti pokušaj<br />

da je istkamo. Svaka zgrada je izuzetak<br />

za sebe i najlakše je služiti se doskočicama<br />

i ovo nazvati našim stilom, jer, to nije to, to je<br />

prosto stihija.<br />

Struka mora dati predloge i uporno pozivati na<br />

njihovo prihvatanje od strane vlasti. Političari<br />

imaju sasvim dovoljno tema kojima mogu da<br />

ubiraju poene kod glasača, a arhitekata ipak<br />

nema dovoljno da bi baš njima došli na noge i<br />

obećavali (ono što ionako neće uraditi). Hrvatska<br />

je odličan primer u našem neposrednom<br />

okruženju od čijeg iskustva možemo krenuti.<br />

Arhitektura ima dovoljno specifi čnosti koje je<br />

izdvajaju među ostalim inženjerskim strukama<br />

i mora imati poseban status. Sa druge strane,<br />

takav status niko nema nameru da joj da,<br />

a učiniće to nevoljno i onda kada ona bude<br />

insistirala. Ali, tim putem se mora poći, pa bi<br />

valjalo – što pre ■<br />

www.build.rs<br />

45


promo<br />

FILLI STAHL<br />

VAŠ PARTNER ZA KROV,<br />

FASADU I HIDROIZOLACIJU<br />

Kompanija Filli Stahl osnovana<br />

je 1988. godine, nastavljajući<br />

stogodišnju tradiciju<br />

kompanije Filli&Co.<br />

Zahvaljujući visokim<br />

standardima kvaliteta u<br />

proizvodnji i usmerenju na<br />

pružanje kompletnih rešenja,<br />

tržište je vrlo brzo prepoznalo<br />

i nagradilo pouzdanost<br />

preduzeća, omogućivši brz rast<br />

i razvoj Filli Stahl-a, najpre u<br />

Austriji, a potom i u regionu.<br />

Filli Stahl je od 1997. godine<br />

prisutan u Hrvatskoj, a<br />

od 2007. godine i u Srbiji.<br />

Partneri kompanije na svim<br />

ovim tržištima predstavljaju<br />

renomirane evropske<br />

proizvođače<br />

Filli Stahl kod nas –<br />

nedavno završeni krov<br />

Dedinje, Beograd<br />

Filli Stahl i na srpskom tržištu nudi uslugu<br />

u vidu organizovanog servisa na terenu,<br />

savetovanja i edukacije projektanata,<br />

izvođača i investitora. Upravo ta usluga<br />

čini Filli Stahl kvalitetnim i pouzdanim<br />

partnerom koji će za vas uvek osigurati<br />

najbolji izbor optimalnih rešenja.<br />

Preduzeće je smešteno neposredno uz Batajnički<br />

drum i, pored upravnih prostorija i<br />

magacina, na istom mestu vrše se i uslužno<br />

savijanje limova za opšiv do dužine od sedam<br />

metara.<br />

Sve na jednom mestu za<br />

krovove<br />

Potrebno vam je razrađeno rešenje za falcovane<br />

ili ravne krovove Želite stručni<br />

savet, informaciju o materijalima, cenama,<br />

uslugama Potrebno vam je profilisanje<br />

limova na gradilištu ili isporuka profilisanih<br />

limova iz magacina<br />

Želite da unajmite mašinu za profilisanje i<br />

zatvaranje falceva kao i svu drugu opremu<br />

i prateći alat za vrhunsko izvođenje krovnih<br />

pokrivača Tada je Filli Stahl pravo<br />

mesto za vas!<br />

PARTNERI KOMPANIJE FILLI STAHL<br />

• Prefa (aluminijumski krovovi)<br />

• Villas<br />

• Bauder (PVC i TPO membrane)<br />

• Rockwool<br />

• VM Zink<br />

• Figo Professional<br />

• Heller Snow Stop<br />

• Amonn<br />

• Lehmann<br />

• Enke<br />

• Zambelli<br />

• Battisti<br />

• Stubai ■<br />

U Filli Stahl-u ćete dobiti profesionalnu<br />

uslugu, predloge i proračune uz pomoć<br />

stručnjaka zaposlenih u kompaniji. Iza svih<br />

njih stoji bogato iskustvo, ne samo u prodaji<br />

već i tehničkoj podršci na mnogobrojnim<br />

projektima.<br />

Samo izvođenje krovopokrivačkih radova<br />

nosi veliku odgovornost za konačan uspeh<br />

jednog projekta i Filli Stahl ovom segmentu<br />

pruža posebnu pažnju. Komunikacija sa projektantima<br />

i neposrednim izvođačima odvija<br />

se i u smislu direktne obuke i besplatne edukacije<br />

koju će za izvođača vršiti specijalizovani<br />

limari kompanije.<br />

Za izradu krovova Filli Stahl nudi veliki<br />

izbor kvalitetnih limova i rešenja za falcovanje<br />

i opšive renomiranih proizvođača:<br />

• Prefa, aluminijumski krovovi – aluminijumski<br />

limovi i kompletni sistemi u 15<br />

standardnih boja – 40 godina garancije<br />

• VM Zink – najkvalitetniji titancink u<br />

raznim bojama i sa različitim obradama<br />

površine<br />

• Roofinox – inox lim za falcovane<br />

krovove<br />

• bakreni lim za krovopokrivanje – širok<br />

izbor proverenih dobavljača, specijalne<br />

obrade površine<br />

• obojeni pocinkovani lim – mekani pocinkovani<br />

lim za falcovanje.<br />

FILLI STAHL<br />

Batajnički drum 18a<br />

11080 Beograd-Zemun<br />

tel: +381 11 105 831<br />

tel/fax: +381 31 61 837<br />

46<br />

www.build.rs


TERMOIZOLACIJA<br />

MONTAŽNIH KUĆA<br />

U tipičnoj kući sa drvenom konstrukcijom, kakve su na primer<br />

montažne kuće koje se proizvode u Srbiji, drvena konstrukcija<br />

može da pokriva od 20 do 30% površine zida<br />

Spoljašnji zidovi kuća sa drvenom konstrukcijom<br />

zapravo su sendvič zidovi sa<br />

ispunom od mineralne vune ili EPS-a<br />

(stiropor). Sa unutrašnje strane zid je<br />

obložen gips-kartonskim pločama (direktno<br />

na konstrukciju ili preko OSB-a),<br />

a sa spoljašnje strane OSB-om.<br />

Dodatno, obično se sa spoljašnje strane<br />

postavlja i kontakt fasada (demit fasada) sa<br />

5 ili 8cm izolacije od EPS-a. Ova spoljašnja<br />

dodatna izolacija veoma je važna upravo<br />

zbog toga što drvena konstrukcija čini hladan<br />

(termički) most između unutrašnjeg i<br />

spoljašnjeg prostora.<br />

Koeficijenti toplotne provodljivosti termoizolacionih<br />

materijala bolji su od koeficijenta<br />

za drvo pa ona mesta gde u zidu<br />

stoji konstrukcija predstavljaju slabe tačke<br />

objekta gde temperatura lakše prolazi sa<br />

jedne na drugu stranu zida težeći da se<br />

izjednači. Tuda tokom leta u kuću ulazi izvesna<br />

količina toplote a zimi hladnoće.<br />

Koeficijenti toplotne provodljivosti materijala<br />

koji čine spoljašnje sendvič zidove<br />

fasade kuća sa drvenom konstrukcijom – k<br />

(W/m 2 K):<br />

• drvo od 0,04 od 0,12 – zavisno od vrste<br />

drveta<br />

• mineralna vuna oko 0,03<br />

• EPS (stiropor) od 0,03 do 0,035<br />

• gips-kartonske ploče 0,21.<br />

Zbog skice dajemo i koeficijente toplotne<br />

provodljivosti za još neke materijale: giterblok<br />

0,53; puna opeka 0,76; armirani beton<br />

2,04; čelik 58,5…<br />

Napomena: Iako drvo može imati približne<br />

termičke karakteristike kao i termoizolacioni<br />

materijali, one se znatno razlikuju zavisno<br />

od vrste drveta. U SAD se koristi jedinica<br />

R (termička otpornost, umesto evropske k<br />

vrednosti za termičku konduktivnost).<br />

Tako drvo koje se upotrebljava za konstrukciju<br />

kuća u SAD ima R vrednost od 1,25 po<br />

inču, što je znatno manje od termičke otpornosti<br />

staklene vune koja ima R vrednost<br />

od 3,6 po inču (inč, col - 2,54cm).<br />

Kako popraviti termičke<br />

karakteristike montažne kuće<br />

Različiti proizvođači montažnih kuća<br />

kod nas primenjuju i različite sisteme za<br />

spoljašnje zidove. Nekada su u pitanju<br />

sendvič zidovi sa oblogom od OSB-a i ispunom<br />

od mineralne vune, nekada su to paneli<br />

od EPS-a obostrano obloženi OSB-om.<br />

U svakom slučaju, investitor, naručilac kuće,<br />

trebalo bi da ima izbora prilikom spoljašnje<br />

toplotne obloge zidova. Ovaj izbor ne bi<br />

trebalo da predstavlja problem proizvođaču,<br />

a ukoliko on insistira na svojim standardnim<br />

rešenjima i osnovnoj ponudi - jednostavno<br />

potražite drugog.<br />

Naime, ne postoji nikakva suštinska razlika<br />

između izvođenja demit fasade od EPS-a,<br />

EPS-a poboljšanog ugljenim vlaknima<br />

(sivi stiropor) ili kamene vune. Takođe, ne<br />

postoji posebna razlika u postavljanju termoizolacionog<br />

sloja debljine 5, 8, 10, 15 ili<br />

20cm. Dakle, izvođač ne mora posebno da<br />

se prilagođava ovakvim zahtevima.<br />

TIPLOVI ZA TERMOIZOLACIJU – PLASTIČNI ILI METALNI<br />

U cenu dodatnog materijala treba<br />

uračunati i duže tiplove, naročito ukoliko<br />

želite da stavite izolacioni sloj od 15 ili<br />

20cm kakav je standard u mnogim evropskim<br />

zemljama.<br />

Elem, plastični tiplovi za postavljanje termoizolacije<br />

ovih dimenzija još uvek su<br />

retkost na našem tržištu i ovaj detalj slikovito<br />

opisuje stanje energetske efi kasnosti u Srbiji.<br />

Praktično je nemoguće danas naći tiplove<br />

za veće debljine termoizolacije, čak ni kod<br />

prodavaca i proizvođača koji nude izolaciju<br />

bilo koje debljine, što vam malo znači ako<br />

nemate čime da je pričvrstite na fasadu.<br />

U svakom slučaju, sve i da ste namerni da<br />

platite, nikako ne bi trebalo kao zamenu koristiti<br />

metalne tiplove jer svaki od njih predstavlja<br />

dodatni termički most.<br />

Iako je debljina tiplova relativno mala, na<br />

jednu termoizolacionu ploču ide 5 ili više komada,<br />

pa će na celoj fasadi biti previše takvih<br />

termičkih mostova.<br />

Moguće je da će negativni uticaj metalnih<br />

tiplova za postavljanje termoizolacije biti<br />

takav da poništi centimetar ili više debljine<br />

termoizolacionog sloja koji ste onda džabe<br />

platili ■<br />

48 www.build.rs


SARADNJOM<br />

SA PROIZVOĐAČEM<br />

DO BOLJE IZOLACIJE<br />

Zapravo, četvrtina ili trećina površine zidova nema termoizolaciju<br />

u sendviču spoljašnje i unutrašnje obloge zida već samo drvo koje<br />

predstavlja vrstu hladnog mosta<br />

za bezbedan rad na visini<br />

DEMA<br />

hidraulične radne platforme<br />

za bezbedan rad na visini<br />

064 - 53 43 861<br />

www.dema.rs<br />

Jedina razlika jeste u ceni dodatnog materijala,<br />

eventualno u transportu (ukoliko se<br />

radi o značajno većoj količini izolacije). Na<br />

primer, tražite ponude od više proizvođača<br />

montažnih kuća za gorenavedena tri tipa<br />

termoizolacije, kao i za bar dve različite debljine<br />

termoizolacionog sloja.<br />

EPS OBOGAĆEN UGLJENIKOM<br />

“SIVI STIROPOR”<br />

EPS (ekspandirani polistiren) poznat<br />

je pod imenom koje je tom proizvodu<br />

dala nemačka kompanija BASF koja je<br />

i prva napravila ovaj materijal - stiropor<br />

(Styropor). Pre nekoliko godina ista<br />

kompanija dodala je ovom materijalu<br />

oko 20% ugljenika i time otprilike za isti<br />

procenat poboljšala njegove karakteristike<br />

toplotne provodljivosti ali i trajnosti<br />

(Neopor).<br />

Ova vrsta EPS-a danas je poznata i kao<br />

“sivi stiropor”. Jednostavno, 10cm sivog<br />

EPS-a pruža toplotnu zaštitu kao 12cm<br />

običnog. Međutim, treba uzeti u obzir i da<br />

su mu karakteristike trajnosti bolje. Druga<br />

vrsta termoizolacije u sistemu kontaktne<br />

fasade (demit fasada) o kojoj treba razmisliti<br />

jeste kamena vuna. Ova termoizolacija<br />

ima dodatne karakteristike o kojima se<br />

takođe možete raspitati.<br />

U Srbiji postoji nekoliko proizvođača koji<br />

nude i sivi EPS i kamenu vunu (potražite<br />

više informacija na portalu Gradjevinarstvo.rs)<br />

■<br />

Sve što doplatite predstavlja dugoročnu investiciju<br />

u vaš komfor. Nakon godinu, dve<br />

ili pet, koliko će potrajati dok termoizolacija<br />

otplati sama sebe kroz manju potrošnju za<br />

grejanje zimi i hlađenje leti, svih narednih<br />

godina ona će vam donositi samo dobrobit.<br />

Komfor će trajati od dana kada se uselite.<br />

Naravno, važno je kvalitetno izvesti termoizolacioni<br />

sloj i ceo sistem kontakt fasade,<br />

to jest, tako da ne dolazi do curenja vazduha,<br />

što je glavni razlog toplotnih gubitaka.<br />

Krov - kako rešiti najveće<br />

toplotne gubitke<br />

Ukoliko ste se odlučili da doplatite za bolje<br />

termičke i druge karakteristike spoljašnjih<br />

zidova svoje montažne kuće od drvene<br />

konstrukcije, ne treba da zaboravite da su<br />

najveći toplotni gubici u objektu u zoni<br />

krova/tavanice.<br />

S obzirom da se potkrovni prostor u tipskim<br />

montažnim kućama kakve se nude na našem<br />

tržištu najčešće ne može koristiti (konstruktivno<br />

rešenje je krovna rešetka), jednostavno<br />

je postaviti deblji sloj toplotne izolacije.<br />

Napomena: za sve dodatne informacije<br />

preporučujemo da pretražite internet portal<br />

Gradjevinarstvo.rs (stručne tekstove o materijalima,<br />

načinima ugradnje, itd). Naročito<br />

preporučujemo katalog firmi gde se kod distributera<br />

i proizvođača možete raspitati za<br />

informacije iz prve ruke ■<br />

www.build.rs<br />

49


promo<br />

NEMA LEPE KUĆE BEZ LEPE FASADE<br />

FASADE SA ROCKWOOL KAMENOM VUNOM<br />

DONOSE TRAJNE UŠTEDE U TROŠKOVIMA<br />

GREJANJA I HLAĐENJA<br />

Niskoenergetska<br />

kuća Moja<br />

godišnje će<br />

trošiti<br />

20kW/m 2<br />

za grejanje<br />

i hlađenje,<br />

što je 10 puta<br />

manje od većine<br />

kuća u Srbiji,<br />

koje najčešće<br />

troše oko<br />

200kWh/m 2<br />

godišnje<br />

Za izolaciju fasade<br />

kuće Moja<br />

korišćena je Rockwool<br />

kamena vuna<br />

debljine 14cm<br />

Cene nafte i gasa neprekidno rastu, a troškovi<br />

grejanja i hlađenja spadaju u red<br />

najvećih troškova svakog domaćinstva.<br />

Upravo tu leži najveći potencijal uštede.<br />

Investiranjem u toplotnu izolaciju fasade<br />

danas, već sutra ostvarujemo uštede.<br />

Kako možemo povećati energetsku efikasnost<br />

zgrada i kuća Na tri načina: zamenom<br />

prozora, modernizacijom sistema<br />

Rockwool je na tržište lansirao novu generaciju<br />

izolacije za fasade – Rockwool Frontrock<br />

MAX E sa dva sloja. Donji je elastičan i<br />

izvrsnih je toplotno-izolacionih karakteristika<br />

sa koeficijentom toplotne provodljivosti od<br />

0,036W/mK, dok je gornji izuzetno čvrst i<br />

otporan na mehanička opterećenja.<br />

za grejanje i toplotnom izolacijom fasade.<br />

Upravo je toplotna izolacija fasade jedan od<br />

najefikasnijih načina uštede energije.<br />

Ugodniji i zdraviji život<br />

Pored toga što ćemo toplotno zaštiti<br />

naš dom, primenom fasadnih sistema sa<br />

Rockwool kamenom vunom ostvarujemo<br />

i niz dodatnih pogodnosti.<br />

KAMENA VUNA DVOSLOJNE GUSTINE – JEDINSTVENA NA TRŽIŠTU<br />

Kamena vuna otporna je na temperature<br />

više i od 1.000°C i stoga pruža životno<br />

važnu zaštitu od požara. Sprečava širenje<br />

požara omogućavajući tako vatrogascima<br />

pravovremeno delovanje, ali i dodatno vreme<br />

za spašavanje života i evakuaciju.<br />

Zahvaljujući vlaknastoj strukturi kamena<br />

vuna upija buku i vibracije, i na taj način<br />

osigurava mirniji i zdraviji život. A poznato<br />

je da buka pospešuje stres i negativno<br />

utiče na koncentraciju, kao i na zdravlje<br />

ljudi uopšte.<br />

Kamena vuna je paropropusna i zbog toga<br />

omogućuje nesmetanu difuziju vodene pare<br />

kroz spoljašnje zidove. Time se sprečava pojava<br />

kondenzacije vodene pare unutar konstrukcije,<br />

što pozitivno utiče na vek trajanja<br />

konstrukcije zida.<br />

U poređenju sa standardnim, ploče kamene<br />

vune dvoslojne gustine zadovoljavaju više<br />

toplotne, protivpožarne i mehaničke zahteve.<br />

Pored toga, manje debljine izolacije donose<br />

bitne uštede u izgradnji.<br />

Zbog veće mehaničke otpornosti spoljašnjeg<br />

sloja ugradnja Rockwool Frontrock MAX E<br />

preporučuje se na mestima gde su fasade<br />

izložene potencijalnim mehaničkim opterećenjima<br />

na udar, na primer na školama,<br />

vrtićima ili na objektima u blizini igrališta.<br />

Ugradnjom Frontrock MAX E ploča fasada je<br />

mehanički čvrsta, ima vrhunska toplotno-izolaciona<br />

svojstva. Istovremeno je izgrađena<br />

od ekološki prihvatljive, vatrootporne i paropropusne<br />

Rockwool kamene vune ■<br />

Kamena vuna Rockwool Frontrock<br />

MAX E objedinjuje izvrsna toplo-<br />

tna svojstva fleksibilnog donjeg<br />

sloja sa izuzetno čvrstim i meha-<br />

nički otpornim gornjim slojem<br />

Isto tako, sprečava se pojava plesni na unutrašnjim<br />

površinama zidova usled kondenzacije<br />

vodene pare. Izolacijom spoljnih<br />

zidova sa spoljašnje strane paropropusnim<br />

izolacionim materijalom omogućiće se akumulacija<br />

toplote u masivnim zidovima u<br />

periodu grejanja, dok se u letnjem periodu<br />

sprečava njihovo zagrevanje ■<br />

Prodaja i razvoj u Srbiji<br />

tel: +381 60 101 32 97<br />

info.rs@rockwool.com<br />

www.rockwool.rs<br />

50<br />

www.build.rs


TRESPA TopLab<br />

opLab ECO-FIBRE<br />

promo<br />

Trespa TopLab ECO-FIBRE donosi nove standarde u laboratorijskom nameštaju. Novi<br />

paneli nude visok stepen higijene, otpornost na veliki broj hemijskih supstanci<br />

kao i otpornost na prljavštinu, pružaju mogućnost kreiranja laboratorijskog<br />

prostora koji se lako održava i čisti, koji je trajan i fleksibilan. Zahvaljujući<br />

dubinskom bojenju jezgra panela, Trespa panel TopLab ECO-FIBRE donosi na tržište<br />

potpuno nove estetske mogućnosti projektantima<br />

Trespa International predstavlja Trespa<br />

TopLab ECO-FIBRE , panel koji kombinuje prirodne<br />

estetske vrednosti sa izvanrednim<br />

hemijskim osobinama, istovremeno dajući<br />

značajan doprinos očuvanju prirodnih resursa.<br />

Dizajniran je za upotrebu u svim<br />

tipovima laboratorija. Karakterišu ga transparentna<br />

površina i bojeno jezgro tako da<br />

omogućuje prirodno i atraktivno laboratorijsko<br />

okruženje. Ovaj panel proizveden je<br />

pretvaranjem mekih drvnih vlakana, dobijenih<br />

iz kontrolisanih brzorastućih šuma, u<br />

atraktivne materijale, trajne, vodootporne i<br />

lake za održavanje.<br />

Prirodan izgled – Jedinstvena karakteristika<br />

Trespa TopLab ECO-FIBRE je transparentna<br />

površina i dubinski bojeno jezgro. Pruža<br />

mogućnost dizajnerima da kreiraju potpuno<br />

novo laboratorijsko okruženje korišćenjem<br />

toplih i prirodnih boja. Čak i ukoliko bi površina<br />

panela bila oštećena, panel zadržava<br />

originalnu boju.<br />

Izvanredne osobine – Panel Trespa<br />

TopLab ECO-FIBRE sastoji se od termoaktivnih<br />

smola homogeno armiranih sertifikovanim<br />

drvnim vlaknima iz evropskih šuma, presovanih<br />

pod visokim pritiskom i temperaturom.<br />

Zahvaljujući Electron Beam Curing<br />

(EBC) tehnologiji, razvijenoj u Trespinim<br />

laboratorijama, postignut je transparentni<br />

završni sloj, čija je površina potpuno oslobođena<br />

pora i otporna je na veliki broj agresivnih<br />

hemikalija, habanje i vodu.<br />

Takva površina laka je za manipulaciju, lako<br />

se čisti i dezinfikuje. Trespa TopLab ECO-FIBRE<br />

proizveden je sa ciljem da obezbedi izvanredne<br />

mogućnosti u laboratorijskom opremanju,<br />

gde je higijena ključna. Površina Trespa<br />

TopLab ECO-FIBRE panela je nepropusna za<br />

većinu bakterija, buđi i mikroorganizama.<br />

Otporan je na farbe i organske razređivače,<br />

vodootporan je i lak za čišćenje i dezinfekciju.<br />

Hemijska otpornost – Panel Trespa<br />

TopLab ECO-FIBRE je dizajniran da obezbedi<br />

izvanredne osobine u laboratorijskom okruženju.<br />

Zahvaljujući EBC tenologiji površina<br />

panela je u potpunosti oslobođena pora i predstavlja<br />

zatvoren sistem koji ne propušta, niti na<br />

površini zadržava, materijale koji su u upotrebi<br />

u biohemijskim laboratorijama, kao na primer:<br />

radio-izotope, tragove uzoraka, uzorke krvi,<br />

bakterije, buđ ili mikroorganizme.<br />

Trespa TopLab ECO-FIBRE je otporna na veliki<br />

broj agresivnih hemikalija. One neće ostaviti<br />

traga na površini ukoliko se uklone u roku<br />

od 24 sata. Rezultati mnogobrojnih testova<br />

dostupni su na: http://www.toplabsplus.<br />

com/apac/applications/scientificFurniture/,<br />

kao i tehnički listovi.<br />

Izbor boja – Trespa TopLab ECO-FIBRE je raspoloživ<br />

u dve atraktivne boje:<br />

• Sahara – peščano bež<br />

• Amazon – tamnozeleno sivo.<br />

Ove dve boje kreirane su kombinacijom<br />

prirodnih drvnih vlakana i pigmentisanih<br />

smola. Upotrebom drvnih vlakana dolazi do<br />

prirodnih varijacija u boji u okviru jednog<br />

panela. Prirodni izgled materijala ističe individualnost<br />

dizajna laboratorijskog nameštaja.<br />

Površina panela je glatka što ga čini<br />

izuzetno prikladnim za multifunkcionalne<br />

površine na kojima se mogu obavljati različiti<br />

poslovi, od smeštaja laboratorijske opreme<br />

i kompjutera, do izvođenja specifičnih<br />

analiza i opita kao i za obavljanje administrativnih<br />

poslova. Radne površine i nameštaj<br />

lako se čiste i zadržavaju dobar izgled za<br />

dugi niz godina čak i kada su u neprekidnoj<br />

upotrebi.<br />

Priznanja – Osim Trespa TopLab+ i Trespa<br />

TopLab ECO-FIBRE je prepoznat od strane<br />

mnogobrojnih nacionalnih i internacionalnih<br />

stručnjaka i asocijacija. Trespa<br />

TopLab ECO-FIBRE je sertifikovan od strane<br />

Greenguard ekološkog instituta, sa Indoor<br />

Air Quality Certificate®, (Low Emitting<br />

Products). Trespa TopLab ECO-FIBRE je takođe<br />

sertifikovan za upotrebu u osetljivim<br />

okruženjima u kojima borave deca i novorođenčad,<br />

kao materijal za završne radove u<br />

enterijeru.<br />

Trespa International je bila jedan od prvih<br />

proizvođača građevinskih materijala<br />

koja je u potpunosti isplanirala životni ciklus<br />

svojih proizvoda (life-cycle analysis<br />

– LCA), počev od porekla sirovine pa<br />

do kraja njenog eksploatacionog veka.<br />

Trespa International je takođe jedan od prvih<br />

proizvođača panela koji je sertifikovana<br />

1999. god u skladu sa ISO 14001 po Lloyd –<br />

ovom Registru. ISO 14001 standard opisuje<br />

korake potrebne za pripremu, proizvodnju,<br />

održavanje i unapređenje potpuno integrisanog<br />

ekološkog sistema poslovanja ■<br />

PEFC – Drvna vlakna kao osnovna sirovina<br />

čine Trespa TopLab ECO-FIBRE ekološki ispravnim<br />

rešenjem. U potpunosti je podržan sertifikatima<br />

izdatim od strane PEFC veća. PEFC<br />

(Programme for the Endorsement of Forest<br />

Certification schemes) jeste savetodavno telo,<br />

nezavisna, neprofitna, nevladina organizacija,<br />

koja promoviše očuvanje šumskih dobara, i<br />

kao obnovljivih i kao neobnovljivih prirodnih<br />

resursa. Podržava ga 149 zemalja, što čini<br />

85% svetskih šuma.<br />

Osim toga, Trespa International je preduzela<br />

nove korake u integraciji PEFC mreže nadzora<br />

nad ekološkim poslovanjem velikih sistema.<br />

Njen zadatak je da prati sirovine na bazi drveta,<br />

počev od porekla (vrsta i lokacija šume),<br />

pa do finalnog proizvoda, kao i da obezbeđuje<br />

procenu nezavisnih,<br />

kvalifikovanih i akreditovanih<br />

eksperata, da<br />

drvna sirovina ispunjava<br />

sve uslove iz sertifikacionih<br />

zahteva, tako da<br />

klijent može biti siguran<br />

da je sirovina poreklom<br />

iz sertifikovanih šuma ■<br />

POLYKEM SR<br />

Balkanska 29/III<br />

11000 Beograd<br />

tel: +381 11 36 26 135<br />

a.seferovic@polykemsr.co.rs<br />

www.trespa.com<br />

www.build.rs<br />

51


promo<br />

PROIZVODNJA GRAĐEVINSKOG MATERIJALA<br />

MARKO TODOROVIĆ<br />

MATOX<br />

Fabrika za proizvodnju građevinskog<br />

materijala Marko Todorović Matox je<br />

porodična kompanija – akcionarsko<br />

društvo, osnovano 1998. godine, i to<br />

kao prva fabrika u Srbiji za proizvodnju<br />

suvih mašinskih maltera na bazi kreča i<br />

cementa. Strateški je locirana u Paraćinu,<br />

pored glavnih saobraćajnica. Fabrika<br />

trenutno zapošljava oko četrdeset<br />

radnika različitih stručnih sprema<br />

Fabrika Matox je strateški locirana u Paraćinu,<br />

pored glavnih saobraćajnica: pored<br />

same fabrike prolazi auto-put Beograd-<br />

Niš i magistralni put Paraćin-Zaječar, što<br />

omogućava kvalitetnu, fleksibilnu i rentabilnu<br />

logistiku.<br />

Osnovna delatnost fabrike je proizvodnja<br />

materijala za završne radove u građevinarstvu,<br />

a svi proizvodi podeljeni su u više grupa.<br />

Praškasti materijali su svrstani pod robnom<br />

markom Matox i tu grupu čine:<br />

• suvi mašinski malteri za unutrašnju i<br />

spoljnu malteraciju<br />

• građevinski lepkovi<br />

• mase za gletovanje<br />

• mase za fugovanje i saniranje.<br />

Proizvodi iz ove grupe su razvijani i dalje<br />

se razvijaju u domaćoj režiji od strane naših<br />

stručnjaka, a ispitani su, odobreni i atestirani<br />

od strane Instituta za ispitivanje materijala<br />

Srbije (IMS Beograd).<br />

Krajem 2003. godine fabrika Marko Todorović<br />

Matox potpisala je ugovor o licencnoj<br />

proizvodnji sa vodećom švedskom kompanijom<br />

za proizvodnju ekoloških boja i lakova<br />

Colorex AB, i na osnovu toga dobila<br />

mogućnost proizvodnje i distribucije u 13<br />

zemalja istočne Evrope.<br />

Dve godine nakon toga završena je izgradnja<br />

modernih proizvodnih postojenja i<br />

startovala je proizvodnja boja i lakova na<br />

vodenoj bazi pod robnom markom Scala.<br />

U tu grupu se ubrajaju sledeći proizvodi:<br />

• boje za zidove i plafone u enterijerima<br />

• boje za spoljne mineralne površine<br />

• boje i lakovi za spoljne drvene površine<br />

• boje i lakovi za podove i parkete<br />

• boje za metalne površine<br />

• dekorativni materijali za zahtevnije obrade<br />

u enterijerima<br />

• pastozni fasadni malteri<br />

• boje i lakovi za industrijsku primenu.<br />

Svi navedeni proizvodi mogu se tonirati po<br />

raznim standardima u preko 5.000 nijansi<br />

korišćenjem Colorex Mix sistema za toniranje<br />

koji je instaliran u preko 60 maloprodajnih<br />

objekata širom cele naše zemlje i u<br />

okolnim zemljama.<br />

Svi proizvodi su kontrolisanog porekla,<br />

počevši od kontrole ulaznih sirovina, kontrole<br />

u toku procesa i na samom kraju završne<br />

kontrole gotovog proizvoda. Kvalitet<br />

se potvrđuje i međunarodnim sertifikatima<br />

ISO 9001:2008 – menadžment kvalitetom<br />

i ISO 14001:2004 – zaštita životne<br />

sredine.<br />

Takođe, proizvodi fabrike Matox su obeleženi<br />

i oznakama Eco Label što na još jedan<br />

način potvrđuje da su potpuno ekološki i<br />

neškodljivi po zdravlje ljudi ili prirodnu sredinu,<br />

jer je nivo organski isparljivih materijala<br />

(VOC) u većini proizvoda sveden na<br />

nulu ili je u granicama propisanog.<br />

Krajem maja meseca 2010. godine svečano<br />

je otvorena i puštena u rad nova<br />

potpuno automatizovana fabrika za proizvodnju<br />

praškastih materijala ukupnog<br />

kapaciteta od 100.000 tona godišnje. Sa<br />

ovim kapacitetom nova fabrika prevazilazi<br />

sve fabrike tog tipa u zemlji, čime je<br />

proizvodnja postala znatno rentabilnija<br />

a samim tim i cena za krajnje korisnike<br />

niža i pristupačnija.<br />

Ukupna investicija u novi pogon iznosi<br />

1.500.000 evra.<br />

Svoje proizvode fabrika građevinskog materijala<br />

Marko Todorović Matox a.d. plasira<br />

na tržište putem šezdeset maloprodajnih<br />

objekata u Srbiji i okolnim zemljama. Takođe,<br />

značajna je i direktna saradnja sa vodećim<br />

građevinskim kompanijama u zemlji,<br />

koje su ponosni, zadovoljni i cenjeni poslovni<br />

partneri ovog preduzeća.<br />

Pored samih proizvoda, FGM Matox a.d.<br />

nudi i varijantu kompletnog izvođenja završnih<br />

radova u građevinarstvu, i to mašinske<br />

malteracije, mašinsko gletovanje i bojenje<br />

kao i kompletno izvođenje fasaderskih radova<br />

na objektima.<br />

– Naročito smo ponosni što svim našim<br />

kupcima nudimo kvalitetnu logističku i<br />

tehničku podršku na terenu, što nas izdvaja<br />

od većine konkurentskih firmi, jer naša ideja<br />

nije samo prodati robu već i imati zadovoljnog<br />

kupca, čime su ambicije našeg Matox<br />

tima ispunjene – poručuju iz ove firme ■<br />

MATOX<br />

Glavički put bb; 35250 Paraćin<br />

tel: +381 35 570 511<br />

fax: +381 35 562 160<br />

www.scala.rs<br />

MATOX Direct<br />

Narodnog Fronta 86v<br />

M.M. Lug; 11050 Beograd<br />

tel: +381 11 304 61 49<br />

34 73 973<br />

34 73 578<br />

direct@matox.rs<br />

Kneza Danila 49-51; 11000 Beograd<br />

tel/fax: +381 11 322 52 53<br />

www.matox.rs<br />

52<br />

www.build.rs


promo<br />

FIRESTONE<br />

ULTRAPLY TM TPO:<br />

EKOLOŠKA MEMBRANA<br />

Firestone UltraPly TPO je krovna membrana svetle boje koja<br />

reflektuje sunčevu svetlost pre nego što je membrana apsorbuje i<br />

pretvori u toplotnu energiju. Ova osobina membrana svetlih boja,<br />

zajedno sa prednostima koje ćemo navesti, govori da se, naročito u<br />

sunčanim oblastima, Firestone UltraPly membrana može smatrati<br />

ekološkom membranom<br />

Primarni materijali<br />

Firestone UltraPly membrana pravi se spajanjem<br />

etilen-propilen gume u polipropilen<br />

matricu. Ojačanje tkaninom od poliestera,<br />

koja se pravi u Firestone Fibres and Textiles<br />

odeljenju, umeće se između pokrova i<br />

jezgra.<br />

Ovo ojačanje pruža membrani dobar otpor<br />

na bušenje i cepanje i poboljšava trajnost<br />

membrane. Na taj način mogu se dobiti iste<br />

performanse sa tanjom membranom. Upotreba<br />

manje primarnih materijala doprinosi<br />

očuvanju životne sredine.<br />

Bez plastifikatora<br />

Firestone UltraPly TPO membrane ne sadrže<br />

plastifikatore. Tečni plastifikatori će<br />

promeniti mesto ili ispariti u kontaktu sa<br />

hemijskim supstancama, uljem, toplotom i/<br />

ili jednostavno s vremenom. Gubitak plastifikatora<br />

rezultiraće manjom fleksibilnošću i<br />

pucanjem membrane. Pošto TPO membrana<br />

ne sadrži plastifikatore, manje je osetljiva<br />

na vremenske uslove i izdržljivija je.<br />

Postavljanje bašte na vaš krov je odličan način<br />

da iskoristite prostor u gradu, sačuvate životnu<br />

okolinu i uštedite novac na duge staze.<br />

Ovi biljni ili baštenski krovovi postavljaju se<br />

veoma uspešno na krovove širom sveta.<br />

Firestone Ultraply TPO je idealna membrana<br />

za kombinaciju sa sistemima ekstenzivnih zelenih<br />

krovova koristeći laganu vegetaciju koja<br />

ne zahteva mnogo održavanja.<br />

Bez halogena<br />

Firestone UltraPly membrana ne sadrži halogen,<br />

za razliku od nekih krovnih membrana<br />

koje sadrže do 10% usporivača plamena<br />

sa halogenom. Firestone koristi magnezijum-hidroksid<br />

kako bi poboljšao performanse<br />

TPO membrane i ispoštovao današnje<br />

protivpožarne propise. U slučaju vatre<br />

ne ispuštaju se toksični ili korozivni gasovi.<br />

Štaviše, istraživanja su pokazala da usporivači<br />

plamena sa halogenom imaju negativan<br />

efekat na dugoročnu UV stabilnost membrane<br />

i skraćuju predviđeni upotrebni vek.<br />

Proizvodnja<br />

Proces proizvodnje Firestone UltraPly TPO<br />

membrane ima ograničen uticaj na životnu<br />

sredinu. Proizvodnja TPO membrane zahteva<br />

manje energije u poređenju sa drugim<br />

krovnim membranama. Polimeri i aditivi<br />

nisu štetni za čoveka i okolinu, čestice prašine<br />

koje se stvaraju u procesu proizvodnje<br />

ne zagađuju okolinu. Produkti koji nastaju<br />

prilikom hemijskih reakcija su zanemarljivi.<br />

FIRESTONE ULTRAPLY – ZELENI KROVOVI<br />

Ova membrana, koja se može variti toplim<br />

vazduhom i koja je ojačana platnom, uspešno<br />

je prošla FLL test otpornosti na korenje te<br />

stoga može da pruži pouzdane performanse u<br />

zahtevnim uslovima na krovu.<br />

Prednosti kombinovanja<br />

Firestone Ultraply TPO membrane<br />

sa sistemom zelenog krova su brojne:<br />

• povećava upotrebni vek krova<br />

• povećava cenu nekretnine<br />

i poboljšava estetiku<br />

• manja upotreba energije<br />

• laka ugradnja i instalacija<br />

• poboljšan kvalitet vazduha<br />

• smanjenje efekta gradskih<br />

toplotnih ostrva<br />

• omogućava zadržavanje kišnice<br />

• dodatna zvučna i toplotna izolacija<br />

• prirodno stanište za ptice i biljke<br />

Zavarivanje<br />

toplim vazduhom<br />

Zahvaljujući hemijskom sastavu Firestone<br />

UltraPly TPO membrane (kvalitet i kvantitet<br />

antioksidansa i UV stabilizatora kao i<br />

svojstvima i količini usporivača plamena bez<br />

halogena), mesta za zavarivanje ne zahtevaju<br />

posebno čišćenje ili pripremu uz pomoć<br />

čistača na bazi razređivača.<br />

Na ovaj način ne eksploatišu se prirodni resursi<br />

koji su potrebni za proizvodnju takve<br />

tečnosti za čišćenje. Tokom zavarivanja spojeva<br />

ne ispuštaju se štetne materije.<br />

Superiorna trajnost<br />

Firestone proizvodi poliolefin membrane<br />

od ranih devedesetih godina. Godine 2003,<br />

kompanija je odlučila da obustavi proizvodnju<br />

PVC membrana zbog štetnog uticaja<br />

hlora na životnu sredinu. Od tada je prodaja<br />

UltraPly TPO membrana vrtoglavo porasla<br />

i danas iznosi više od 35 miliona m² za godinu<br />

dana.<br />

Firestone UltraPly TPO membrane demonstrirale<br />

su svoje performanse na krovovima<br />

širom sveta. Studije na terenu i u laboratoriji<br />

pokazale su da Firestone UltraPly<br />

TPO membrane ne gube svoje karakteristike<br />

s vremenom. Testiranja su pokazala da<br />

se sastojci ne ispiraju u kontaktu sa vodom<br />

te se stoga kišnica sa krova može skupljati i<br />

koristiti u domaćinstvu.<br />

Lako se reciklira<br />

Danas se otpadni materijal koji se stvori<br />

tokom proizvodnje u potpunosti reciklira<br />

u okviru procesa proizvodnje tako što se<br />

umeša u sloj jezgra membrane. Nedostatak<br />

halogena u membrani pojednostavljuje i<br />

omogućava proces reciklaže membrane i/ili<br />

njeno uništavanje procesom spaljivanja. ■<br />

ALTO GRAĐEVINSKI MATERIJALI<br />

Bulevar Zorana Đinđića 103/8<br />

tel: +381 11 3130 572<br />

prodaja@altogm.rs<br />

54<br />

www.build.rs


promo<br />

SPECIJALISTI ZA<br />

RAD NA VISINI<br />

MUP,<br />

Beograd<br />

Aurora Alpex, preduzeće specijalizovano za rad na visini u građevinarstvu<br />

počelo je sa radom 2000. godine. Za 10 godina rada<br />

uspelo je da odgovori na sve zahteve klijenata zahvaljujući temeljnoj<br />

stručnoj obuci zaposlenih<br />

VMA, Beograd<br />

TO Novi Beograd<br />

Usluge koje preduzeće Aurora Alpex pruža<br />

jesu usko specijalizovane usluge rada na<br />

visini. Prednost rada na visini u odnosu na<br />

standardne građevinske modele je u brzini,<br />

efikasnosti, i što je najvažnije, ceni. Bez angažovanja<br />

teške mehanizacije i postavljanja<br />

građevinskih skela na objektu, postiže se isti<br />

efekat po znatno nižoj ceni.<br />

Samo neki od objekata na kojima su radili<br />

radnici preduzeća Aurora Alpex jesu<br />

VMA u Beogradu, Genex (zapadna kapija<br />

Beograda), Rudo I i II (Istočna kapija Beograda),<br />

Beograđanka, PC Ušće, Beogradske<br />

elektrane, Beogradski sajam, Luk Oil, NIS<br />

Naftagas Novi Sad, Pančevački most i mnogi<br />

drugi.<br />

NIS, Novi Sad<br />

Genex, Beograd<br />

TO Konjarnik, Beograd<br />

SMUP, Beograd<br />

Asortiman usluga je veoma širok i obuhvata<br />

skoro sve vrste radova u građevinarstvu:<br />

• pranje i poliranje fasada<br />

od svih vrsta materijala<br />

• unutrašnje održavanje objekata<br />

• ugradnja i zamena fasadnog stakla<br />

• peskiranje i antikorozivna zaštita<br />

• molersko-farbarski radovi<br />

• limarski radovi<br />

• elektro-instalaterski radovi<br />

• vertikalna i horizontalna hidroizolacija<br />

• montaža svetlećih reklama<br />

• montaža reklama velikih formata<br />

• izrada projektne dokumentacije<br />

za reklame<br />

• snimanje oštećenja objekata<br />

• izrada elaborata sanacije objekata<br />

• montaža telekomunikacione opreme.<br />

U dosadašnjem radu preduzeće je angažovano<br />

na većini objekata visokogradnje u Beogradu<br />

i Srbiji.<br />

DECENIJA BEZ POVREDA NA RADU<br />

S obzirom na visokorizični profil posla,<br />

preduzeće Aurora Alpex može se pohvaliti<br />

perfektnim dosijeom zaštite na<br />

radu:<br />

– Ovo smo postigli procesom obuke radnika<br />

za rad na visini koji je dugotrajan i<br />

sertifikovan – objašnjavaju u preduzeću<br />

ovakav uspeh u radu.<br />

Svi zaposleni su mlađi od 40 godina i fizički<br />

sposobni za ovu vrstu zanimanja (obavljaju<br />

se redovni lekarski pregledi). Oprema<br />

koja se koristi je u skladu sa evropskim CE<br />

standardima i pojedinačno je testirana ■<br />

Više detalja u vezi sa poslovanjem, referencama<br />

i novostima vezanim za preduzeće<br />

Aurora Alpex možete naći na sajtu<br />

www.aurora.rs ■<br />

AURORA ALPEX<br />

Maleška 28a<br />

11040 Beograd<br />

tel: +381 11 2651 899<br />

fax: +381 11 369 00 81<br />

mob: +381 66 840 11 01<br />

office@aurora.rs<br />

www.aurora.rs<br />

56<br />

www.build.rs


GPD BANKOVIĆ<br />

promo<br />

Građevinsko-privredno društvo Banković d.o.o. iz Crne Trave jeste jedno od najvećih<br />

građevinskih preduzeća s juga Srbije. Osnovano je davne 1987. godine,<br />

pod imenom OSGZR Banković M. Boban, kao radnja sa tri zaposlena radnika<br />

hotel Admiral, Budva<br />

Arena, Beograd<br />

Gornji Milanovac<br />

Autobuska stanica Leskovac<br />

Građevinsko-privredno društvo Banković<br />

d.o.o. iz Crne Trave jeste jedno od najvećih<br />

građevinskih preduzeća s juga Srbije.<br />

Osnovano je davne 1987. godine, pod<br />

imenom OSGZR Banković M. Boban,<br />

kao radnja sa tri zaposlena radnika. Od<br />

osnivanja do danas osnovna nit vodilja u<br />

poslovanju je kvalitet izvedenih radova i<br />

poštovanje zahteva investitora.<br />

Kvalitet izvedenih radova je conditio sine qua<br />

non u modernom građevinarstvu, a njega ne<br />

može biti bez upotrebe savremenih materijala<br />

i primene najnovijih naučnih dostignuća.<br />

Stalna saradnja sa Građevinskim fakultetom<br />

u Nišu ubrzava i olakšava put najsavremenijim<br />

materijalima i najnovijim naučnim<br />

dostignućima do gradilišta.<br />

Takav odnos prema poslu je od GPD Banković<br />

načinio, sasvim zasluženo, jedno od<br />

najvećih i najpoznatijih građevinskih preduzeća<br />

s juga Srbije.<br />

Brojni zadovoljni investitori su kapital s<br />

kojim s pravom računaju i ubuduće, rukovodeći<br />

se narodnom poslovicom da se dobar<br />

glas daleko čuje.<br />

pošta, Niš<br />

Mirijevo, Beograd<br />

objekat O3, Vranje<br />

Da je to pravi put, svedoči današnjih više od<br />

70 vrhunski obučenih radnika, uključujući i<br />

inženjere sa ličnim izvođačkim licencama,<br />

sposobnih da svaku želju investitora pretoče<br />

u objekte kojima se jednako ponose i vlasnici<br />

i izvođači.<br />

Primeri takvih objekata su Beogradska<br />

Arena, Podzemna železnička stanica Vukov<br />

spomenik, Gradska autobuska stanica<br />

u Leskovcu, Hram svetog kneza Lazara u<br />

Vladičinom Hanu, Sveti Vrači II faza, hotel<br />

Admiral u Budvi, naselje Podkošljun u<br />

Budvi…<br />

Savremena gradnja je nezamisliva bez moderne<br />

mehanizacije. Preduzeće poseduje<br />

betonsku bazu u Suvoj Moravi pored Vladičinog<br />

Hana, u neposrednoj blizini koridora<br />

10, sa svom potrebnom mehanizacijom za<br />

transport i ugradnju betona, armirački pogon,<br />

bravarsku radionicu, magacin, a u planu<br />

je i pokretanje proizvodnje aluminijumske i<br />

PVC stolarije za domaće tržište i za izvoz.<br />

Obuci radnika poklanja se posebna pažnja,<br />

tako da su zaposleni stalni učesnici stručnih<br />

seminara i programa obuke za primenu<br />

i ugradnju najnovijih materijala. Ipak, to<br />

samo po sebi ne bi bilo dovoljno bez pouzdanog<br />

dobavljača, preduzeća Non Stop iz<br />

Vršca, koje je kroz dugogodišnju saradnju<br />

dokazalo da ne postoji zahtev koji ne mogu<br />

da ispune.<br />

Posvećenost kvalitetu na svim nivoima pokazuju<br />

već uvedeni standardi upravljanja<br />

kvalitetom SPRS ISO 9001:2008 i upravljanja<br />

bezbednošću i zdravljem na radu SRPS<br />

OHSAS 18001:2008, dok je uvođenje standarda<br />

SRPS ISO 14001:2005 u toku.<br />

Preduzeće takođe poseduje velike licence<br />

koje izdaje Ministarstvo zaduženo za poslove<br />

građevinarstva za izvođenje građevinskih<br />

radova na objektima hidroelektrana, kao i za<br />

izvođenje radova na mostovima, tunelima i<br />

autoputevima, za čiju izgradnju odobrenje<br />

izdaju nadležni državni organi.<br />

Sa takvim odnosom prema radu i obavezama<br />

ovo preduzeće sasvim sigurno očekuje<br />

svetla budućnost sa još mnogo zadovoljnih<br />

klijenata ■<br />

BANKOVIĆ<br />

Građevinsko privredno društvo<br />

Milentija Popovića bb<br />

Crna Trava<br />

tel/fax: +381 17 814 208<br />

812 916<br />

www.bankovic.rs<br />

office@bankovic.rs<br />

www.build.rs<br />

57


promo<br />

Fluidtherm program izrađuje se od<br />

sirovine Polypropylene Random<br />

(skraćeno, PP-R) type 3, visoke<br />

molekularne težine. Za proizvodnju<br />

Fluidtherm programa isključivo se<br />

koristi repromaterijal renomiranih<br />

svetskih dobavljača. Proizvodi iz<br />

ove grupe imaju sve sertifikate koji<br />

zadovoljavaju najviše standarde<br />

prema testovima predviđenim<br />

od strane nemačkog Ministarstva<br />

zdravlja i nemačkih standarda<br />

FLUIDTHERM PP-R<br />

PROGRAM<br />

PREZENTOVANJE FLUIDTHERM<br />

PROGRAMA U VAŠEM GRADU<br />

Od marta, kompanija Peštan krenula je<br />

u akciju prezentovanja Fluidtherm programa,<br />

kako bi vodoinstalaterima predstavila<br />

novitete u 2010. godini.<br />

Prezentacije Fluidtherm programa su zakazane<br />

u svim većim gradovima Srbije i u<br />

zemljama u okruženju. Na prezentacijama<br />

ćete imati priliku da se upoznate sa načinom<br />

rada koji Peštan preporučuje za Fluidtherm<br />

program.<br />

Takođe, za učesnike prezentacije, kompanija<br />

Peštan spremila je prigodne poklone.<br />

Da biste prisustvovali prezentaciji kontaktirajte<br />

vašeg prodavca. Očekuju vas ■<br />

Fluidtherm cevi i fiting namenjeni su za<br />

instalacije tople i hladne vode. Ovaj proizvodni<br />

program u potpunosti zamenjuje<br />

pocinkovane cevi za vodu za piće.<br />

Fluidtherm je takođe predviđen za transport<br />

prehrambenih tečnosti, instalacije u<br />

hemijskoj industriji, instalacije za navodnjavanje<br />

plastenika i bašti, instalacije za razvod<br />

vazduha pod pritiskom, vakuum instalacije,<br />

kao i instalacije za slanu morsku vodu, abrazivne<br />

tečnosti i naftu.<br />

Peštan nudi u svom asortimanu cevi prečnika<br />

od Ø20 do Ø110mm.<br />

Prednosti Fluidtherm-a:<br />

• dug vek zahvaljujući<br />

otpornosti na spoljne uticaje,<br />

nema korozije<br />

• niski gubici pritiska zbog glatkih površina<br />

• smanjuje pojavu kondenzacije<br />

na minimum, što je karakteristika<br />

metalne instalacije<br />

• apsolutno netoksični u skladu sa<br />

normama za transport pijaće vode<br />

• otpornost na mraz<br />

• svi navojni umeci koji se ugrađuju u<br />

umetke su urađeni prema EN10226<br />

i garantuju nepropusne spojeve<br />

• visoka zavarljivost, svi delovi<br />

se mogu sastaviti putem<br />

varilice ili električnog mufa<br />

• mala težina (9 puta lakši od čelika)<br />

olak šava transport i manipulaciju.<br />

Kvalitet<br />

Kvalitetom Fluidtherm PP-R programa u<br />

Peštanu se upravlja preko kvaliteta repromaterijala<br />

koji se ugrađuju u proizvod kao<br />

i kroz planski kontrolisano vođenje procesa<br />

proizvodnje, kroz autokontrolu i kontrolu<br />

od strane za to kvalifikovanih lica.<br />

Upotrebljeni repromaterijali su najvišeg, na<br />

nekoliko nivoa proverenog kvaliteta, nabavljeni<br />

od najrenomiranijih svetskih proizvođača.<br />

Upravljanje procesom proizvodnje i kvalitetom<br />

gotovog proizvoda, po propisanim<br />

dokumentima, poštujući sve standarde iz te<br />

oblasti, daje gotov proizvod koji je u potunosti<br />

usaglašen sa postavljenim zahtevima<br />

kvaliteta, čime se garantuje njegova bezbednost<br />

i dug vek eksploatacije.<br />

Garantovani kvalitet potvrđuju sertifikati i<br />

standardi koje Peštan poseduje: ISO 9001,<br />

SKZ, DWGV, MPA i dr, u procesu uvođenja<br />

ISO14001 i ISO 18000, kao i najsavremenije<br />

informacione tehnologije SAP.<br />

R&D<br />

Razvojni sektor kompanije<br />

Komapanija Peštan je u 2009. godini sublimirala<br />

procese razvoja koji su bili podeljeni<br />

u više sektora u novoformirani Sektor<br />

razvoja. U okviru R&D sektora podeljene<br />

su funkcije na nekoliko osnovnih:<br />

• Istraživanije i razvoj novih proizvoda<br />

• Održavanje i unapređenje proizvoda<br />

• Usklađivanje kvaliteta proizvoda<br />

sa standardima koji su propisani<br />

po EN i/ili ISO.<br />

Primarna funkcija sektora je da sprovede<br />

istraživanje novih proizvoda i razvoj novih<br />

rešenja. Da bi bila konkurentna na tržištu,<br />

kompanija Peštan mora kontinuirano da<br />

pronalazi nove načine za tehnološki razvoj<br />

asortimana.<br />

Održavanje i unapređenje proizvoda je najvažnija<br />

sekundarna funkcija R&D sektora.<br />

Ovo pomaže kompaniji da sačuva opseg<br />

proizvoda ispred konkurencije i promeni<br />

životni vek proizvoda.<br />

Postojeće proizvode treba održavati kako bi<br />

i dalje bili u standardu koji je propisan prema<br />

normama za koje su oni namenjeni.<br />

Kvalitet proizvoda i proizvodnih procesa je<br />

glavno pitanje. R&D sektor treba da bude<br />

veoma uključen u kvalitet novih proizvoda<br />

kroz potrebni nivo regulatornih zahteva. U<br />

saradnji sa Sektorom obezbeđenja kvaliteta,<br />

R&D sektor razvija plan kvaliteta za nove<br />

proizvode.<br />

Kada kompanija Peštan prodaje proizvod<br />

na tržištu, trebalo bi da ima sve regulative<br />

u skladu sa zakonskim obavezama. U ovom<br />

sektoru rade inženjeri koji iza sebe imaju<br />

ogromno iskustvo u ovoj industriji. Kompaniji<br />

Peštan će sve gorepomenuto omogućiti<br />

da i u narednom vremenskom periodu ostane<br />

lider u proizvodnji elemenata za vodovod<br />

i kanalizaciju ■<br />

PEŠTAN<br />

34301 Aran]elovac-Bukovik<br />

1300 kaplara 189<br />

tel: +381 34 742 160<br />

742 180<br />

fax: +381 34 742 109<br />

Beograd: +381 11 36 10 353<br />

63 301 832<br />

kontakt osoba: Radovan Grujić<br />

www.pestan.net<br />

58 www.build.rs


promo<br />

KALZIP ® REŠENJA U<br />

ARHITEKTURI<br />

Rich Mix – bogatstvo boja<br />

Zgrada kulturnog centra Rich Mix u Londonu<br />

po projektu biroa Penoyre & Prasad<br />

osvežena je aluminijumskim elementima<br />

na fasadi. Iako je u suštini zadržan originalni<br />

izgled fasade, primenom Kalzip fasadnih<br />

rešenja i boja cela zgrada je dobila<br />

potpuno novo lice.<br />

kulturni centar Rich Mix<br />

London, Velika Britanija<br />

Ovakvo arhitektonsko rešenje rekonstrukcije<br />

fasade sa minimalnim intervencijama na<br />

postojećoj zgradi izabrano je 2007. godine i<br />

za nagradu UK Aluminium Award u kategoriji<br />

javnih zgrada.<br />

Kalzip krov za nultu emisiju CO 2<br />

CO 2<br />

Zero-LiveWork u Bristolu prvi je privatni<br />

stambeni projekat u Velikoj Britaniji<br />

i prva poslovno/stambena zgrada koja je<br />

dobila sertifikat za održive kuće - nivo 5<br />

(Certification at Code for Sustainable Homes<br />

– CSH, Level 5). Objekat se sastoji od<br />

devet pojedinačnih parcela na kojima se<br />

nalazi dupleks apartman iznad poslovnog<br />

prostora u prizemlju.<br />

Investitor i glavni izvođač bila je firma Logic<br />

Construction Project & Design Services.<br />

Biro Brandon Lloyd Architect radio je<br />

razradu projekta i nadzor, a firma Approved<br />

Teamkal Contractor, CDW instalirala je<br />

blago zakrivljeni Kalzip krovni sistem.<br />

Ovaj sistem krovne obloge kombinuje<br />

prednosti dva izolaciona materijala: Kalzip<br />

Insulation Plus (staklena vuna) i Kalzip Insulation<br />

23 (čvrste izolacione table) i postiže<br />

U-vrednost od 0,1 W/m²K.<br />

Različite gustine materijala u dva sloja pružaju<br />

bolje termičke karakteristike od jednoslojne<br />

izolacije od jednog materijala.<br />

CO Zero-LiveWork<br />

2 Bristol, Velika Britanija<br />

Pozorište Agora – grumen zlata<br />

U svojoj standardnoj verziji, tekstura Kalzip<br />

aluminijumskih profilisanih panela disperzno<br />

reflektuje svetlo koje pada na površinu.<br />

Specijalna obrada panela za zaštitu od morske<br />

klime nedaleko od Amsterdama i postojane<br />

boje neograničenog kolorita iskoristili<br />

su arhitekate Caroline Bos i Ben van Berkel<br />

iz biroa UNStudio da pozorištu Agora daju<br />

upečatljivi izgled koji treba da privuče posetioce.<br />

Kalzip stoji na usluzi arhitekturi, ali,<br />

svojim rešenjima donosi i mnoge druge<br />

prednosti: dugotrajnost, ekskluzivnost,<br />

kvalitet, energetska efikasnost... Ovo su<br />

osobine koje je lako pretočiti u ekonomske<br />

prednosti projekta i iz Kalzipa vas pozivaju<br />

da pokušate zajedno ■<br />

ALUMINIJUMSKI KROVNI SISTEMI<br />

Hajduk Veljkova 11 (Master centar)<br />

21112 Novi Sad<br />

tel: +381 21 423 933; 483 06 18<br />

tel/fax: +381 21 483 06 19<br />

aks@eunet.rs; каlzip@eunet.rs; falzinc@eunet.rs<br />

www.falzinc.com; www.kalzip.com; www.corus.com<br />

pozorište Agora<br />

Lelistad, Holandija<br />

Osnovna ideja proizvođača spoljašnjih<br />

obloga mora biti ponuda rešenja<br />

koja ostavljaju potpunu slobodu<br />

oblikovanju. Arhitekta ne mora da<br />

razmišlja o tehničkim detaljima,<br />

dugotrajnosti i kvalitetu izvedenih<br />

radova, a na proizvođaču je da osmisli<br />

svoje proizvode tako da se mogu<br />

implementirati u neograničenom<br />

broju kombinacija, u svakom trenutku<br />

zadržavajući sve osobine dobre i<br />

pouzdane fasadne ili krovne obloge.<br />

Kalzip rešenja za arhitekte<br />

predstavljamo vam kroz tri primera<br />

karakterističnih tipova projekata:<br />

rekonstrukcija fasade, poslovnostambena<br />

zgrada i slobodnostojeći<br />

objekat javnog karaktera<br />

www.build.rs 59


promo<br />

EKOPLAST SISTEMI<br />

VODOVODA I KANALIZACIJE<br />

Preduzeće Ekoplast-mmb<br />

bavi se preradom plastičnih<br />

masa ekstruzionim<br />

namotavanjem – tzv. spiralno<br />

namotavanje. Poseduje alate<br />

za namotavanje cilindara od<br />

Ø300 do Ø2.000 a u pripremi<br />

su i alati do Ø3.000mm<br />

Osnovni i najjednostavniji proizvod Ekolasta<br />

je kaca za fermentaciju voća i povrća.<br />

Pored ovih proizvoda, firma izrađuje i vertikalne<br />

i horizontalne rezervoare zapremine<br />

od 500 do 100.000 litara koji se mogu koristiti<br />

za smeštaj različitih vrsta fluida.<br />

Šahte su termoizolovane stiroporom, sa i<br />

bez dna, u zavisnosti od nivoa podzemnih<br />

voda. Pored vodomernih, Ekoplast izrađuje<br />

i individualne šahte za fekalnu kanalizaciju<br />

pod pritiskom sa i bez armature (pumpe,<br />

el.ormari, itd).<br />

Odgovaraju za smeštaj pijaće vode, fekalne<br />

otpadne vode, ali i kiselina različitih vrsta i<br />

koncentracija (sumporna, hlorovodonočna,<br />

fosforna, vodonik peroksid, itd). Ovi rezervoari<br />

mogu biti nadzemnog tipa – vertikalni<br />

ili se ukopavati – horizontalni.<br />

Od horizontalnih rezervoara, uz određene<br />

modifikacije, Ekoplast izrađuje separatore<br />

masti i ulja, protočne separatore kao i<br />

septičke jame. Paleta pojedinačnih proizvoda<br />

je dopunjena i vodomernim šahtama<br />

koje se izrađuju u dve osnovne dimenzije<br />

Ø500x900 i Ø600x900mm.<br />

Najsloženija grupa proizvoda su cevi<br />

i šahtovi za gravitacionu kanalizaciju<br />

koje se koriste prvenstveno za izgradnju<br />

primarnih kolektora za gradske kanalizacione<br />

sisteme. Cevi za ovu namenu<br />

se izrađuju u prečnicima od Ø300 do<br />

Ø1.600mm, u dužinama od 3 i 6m i u<br />

skladu sa propisanim kvalitetima u klasama<br />

SN2, SN4 i SN8 za šta firma poseduje<br />

i ateste.<br />

Reviziona okna za ovu vrstu kanalizacionih<br />

sistema se izrađuju u prečnicima od Ø800<br />

do Ø2.000mm.<br />

Montažu ovakvih sistema Ekoplast sprovodi<br />

po sistemu ključ u ruke, montirano i ispitano<br />

na vodonepropusnost. Spajanje se vrši<br />

ekstruzionim zavarivanjem koje na terenu<br />

obavljaju atestirani zavarivači plastikom.<br />

Pored ovih radova, Ekoplast vrši i montažu<br />

vodovodnih cevi od Ø90 do Ø250mm.<br />

Za relativno kratko vreme Ekoplast je<br />

imao nekoliko velikih projekata koji su<br />

uspešno realizovani:<br />

• 2006. god. – kanalizacioni kolektor u<br />

Osečini, 850m, Ø500mm, u roku od 22<br />

dana<br />

• 2007/2008. god. – površinski kop Drmno,<br />

Ø400 i Ø500, u ukupnoj dužini od<br />

7,2km<br />

• 2009/2010. god. – gradska kanalizacija<br />

u Bijeljini Ø400 i Ø500mm, u ukupnoj<br />

dužini od 1,8km,<br />

• 2010. god. – kišni kolektor u Zrenjaninu<br />

Ø300, Ø400 i Ø500 u ukupnoj dužini od<br />

1,1km ■<br />

EKOPLAST MMB<br />

Kneza Miloša 38<br />

14253 Osečina<br />

tel: +381 14 451 727<br />

fax: +381 14 452 149<br />

ekolast.mmb@gmail.com<br />

www.ekoplast.osecina.co.rs<br />

60<br />

www.build.rs


promo<br />

MASAŽA ZA<br />

NOVO DOBA<br />

Savremene masažne fotelje omogućavaju<br />

osećaj mentalne i fizičke ugodnosti, nove<br />

dimenzije i dobrobiti masaže: pomažu da se rešite<br />

bolova, unapredite imuni sistem i krvnu sliku,<br />

umanjite probleme koji su povezani sa depresijom<br />

ili nervozom, nesanicom i stresom.<br />

Masiraju gnječenjem, lupkanjem, valjanjem i<br />

kombinovano. Prilagođavaju tip masaže,<br />

intenzitet i poziciju, zagrevaju delove tela.<br />

Masiraju od stopala do vrata, veoma verno<br />

oponašajući pokrete ljudskih ruku, a<br />

mnoge to čine uz opuštajuću muziku...<br />

Arcus je prepoznatljiv internacionalni<br />

brend u domenu masažnih fotelja, masažera,<br />

wellness i relaksacionih programa,<br />

kao i programa za mršavljenje na trenažerima.<br />

Ekskluzivni je uvoznik i distributer<br />

japanske kuće Inada i vlasnik brenda<br />

luksuznog masažnog programa Arcus.<br />

Arcus omogućava da vam kompletan program<br />

vrhunskih proizvoda najrenomiranijih<br />

svetskih proizvođača masažnih fotelja i masažera<br />

bude dostupan u zemljama regiona,<br />

Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Makedoniji.<br />

Pored najbolje masažne fotelje na svetu –<br />

japanske fotelje Inada Sogno, Arcus nudi<br />

izuzetan portfolio vrhunskih masažnih fotelja<br />

(uključujući i komercijalne fotelje) i<br />

raznovrsnu ponudu masažera i trenažera.<br />

Ime Arcus garantuje proizvode i usluge izuzetnog<br />

kvaliteta, stručnu podršku, montažu<br />

i redovnu kontrolu svih naših proizvoda.<br />

Kvalitetna masaža<br />

dostupna svima<br />

Pedeset godina nakon prve masažne fotelje,<br />

danas je masaža prisutna u mnogim<br />

domovima, u biznisu, tržnim centrima,<br />

javnim objektima, hotelima, na aerodromima,<br />

benzinskim pumpama, šoping<br />

centrima, taxi prevozu, luksuznim autobusima,<br />

automobilima, plažama i drugim<br />

javnim mestima...<br />

Komercijalne masažne fotelje najnovije generacije<br />

po veoma pristupačnim cenama nude<br />

vrhunsku direktnu terapeutsko-relaksacionu<br />

uslugu, ali i finansijsku opravdanost<br />

za uključivanje masažne fotelje u ponudu.<br />

Kraljica hotelskog turizma<br />

Luksuzne masažne fotelje postaju standard<br />

u hotelima. Danas se gost rado odlučuje<br />

za apartman koji ima masažnu fotelju, gde<br />

uslugu masaže koristi u privatnosti, na način<br />

koji mu najviše odgovara.<br />

Relaksaciona oaza sa masažnom foteljom<br />

pak, na raspolaganju je svim gostima i posetiocima<br />

hotela u holu recepcije, kongresnom<br />

prostoru, wellness-u...<br />

Ovo je vrlo efektna usluga koja upotpunjuje<br />

hotelsku ponudu, naročito u<br />

segmentu sportskog i kongresnog turizma<br />

gde masaža predstavlja vid redovnog<br />

sportskog treninga ili nudi odličnu terapeutsku<br />

relaksaciju tokom dugih sati sedenja<br />

na kongresima.<br />

Iskustva hotelijera su zadovoljstvo gostiju<br />

novom, kvalitetnom uslugom, velika iskorišćenost<br />

masažnih fotelja i odličan finansijski<br />

rezultat.<br />

Korporativni Wellness<br />

Kompanije u svetu često koriste masažu da<br />

povećaju produktivnost zaposlenih, da ih<br />

oslobode stresa, uvećaju njihovo zadovoljstvo<br />

poslom koji obavljaju i pokažu kako<br />

brinu o dobrobiti zaposlenih (Reebok, Boeing,<br />

Google, itd).<br />

Nov korporativni stil lagano hvata koren<br />

i kod nas. Na izuzetno ekonomičan način,<br />

masažna fotelja će biti na raspolaganju zaposlenima<br />

24 sata, svih dana u godini, kad<br />

god im je to potrebno.<br />

Novi standardi<br />

u opremanju enterijera<br />

Mnogi danas uobičajeni delovi svakodnevnice<br />

(klima uređaji, mobilni telefoni, plazma<br />

televizori...), ne tako davno bili su retkost i<br />

luksuz.<br />

Na korak smo od dana kada će svaka<br />

stambena zgrada nezaobilazno imati relaksacionu<br />

oazu sa savremenom masažnom<br />

foteljom, dok će u novim stambenim kompleksima<br />

masažne fotelje, kao standardna<br />

oprema očekivati nove stanare.<br />

Za Arcus, budućnost je počela. Sada je na<br />

vas red ■<br />

ARCUS<br />

tel: +381 63 608 368<br />

www.arcushealth.com<br />

62 www.build.rs


promo<br />

ROLOMATIK – IZVOĐENJE MONTAŽNIH OBJEKATA<br />

SVE NA JEDNOM MESTU<br />

Prateći trendove u građevinarstvu, preduzeće Rolomatik<br />

projektuje i gradi montažne objekte raznih namena.<br />

Zahvaljujući velikom iskustvu i stručnom inženjerskom<br />

kadru, mogu da odgovore i najkompleksnijim zahtevima.<br />

U izvođenju radova koriste isključivo savremene materijale,<br />

zvanično sertifikovane i proverenog kvaliteta...<br />

Rolomatik ugrađuje samo ono što je najbolje<br />

u industrijskoj gradnji i, pored funkcionalnosti,<br />

garantuje dugotrajnost i pouzdanost<br />

ugrađenih elemenata na svim objektima na<br />

kojima izvodi radove. Tim stručno obučenih<br />

radnika spreman je da izvrši radove po<br />

najzahtevnijim projektima uz maksimalno<br />

poštovanje predviđenih rokova.<br />

Kako bi bili spremni da na vreme odgovore<br />

zahtevima kupaca, poseduju u sopstvenom<br />

vlasništvu više hidrauličnih platformi različitih<br />

tipova za montažne radove na visini.<br />

U saradnji sa firmom Kingspan, Rolomatik<br />

isporučuje i ugrađuje fasadne i krovne<br />

termoizolacione panele. Takođe, u svom<br />

pogonu na savremenim mašinama proizvode<br />

građevinsku limariju.<br />

O kvalitetu izvedenih radova i zadovoljstvu<br />

investitora najviše govori broj izvedenih<br />

objekata u prethodnih nekoliko<br />

godina, jer – najbolje reference su one koje<br />

preporučuju izvođača za nove projekte!<br />

Svi proizvodi iz programa Rolomatik su<br />

atestirani u institutu IMS u Beogradu i Mašinskom<br />

fakultetu u Nišu, a za sve radove<br />

poseduju licence resornog Ministarstva ■<br />

Rolomatik poseduje sertifikate za izvođenje<br />

hidroizolacija ravnih krovova izdate od<br />

strane čuvenog proizvođača iz Švajcarske<br />

– firme Sika. U ponudu spada i ugradnja<br />

krovnih pokrivača od trapezastih limova.<br />

Da bi radovi bili kompletni, značajno mesto<br />

u proizvodnji zauzima i pogon za proizvodnju<br />

čeličnih konstrukcija i građevinske<br />

bravarije.<br />

Rolomatik poseduje i svu<br />

neophodnu mehanizaciju i mašine<br />

za brže i kvalitetnije izvođenje<br />

građevinskih radova<br />

ROLOMATIK<br />

Bušinsko polje 252, PF 14<br />

31250 Bajina Bašta<br />

tel: +381 31 869 007<br />

869 018<br />

869 418<br />

fax: +381 31 869 407<br />

info@rolomatik.com<br />

www.rolomatik.com<br />

64<br />

www.build.rs


promo<br />

DEMAG IDAPSY<br />

NOVA DIMENZIJA ODRŽAVANJA<br />

SISTEMA VERTIKALNOG TRANSPORTA<br />

Godine 2006. Demag je predstavio sistem<br />

IDAPSY (Inspection Diagnosis Application<br />

System) koji omogućava analiziranje<br />

rada sistema i aktivnu primenu koncepta<br />

preventivnog održavanja. Osnova sistema je<br />

baza podataka u kojoj se nalaze svi relevantni<br />

podaci o sistemu, koja je fizički locirana<br />

na serverima Demag-a. Podacima mogu<br />

da pristupaju administratori, inženjeri Demag-a<br />

zaduženi za tehničku pomoć, kao i<br />

ovlašćeni serviseri.<br />

Princip rada je sledeći: Putem USB kabla ili<br />

infra-red porta se podaci sa opreme (krana,<br />

dizalice) prebacuju na računar servisera i preko<br />

odgovarajućeg softvera, snimaju na hard<br />

disk. Prilikom prvog sledećeg povezivanja na<br />

internet podaci se prosleđuju na Demag-ove<br />

servere. Na taj način formira se dvostruka baza<br />

podataka: na računaru servisera i na Demagovim<br />

serverima. Tako uvek postoji sigurnosna<br />

kopija parametara rada sistema kojima se pristupa<br />

uz odgovarajuće korisničko ime i šifru.<br />

Sistem prenosi sve bitne parametre rada: broj<br />

radnih sati, radne cikluse opreme, spektar opterećenja,<br />

itd. Na ovaj način može se aktivno<br />

pratiti stanje opreme i, uz preventivno održavanje,<br />

postići njen do 50% duži životni vek.<br />

Mogu se vršiti planski preventivni pregledi i<br />

servisiranje opreme, što dovodi do skoro 100%<br />

uptime-a opreme, čime jedino Demag, prvi izbor<br />

kada su u pitanju procesni i automatizovani<br />

kranovi i dizalice, može da se pohvali.<br />

Modularnost sistema omogućava vrlo jednostavno<br />

dodavanje dopunske opreme (krajnjih<br />

prekidača za kretanje krana, kolica ili dizalice,<br />

novog krana ili dizalice za tandemski rad). Dovoljno<br />

je postaviti dopunsku opremu, podesiti<br />

parametre rada i sistem je spreman. Bitno je<br />

naglasiti da IDAPSY omogućava podršku za<br />

užetne i lančane dizalice, što je velika komparativna<br />

prednost u odnosu na konkurenciju.<br />

Za povezivanje sistema potreban je prenosni<br />

računar (ili PDA uređaj) sa infracrvenim prijemnikom<br />

ili USB kablom i IDAPSY softver.<br />

Da bi se dizalica konektovala na lokalnu bazu<br />

podataka na računaru, potrebno je uneti korisničko<br />

ime i šifru, i serijski broj opreme.<br />

Nakon uspostavljanja veze, dizalica proverava<br />

da li se uneti korisnički broj slaže sa serijskim<br />

brojem dizalice koji se nalazi na EPROM<br />

modulu. Ukoliko postoji poklapanje podataka,<br />

omogućava se pristup parametrima sistema.<br />

IDAPSY radi u dva osnovna modula. Prvi<br />

modul je normal verzija i namenjena je konektovanju<br />

opreme na prenosne računare. Drugi<br />

modul je Pocket data system – kompaktni sistem<br />

koji omogućava povezivanje PDA uređaja<br />

umesto računara. Prenose se samo najbitniji<br />

podaci i backup-uju na PDA uređaju, što je<br />

idealno za brze intervencije na sistemu.<br />

IDAPSY sistem čine tri korisnička nivoa.<br />

Prvi nivo su read only podaci kojima može<br />

da pristupa korisnik opreme. Korisniku pružaju<br />

osnovne informacije o stanju sistema,<br />

servisnim intervencijama, preventivnim pregledima<br />

i sl. Drugi nivo su servisni podaci,<br />

koji omogućavaju promenu osnovnih radnih<br />

parametara sistema, dodavanje dizalice za<br />

tandemski rad, pri čemu se jedna definiše kao<br />

master a druga kao slave.<br />

U ovom režimu rada moguć je tzv. rad I (kontroliše<br />

samo rad prve dizalice), II (kontroliše<br />

rad druge dizalice) i I+II (režim tandemskog<br />

rada dizalica, kontrolu ima dizalica sa statusom<br />

mastera). Moguće je vršiti update fabričkog<br />

softvera, koji se automatski prebacuje u<br />

sistem prilikom logovanja na internet. Treći<br />

nivo su podaci vezani za detaljan način rada<br />

sistema: programiranje frekventnih kontrolera<br />

i druge opreme, ili promena fabričkih setovanja<br />

sistema.<br />

Jedan od parametara rada koji se podešava iz<br />

IDAPSY-ja jeste i daljinska kontrola dizalica<br />

ili kranova. Definiše se da li se koristi samo<br />

upravljač koji se veša na dizalicu, samo daljinska<br />

kontrola, ili oba uređaja. Moguće je i<br />

definisanje frekventnih opsega rada daljinske<br />

kontrole u specijalnim slučajevima, kada je<br />

potrebno sprečiti interferenciju i dr.<br />

Prednost IDAPSY-ja jeste i modul za preventivno<br />

održavanje – prema FEM grupi/<br />

radnom ciklusu dizalice. Fabrički se definiše<br />

maksimalni broj radnih sati u predviđenom<br />

radnom režimu krana ili dizalice. Sistem obaveštava<br />

koliko je preostalo do ispunjenja ovog<br />

vremena, kako bi se planskim održavanjem izbegao<br />

zastoj i izvršio redovan servis opreme.<br />

Ceo sistem je povezan i sa Demag-ovim komercijalnim<br />

serverom koji omogućava direktno<br />

online naručivanje rezervnih delova. Tako<br />

se smanjuje mogućnost narudžbine neodgovarajućih<br />

rezervnih delova (moguće je naručiti<br />

samo delove koji su zaista ugrađeni u sistem,<br />

što je definisano kroz bazu podataka), kao i<br />

kraće vreme isporuke.<br />

Po prijemu porudžbine, server proverava<br />

dostupnost rezervnih delova, orijentaciono<br />

vreme i troškove isporuke. Posle potvrde<br />

dostupnosti delova, naružbina se direktno<br />

prosleđuje sistemu koji kontroliše automatizovano<br />

visokoregalno skladište u Wetter-u, iz<br />

kog se delovi direktno prebacuju u logističko-distributivni<br />

centar. Tako serviseri manje<br />

vremena provedu u traženju odgovarajućih<br />

rezervnih delova u tehničkoj literaturi (listi<br />

rezervnih delova), čiji obim zavisi od različitih<br />

revizija odgovarajućeg sistema.<br />

Rokovi isporuke su svedeni na svega 24 sata<br />

od slanja porudžbine, te Demag-ovi partneri<br />

ne moraju da formiraju sopstvene magacine<br />

rezervnih delova, što donosi uštedu u ceni i do<br />

30%. Rezervni delovi naručeni online, znatno<br />

su jeftiniji od onih koji se naručuju regularnim<br />

putem, jer manje radnika obrađuje zahteve i<br />

prosleđuje ih odgovarajućim odeljenjima.<br />

Demag je u svetu poznat kao proizvođač najkvalitetnije<br />

opreme za vertikalni transport, a<br />

ujedno i kao najveća kompanija iz ove oblasti.<br />

Uz IDAPSY, Demag je dobio i veliku komparativnu<br />

prednost u postprodaji, koju će konkurencija<br />

u narednom vremenskom periodu<br />

teško moći da dostigne ■<br />

Ovlašćeni zastupnik<br />

Demag Cranes and Components<br />

TECON Sistem<br />

Antifašističke borbe 21b<br />

11070 Novi Beograd<br />

tel: +381 11 301 78 74; 311 66 50<br />

office@demag.rs: www.demag.rs<br />

66 www.build.rs


SIGNUM<br />

ZAOKRUŽEN PROIZVOĐAČ<br />

REKLAMA<br />

promo<br />

Signum nudi potpuno rešenje –<br />

od dizajna i predloga reklame do<br />

montiranog proizvoda u skladu sa<br />

vašom robnom markom. Ponudu čini<br />

proizvodnja svetlećih, klasičnih neonskih,<br />

fluorescentnih i ekoloških LED-reklama<br />

koje poseduju veliku sigurnost u radu i<br />

niske troškove energije. Takođe, Signum<br />

izrađuje profil slova, nerđajuće reklame,<br />

reklame na nosećim stubovima, toteme i<br />

spoljašnje reklamne table. Pored ovoga,<br />

proizvodi i nalepnice i folije za prozore i<br />

vozila, obavlja montažu, popravke, servis<br />

i održavanje svih tipova reklama, obavlja<br />

kontrole funkcionalnosti...<br />

Galerija puna mogućnosti<br />

Zahvaljujući LED diodama danas je moguće<br />

ono što smo ranije mogli samo da sanjamo<br />

– otvorile su nam svet u kojem mašta<br />

postavlja granice. Pronalaskom poluprovodnika<br />

LED diode sa jarkom svetlošću su<br />

postale sve traženije. One imaju duži radni<br />

vek od tradicionalnih izvora svetlosti kao<br />

što su sijalice, neonske i fluorescentne cevi.<br />

Svetleće reklame su danas najčešći način<br />

profilisanja. Savremenim mašinama možemo<br />

stvoriti skoro bilo koji oblik. Reklama<br />

može biti jednostrana ili dvostrana, tradicionalna<br />

kutija ili prilagođena vašim željama.<br />

Neonske reklame, staklene cevi koje se<br />

oblikuju u tekst ili logotipe, predstavljaju<br />

klasičan pogodan način profilisanja u skoro<br />

beskonačnim varijacijama. Vi birate oblik,<br />

veličinu, treperenje, stalnu svetlost itd. Cevi<br />

se pune gasom (neonom ili argonom) da bi<br />

emitovali svetlost različitih boja. Imaju dug<br />

vek trajanja i nisku potrošnju energije.<br />

Totemi odaju snažan utisak sa velike udaljenosti.<br />

Na jakim čeličnim postoljima, ove<br />

reklame se dižu oko dvadesetak metara noseći<br />

poruke i logotipe.<br />

Reljefna slova (3D) jesu varijanta reklame u<br />

kojoj se svako slovo ili simbol pravi posebno,<br />

od providnog akrila ili aluminijuma. Nakon<br />

toga se montiraju na odstojanju, malo izdvojeni<br />

od podloge. Mogu se praviti i reljefi<br />

dodavanjem ivica koje pojačavaju efekat.<br />

Prave se prema gotovim šablonima i veličinama<br />

– tzv. profilima (profil 1, profil 2, itd).<br />

Inox reklame se prave na isti način kao i<br />

profil slova ali od nerđajućeg lima. I njih<br />

možemo da montiramo na odstojanju, da<br />

pravimo reljefe ili da bojimo (profile). Tako<br />

se dobija trajna elegantna sjajna površina.<br />

Dizajn i proizvodnja<br />

Kad odaberete jedan od predloga dizajnerskog<br />

odeljenja, Signum vam predstavlja tačnu<br />

skicu. Tim za pripremu stupa na scenu<br />

programirajući i pripremajući plotere (mašine<br />

za sečenje) za isecanje.<br />

Nakon toga, rad preuzima osoblje u radionici i<br />

ateljeu. Pored savremene opreme, ipak je majstorstvo<br />

to što je presudno za kvalitet proizvoda.<br />

Limovi se savijaju i zavaruju, leme i šrafe.<br />

Folije se laminiraju i postavljaju – proizvodnja<br />

se približava završnom delu. Sve svetleće<br />

reklame Signuma koje napuštaju fabriku<br />

prolaze kroz kontrolu funkcionalnosti i<br />

poseduju CE oznake. Iskusni majstori Signuma<br />

pregledaju, podešavaju i glancaju reklame<br />

pre nego što ih predaju monterima.<br />

Montaža i servis<br />

Prilikom prvog postavljanja reklame, monteri<br />

Signuma rade prema skicama i tačnim<br />

instrukcijama. Između ostalog, na raspolaganju<br />

su im toranjske dizalice, dizalice sa<br />

korpama i buldožeri. Oni brinu o demontaži<br />

i reciklaži starog reklamnog materijala. To<br />

se obavlja prema preporukama iz sertifikata<br />

za životnu sredinu ISO 14001.<br />

Takođe, Signum servisira i održava stare<br />

reklame. Radeći sve moguće popravke<br />

koje su potrebne vašoj reklami, obavlja<br />

kontrole funkcionalnosti, čisti, zamenjuje<br />

fluorescentne i neonske cevi, prekidače<br />

za luminiscenciju, itd. Vremenske prilike,<br />

vetar i soli iz vazduha pogoršavaju vidljivost<br />

i izdržljivost reklame koja se nalazi<br />

napolju.<br />

Čak i ptice i insekti smatraju reklame za<br />

svratište, sklonište i gnezdo. Želite li posedovati<br />

čistu reklamu koja vam ne zadaje<br />

probleme, možda je mudro da potpišete<br />

ugovor o održavanju koji možete potražiti<br />

na sajtu preduzeća. Održavanje ne utiče<br />

samo na bolji izgled reklame, već i produžava<br />

njen vek trajanja.<br />

POTREBNO JE IZBEĆI NIZ ZAMKI:<br />

• izgled logotipa onemogućava željeno rešenje<br />

• zbog odabranog rešenja reklama danju ili noću<br />

nije vidljiva na fasadi<br />

• odabrano rešenje daje drugačiji utisak od onog<br />

koji robna marka želi da prenese<br />

• ne možete dobiti građevinsku dozvolu za<br />

reklamu koju ste zamislili<br />

• boje rasvete se ne uklapaju na isti način kao i<br />

odštampane boje.<br />

Najjednostavniji način da izbegnete sve<br />

zamke jeste da profesionalcima poverite<br />

da vam po fiksnoj ceni odrade kompletan<br />

posao. Nakon što zajedno sa Signumom<br />

dogovorite sva osnovna pitanja, možete<br />

im prepustiti projekat i na miru sačekati konačni<br />

rezultat ■<br />

SIGNUM<br />

Stefana Dečanskog 264; 76300 Bijeljina, BiH<br />

tel: +387 55 22 88 00; 22 88 01<br />

fax:+387 55 22 88 08<br />

www.signum.ba<br />

www.build.rs<br />

67


promo<br />

SISTEMI TEHNIČKE<br />

ZAŠTITE OBJEKATA<br />

Kompanija Securiton d.o.o. već 20 godina bavi se<br />

projektovanjem, ugradnjom i servisiranjem<br />

sistema tehničke zaštite objekata...<br />

Securiton-ovi sistemi automatske dojave<br />

požara baziraju se na najnovijoj tehnologiji,<br />

znanju i iskustvu, što ih čini<br />

nenadmašnim kod složenih zahteva na<br />

objektu.<br />

Ovi sistemi mogu biti prilagođeni svakom<br />

objektu, a najbolji su za okruženja koja ne<br />

dopuštaju upotrebu standardnih sistema<br />

dojave požara.<br />

SECURITON<br />

PROJEKTOVANJE, UGRADNJA I<br />

SERVISIRANJE<br />

• automatska dojava požara<br />

• gašenje požara sprinklerom<br />

i drendžerom<br />

• gašenje požara u kontrolnim sobama<br />

ekološkim sredstvima (NOVEC, FM-<br />

200, inertni gas…)<br />

• detekcija gasa<br />

• dojava provale i prepada<br />

• kontrola pristupa<br />

• perimetarska zaštita<br />

• video nadzor<br />

• softver za integraciju<br />

tehničkih sistema ■<br />

Securiton ugrađuje sisteme za automatsko<br />

gašenje požara raspršenom vodom (sprinkler<br />

i drendžer) u garažama i drugim javnim<br />

objektima.<br />

Takođe, ugrađuje sisteme za gašenje požara<br />

ekološkim sredstvima (FM-200, Novec,<br />

inertni gasovi, Ecaro 25 i drugi) koji se koriste<br />

za kontrolne sobe, arhive, muzeje, bioskope<br />

i slično, kao i sisteme R-102 i Piranha<br />

za gašenje požara u kuhinjama.<br />

Sistemi detekcije opasnih koncentracija zapaljivih<br />

i eksplozivnih gasova u kotlarnicama,<br />

podzemnim garažama, laboratorijama i<br />

industrijskim postrojenjima takođe su deo<br />

Securiton-ovog programa.<br />

Securiton nudi sisteme automatske dojave<br />

provale i prepada, koji pružaju bezbednost<br />

mnogim objektima i ustanovama koje ga<br />

već koriste. Ovi sistemi su ugrađeni tamo<br />

gde postoje vrednosti koje se moraju zaštititi<br />

od provale.<br />

Securiton nudi sisteme kontrole pristupa<br />

za svaku namenu, bez obzira na veličinu<br />

objekta. Sistemi kontrole pristupa omogućuju<br />

zaštitu objekta ili pojedinih delova<br />

u objektu od neovlašćenog ulaska, a<br />

omogućuju i evidenciju ulaska i izlaska iz<br />

štićenog prostora.<br />

Sistemi za video nadzor predstavljaju ključni<br />

instrument u borbi protiv incidenata. Securiton<br />

nudi ove sisteme u različitim stepenima<br />

kompleksnosti i širok raspon primene.<br />

Securiton koristi prednosti najsavremenije<br />

tehnologije video i komunikacijske opreme<br />

i specijalne softvere za analitiku slike.<br />

Perimetarska zaštita predstavlja prvu efikasnu<br />

prepreku za provalnike. Securiton<br />

raspolaže sistemima perimetarske zaštite<br />

sa raznim tehnologijama detekcije. Takvi<br />

sistemi mogu da registruju svaki kontakt<br />

nepoželjnog lica sa ogradom ili zaštitnim<br />

zidom, dok će kod nekih sistema samo prisustvo<br />

nepoželjnog lica u štićenom prostoru<br />

aktivirati alarm.<br />

Securiton-ovi integrisani sistemi zaštite<br />

pokrivaju sva ključna područja monitoringa<br />

i nadzora, bez obzira na veličinu objekta<br />

i zahteve klijenta. Specijalni softveri daju<br />

mogućnost daljinskog nadzora i upravljanja<br />

sa jednim ili više sistema zaštite.<br />

Securiton je uspostavio i primenjuje standard<br />

SRPS ISO 9001:2008 za oblast projektovanja,<br />

inženjeringa i servisiranja sistema<br />

tehničke zaštite.<br />

Securiton proizvodi izrađuju se prema visokim<br />

standardima kvaliteta, što potvrđuju<br />

sertifikati renomiranih svetskih laboratorija.Stručni<br />

kadrovi obučeni kod partnera u<br />

inostranstvu predstavljaju dodatnu garanciju<br />

kvaliteta Securiton-ovim korisnicima ■<br />

SECURITON D.O.O.<br />

Alarm and Security Systems<br />

Danila Lekića Španca 31<br />

11070 Beograd<br />

tel: +381 11 318 70 81<br />

318 70 82<br />

318 50 17<br />

fax: +381 11 228 05 25<br />

office@securiton.rs<br />

www.securiton.rs<br />

A company of the Swiss Securitas Group<br />

68<br />

www.build.rs


Prilikom rekonstrukcije retencione brane<br />

u Srednjem Posavlju primenjeno je<br />

tipično rešenje Tensar tehnologije armirane<br />

zemlje – TensarTech. Ovaj sistem se<br />

koristi za brzu i ekonomičnu rekonstrukciju<br />

brana/nasipa za zaštitu od poplava.<br />

TensarTech podrazumeva rešenje za više<br />

tipova brana i dolazi sa pratećim jednostavnim<br />

uputstvom za primenu u konkretnim<br />

primerima kakvi se sreću na terenu.<br />

Osnovno o TensarTech-u<br />

promo<br />

TENSARTECH – TENSAR TEHNOLOGIJA<br />

REKONSTRUKCIJA BRANE<br />

retenciona brana Srednje Posavlje<br />

(rekonstrukcija 2009. godina)<br />

TensarTech, tehnologija armirane zemlje,<br />

nudi brzo i ekonomično rešenje sa raznovrsnim<br />

tehnikama gradnje novih ili rekonstrukcije<br />

postojećih (urušenih) nasipa sa<br />

postizanjem zadatih kosina. Uz primenu<br />

TensarTech-a, kosine nasipa mogu formirati<br />

i uglove do 70°, i to sa ozelenjenim izgledom.<br />

Zaštita okoline i cena zemljišta povećavaju<br />

zahteve prema inženjerima da potraže<br />

prihvatljiva rešenja koja obavezno uključuju<br />

i materijale za postizanje kohezije svih<br />

komponenti i slojeva. Jedinstvena struktura<br />

Tensarovih jednoosnih geomreža omogućava<br />

prenos opterećenja zemljišta unutar armiranog<br />

bloka.<br />

Kao rezultat, dobija se stabilnost kosine i<br />

cele konstrukcije. Izgradnja je ekonomična<br />

i jednostavna. Po potrebi, niz lice kosine postavlja<br />

se polimerna mreža T-Mat, kao potpora<br />

za uspostavljanje prirodne vegetacije.<br />

Rešenje za rekonstrukciju<br />

Predlog rešenja zasniva se na dobijenim parametarima<br />

od strane projektanta (ugao kosine,<br />

parametri tla, nivo vode, oblik kosine,<br />

visine, itd).<br />

– Ponudili smo rešenje koje je podrazumevalo<br />

ekonomičnost, jednostavnost i<br />

brzinu rekonstruisanja brane koja je već<br />

bila nestabilna. Dali smo više varijanti od<br />

kojih je projektant izabrao najpodesnija<br />

rešenja za njihove konkretne slučajeve –<br />

kažu iz firme Lipex koja je zvanični i ovlašćeni<br />

distributer kompanije Tensar International<br />

za područja Srbije, Crne Gore i<br />

Makedonije.<br />

Kompletan proračun podrazumevao je<br />

obostrano armiranu branu (u zavisnosti od<br />

konkretne situacije na nekim mestima primenjivano<br />

je i samo jednostrano armiranje),<br />

sa kompletnim predmerom materijala i<br />

uputstvima za građevinske radove, a u zavisnosti<br />

od poprečnih preseka (visina, oblika<br />

kosine, itd).<br />

Zaključak<br />

Kad je neophodna izgradnja ili rekonstrukcija<br />

kosina (otklizalih, ili delimično<br />

stanje brane pre rekonstrukcije<br />

porušenih) Tensar Tehnologija omogućava<br />

brzo i ekonomično rešenje. Još jedna<br />

pogodnost primene ove tehnologije jeste<br />

raznovrsnost tehnika i završnih izgleda<br />

kosina, nasipa, brana...<br />

Dodatna prednost primene TensarTech jeste<br />

primena otklizalog materijala pri rekonstrukciji.<br />

Ovim se stvaraju uštede na transportu<br />

materijala za nasipanje jer se može<br />

koristiti onaj sa same lokacije.<br />

Po završetku rekonstrukcije, uz primenu<br />

sistema TensarTech, postalo je moguće<br />

kretanje po vrhu zemljane brane. Omogućeno<br />

je kretanje mehanizacije i kamiona<br />

po vrhu ove konstrukcije, kao i slobodan<br />

pristup gradilištu u toku izvođenja<br />

radova ■<br />

10<br />

TENSARTECH – ŠEMA PRESEKA<br />

I SPECIFIKACIJE<br />

+ 1,059 1. Brana<br />

5<br />

0<br />

2. Zemljište<br />

-5<br />

-5 0 5 10 15 20 25 30<br />

Tlo<br />

c' φ' γ<br />

1 Brana = 0,250 5,0 18,0 18,00<br />

2 Zemljište = 0,250 5,0 18,0 18,00<br />

Specifikacija<br />

Tip mreže<br />

m'<br />

2 No. Tensar type 1 14m 2<br />

2 No. Tensar type G6 18m 2<br />

2 No. Tensar type S 20m 2<br />

LIPEX<br />

Križanićeva 12a<br />

11000 Beograd<br />

tel/fax: +381 11 26 88 413<br />

26 88 816<br />

mob: +381 63 359 314<br />

359 316<br />

lipex@eunet.rs<br />

tensar@tensar.uk<br />

www.lipex.co.rs<br />

www.tensar-international.com<br />

www.build.rs<br />

69


promo<br />

PLUTAFAS<br />

TERMOIZOLACIONI<br />

MAŠINSKI MALTER<br />

Tema koja je najzastupljenija u svim stručnim časopisima iz oblasti<br />

građevinarstva je svakako ušteda energije ili kako se to popularno<br />

zove „energetska efikasnost“. Konačno je svet sagledao<br />

da je rasipanje energije velika opasnost za održivi razvoj.<br />

Izoteh se pridružuje ovoj borbi ponudom termoizolacionog maltera<br />

PlutaFas koji se nanosi mašinski ili ručno – direktno na zid<br />

SAVRŠENE OSOBINE PLUTAFASA<br />

PlutaFas je termoizolacioni mašinski malter<br />

(naravno, može se nanositi i ručno)<br />

koji ima neverovatne osobine: potpuno<br />

je ekološki (sastav čine pluta, glina, diatonska<br />

zemlja i cement), ima visoku moć<br />

paropropusnosti (koeficijent μ=5) što<br />

omogućava da zid besprekorno diše.<br />

Za čvrst malter ima impresivan koefi cijent<br />

toplotne provodljivosti (λ=0,045W/mK), nezapaljiv<br />

je (klasa 1), odličan je zvučni izolator;<br />

elastičan je što sprečava nastanak<br />

mikropukotina na fasadi; nanosi se brzo i<br />

jednostavno direktno na zid od bloka, cigle<br />

ili betona, bez ikakve dodatne pripreme ■<br />

Razvijene evropske zemlje su još davno<br />

strogim propisima nametnule trend štednje<br />

energije, na primer u Austiji koeficijent prolaza<br />

toplote U (kod nas se još upotrebljava<br />

zastarela oznaka „k“) koji objekat mora da<br />

zadovolji iznosi 0,2W/m 2 K, dok je u Srbiji<br />

još na snazi stari propis po kojem je dovoljno<br />

zadovoljiti uslov da U bude manje od 0,9W/<br />

m 2 K! Dakle 4,5 puta slabija termoizolacija i<br />

isto toliko puta više potrošene energije, odnosno<br />

novca. Tih „0,9“ bi trebalo što pre korigovati<br />

i približiti ga evropskom proseku.<br />

Zdrav i prirodan materijal<br />

Poslednjih godina smo svedoci da se<br />

zaista više ne grade objekti bez termoizolacije.<br />

Najčešće se koriste stiropor i<br />

mineralna vuna jer je njihova ponuda na<br />

tržištu i najveća. Međutim, od sada se na<br />

tržištu Srbije može naći i novi materijal<br />

koji ima toliko vrhunskih osobina da mu<br />

je nemoguće naći manu. Radi se o Pluta-<br />

Fasu, ekološkom termomalteru koji sadrži<br />

samo prirodne sastojke: plutu, diatonsku<br />

zemlju, glinu i cement.<br />

Za plutu svi znaju da je odličan termoizolator,<br />

da se dobija ljuštenjem kore posebne vrste<br />

hrasta (Quercus suber), da ne gori (samogasiva<br />

je), ali diatonska zemlja je potpuna nepoznanica.<br />

Diatonit je mineral koji je nastao<br />

akumulacijom organskih materijala (sipina<br />

kost, alge, biljke itd.) u praistorijskom periodu<br />

na dnu okeana, a čije se naslage mogu<br />

naći na raznim krajevima zemljine kugle.<br />

Visoki stepen poroznosti PlutaFasa (85%)<br />

omogućava apsorpciju tečnosti 1,5 puta<br />

veće težine od njegove sopstvene, a da pri<br />

tome ostane potpuno suv!<br />

Kombinacija ovih plemenitih prirodnih sastojaka<br />

čini PlutaFas savršenim termoizolacionim<br />

materijalom koji se, kada se nanese<br />

na zid, uopšte ne razlikuje od običnog maltera.<br />

Čak je i tvrd kao i svaki omalterisani<br />

zid i ne odaje onaj šupljikavi zvuk kao fasade<br />

sa stiroporom ili mineralnom vunom.<br />

Prednost nad drugim<br />

materijalima<br />

PlutaFas ne menja svoj prvobitni sastav i<br />

karakteristike tokom celog veka trajanja<br />

objekta, što znači da zgrade koje su njime<br />

termoizolovane svojim stanarima pružaju<br />

zdravu i prijatnu klimu.<br />

U slučajevima kada je nemoguće uraditi<br />

spoljašnju termoizolaciju (što je čest slučaj u<br />

zgradama u novobeogradskim blokovima),<br />

PlutaFas se može naneti sa unutrašnje strane<br />

zida.<br />

Zbog nemogućnosti da urade pikovanu fasadu<br />

direktno preko termoizolacije od stiropora<br />

ili kamene vune, projektanti koriste<br />

tzv. sendvič zid. PlutaFas omogućava da se<br />

preko njega direktno uradi pikovana fasada<br />

bez potrebe za teškim zidom od cigala koji<br />

štiti termoizolaciju i nosi cementni sloj koji<br />

se pikuje.<br />

Investitori u tom slučaju najviše dobijaju jer<br />

je zid izolovan PlutaFasom tanji za 15cm<br />

(cigla+malter) tako da po svakom dužnom<br />

metru spoljašnjeg zida ostvaruju korisnu<br />

površinu od 0,15m 2 , što predstavlja desetine<br />

hiljada evra čiste dobiti.<br />

Takođe, samo mašinsko nanošenje bez ikakve<br />

potrebne pripreme ili prajmera omogućava<br />

brz rad sa malim brojem radnika.<br />

Ukoliko građevinska fizika zahteva da se na<br />

fasadni (spoljni) zid nanese, na primer, 6cm<br />

PlutaFasa, moguće je sa spoljašnje strane<br />

zida naneti 4cm, a sa unutrašnje (umesto<br />

običnog malterisanja) preostala 2cm Pluta-<br />

Fasa, čime je zadovoljen proračun građevinske<br />

fizike, a investitoru omogućena znatna<br />

ušeda i u materijalu i u radnoj snazi i u vremenu<br />

(jednom rečju: u novcu).<br />

Ekologija 100%<br />

PlutaFas je ekološki kompozitni materijal<br />

koji pored izuzetnih termičkih svojstava<br />

karakterišu i elastičnost, visok stepen propuštanja<br />

vodene pare (disanje zida), kao i<br />

osobina da eliminiše vlagu.<br />

Nabrojane prednosti preporučuju PlutaFas<br />

kao materijal budućnosti koji je već sada<br />

dostupan i u Srbiji. Proizvođač je DiaSen,<br />

Italija, originalni naziv proizvoda je Diathonite®<br />

Evolution (http://www.diasen.com/<br />

eng/prodotto/86.aspx) a uvoznik i distributer<br />

za Srbiju IzoTeh, Beograd ■<br />

Zgrada u Beogradu<br />

termoizolovana<br />

PlutaFasom<br />

nanošenje<br />

PlutaFasa na<br />

fasadni zid<br />

IZOTEH<br />

Mačvanska 21<br />

11000 Beograd<br />

tel/fax: +381 11 344 32 69<br />

mob:+381 63 77 10 530<br />

izoteh@eunet.rs<br />

www.izoteh.rs<br />

70 www.build.rs


energetska efikasnost – akvarijumi – graditi zeleno – bazen – zelenilo – terasa– opremanje<br />

pejzaža – održivi razvoj – uređenje okoline – igrališta – baštenski nameštaj – pametne zgrade –<br />

leto 2010<br />

UPRAVLJANJE<br />

OTPADOM<br />

PONOVNA UPOTREBA,<br />

RECIKLAŽA I DEPONIJE<br />

Najčešći prizor otpada, đubreta koje ostavljamo za sobom,<br />

asocira na otpatke pored puta, uz obale reka, divlje deponije u<br />

predgrađima i na obodima gradova (poput ovog sa<br />

fotografije iznad), ali, sve to je zapravo samo kap u moru.<br />

Uzimamo iz prirode, koristimo i odbacujemo mnogo više od<br />

onoga što vidimo i što želimo da vidimo. Građanska dužnost<br />

pojedinca, odgovornost lokalnih samouprava, država,<br />

kompanija, međunarodnih organizacija, svih nas, nije samo da<br />

otpad stigne do pogona za reciklažu ili na predviđenu lokaciju.<br />

Najvažniji stadijum borbe protiv otpada jeste pre svega –<br />

smanjenje potrošnje (eng. – demand)... odbacujemo odeću koja<br />

je u sasvim solidnom stanju, odbacujemo tehničke uređaje i<br />

mašine koje još uvek rade, odbacujemo sve ono što pojedemo<br />

kanalizacijom u reke, iako znamo da resursi nisu beskonačni...<br />

Mladen<br />

Bogićević<br />

živeti u zelenom – zenergija – graditi zeleno<br />

www.build.rs<br />

71


energetska efikasnost – akvarijumi – graditi zeleno – bazen – zelenilo – terasa– opremanje pe<br />

sportske površine – obnovljivi izvori energije – zaštita životne sredine – oprema za ulice i ba<br />

Upravljanje otpadom<br />

(waste management) jeste<br />

savremeni pristup čije samo ime<br />

kaže da otpad više ne posmatramo<br />

kao trajno izgubljene resurse,<br />

proizvode, materijale…<br />

Otpad jeste resurs. Dovoljno je<br />

zamisliti koliko stvari zauvek<br />

odbacimo i setiti se da one pred-<br />

stavljaju deo ukupne materije na<br />

planeti koja nije beskonačna.<br />

Sve što odbacimo kao otpad uzeto<br />

je iz prirode ali joj nije vraćeno<br />

jer tehnološki procesi dovode ma-<br />

teriju u stanje koje nije<br />

komplementarno sa prirodom i<br />

neće se u njoj razgraditi<br />

stotinama pa i hiljadama godina<br />

Otpad<br />

smanjenje potreba,<br />

ponovna upotreba<br />

i reciklaža<br />

Mucking Marshes jedna od<br />

najvećih deponija u evropi<br />

Koncept prostog odlaganja otpada, kakav<br />

smo primenjivali od nastanka civilizacije<br />

do danas, jednostavno više nije<br />

dovoljno dobar iz najmanje tri razloga:<br />

• prvi razlog jeste taj što se broj stanovnika<br />

na planeti uvećava usled industrijalizacije<br />

u proizvodnji hrane i relativno uspešne<br />

borbe sa smrtonosnim bolestima<br />

• drugi razlog jeste hiperprodukcija dobara<br />

koja eksponencijalno raste od vremena<br />

industrijske revolucije početkom<br />

XIX veka, kao i naša nezasita potrošačka<br />

kultura koja dovodi do toga da veliki deo<br />

otpada čine proizvodi koji nisu u potpunosti<br />

iskorišćeni (na primer ispravni ali<br />

zastareli tehnički uređaji)<br />

72<br />

• treći razlog jeste sama priroda otpada<br />

– ono što ostavljamo iza sebe više nije<br />

samo organski otpad i neće se razložiti<br />

u prirodi i jednostavno se vratiti u ekosistem<br />

bez negativnih posledica za ekosisteme<br />

za godinu, dve ili pedeset, već za<br />

mnogo više vremena, te na svaki sloj koji<br />

formiramo dodajemo sledeće slojeve pre<br />

nego što se onaj prethodni razgradio.<br />

Ponovna upotreba i<br />

rekliža otpada<br />

Kao i kod zastarelog koncepta odlaganja<br />

otpada, deponije predstavljaju osnovu<br />

sistema upravljanja otpadom. Međutim,<br />

naše viđenje deponija danas i njihove<br />

uloge u celokupnom procesu upravljanja<br />

otpadom izmenilo se. One više nisu<br />

samo komad zemljišta, kog smo se odrekli<br />

za dugo vremena, i gde odnosimo sve<br />

što smo odbacili.<br />

Deponije su sada veštački nastao resurs za<br />

dobijanje energije, a sam proces odnošenja<br />

otpada na nekoliko mesta grana se, pa deo<br />

otpada ostaje na tim čvorištima i vraća se u<br />

upotrebu ili proizvodne procese (reciklaža<br />

i ponovna upotreba), dok sve manji i manji<br />

deo zaista završava na deponiji. Tako proces<br />

obnove materije kakav priroda primenjuje<br />

u biosferi (prirodni ciklusi kruženja<br />

materije), primenjujemo i za tehnosferu<br />

(otpad iz tehnoloških procesa).<br />

0%otpada – Podsetićemo i na program<br />

sertifikacije C2C (Cradle to Cradle<br />

- od kolevke do kolevke), o kom smo<br />

pisali u broju 13. On priznaje samo<br />

proizvode i materijale koji brzim<br />

raspadanjem postaju deo biosfere bez<br />

ikakvih štetnih uticaja na nju, ili one<br />

proizvode i materijale koji se mogu<br />

reciklirati tako da zadrže prvobitne<br />

karakteristike, bez degradacije ostajući<br />

u zoni tehnosfere.<br />

C2C, na primer, traži da plastika koja je<br />

jednom služila kao deo tehničkog uređaja<br />

ne sme biti pretvorena u plastičnu kesu ili<br />

PET ambalažu već mora biti jednakog kvaliteta<br />

da, nakon topljenja i procesa oblikovanja,<br />

ponovo ispunjava iste zahteve<br />

(poznati su primeri reciklaže đonova patika<br />

kompanije Nike, kancelarijskih stolica<br />

Herman Miller, itd).<br />

Treba podestiti da i sva proizvedena dobra<br />

koja se ne prodaju spadaju u otpad: svaki<br />

primerak novina, komad garderobe, tehnički<br />

uređaj, komad nameštaja, tepih... ■<br />

Više ne zadovoljava ni klasičan koncept<br />

deponije u smislu koncentracije raznorodnog<br />

otpada na jednom mestu, jer, razvrstan,<br />

otpad ima daleko veći potencijal:<br />

• građevinski materijal i nameštaj – danas<br />

postoje mašine za reciklažu betona<br />

koje odvajaju armaturu od samog betona<br />

koji zatim služi kao podloga za puteve<br />

i železničke koridore, uređenje tla, izgradnju<br />

nasipa, itd; čelična armatura<br />

ide na topljenje i dalje u proces prerade;<br />

elementi za zidanje, unutrašnja vrata*,<br />

potkonstrukcije i roštilji spuštenih plafona<br />

ili pregradnih zidova suve gradnje<br />

mogu se ponovo koristiti bez bilo kakve<br />

fabričke obrade (eng. reuse – više o ovoj<br />

temi pisali smo u broju 8 - Asocijacija<br />

za ponovnu upotrebu građevinskih materijala<br />

– BMRA); u razvijenim zemljama<br />

uobičajeno je već nekoliko decenija<br />

preuzimati korišćeni nameštaj, a danas<br />

postoje i kompanije koje obezbeđuju<br />

sasvim solidan polovan kancelarisjki<br />

nameštaj za start-up kompanije i manje<br />

biznise po veoma povoljnim cenama<br />

*prozori su jedini proizvod koji programi<br />

za sertifikaciju zelenih zgrada ne boduju<br />

kao prednost jer se računa sa tim da je stari<br />

prozor energetski neefikasan<br />

www.build.rs<br />

• biootpad – pokošena trava, potkresano<br />

drveće i žbunje, ostaci industrijskog<br />

bilja i žitarica… mogu biti važan resurs<br />

za dobijanje biomase od koje dobijamo<br />

biogorivo; biootpad može biti sakupljan<br />

iz poljoprivrede, komunalnog otpada<br />

domaćinstava (bašte, vrtovi, travnjaci), kao<br />

i sa javnih i sportskih površina: travnati tereni,<br />

parkovi, zeleni pojasevi pored puteva,<br />

gradsko zelenilo, drvoredi…<br />

• tehnički otpad – najbrže rastuća količina<br />

otpada oko nas; pored zastarele tehničke<br />

robe (bela tehnika, audio, TV i drugi<br />

uređaji, itd), ovde spada i računarska<br />

oprema od koje dobar deo još uvek može<br />

biti korišćen za manje zahtevne korisnike<br />

(škole, radnje, javni servisi, itd); prva postrojenja<br />

za reciklažu i ponovnu upotrebu<br />

ove vrste otpada otvorena su i kod nas…<br />

• komunalni otpad iz domaćinstava,<br />

procesa prerade i proizvodnje hrane,<br />

itd. – raznorodno klasično smeće izvor<br />

je gasova koji se oslobađaju tokom procesa<br />

raspadanja (u prvom redu metana), a<br />

koji imaju značajan energetski potencijal<br />

kao gorivo za proizvodnju energije;<br />

ambalaža se već u domaćinstvima razvijenih<br />

zemalja razdvaja na papir, metal,<br />

plastiku; ulje i masti iz kuhinja škola,<br />

restorana, bolnica, domaćinstava sakupljaju<br />

se i postaju biogorivo…<br />

Kada se listi dodaju različite vrste industrijskog<br />

otpada, kanalizacioni otpad,<br />

izduvni gasovi i pepeo elektrana (potencijalan<br />

agregat za beton), jasan je značaj<br />

ove teme ■<br />

Biološki medicinski otpad<br />

Biološki medicinski otpad predstavlja još jedan<br />

problem jer, zbog sprečavanja širenja bolesti i<br />

epidemija zaraženim tkivima, ne sme biti ostavljen<br />

u prirodi iako njoj po svom sastavu pripada.<br />

Paljenje ove vrste otpada u pećima zahteva<br />

dodatnu energiju, emituje CO 2<br />

kao i druge gasove<br />

koji nastaju kao nus-proizvod sagorevanja.<br />

Ovi gasovi se mogu filtrirati, ali i dalje ostaje<br />

utrošena energija za spaljivanje otpada.<br />

U zemljama sa najvišom svesti o zagađenju životne sredine<br />

otišlo se toliko daleko da u mnogim drugim neki<br />

sistemi mogu biti ocenjeni kao skandalozni. Švedska,<br />

na primer, energiju koju proizvede u krematorijumima<br />

za spaljivanje biološkog medicinskog otpada, ali i celih<br />

pokojnika, koristi za zagrevanje vode u toplovodu za<br />

lokalne zajednice ■


jzaža – održivi razvoj – uređenje okoline – igrališta – baštenski nameštaj – pametne zgrade – voda<br />

šte – ozelenjavanje – eko-materijali – ušteda energije – živeti u zelenom – integrisani sistemi<br />

Mega-sistemi upravljanja otpadom<br />

LOS ANĐELES, KALIFORNIJA<br />

Grad Los Anđeles u državi Kalifornija,<br />

SAD, predstavlja jedan od vodećih<br />

primera savremenih mega-sistema za<br />

upravljanje otpadom. Osnova sistema<br />

jeste razvrstavanje komunalnog otpada<br />

u kontejnere za reciklažu gde građani<br />

odlažu metal, staklo, plastiku i<br />

biootpad.<br />

Sve ono što spada primarno u neku od ovih<br />

grupa odvozi se kamionima kao klasičan komunalni<br />

otpad, ali ni tada ne ide direktno na<br />

deponije. U centralnim postrojenjima nastavlja<br />

se dalje odvajanje materijala koji se mogu<br />

reciklirati i konačno odbacivanje neupotrebljivog<br />

otpada.<br />

Tu, na pokretnoj traci, prolazi mešani<br />

otpad koji radnici sa zaštitnom opremom<br />

ručno razvrstavaju, pa se, na<br />

primer, sa kartonske paklice cigareta<br />

skida celofan koji ide na jednu gomilu,<br />

vadi se alu-folija koja ide na drugu i<br />

sam karton koji završava na gomili papira<br />

za reciklažu.<br />

Tek tada, ono što nije moguće reciklirati, ide u<br />

prese i pakuje se na velike kamione koji otpad<br />

odvoze na deponiju (za neke deponije izgrađen<br />

je i poseban železnički koridor koji kreće<br />

od ovih pogona).<br />

Prethodno odvojeni biooptad (stanovništvo<br />

ima na raspolaganju posebne kante za ošišanu<br />

travu i potkresano granje) odvozi se na<br />

gradske deponije i čuva. On će zatim služiti za<br />

prirodno đubrenje sloja zemlje kojim se zaptiva<br />

deponija.<br />

Na kraju, deponija postaje zeleno<br />

brdo, obraslo travom, sitnim rastinjem<br />

i žbunastim biljem, pod kojim<br />

leže milioni tona otpada (vidi<br />

fotografije).<br />

Ipak, ovo brdo nije samo zamaskirana<br />

gomila otpada.<br />

Iz pet velikih deponija Los<br />

Anđelesa gasovi se sakupljaju<br />

i sprovode do elektrana.<br />

To su deponije Palos Verdes,<br />

Puente Hills (faza I), Puente Hills<br />

(faza II), Calabasas i Spandra,<br />

od kojih dve (Palos Verdes<br />

i Puente Hills) predstavljaju i<br />

velike reciklažne centre.<br />

Veoma detaljne informacije i više fotografija<br />

možete pogledati na sajtu LACSD-a (Sanitation<br />

Districts of Los Angeles County - Sanitarna<br />

uprava okruga Los Anđeles) - www.lacsd.org ■<br />

Treba podsetiti i na to da je u SAD sve češća<br />

i upotreba wc-školjki za kompostiranje<br />

fekalija (pretvaranje u đubrivo) i pisora<br />

za izdvajanje koncentrisanih đubriva za<br />

obradivo zemljište (urea).<br />

Takođe, rasprotranjeni su, ne samo individualni<br />

i komunalni sistemi za prečišćavanje<br />

otpadnih voda, već i sistemi u kojima,<br />

nakon jednostavnog tretmana sive vode<br />

(grey water – otpadne vode iz lavaboa, sudopera<br />

i tuš kabina), ona postaje tehnička<br />

voda za vodokotliće, zalivanje, pranje...<br />

Više o svemu ovome možete pronaći na<br />

portalu www.gradjevinarstvo.rs ■<br />

Puente Hills<br />

kao zeleno brdo<br />

na fotografijama su<br />

prikazani panoramski<br />

snimci jedne od pet<br />

velikih deponija<br />

grada los anđelesa<br />

– Puente Hills.<br />

fotografija ispod<br />

nastala je decembra<br />

2005. godine, a na<br />

fotografiji iznad može<br />

se videti kako deponija<br />

postaje zeleno brdo...<br />

Puente Hills<br />

završna faza<br />

jednog dela<br />

deponije<br />

www.build.rs<br />

73


Principi izgradnje i<br />

logistika deponija<br />

Izgradnja deponija<br />

po savremenim<br />

pravilima gradnje<br />

infrastrukture<br />

nije prosto kopanje<br />

velike rupe u zemlji<br />

ili određivanje<br />

parcele na kojoj<br />

će se slagati brdo<br />

otpada<br />

energetska efikasnost – akvarijumi – graditi zeleno – bazen – zelenilo – terasa– opremanje pe<br />

sportske površine – obnovljivi izvori energije – zaštita životne sredine – oprema za ulice i ba<br />

Nekoliko ovakvih deponija kod nas trenutno<br />

je u različitim fazama izgradnje.<br />

Na primer, deponija u Kaleniću biće deveta<br />

u Srbiji sa regionalnim karakterom<br />

i opsluživaće 10 opština i grad Valjevo.<br />

Cena izgradnje ove deponije iznosiće oko<br />

22 miliona evra (i zbog visine investicije<br />

jasno je da grešaka prilikom izgradnje<br />

ne sme biti). Strategijom o upravljanju<br />

otpadom, predviđeno je da u republici<br />

u narednih deset godina bude izgrađeno<br />

njih 24 (više na www.gradjevinarstvo.rs).<br />

Međutim, problem sa zbirnim deponijama<br />

jeste transport, pa se mora uraditi detaljan<br />

proračun troškova. Da li je isplativije direktno<br />

sa ulica klasičnim kamionima za<br />

sakupljanje otpada vršiti i transport na deponiju,<br />

ili je bolje rešenje formirati lokalne<br />

centre za razvrstavanje, kompresovanje,<br />

Direktiva o deponijama Saveta EU<br />

Na internetu možete pronaći i Direktivu<br />

Saveta Evropske unije koja daje<br />

definiciju i propise vezane za deponije<br />

(pdf dokument na linku: http://eur-lex.<br />

europa.eu/pri/en/oj/dat/1999/l_182/<br />

l_18219990716en00010019.pdf).<br />

74<br />

Osnove izgradnje<br />

deponija<br />

Deponije moraju biti izgrađene tako da<br />

spreče bilo kakav kontakt odloženog<br />

otpada industrijskog, mineralnog ili organskog<br />

porekla sa zemljištem, to jest,<br />

one moraju biti u potpunosti izolovane.<br />

Zašto<br />

Istina je da mi ne znamo, niti možemo da<br />

pretpostavimo, kakva sve hemijska jedinjenja<br />

i koja količina teških metala može<br />

nastati kada se na jednom mestu nađu<br />

različite vrste otpada: kućna hemija, prehrambena<br />

ambalaža, supstance iz tehničkih<br />

uređaja, bojene tkanine, lepkovi, itd.<br />

Atmosferska voda koja padne na deponiju<br />

ta jedinjenja može sprati i odvesti ih dalje<br />

u zemljište i vode čime negativan uticaj<br />

deponije postaje dugotrajan i nepredvidiv<br />

proces.<br />

Zato se lokacija predviđena za odlaganje<br />

otpada mora u potpunosti izolovati<br />

geomembranama, drenirati i ventilirati<br />

cevima. Izolacija podrazumeva i korito<br />

deponije kao i njen pokrivni sloj nakon<br />

ispunjenja kapaciteta u jednom delu ili na<br />

celoj deponiji.<br />

Pored geomembrana važno je koristiti i<br />

geotekstile koji služe za filtriranje gasova<br />

i fluida koji nastaju u deponiji, to jest za<br />

zaštitu protočnosti cevovoda sistema za<br />

drenažu i ventilaciju.<br />

Naravno, u skladu sa tehničkim karakteristikama<br />

tla, najčešće primenjujemo i geomreže,<br />

naročito u pokrovnom sloju brane.<br />

Njima armiramo tlo da ne bi došlo do<br />

pojave klizišta usled nepredvidivih karakteristika<br />

jezgra deponije. Ovakvi slučajevi<br />

su se dešavali u Evropi i sanacija kolapsa<br />

deponije košta dva i više puta više od njene<br />

valjane izgradnje.<br />

Takođe, dobrom drenažom osnove zemljišta<br />

na lokaciji deponije mora se osigurati<br />

da usled potiska podzemnih voda ne dođe<br />

do pojave klobučenja membrane na dnu<br />

deponije. Više o materijalima za izgradnju<br />

deponija pisali smo u broju 7 u rubrici fokus<br />

- Geosintetika.<br />

Gasove koji nastaju u zapečaćenoj deponiji<br />

možemo sprovesti cevovodima i koristiti<br />

kao dopunsko gorivo u termoelektranama.<br />

Takođe, nakon dve do tri decenije<br />

od trenutka kada je deponija zapečaćena,<br />

zavisno od vrste otpada, ona postaje potencijalni<br />

izvor biogoriva i prava na njeno<br />

korišćenje u ove svrhe plaćaju se po istom<br />

principu kao i prava na eksploataciju rudnika,<br />

kamenoloma i drugih resursa.<br />

Logistika upravljanja<br />

otpadom<br />

Zbog kompleksnog sistema upravljanja<br />

otpadom koji treba da zahvata sve vrste zagađivača,<br />

kao i zbog velikih ulaganja u prateću<br />

infrastrukturu, važno je uraditi dobru<br />

procenu troškova logistike. Kao optimalni<br />

kapacitet jedne deponije uzima se brojka<br />

od oko 300.000 ljudi. S obzirom da većina<br />

naših gradova ne prelazi nekoliko desetina<br />

hiljada stanovnika, u Srbiji se primenjuje i<br />

koncept regionalnih deponija gde se sakuplja<br />

otpad iz većeg broja mesta.<br />

www.build.rs<br />

vraćanje na ponovnu upotrebu ili reciklažu<br />

dela otpada, a zatim ostatak transportovati<br />

većim kamionima, rečnim putem ili železnicom<br />

Transport u velikoj meri utiče na<br />

potrošnju energije i zagađenje životne sredine<br />

(pogledati tekst o uticaju teških metala<br />

u ovom broju), te se u ovom sektoru<br />

upravljanja otpadom dobrim menadžmentom<br />

mogu napraviti značajne uštede.<br />

I na kraju, ili na početku, izvor otpada<br />

– domaćinstva, industrija, privreda, poljoprivreda…<br />

Nemoguće je postići visok<br />

stepen efikasnosti u upravljanju otpadom<br />

(ili resursom) bez široko rasprostranjene<br />

svesti o njegovom značaju, vrstama, mogućnostima…<br />

Relativno je jednostavno<br />

rešiti problem otpada koji dolazi iz sektora<br />

privrede i industrije: zakonima, propisima,<br />

kontrolama, rigoroznim kaznenim<br />

sistemom i efikasnim sudskim procesuiranjem<br />

prekršilaca. Naravno, mi i do tog nivoa<br />

imamo još mnogo da radimo, ali, sve i<br />

kada to postignemo nećemo biti ni na pola<br />

puta ukoliko ne uložimo u obrazovanje.<br />

Nije dovoljno postaviti kontejnere za sakupljanje<br />

jedne ili više vrsta otpada. Ukoliko<br />

stanovništvo nije svesno i nije spremno<br />

da učestvuje u zaštiti resursa iz svog<br />

neposrednog okruženja, države i planete,<br />

kad-tad sistem koji se oslanja na zakonska<br />

ograničenja prestaće da bude efikasan. Najvažnije<br />

ulaganje jeste ulaganje u obrazovanje,<br />

jer, ono što postignemo sa mladim<br />

generacijama danas biće najvažniji resurs<br />

u narednim decenijama. Oni će biti sudije,<br />

inspektori, kontrolori, projektanti, hemičari,<br />

vođe postrojenja… i naravno, učitelji<br />

i primeri narednim generacijama ■


jzaža – održivi razvoj – uređenje okoline – igrališta – baštenski nameštaj – pametne zgrade – voda<br />

šte – ozelenjavanje – eko-materijali – ušteda energije – živeti u zelenom – integrisani sistemi<br />

TEŠKI METALI<br />

U ZEMLJIŠTU I NJIHOV<br />

UTICAJ NA BILJKE<br />

Hemijske materije koje se mogu naći u prirodi,<br />

sve su brojnije i raznovrsnije. Pored onih koje su po<br />

poreklu prirodni proizvodi, postoji i sve veći broj sintetičkih,<br />

kao i onih koje se dobijaju hemijskom transformacijom<br />

prirodnih proizvoda u našim tehnološkim procesima.<br />

Dugo se ni na koji način nismo obazirali na uticaj koje materije<br />

koje proizvodimo imaju na ekosisteme, ali, danas je jasno da sa<br />

takvim pristupom nećemo moći još dugo da uživamo u prirodnim<br />

resursima. Jedan od najopasnijih zagađivača jesu teški metali...<br />

Zagađenje teškim metalima,<br />

Tar Creek, Tri-State Mining District<br />

piše: Marija Živanović,<br />

dipl. inž. pejzažne arhitekture<br />

Jedna vrsta materija u prirodi su elementi<br />

kojih u zemljištu ima u vrlo malim količinama,<br />

pa se iz tog razloga nazivaju<br />

elementi u tragovima ili mikroelementi.<br />

Neki od njih, u malim količinama učestvuju<br />

u ishrani biljaka i nazvani su mikrohranljivi<br />

elementi.<br />

Oni koji se u zemljištu nalaze u tragovima,<br />

a nisu neophodni biljkama, u većim<br />

količinama mogu biti štetni i opasni za<br />

biljke, čoveka i životinje. Ovu grupu<br />

elemenata čine toksični elementi, a obe<br />

navedene grupe sastoje se uglavnom od<br />

teških metala.<br />

Zagađenost zemljišta teškim metalima nije<br />

lako utvrditi i razlikuje se kod različitih tipova<br />

zemljišta. Prisustvo nekog jedinjenja,<br />

u određenoj količini, ne mora izazvati poremećaj<br />

u biljnoj proizvodnji kod jednog<br />

tipa zemljišta, ali njegovo prisustvo u drugom<br />

tipu zemljišta, može smanjiti kvalitet<br />

i količinu prinosa.<br />

Danas ovih elemenata ima daleko više<br />

u poljoprivrednom zemljištu, iako ih u<br />

matičnom supstratu na kome je zemljište<br />

formirano nije bilo u takvom sadržaju.<br />

Uzrok tome je sve veći broj industrijskih<br />

postrojenja. Sve je više topionica metala i<br />

termoelektrana iz čijih dimnjaka izlaze velike<br />

količine pojedinih metala u vidu gasova,<br />

gari, dima.<br />

Svi oni, najčešće padavinama, dospevaju u<br />

zemljište zagađujući životnu sredinu i uništavajući<br />

vegetaciju.<br />

Pored dospevanja teških metala u zemljište<br />

matičnog supstrata, od koga se ono i<br />

obrazuje tokom pedogeneze, i drugi izvori<br />

njihovog unošenja moraju se imati u vidu.<br />

Industrijska postrojenja zagađuju vazduh<br />

teškim metalima, a samim tim zagađenje<br />

se prenosi na zemljište i vodu. U blizini topionica<br />

za preradu metala i termoelektrana<br />

neretko se primećuju oštećenja biljaka<br />

i zemljišta.<br />

Znatan deo teških metala dospeva u zemljište<br />

primenom hemijskih sredstava u industrijskim<br />

i poljoprivrednim procesima. To<br />

su na primer olovo (Pb), živa (Hg), nikl<br />

(Ni) i arsen (As). Izvori unošenja teških<br />

metala u zemljište mogu da budu i neka<br />

mineralna đubriva i pesticidi. Mnogi teški<br />

metali unose se sredstvima za zaštitu biljaka,<br />

a gradsko smeće (komunalni otpad)<br />

se sve više pominje kao potencijalni izvor<br />

ovih elemenata.<br />

Do danas je u biljnim tkivima utvrđeno<br />

prisustvo oko 70 elemenata. Opravdano je<br />

pretpostaviti da se u njima nalazi svih 88<br />

elemenata koji prema dosadašnjim saznanjima<br />

učestvuju u izgradnji Zemlje. Njihova<br />

zastupljenost u biljkama je različita i<br />

zavisi od unutrašnjih i spoljašnjih činilaca.<br />

www.build.rs<br />

Elementi koji ulaze u sastav biljaka nemaju<br />

isti značaj. Neki su neophodni jer bez<br />

njih biljke ne mogu normalno da završe<br />

svoj životni ciklus, drugi mogu da deluju<br />

stimulativno, dok jedna grupa elemenata,<br />

posebno teški metali, pri većim koncentracijama<br />

deluju toksično na biljke.<br />

Najopasniji<br />

zagađivači<br />

Kadmijum (Cd)<br />

Kod brojnih biljnih vrsta intenzitet transporta<br />

kadmijuma u nadzemnim organima<br />

je u korelaciji sa njegovom koncentracijom<br />

u hranljivoj podlozi. Kadmijum usvojen iz<br />

hranljive podloge uglavnom se zadržava<br />

u korenu. Udeo ovog elementa u stablu i<br />

listovima biljaka je približno isti ali manji<br />

od njegove koncentracije u podzemnom<br />

delu biljke.<br />

Neke biljke (detelina) imaju sposobnost da<br />

akumuliraju kadmijum usvojen iz zemlje.<br />

U semenu žitarica, gajenih na jako kontaminiranim<br />

zemljištima, najčešće ne prelazi<br />

1mg/kg suve materije. Ovaj element najviše<br />

se apsorbuje u paradajzu, salati i spanaću.<br />

Kod pomenutih vrsta, koncentracija<br />

kadmijuma u vegetativnim nadzemnim organima<br />

može iznositi i do 160mg/kg.<br />

75


energetska efikasnost – akvarijumi – graditi zeleno – bazen – zelenilo – terasa– opremanje pe<br />

sportske površine – obnovljivi izvori energije – zaštita životne sredine – oprema za ulice i ba<br />

Veće koncentracije u biljkama inhibiraju<br />

metabolizama gvožđa, izazivaju hlorozu i<br />

time smanjuju intenzitet fotosinteze. Isto<br />

tako, visoke koncentracije kadmijuma<br />

inhibiraju disanje i transport elektrona u<br />

procesu oksidativne fosforilacije. Kadmijum<br />

inhibira transpiraciju kao i pokrete<br />

ćelija zatvaračica stominog aparata.<br />

Olovo (Pb) Najveći zagađivači prirode<br />

olovom su motorna vozila. Nakupljanje<br />

olova u biljkama, u blizini autoputeva<br />

zavisi od udaljenosti biljaka od saobraćajnice,<br />

pokrovnosti zemljišta biljkama, dužine<br />

trajanja vegetacije, pravca i intenziteta<br />

vetra. Intenzitet kontaminacije biljaka olovom<br />

smanjuje se njihovom udaljenošću od<br />

velikih saobraćajnica. Biljke olovo u neorganskom<br />

obliku slabo usvajaju i premeštaju<br />

u nadzemne organe, izuzev na kiselim<br />

zemljištima. Organska jedinjenja olova,<br />

veoma se brzo usvajaju i transportuju u<br />

nadzemne delove biljaka. Taloženje olova<br />

kod većine biljaka intenzivnije je u korenu<br />

u odnosu na nadzemne delove.<br />

Koncentracija pri kojoj se uočavaju simptomi<br />

viška žive na biljkama znatno je iznad<br />

onih koji se u normalnim uslovima<br />

nalaze u zemljištu. Sem toga, pristupačnost<br />

žive u zemljištu za biljke je obično<br />

niska. Smatra se da koren predstavlja prepreku<br />

većem nakupljanju žive u izdanku.<br />

Prema ispitivanjima, Beauforda (1970) akumulacija<br />

žive u korenu je dvadeset puta veća<br />

nego u izdanku. Koncentracija žive u biljkama<br />

kreće se u proseku od 10 do 200ng/g<br />

suve materije, a u blizini nalazišta žive od<br />

500 do 3.500ng/g. Kod žita, koncentracija<br />

žive je od 3 do 10 puta niža u zrnu nego u<br />

slami. U zrnu ječma i pšenice, koncentracija<br />

žive se kreće oko 1 do 2ng/g suve materije.<br />

Živa narušava građu biomembrana i menja<br />

aktivnost enzima čime narušava razmenu<br />

materija i inhibira rast i razviće biljaka.<br />

Hrom (Cr) Koncentracija za biljke<br />

pristupačnog hroma u većini zemljišta je<br />

niska, čime se može objasniti njegov mali<br />

udeo u biljkama.<br />

Nikal (Ni)<br />

Prosečan sadržaj nikla u<br />

biljkama iznosi od 0,1 do 5mg/kg suve materije.<br />

Lišće obično ima najveći sadržaj nikla,<br />

mlađi delovi imaju veći sadržaj od starijih,<br />

a seme veći sadržaj od slame. Karvanek<br />

i Bohmova (1966), proučavali su sadržaj nikla<br />

u lišću 44 sorte spanaća i ustanovili da se<br />

kreće od 1,5 do 3mg/kg suve materije. Nikal,<br />

za razliku od olova i kadmijuma, ima<br />

dobru pokretljivost kako u ksilemu tako i<br />

u floemu i u značajnoj količini se nakuplja<br />

u plodovima i semenu. Uočeno je da višak<br />

nikla izaziva hlorozu koja podseća na hlorozu<br />

izazvanu nedostatkom gvožđa. Nikal<br />

nepovoljno utiče ne samo na pokretljivost,<br />

odnosno translokaciju gvožđa, već i na<br />

samo njegovo usvajanje. Nichoelas i Thomas<br />

(1954) ispitali su uticaj nikla na porast<br />

paradajza i ustanovili da koncentracija od<br />

15 do 30 milivala izaziva hlorozu, naročito<br />

kod mladih listova. Kod ovsa dolazi do<br />

nekroze a kod pšenice, suncokreta i kukuruza<br />

do smanjenja rasta. Postoje, međutim,<br />

neke biljke, kao što je Alyssum, koje<br />

za nomalan rast i razviće zahtevaju nikal.<br />

zagađenje oko nas<br />

Skorašnja ispitivanja zemljišta na području<br />

Avale, pokazala su da je koncentracija teških<br />

metala u zemljištu povećana. Pretpostavlja se<br />

da je uzrok tome zagađenje motornim vozilima<br />

tokom gradnje novog tornja, ili su uzrok<br />

ratne okolnosti iz 1999. godine. Kao biljke<br />

koje imaju najveću akumulacionu sposobnost<br />

izdvojene su kopriva, bokvica, maslačak...<br />

Veoma je bitno napomenuti da kopriva i bokvica<br />

spadaju u grupu lekovitih biljaka i da ih ljudi<br />

često beru i koriste za čajeve, sokove ili u druge<br />

svrhe. Lekovite biljke nikada ne treba brati blizu<br />

puteva, ili bilo kog izvora zagađenja. Iz tog<br />

razloga se na Avali, kao i na drugim površinama<br />

gde je zabeležena povećana količina teških<br />

metala u zemljištu, preporučuje redovno košenje<br />

kako biljke ne bi došle u lanac ishrane ■<br />

Velika moć korena u akumulaciji olova<br />

mogla bi da bude i jedan vid zaštite nadzemnog<br />

dela. Olovo u većim koncentracijama<br />

inhibira izdužavanje korena i rast<br />

listova, inhibira proces fotosinteze, utiče<br />

na morfološko-anatomsku građu biljaka...<br />

Smatra se da pšenica i soja imaju relativno<br />

visoku tolerantnost prema olovu. Spanać<br />

se ubraja u osetljive biljke. Kod ove biljne<br />

vrste već pri koncentraciji od 10mg/kg<br />

suve materije, prinos se značajno smanjuje.<br />

Živa (Hg) Sva jedinjenja žive su izuzetno<br />

toksična za biljke i životinje. Fitotoksičnost<br />

žive ne predstavlja veći ekološki<br />

problem.<br />

foto: jedan od projekata sanacije i<br />

dekontaminacije zemljišta specijalizovane<br />

kompanije Ward Environmental Engineering<br />

Koncentracija hroma u suvoj materiji biljaka<br />

u proseku kreće se od 0,2 do 4mg/kg.<br />

Biljke koje uspevaju na serpentinskim zemljištima<br />

mogu da sadrže i do 100mg/kg<br />

(Brooks, 1987). Koncentracija hroma u korenastom<br />

povrću i u većini krmnih biljaka<br />

kreće se od 0,01 do 1mg/kg. U zrnu žita,<br />

utvrđena je koncentracija od 1,7mg/kg,<br />

a u brašnu i hlebu koji su dobijeni od njega,<br />

0,23, odnosno 0,17mg/kg (Pais 1980).<br />

Veće koncentracije hroma deluju toksično<br />

na biljke. Najčešći simptomi viška hroma<br />

su hloroza i zaostajanje u rastu. Veće<br />

koncentracije mogu da utiču i na klijanje<br />

semena, vodni režim, sadržaj elemenata i<br />

pigmenata hloroplasta (Stanković 1992).<br />

Bakar (Cu) Pokretljivost bakra u<br />

biljkama je osrednja. Ascedentni transport<br />

i reutilizacija u velikoj meri zavise od stepena<br />

obezbeđenosti biljaka ovim elementom.<br />

Ako ga nema dovoljno, premeštanje iz korena<br />

u nadzemne organe, kao i iz starijih<br />

listova u mlade, neznatno je. Iz listova pšenice<br />

koja je obilno obezbeđena bakrom u<br />

toku nalivanja zrna, premešta se 70% bakra<br />

u zrnu. Nasuprot tome, iz listova kojima<br />

nedostaje bakra, premeštanje je svega 20%.<br />

Koncentracija bakra u biljkama kreće se<br />

od 5 do 30mg/kg u suvoj materiji. Ukoliko<br />

je njegov udeo u suvoj materiji lista<br />

manji od 4mg/kg, smatra se da biljke nisu<br />

u dovoljnoj meri obezbeđene, sadržaj preko<br />

20 do 100mg/kg ukazuje na veliku koncentraciju<br />

ovog elementa. Osetljivost biljnih<br />

vrsta na njegov nedostatak je različita.<br />

U izrazito osetljive biljke ubrajaju se ovas,<br />

pšenica, ozimi i jari ječam, lucerka, duvan,<br />

spanać. Tipični znaci nedostatka bakra su<br />

venjenje, uvijanje listova, odumiranje mladih<br />

listova, nekroza, hloroza, smanjenje<br />

porasta i prinosa.<br />

76<br />

www.build.rs


jzaža – održivi razvoj – uređenje okoline – igrališta – baštenski nameštaj – pametne zgrade – voda<br />

šte – ozelenjavanje – eko-materijali – ušteda energije – živeti u zelenom – integrisani sistemi<br />

Do toksičnog dejstva ovog elementa dolazi<br />

ako je njegov ukupan sadržaj u zemljištu<br />

od 25 do 40mg/kg i ako je pri tome pH<br />

vrednost zemljišta ispod 5,5. Može se reći<br />

da se velika količina bakra javlja u kiselim<br />

zemljištima. Bakru, kao ekološkom činiocu,<br />

treba pokloniti odgovarajuću pažnju<br />

imajući u vidu ne samo potrebe biljaka i<br />

životinja za ovim elementom, već i činjenicu<br />

da je u većim koncentracijama veoma<br />

toksičan.<br />

Cink (Zn) Cink spada u grupu elemenata<br />

čija je pokretljivost u biljkama<br />

osrednja. Njegovo premeštanje iz starijih<br />

u mlađe organe naročito je sporo kod nedovoljne<br />

obezbeđenosti cinkom. U slučaju<br />

kada je njegova koncentracija u spoljašnjoj<br />

sredini visoka, taloži se u korenu. Koncentracija<br />

cinka u suvoj materiji biljaka kreće<br />

se od 1 do 10.000mg/kg suve materije,<br />

u proseku 30 do 150mg/kg, najčešće 20<br />

do 50mg/kg. Pri koncentraciji od 10 do<br />

20mg/kg može se računati sa latentnim,<br />

pa čak i akutnim nedostatkom cinka.<br />

Arsen (As) U biljkama koje se koriste<br />

u ishrani sadržaj arsena nalazi se u<br />

granicama normale, osim ako nisu gajene<br />

na kontaminiranom zemljištu. Sadržaj arsena<br />

u biljkama je obično znatno niži nego<br />

u zemljištu. Njegova koncentracija u suvoj<br />

materiji biljaka u proseku se kreće od<br />

1 do 7mg/kg suve materije. U ekstremnim<br />

uslovima zabeležena je koncentracija od<br />

3.460mg/kg suve materije.<br />

Nakupljanje, a samim tim i toksičnost<br />

ovog elementa, veća je na kiselim zemljištima,<br />

posebno ako je pH vrednost zemljišta<br />

manja od 5. Na težim zemljištima ređe<br />

dolazi do njegovog toksičnog dejstva nego<br />

na peskovitim, jer se kod prvih arsen bolje<br />

vezuje. Osetljivost biljaka na visoke koncentracije<br />

arsena je različita. U najosetljivije<br />

vrste spadaju pasulj, lucerka i uopšte<br />

leguminoze, dok su tolerantne vrste krompir,<br />

paradajz i šargarepa. U prirodi se veoma<br />

retko može uočiti fitotoksično dejstvo<br />

visokih koncentracija arsena ili njegovo<br />

nepovoljno dejstvo na prinos biljaka.<br />

Ogromne količine selena inhibiraju rast i<br />

izazivaju hlorozu. Ovaj element se najviše<br />

akumulira u tačkama rasta i semenu. Kod<br />

mnogih biljaka pojava mirisa belog luka<br />

ukazuje na prekomerno nakupljanje selena.<br />

Bor (B) Koncentracija bora u biljkama<br />

veća je nego u zemljištu. U suvoj<br />

materiji biljaka njegovo učešće u proseku<br />

se kreće od 2 do 70mg/kg. Monokotiledone<br />

biljke obično sadrže 2 do<br />

5mg/kg, a dikotiledone 20 do 80mg/kg.<br />

Koncentracija ovog elementa naročito je<br />

visoka u generativnim organima, prašniku,<br />

plodu i žigu, u listovima i to posebno u rubnom<br />

delu lista. Bor se ubraja u elemente koji<br />

su neophodni biljkama. Njegov nedostatak,<br />

naročito kod dikotiledonih biljaka izaziva<br />

velike fiziološke i morfološke promene.<br />

Prevelika količina bora takođe izaziva fiziološke<br />

i morfološke promene kod biljaka.<br />

Otpornost biljaka prema visokim koncentracijama<br />

bora je različita. Najosetljivije su<br />

smokva, breskva, pasulj i vinova loza. Srednje<br />

tolerantne su kukuruz, luk, šargarepa,<br />

paradajz, duvan i krompir, a najtolerantnije<br />

su šećerna repa i pamuk. Od biljaka,<br />

avokado ima najveću koncentraciju bora<br />

7 – 10mg/kg u svežem obliku, zatim stono<br />

voće 1,4-3,5mg/kg, koštičavo i bobičasto<br />

voće 0,3-2,4mg/kg. Žitarice sadrže od<br />

1-5ppm bora. Toksično dejstvo bora ispoljava<br />

se ako je njegovo učešće u suvoj materiji<br />

biljaka veći od 100 do 1.000mg/kg.<br />

Zbog višestruke uloge u razvoju biljaka,<br />

nedostatak cinka izaziva velike promene,<br />

kako u razmeni materija, tako i u morfološkoj<br />

i anatomskoj građi biljaka. Od biljaka,<br />

na nedostatak cinka naročito su osetljivi<br />

kukuruz i jabuka.<br />

Cink se ubraja u umereno toksične metale.<br />

Njegova toksičnost za biljke manja je od<br />

bakra. Znaci velike koncentracije cinka<br />

kod biljaka najčešće se javljaju na kiselim<br />

tresetnim zemljištima, na zemljištma koja<br />

su nastala iz matičnog supstrata bogatog<br />

cinkom, kao i u okolini rudnika i topionica<br />

cinka.<br />

Vidljivi simptomi viška ovog elementa<br />

javljaju se kada njegova koncentracija u<br />

suvoj materiji prelazi 300 do 5.000mg/kg.<br />

U ovim slučajevima, kod biljaka dolazi do<br />

nižeg rasta, smanjenja korenovog sistema,<br />

obrazovanja sitnih listova i nekroze listova.<br />

crne ivice na listovima biljaka pokazuju<br />

verovatno zagađenje zemljišta teškim metalima<br />

Pošto je koncentracija arsena u biljkama<br />

niska, njegovo ulaženje u lanac ishrane<br />

preko biljaka je neznatno.<br />

Selen (Se) Kapacitet nakupljanja<br />

selena kod pojedinih biljaka značajno se<br />

razlikuje. Velikom sposobnošću nakupljanja<br />

selena odlikuju se različite vrste roda<br />

Astralagus (Leguminosae), Conopsis (Compositae),<br />

Stanleya (Cruciferae) i Xylorhiza<br />

(Compositae). Koncentracija selena u njima<br />

kreće se od 10³mg/kg suve materije (Adriano<br />

1986). U drugu grupu biljaka mogu se<br />

ubrajati vrste rodova Aster, Atriplex, Mentizelia<br />

i Sideranthus. Koncentracija selena u<br />

njima iznosi nekoliko stotina mg/kg.<br />

Selen nije neophodan element za više biljke.<br />

Stimulativno dejstvo niskih koncenracija<br />

na rast biljaka se ne isključuje. Njegovo<br />

toksično dejstvo je predmet detaljnijeg<br />

proučavanja.<br />

www.build.rs<br />

Fluor (F) Usvajanje fluora korenom<br />

je pasivan, difuzan proces. Biljke mogu<br />

da ga usvajaju i preko nadzemnih organa.<br />

Usvajanje fluora preko lista proporcionalno<br />

je njegovoj koncentraciji u atmosferi<br />

dužini ekspozicije, a u velikoj meri zavisi i<br />

od vlažnosti vazduha. Sadržaj fluora u suvoj<br />

materiji biljaka kreće se u proseku od 2 do<br />

10mg/kg. Neke biljne vrste sposobne su da<br />

akumuliraju mnogo veće količine. Kamilica<br />

u proseku sadrži oko 100, pa i do 180mg/kg<br />

suve materije. Kod biljaka koje su rasle na<br />

jalovini rudnika, ili su gajene na visokim<br />

koncentracijama fluora u hranljivoj podlozi,<br />

najveći sadržaj ovog elementa utvrđen je<br />

u korenu. Njegova koncentracija u semenu<br />

kod biljaka Festuca rubra i Minuartia verna<br />

bio je čak 4 puta veći nego u listovima.<br />

Raspodela fluora u listovima monokotiledonih<br />

biljaka takođe je specifična. U listovima<br />

trava njegov sadržaj je veći u vršnom delu<br />

nego u osnovi lista. Kamelije su izuzetak<br />

jer mogu akumulirati jedinjenja fluora od<br />

100mg/kg i više. Veće doze izazivaju smanjenje<br />

produkcije organske materije i morfološko-anatomske<br />

promene. Fluor deluje i na<br />

disanje biljaka, stimulativno ili inhibitorno.<br />

Simptomi toksičnog dejstva fluora uočavaju<br />

se na najmlađim listovima, na vrhu ili po ivicama<br />

lista. Oštećeni delovi lista mogu poprimiti<br />

različite boje, žutu, mrku ili ljubičastu ■<br />

77


promo<br />

PRIVREMENE<br />

OGRADE I PLATNA<br />

U GRAĐEVINARSTVU<br />

Privremena ograda<br />

Mreže se mogu koristiti za privremenu<br />

signalizaciju/ograđivanje u saobraćaju<br />

radi blokiranja ili preusmeravanja saobraćaja,<br />

radi obezbeđivanja mesta udesa ili<br />

putnih radova. Mreže su najjednostavnije<br />

i najjeftinije rešenje koje će u potpunosti<br />

ispuniti svoju funkciju.<br />

Sigma Promet je privatno<br />

preduzeće osnovano 1991.<br />

godine u oblasti proizvodnje i<br />

prometa plastičnih mrežastih<br />

proizvoda. Menadžment i<br />

zaposleni u preduzeću imaju<br />

višegodišnje iskustvo u struci i<br />

široke međunarodne poslovne<br />

kontakte.<br />

Tradicionalni i jedinstveno<br />

razvijeni mrežasti i rešetkasti<br />

proizvodi od plastike, koje nudi<br />

Sigma Promet, pružaju rešenja<br />

za uštedu u troškovima,<br />

poboljšanju produktivnosti<br />

i zaštite u poljoprivredi<br />

i pratećim delatnostima.<br />

Posebna pažnja posvećena je<br />

razvijanju korišćenja plastičnih<br />

mreža u građevinarstvu,<br />

arhitekturi, saobraćajnoj<br />

i ambalažnoj tehnici...<br />

Prednosti mreža za ograđivanje<br />

i signalizaciju:<br />

• lako se mogu postaviti na bilo koji<br />

potporni stub<br />

• njihova svetla narandžasta boja je veoma<br />

uočljiva<br />

• lako se uklanja i može biti ponovo<br />

korišćena<br />

• boja: oranž sa UV stabilizatorom<br />

• materijal polietilen<br />

• mogu biti korišćene za obeležavanje<br />

regularnih ili neregularnih radnih mesta.<br />

Platno za metalne<br />

privremene ograde<br />

Ovo platno čini tamnozelena, gusto pletena<br />

mreža sa rupicama za pričvršćivanje,<br />

dodatno je ojačana UV stabilizatorom za<br />

zaštitu od izlaganja sunčevoj svetlosti.<br />

Platno za skele<br />

Za skele se koristi bela gusto pletena mreža<br />

sa mogućnostima štampe. Napravljena<br />

je od UV materijala sa rupicama duž cele<br />

dužine. Dozvoljava prolaz vazduha i svetlosti.<br />

U ponudi je dimenzija 2,50 x 50m.<br />

Kompletna ponuda privremenih ograda<br />

firme Sigma Promet predstavljena je i na<br />

njihovom sajtu u odeljku za građevinarstvo<br />

■<br />

Dimenzije mreža iz ponude Sigma Prometa:<br />

• 1,80 x 50m<br />

• 1,50 x 50m<br />

• 1,20 x 50m<br />

• 1,00 x 50m.<br />

Dužine traka mreže mogu biti proizvoljno<br />

krojene bez rasipanja strukture materijala.<br />

Zbog ovih karakteristika platno je upotrebljivo<br />

više puta.<br />

Dimenzije platna za metalne privremene<br />

ograde:<br />

• 2,00 x 50m<br />

• 1,50 x 50m<br />

• 1,20 x 50m.<br />

SIGMA PROMET<br />

Svetozara Markovića 104<br />

21220 Bečej<br />

tel: +381 21 6914 941<br />

6914 630<br />

mob: +381 63 516 339<br />

sigma@eunet.rs<br />

www.sigmaprom.rs<br />

78 www.build.rs


oglasi<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

IZRADA I UGRADNJA:<br />

sve vrste aluminijumskih roletni • rolo aluminijumski komarnici<br />

garažna aluminijumska rolo vrata • garažna segmentna vrata<br />

S.R.R. Mitrović<br />

Mokranjčeva 6, 11000 Beograd<br />

tel: +381 11 369 22 79 • mob: + 381 64 146 99 59<br />

www.build.rs 79


oglasi<br />

80 www.build.rs


informator<br />

građevinske<br />

industrije<br />

building<br />

construction<br />

directory<br />

naručite<br />

besplatan<br />

primerak<br />

(narudžbenica na sledećoj strani)<br />

www.construction.rs<br />

www.gradjevinarstvo.rs<br />

Infonet Group<br />

Luke Vojvodića 30, Beograd<br />

tel/fax: +381 11 25 62 004<br />

+381 11 25 62 005<br />

info@gradjevinarstvo.rs


Predstavljanje u <strong>BUILD</strong> <strong>magazin</strong>u<br />

Tržište<br />

Nijedan časopis nema bolju pokrivenost industrije sa najvećim<br />

obrtom kapitala u Srbiji<br />

Izdavač<br />

Renomirani izdavač sa svojom redakcijom garantuje izbor novosti<br />

i tema koje će privući veliki broj redovnih čitalaca<br />

Besplatna distribucija<br />

Izvođači radova, proizvođači materijala, trgovci, projektanti, inženjeri,<br />

preduzetnici...<br />

<strong>BUILD</strong> <strong>magazin</strong> je jedini časopis o građevinarstvu koji ne čeka da bude<br />

kupljen, on direktno stiže do vašeg potencijalnog komitenta<br />

Internet<br />

Kompletan sadržaj predstavljen je i na www.build.rs<br />

Oglašavanje<br />

<strong>BUILD</strong> <strong>magazin</strong> vam omogućava najefektnije predstavljanje vaših<br />

proizvoda i usluga na tržištu Srbije, maksimum odnosa cena-kvalitet<br />

Infonet Group, Luke Vojvodića 30, Beograd, tel: +381 (0)11 2562 004, 2562 005 • info@build.rs<br />

(narudžbenicu 14 čitko popuniti i poslati faksom, poštom ili elektronskom poštom)<br />

Preduzeće<br />

Ime i prezime<br />

narudžbenica za naša izdanja<br />

Funkcija<br />

Adresa<br />

Mesto<br />

Telefon<br />

Telefon<br />

Mob. tel.<br />

Fax<br />

E-mail<br />

Web<br />

PIB<br />

Opis<br />

delatnosti<br />

Ulica i broj<br />

Mesto<br />

( )<br />

( )<br />

( )<br />

( )<br />

Mat. br.<br />

Broj zaposlenih<br />

1 do 10<br />

11 do 25<br />

26 do 50<br />

51 do 100<br />

101 do 500<br />

više od 500<br />

Popunite ako želite dostavu na kućnu adresu<br />

DA, možete koristiti ove podatke i slati nam informacije vezane za delatnost<br />

DA, želim da dobijam besplatan primerak poslovnog <strong>magazin</strong>a <strong>BUILD</strong><br />

DA, želim da dobijam besplatan primerak kataloga Građevinarstvo i opremanje*<br />

* samo za preduzeća m.p.<br />

tačnost podataka overava


Besplatni poslovni <strong>magazin</strong><br />

građevinske industrije<br />

Free business construction industry <strong>magazin</strong>e<br />

Topic of the next issue:<br />

SMART HOUSES<br />

/build 15/<br />

Tema narednog broja:<br />

SISTEMI UPRAVLJANJA<br />

U ZGRADAMA<br />

(PAMETNE KUCE)<br />

/build 15/<br />

registrujte se za<br />

BESPLATNE<br />

primerke!<br />

Luke Vojvodica 30, Beograd<br />

tel: 011/2562 004<br />

www.build.rs

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!