POSLOVNIK O RADU Vlade Republike Srpske

P O S L O V N I K
O RADU VLADE REPUBLIKE SRPSKE
Priredila:
Nataša Savković, pomoćnik generalnog sekretara Vlade Republike
Srpske za sjednice Vlade

2
Na osnovu čl. 29. i 48. Zakona o Vladi Republike Srpske („Službeni glasnik Republike
Srpske“, broj 118/08), Vlada Republike Srpske, na 107. sjednici održanoj 15.01.2009.
godine, d o n o s i
POSLOVNIK O RADU
Vlade Republike Srpske
I - OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim poslovnikom uređuje se organizacija, način rada i odlučivanja Vlade Republike
Srpske (u daljem tekstu: Vlada), način rada radnih tijela Vlade i druga pitanja od značaja za
rad Vlade.
Član 2.
(1) Vlada je kolektivni organ izvršne vlasti u Republici Srpskoj, koja radi na sjednicama, a
odlučuje o pitanjima iz svoje nadležnosti, u skladu sa Ustavom i zakonom, na način i po
postupku utvrđenom ovim poslovnikom.
(2) Vlada kolektivno snosi odgovornost za svoj rad.
(3) Svaki član Vlade pojedinačno je odgovoran za svoj rad i, u skladu sa svojim pravima i
dužnostima, za rad Vlade.
Član 3.
(1) Vlada ima pečat, koji se izrađuje u skladu sa Zakonom o pečatima („Službeni glasnik
Republike Srpske“, br. 17/92, 63/01 i 49/07).
(2) O čuvanju i upotrebi pečata stara se generalni sekratar Vlade (u daljem tekstu:
generalni sekretar).
II – PREDSJEDNIK, POTPREDSJEDNICI, MINISTRI I GENERALNI SEKRETAR
VLADE
Član 4.
(1) Predsjednik Vlade predstavlja, vodi i usmjerava Vladu, stara se o jedinstvu djelovanja
Vlade, usklađuje rad članova Vlade, stara se o izvršenju akata Vlade, saziva i vodi
njene sjednice, potpisuje akte koje donosi Vlada, ostvaruje saradnju sa republičkim i
drugim organima i organizacijama i obavlja i druge poslove utvrđene Ustavom i
zakonom.
(2) Predsjednik Vlade donosi akt o kritrijumima za utvrđivanje koji se materijal i podaci
smatraju povjerljivim, odnosno tajnim i utvrđuje način rukovanja tim materijalima.

3
(3) Predsjednik Vlade može ostalim članovima Vlade davati uputstva i posebna zaduženja,
u skladu sa programom i politikom Vlade.
Član 5.
(1) Potpredsjednik Vlade istovremeno obavlja funkciju ministra.
(2) Potpredsjednik Vlade pomaže predsjedniku Vlade u vršenju njegovih prava i dužnosti,
usklađuje rad ministarstva u oblastima koje odredi predsjednik Vlade i obavlja druge
poslove koje mu odredi predsjednik Vlade.
(3) Potpredsjednik Vlade, kojeg odredi predsjednik Vlade, zamjenjuje predsjednika Vlade
za vrijeme odsustva ili spriječenosti sa svim ovlašćenjima predsjednika Vlade, izuzev
ovlašćenja na predlaganje izbora ili razrješenja člana Vlade.
(4) Predsjednik Vlade može ovlastiti potpredsjednika Vlade da rukovodi projektom iz
djelokruga više organa republičke uprave.
Član 6.
(1) Ministar podnosi Vladi prijedloge za uređivanje pitanja iz nadležnosti Vlade i Narodne
skupštine, učestvuje u radu i odlučivanju o svim pitanjima o kojima se raspravlja na
sjednici Vlade.
(2) Ministar ima pravo da pokrene inicijativu pred Vladom za donošenje zakona, drugih
propisa i opštih akata, da učestvuje u radu i odlučivanju u svim pitanjima o kojima se
raspravlja na sjednici Vlade, da zahtijeva da Vlada zauzme stav ili odluči o pitanjima
od značaja za vođenje utvrđene politike i izvršavanje zakona i drugih propisa i opštih
akata.
(3) Ministar je odgovoran za sprovođenje programa i politike Vlade, za odluke i mjere
koje je donio ili propustio da donese ili preduzme, i za izvršavanje obaveznih uputstava
i posebnih zaduženja, koja mu je odredio predsjednik Vlade.
Član 7.
(1) Ministar je obavezan da, na narednoj sjednici Vlade, informiše Vladu o dinamici
sprovođenja zaključka sa prethodne sjednice Vlade, kojim se traži hitno postupanje, a
koji se odnose na ministarstvo kojim rukovodi, a o sprovođenju ostalih zaključaka
Vlade, ministar informiše Vladu u ostavljenom roku.
(2) Ministar obavještava Vladu o stanju iz djelokruga republičkog organa uprave kojim
rukovodi, o sprovođenju politike i izvršavanja zakona i drugih propisa i opštih akata u
toj oblasti.
Član 8.
Član Vlade ima dužnost da obavještava druge članove Vlade o sprovođenju zaključka
Vlade, o aktivnostima koje preduzima, a koje su od značaja za vršenje funkcije Vlade.

4
Član 9.
(1) Generalni sekretar dužan je da izvršava uputstva predsjednika Vlade u vezi sa
ovlaštenjima koja generalni sekretar ima po ovom poslovniku.
(2) Generalni sekretar je naredbodavac za finansijsko i materijalno poslovanje Vlade.
(3) Predsjednik Vlade može ovlastiti generalnog sekretara da potpisuje akte kojim se
dostavljaju prilozi, mišljenja i inicijative Vlade.
(4) Ako generalnom sekretaru funkcija prestane ostavkom ili razrješenjem, do imenovanja
novog generalnog sekretara, dužnost generalnog sekretara vrši lice koje imenuje
Vlada, na prijedlog predsjednika Vlade.
III– ODBORI I RADNA TIJELA
Član 10.
Radi davanja mišljenja i prijedloga o pitanjima iz nadležnosti Vlade i usklađivanja stavova
republičkih organa uprave, prije razmatranja nekog prijedloga na sjednici Vlade, Vlada
formira stalna radna tijela.
Član 11.
Vlada formira sljedeća stalna radna tijela:
a) Odbor za unutrašnju politiku,
b) Odbor za privredu i finansije,
v) Odbor za društvene djelatnosti i
g) Kadrovska komisija Vlade Republike Srpske,
a po potrebi može obrazovati i druga radna tijela.
Član 12.
(1) Odbor za unutrašnju politiku razmatra zakonske i druge prijedloge propisa i materijale
iz oblasti: unutrašnjih poslova, uređenja pravosuđa, postupak pred republičkim
organima uprave, međunarodne pravne pomoći, krivičnog, prekršajnog i
privrednoprestupnog zakonodavstva, nasljeđivanja, teritorijalne organizacije,
uređivanja i načina rada Vlade, lokalne samouprave, državnih simbola, referenduma i
izbora za republičke organe, geodetskih i imovinsko-pravnih poslova, i ostala pitanja u
vezi sa pravnim sistemom i republičkim organima.
(2) Članovi Odbora za unutrašnju politiku su:
a) ministar unutrašnjih poslova,
b) ministar pravde i
v) ministar uprave i lokalne samouprave.
Član 13.

5
(1) Odbor za privredu i finansije razmatra zakonske i druge predloge propisa i materijale iz
oblasti: finansija, industrije, energetike, rudarstva, poljoprivrede, šumarstva,
vodoprivrede, saobraćaja i veza, urbanizma, stambeno-komunalnih djelatnosti,
ekologije, građevinarstva, trgovine i turizma i ekonimskih odnosa sa inostranstvom i
ostala pitanja u vezi sa privredom i finansijama.
(2) Članovi Odbora za privredu i finansije su:
a) ministar finansija,
b) ministar industrije, energetike i rudarstva,
v) ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede,
g) ministar saobraćaja i veza,
d) ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju,
đ) ministar trgovine i turizma i
e) ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju.
Član 14.
(1) Odbor za društvene djelatnosti razmatra zakonske i druge prijedloge porpisa i
materijale iz oblasti: prosvjete, kulture, vjera, nauke, tehnologije, zdravstva, socijalne
zaštite, penzijsko-invalidskog osiguranja, boračke zaštite, rada, problematike žrtava
rata, izbjeglica, raseljenih lica, sporta i omladine i ostala pitanja u vezi sa javnim
službama.
(2) Članovi Odbora za društvene djelatnosti su:
a) ministar prosvjete i kulture,
b) ministar nauke i tehnologije,
v) ministar zdravlja i socijalne zaštite,
g) ministar rada i boračko-invalidske zaštite,
d) ministar za izbjeglice i raseljena lica i
đ) ministar porodice, omladine i sporta.
Član 15.
(1) Kadrovska komisija Vlade Republike Srpske (u daljem tekstu: Komisija) predlaže
Vladi imenovanja i razrješenja iz nadležnosti Vlade.
(2) Komisiju, na prijedlog predsjednika Vlade, imenuje Vlada posebnim rješenjem, koje
se objavljuje u „Službenom glasniku Republike Srpske“.
(3) Članovi Komisije mogu biti samo članovi Vlade.
Član 16.
(1) Odbori/komisija rade u sjednicama.
(2) Na sjednicama odbora/komisije se razmatraju materijali prije njihovog iznošenja na
sjednicu Vlade.
(3) Materijali koji se dostavljaju za sjednicu odbora/komisije pripremaju se na način i u
obliku propisanom za pripremanje materijala za sjednicu Vlade, u skladu sa ovim
poslovnikom.

6
(4) Materijali koje nije razmatrao odbor/komisija mogu se izuzetno raspravljati na sjednici
Vlade i to uz prethodno obrazloženje predlagača materijala, s tim da isti bude
pripremljen u skladu sa ovim poslovnikom.
(5) O toku sjednice odbora/komisije vodi se zapisnik.
Član 17.
(1) Prije dostavljanja na odbore, radi uvrštavanja na dnevni red sjednice, nacrta i prijedloga
zakona, strategija razvoja, uredbi, odluka, drugih propisa i opštih akata, predlagač
obavezno pribavlja mišljenja:
a) Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo - o usklađenosti sa Ustavom i pravnim
sistemom Republike i načinu usklađivanja propisa sa propisima Evropske unije;
b) Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju – o usaglašenosti zakona i
drugih opštih akata sa zakonodavstvom Evropske unije, o uticaju zakona i drugih
propisa i opštih akata na uvođenje novih formalnosti (odobrenja, saglasnosti, dozvole i
sl.), koje direktno opterećuju poslovanje privrednih subjekata, i o analizi efekata
strategija razvoja, zakona, drugog propisa i opšteg akta, za koje Vlada donese odluku da
se sprovede postupak po metodologiji procjene uticaja propisa;
v) Ministarstva finansija - kada je za sprovođenje akata potrebno obzbjediti finansijska
sredstva i ako se predlažu promjene u finasijskom sistemu;
g) Ministarstva uprave i lokalne samouprave – kada je u pitanju usklađivanje akata
kojima se uređuje unutrašnja organizacija i sistematizacija radnih mjesta u republičkim
organima uprave sa zakonskim i drugim propisima;
d) Ministarstva nauke i tehnologije - Agencije za informaciono društvo Republike
Srpske – kada se radi o projektima iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija,
a koji se finasiraju ili sufinansiraju iz budžeta Republike Srpske, po kriterijumu koji
propisuje Agencija;
đ) Ministarstva pravde - kada se propisuju krivična djela, prekršaji ili utvrđuje
nadležnost sudova, kao i za zaključivanje međunarodnih ugovora sa elementom
inostranosti;
e) Republičkog pravobranilaštva - kada je u pitanju zaštita imovinskih prava i interesa
Republike, odnosno kada se aktom stvaraju ugovorene obaveze za Republiku i
ž) Gender centra – Centar za jednakost i ravnopravnost polova u skladu sa članom 30.
Zakona o ravnopravnosti polova u BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 16/03)
z) Predlagač pribavlja mišljenja i od drugih minstarstava i posebnih organizacija kada je
materija koja se uređuje od interesa za ta ministarstva i posebne organizacije.
(2) Republički sekretarijat za zakonodavstvo dužan je da pismeno mišljenje dostavi
predlagaču, u roku od 10 dana, a rok za dostavljanje mišljenja na nacrt obimnijeg i
sistemskog zakona je 20 dana.
(3) Pismena mišljenja, osim mišljenja Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo,
nadležni organi iz stava (1) ovog člana, su dužni dostaviti predlagaču, u roku od 7
dana, a rok za dostavljanje mišljenja na nacrt obimnijeg i sistemskog zakona je 15 dana.
(4) Ako nadležni organ iz stava (1) ovog člana ne dostavi traženo mišljenje u skladu sa st.
(2) i (3) ovog člana, smatra se da je isto pozitivno.
(5) Predlagač je dužan da pribavi nova mišljenja iz stava (1) ovog člana o prijedlogu akta
ukoliko je isti suštinski izmijenjen u odnosu na nacrt.

7
Član 18.
(1) U radu i odlučivanju odbora/komisije učestvuju članovi odbora/komisije.
(2) U radu odbora učestvuju i: predstavnik Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo,
predstavnik Ministarstva finansija, a mogu se pozivati i predstavnici drugih organa i
organizacija, kao i eksperti za određena pitanja, bez prava glasa.
Član 19.
(1) Odbor/komisija ima predsjednika kojeg biraju članovi odbora/komisije.
(2) Predsjednik odbora/komisije organizuje rad odbora/komisije, tako što:
a) određuje način rada odbora/komisije i imenuje sekretara odbora/komisije;
b) predlaže dnevni red i predsjedava sjednicom odbora/komisije;
v) usklađuje rad odbora/komisije sa radom drugih odbora/komisija;
g) stara se o sprovođenju zaključaka odbora/komisije i
d) izvršava druge poslove u skladu sa ovim poslovnikom.
(3) U odsustvu predsjednika odbora/komisije, sjednicom odbora/komisije predsjedava član
odbora/komisije kojeg odredi predsjednik odbora/komisije.
(4) Sekretar odbora/komisije pruža stručnu i administartivno-tehničku podršku radu
odbora/komisije tako što:
a) prikuplja i pregleda materijale za sjednicu odbora/komisije;
b) unosi materijale, predložene za razmatranje na sjednici odbora/komisije, na sistem za
elektronske sjednice Vlade – eBoard, uz prethodno definisane procedure sa
administratorom za eBoard;
v) izrađuje zapisnik sa sjednice odbora/komisije i
g) radi druge poslove koje odredi predsjednik odbora/komisije.
Član 20.
Odbor/komisija može zaključiti da se prijedlog akta vrati na doradu predlagaču.
Član 21.
(1) O prijedlogu koji je razmotren, predsjednik odbora/komisije podnosi izvještaj Vladi.
(2) Izvještaj odbora/komisije sadrži prijedlog zaključka koji Vlada razmatra i usvaja.
Član 22.
(1) Vlada može obrazovati povremena radna tijela za izvršenje određenih zadataka.
(2) Radna tijela se obrazuju odlukom Vlade.
(3) Odlukom o osnivanju povremenih radnih tijela uređuje se: naziv, sastav, nadležnost,
način rada, zadaci i druga pitanja od značaja za funkcionisanje radnog tijela.

8
Član 23.
(1) Vlada može obrazovati savjet ili drugo savjetodavno tijelo Vlade, čiji se zadaci, sastav i
način rada utvrđuju aktom o njihovom obrazovanju.
(2) Na rad tijela iz stava (1) ovog člana shodno se primjenjuju odredbe ovog poslovnika o
radu stalnih radnih tijela.
Član 24.
(1) Radi pokretanja inicijative za rješavanje određenih pitanja iz nadležnosti Vlade,
ministarstva, republičkih uprava i republičkih upravnih organizacija, dogovaranja o
načinu rješavanja određenih pitanja, koordinacije rada organa uprave i efikasnijeg rada
Vlade, obrazuje se kolegijum Vlade.
(2) Kolegijum čine: predsjednik Vlade, potpredsjednici Vlade, generalni sekretar i šef
Kabineta predsjednika Vlade.
IV – PROGRAM RADA I IZVJEŠTAJI O RADU VLADE
Član 25.
(1) Programom rada Vlade (u daljem tekstu: Program rada) utvrđuju se osnovni zadaci
Vlade, rokovi i prelagači (obrađivači) materijala.
(2) Program rada se sastoji od tematskog i zakonodavnog dijela.
Član 26.
(1) Zakonodavni dio Programa rada sadrži pregled zakona, drugih propisa i opštih akata
koje Vlada priprema za Narodnu skukpštinu, kao i opštih akta koje Vlada donosi u
okviru svoje nadležnosti.
(2) Tematski dio Programa rada sadrži najznačajnije i najaktuelnije zadatke za određeni
period, koji proističu iz ustavne odgovornosti Vlade za stanje u svim oblastima
privrednog i društvenog života, u okviru prava i dužnosti Republike, za sprovođenje
utvrđene politike i izvršavanja zakona, drugih propisa i opštih akata Narodne
skupštine.
(3) U Programu rada, za svaki nacrt odnosno prijedlog, moraju biti predviđeni rokovi za
razmatranje na sjednici Vlade.
Član 27.
(1) Prijedlog programa rada priprema Generalni sekretarijat, u saradnji sa Republičkim
sekretarijatom za zakonodavstvo, a u skladu sa zaključcima Vlade i prijedlozima
ministarstva i drugih organa i organizacija.
(2) Program rada donosi Vlada, do kraja tekuće godine za narednu godinu.

9
Član 28.
(1) Izvršenje Programa rada prati Generalni sekretarijat, u saradnji sa Republičkim
sekretarijatom za zakonodavstvo.
(2) Republički organi uprave i republičke upravne organizacije dužni su da izvršavaju
Program rada i da redovno prate njegovo izvršavanje.
(3) O neizvršenim obavezama koje proizilaze iz Programa rada, republički organi uprave i
republičke uravne organizacije dužne su da, o razlozima neizvršenja, blagovremeno
izvještavaju Vladu.
V – SJEDNICE VLADE
Član 29.
(1) Prvu sjednicu Vlade saziva predsjednik Vlade u roku od osam dana od dana početka
mandata Vlade.
(2) Na prvoj sjednici Vlade određuje se kojim se danom u sedmici održavaju redovne
sjednice Vlade.
Član 30.
(1) O poslovima iz svoje nadležnosti Vlada radi i odlučuje na sjednici, kojoj prisustvuje
većina članova Vlade.
(2) Sjednice Vlade mogu biti:
a) redovne - održavaju se jednom sedmično, na dan koji odredi predsjednik;
b) vanredne – održavaju se, pored redovne sjednice, zbog nepredviđenih hitnih
situacija;
v) posebne – održavaju se kada je u pitanju materijal koji zahtijeva posebnu pažnju i
dogovor, a koji bi, da se razmatra na redovnoj sjednici Vlade, opteretio dnevni red i
oduzeo nesrazmjerno puno vremena;
g) tematske – kada se razmatra materijal sa posebnom tematikom, koja zahtijeva i
prisustvo predstavnika drugih organa i organizacija, kao i eksperata za određena
pitanja i
d) radno – konsultativne – kada se razmatraju izvještaji o izvršenju akata Vlade
(odluka, rješenja, zaključaka i dr.) i na kojima se daju smjernice za rad ministarstvima,
republičkim upravama i republičkim upravnim organizacijama.
Član 31.
(1) Pravo da predloži materijal na sjednicu Vlade imaju ministarstva i samostalne
republičke uprave i samostalne republičke upravne organizacije, u čijoj nadležnosti je
pitanje na koje se materijal odnosi (u daljem tekstu: Predlagač).
(2) Predlagač je dužan da materijale pripremi i predloži u postupku propisanom ovim
poslovnikom.

10
(3) Republičke uprave, republičke upravne organizacije, javna preduzeća, ustanove i
druge institucije dostavljaju materijal preko resornog ministarstva, a prijedlog akta za
Vladu priprema to ministarstvo.
Član 32.
(1) Nakon prihvatanja (usvajanja) materijala na odborima, predlagač materijal dostavlja
Vladi preko Generalnog sekretarijata, koji ocjenjuje da li je on pripremljen prema
ovom poslovniku, odnosno dostavljen u obliku u kome treba donijeti zakon, odnosno
drugi propis ili opšti akt.
(2) Predlagač je dužan da Generalnom sekretarijatu dostavi materijal koji je usklađen sa
primjedbama pribavljenih mišljenja i izvještaja o provedenim konsultacijama i učešću
javnosti, u skladu sa Smjernicama za postupanje republičkih organa uprave o učešću
javnosti i konsultacijama u izradi zakona (u daljem tekstu: Smjernice).
(3) Materijal mora biti jezički i stilski uređen.
(4) Materijali koji nisu sačinjeni u obliku i na način kako je propisano ovim poslovnikom,
ne uvrštavaju se u dnevni red i vraćaju se predlagaču na doradu.
Član 33.
(1) Materijal koji predstavlja državnu ili službenu tajnu označava se kao povjerljiv.
(2) Povjerljivi materijal koji dostavlja Vladi predlagač označava posebnom oznakom za
vrstu tajne i, zavisno od stepena povjerljivosti, oznakom „interno“, „povjerljivo“ ili
„tajno“, u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka („Službeni glasnik BiH“, broj
54/05).
(3) Materijal mora da sadrži obrazloženje razloga zbog kojih je označen kao
povjerljiv/tajan.
(4) Nacrt/prijedlog zakona ne može biti označen kao povjerljiv/tajan.
Član 34.
(1) Povjerljivi materijal se dostavlja članovima Vlade i direktoru Republičkog
sekretarijata za zakonodavstvo u zatvorenoj omotnici na kojoj je označen stepen
povjerljivosti i redni broj materijala.
(2) Po završetku sjednice Vlade, povjerljivi materijal se vraća generalnom sekretaru.
(3) Generalni sekretarijat vodi posebnu evidenciju o povjerljivim materijalima, a
generalni sekretar, u skladu sa propisima, određuje način njihovog korišćenja i
postupanja sa istim.
Član 35.
Materijali za sjednicu Vlade dostavljaju se članovima Vlade najkasnije dva (2) dana prije
održavanja sjednice Vlade.

11
Član 36.
Materijale za razmatranje na sjednici Vlade predlagači dostavljaju Vladi u obliku:
a) nacrta, odnosno prijedloga zakona, drugih popisa i opštih akata, koje Vlada predlaže
Narodnoj skupštini kao nacrte odnosno prijedloge, radi razmatranje i donošenja,
b) prijedloga uredbi, odluka, rješenja, zaključaka i drugih opštih i pojedinačnih akata koje
donosi Vlada,
v) programa, strategija, analiza, informacija, izvještaja, mišljenja i dr.
Član 37.
(1) Uz nacrt zakona, drugog propisa ili opšteg akta, dostavlja se obrazloženje koje sadrži:
a) ustavni, odnosno pravni osnov za donošenje akata,
b) usklađenost sa propisima Evropske unije,
v) uticaj zakona, drugog propisa ili opšteg akta na uvođenje nove formalnosti na
poslovanje privrednih subjekata, ekonomsku opravdanost i svrhu uvođenja formalnosti,
ukoliko ih ima,
g) završni izvještaj sa ekonomskom analizom one strategije razvoja, zakona, drugog
propisa ili opšteg akta za koje je Vlada donijela odluku da se sprovede postupak po
metodologiji procjene uticaja propisa,
d) razloge zbog kojih treba donijeti akte, odnosno ciljeve koji se aktom postižu,
đ) konstatacije da li nacrt, odnosno prijedlog zakona, ima značajan uticaj na javnost i da
li su provedene konsultacije u skladu sa Smjernicama,
e) obrazloženje predloženih pravnih rješenja i osnovnih pravnih instituta,
ž) procjenu potrebnih finansijskih sredstava, izvore i način obezbjeđenja sredstava za
izvršavanje zakona, drugih propisa i opštih akata,
z) opšti interes zbog koga se predlaže povratno dejstvo, ako nacrt zakona sadrži
odredbe sa povratnim dejstvom,
i) razloge za donošenje zakona po hitnom postupku, ako je za donošenje zakona
predložen hitan postupak (štetne posljedice po život i zdravlje ljudi, bezbijednost
Republike i rad organa i organizacija) koje bi nastale zbog nedonošenja zakona po
hitnom postupku i
j) razloge zbog kojih se predlaže da akt stupi na snagu prije osmog dana od dana
objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.
(2) Ako se u nacrtu zakona predlažu pojedine odredbe u alternativama, obrazlažu se
rješenja svake od predloženih alternativa.
(3) Ako se daju izmjene i dopune zakona, u prilogu nacrta predlagač obavezno dostavlja i
prepis članova zakona koji se mijenjaju ili dopunjavaju.
(4) Prijedlog strategije razvoja mora da sadrži objašnjenje svih potrebnih pitanja, a
analize, izvještaji, informacije, prijedlozi osnova za zaključivanje međunarodnih
ugovora i slični materijali moraju, pored objašnjenja, da sadrže i zaključak koji se
predlaže Vladi.
Član 38.

12
(1) Prijedlog zakona mora biti obrazložen u skladu sa članom 37. ovog poslovnika, uz
navođenje razlika u rješenjima sadržanim u prijedlogu zakona u odnosu na nacrt,
razloga zbog kojih su nastale te razlike, prijedloge i mišljenja na nacrt zakona koje
predlagač nije usvojio i razloge zbog kojih ih nije usvojio.
(2) Ako je o nacrtu zakona sprovedena javna rasprava, izvještaj o rezultatima javne
rasprave dostavlja se Narodnoj skupštini uz prijedlog zakona.
Član 39.
Strategijom se na dugoročnoj osnovi u određenoj oblasti (grani, privredi i sl.), planira
razvoj u toj oblasti, odnosno na osnovu analitički sagledanog stanja predlažu pravci
razvoja, a realizuju se kroz akcione planove, koje donosi Vlada.
Član 40.
Analizom se, na osnovu detaljnog praćenja i izučavanja pojava i problema u pojedinim
oblastima ili o pojedinim pitanjima iz određenih oblasti, potpunije ocjenjuju postojeće
stanje i ukazuje na uzroke i posljedice takvog stanja.
Član 41.
(1) Informacijom se Vlada obavještava o određenim pitanjima, odnosno problemima.
(2) Informacija treba da bude sažeta, pregledna i da obuhvata podatke koji omogućavaju
ocjenu određenog pitanja, odnosno problema.
Član 42.
U izvještaju se prikazuje rad, problemi rada i rezultati postignuti u pojedinim oblastima u
određenom vremenskom periodu, a naročito u pogledu sprovođenja utvrđene politike i
izvršavanja zakona, drugih propisa i opštiha akta Narodne skupštine i propisa Vlade kao i
radi obavještavanja Vlade o izvršenju određenog zadatka.
Član 43.
(1) Materijali za elektronsku sjednicu Vlade dostavljaju se u elektronskoj formi, tako da:
a) se izrađuju u nekoj od aplikacija Microsoft Office 2007 programskog paketa (Word,
Excel, PowerPoint) ili Adobe Acrobat-у (PDF формат) verzije 7 ili novijoj;
b) prilikom kreiranja materijala za sjednice Vlade u Word-у i Excel-u, koristi se font
Calibri veličine 11, za naslove, podnaslove i ostale dijelove materijala koje treba istaknuti
ili postići neke druge efekte koristi se font Cambria, veličina slova 13 i/ili neki od stilova
fonta: bold, italic ili underline. Koristi se stil unosa Normal a poravnanje teksta je
obostrano (Justify). Jezik unosa je Serbian/Bosnian Latin ili Serbian/Bosnian Cyrilic;
v) tabele u Excel-u se formiraju tako da njihova širina ne prelazi širinu ekranskog prikaza
dokumenta, odnosno širinu stranice A4 formata u landscape orijentaciji, a preporuka je da
se, ako postoji potreba za više radnih stranica (sheet-ova) u okviru jednog Excel
dokumenta, te radne stranice (sheet-ovi) budu razdvoje u pojedinačne dokumente;

13
g) pojedinačni dokument u Word-u i Excel-u ne prelazi veličinu od 5MB, dok pojedinačni
dokument u PDF formatu ne prelazi veličinu od 10MB;
d) dokumenti koji se dostavljaju u Word-u i Excel-u ne sadrže skeniran materijal, osim u
slučajevima gdje postoji potreba da se u okviru nekog dokumenta nađe skenirani sadržaj
i/ili slika(e), takav materijal se dostavlja u PDF formatu;
đ) skenirani materijal koji se dostavi u nekim od slikovnih formata (JPEG, BMP, PNG,
GIF) ili nekom drugom, vraća se predlagaču na ispravku;
e) materijal koji se dostavlja u PowerPoint-u dostavlja se i u PDF formatu;
ž) prezentacija u PDF formatu se postavlja na eBoard, a PowerPoint dokument se
prezentuje nezavisno od sistema za elektronske sjednice;
z) predlagač dostavljane dokumente ne zaključava za editovanje.
(2) Naziv elektronskog dokumenta za sjednicu Vlade sastoji se od: vrste dokumenta (nacrt,
odnosno prijedlog zakona, uredbe, odluke, rješenja...), predmeta dokumenta ili dijela
predmeta dokumenta, ukoliko je isti predugačak.
(3) Materijali za sjednicu Vlade dostavljaju se u elektronskom obliku i to na CD-u.
(4) Uz materijal u elektronskoj formi dostavlja se i:
a) jedan primjerak materijala u pisanoj formi (papirna verzija) i
b) popratni akt, koji potpisuje rukovodilac organa koji predlaže materijal, a koji sadrži
datum i vrijeme dostavljanja, te tačan naziv materijala koji se predlaže za sjednicu
Vlade, sa taksativno nabrojanim prilozima.
(5) Predlagač je dužan dostaviti materijal u Generalni sekretarijat tri dana prije održavanja
redovne sjednice Vlade.
Član 44.
Generalni sekretarijat organizuje poslove u vezi sa pripremanjem i održavanjem sjednice
Vlade.
Član 45.
(1) Predsjednik Vlade saziva sjednicu Vlade pisanim i elektronskim putem.
(2) Poziv za sjednicu sadrži vrijeme i mjesto održavanja sjednice.
(3) Uz poziv za sjednicu Vlade, članovima Vlade i direktoru Republičkog sekretarijata za
zakonodavstvo dostavlja se i prijedlog dnevnog reda, zapisnik sa prethodne sjednice,
predloženi materijali za sjednicu, izvještaji (zapisnik) odbora i Komisije.
(4) Materijali za sjednicu Vlade mogu se, izuzetno, dostaviti nepsoredno i na samoj
sjednici Vlade, ako se radi o pitanjima o kojima Vlada treba hitno da odlučuje, s tim da
predlagač obrazloži razloge hitnosti.
(5) U slučajevima iz stava (4) ovog člana potrebna mišljenja dostavljaju se neposredno na
samoj sjednici Vlade, a najkasnije prije potpisivanja donesenog akta ili, ako se radi o
utvrđivanju nacrta i prijedloga zakona, prije dostavljanja u skupštinsku proceduru.

14
Član 46.
(1) Predsjednik Vlade utvrđuje prijedlog dnevnog reda sjednice Vlade.
(2) Pitanja o kojima Vlada treba da odluči ili zauzme stav unose se u prijedlog dnevnog
reda samo ako su materijali, u propisanoj formi, dostavljeni Vladi.
Član 47.
(1) O sazivanju sjednice odlučuje predsjednik Vlade, a generalni sekretar obavještava
članove Vlade o tome dostavljanjem poziva.
(2) Redovna sjednica Vlade, u pravilu, se održava jednom sedmično.
(3) Sjednica se može održati i više puta u sedmici ako za to postoje opravdani razlozi, o
čemu odlučuje predsjednik Vlade.
Član 48.
Posebnim dopisom se obavještava o tome koji su materijali dostavljeni ranije, koji se
materijali dostavljaju uz poziv, a koji će biti dostavljeni naknadno, kao i druga obavještenja
i napomene od značaja za održavanje sjednice.
Član 49.
(1) Na sjednici Vlade učestvuju, pored članova Vlade, i generalni sekretar, direktor
Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo, te pozvana lica, s tim da pozvana lica
mogu da učestvuju u radu pri razmatranju tačke dnevnog reda radi koje su pozvana.
(2) Generalni sekretar i direktor Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo učestvuju u
radu Vlade bez prava glasa.
(3) Sjednici Vlade prisustvuju, bez prava učešća u radu, savjetnici predsjednika Vlade, šef
Kabineta predsjednika Vlade, pomoćnik generalnog sekretara za sjednice Vlade i
pomoćnik generalnog sekretara za informisanje, te lica zaposlena u Generalnom
sekretarijatu koja odredi generalni sekretar.
Član 50.
(1) Članovi Vlade i direktor Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo blagovremeno
obavještavaju generalnog sekretara da neće moći da prisustvuju sjednici Vlade iz
opravdanih razloga (službeni put, bolest i dr), i određuju ko će ih mijenjati.
(2) U slučaju spriječenosti ministra, sjednici Vlade prisustvuje lice koje ovlasti ministar, i
to pomoćnik ministra ili sekretar ministarstva.
(3) Pomoćnik ministra, odnosno sekretar ministarstva može učestvovati u raspravi bez
prava glasa.
(4) Predsjednik Vlade može, u naročito opravdanim i hitnim slučajevima, odlučiti da se
sjednica Vlade održi i ako nije prisutna većina članova Vlade, s tim da odsutni članovi
Vlade glasaju: elektronskim putem, putem telefona ili telefaksa.

15
Član 51.
(1) Vlada može zaključiti da se ograniči vrijeme izlaganja na sjednici o pojedinim
pitanjima.
(2) O održavanju reda na sjednici stara se predsjednik Vlade.
Član 52.
(1) Predsjednik Vlade predsjedava sjednicom i utvrđuje da li sjednici prisustvuje potreban
broj članova Vlade za odlučivanje i daje eventualna obavještenja u vezi sa sjednicom,
nakon čega se pristupa utvrđivanju dnevnog reda sjednice.
(2) Član Vlade može predložiti dopunu dnevnog reda pod uslovom da je materijal za
dopunu dostavljen, u Generalni sekretarijat, u propisanom obliku, najkasnije 24 časa
prije početka sjednice.
(3) Dnevni red sjednice utvrđuje Vlada na osnovu ranije dostavljenog prijedloga dnevnog
reda u koji se uključuju i naknadno dati prijedlozi koje je Vlada prihvatila.
Član 53.
(1) Prva tačka dnevnog reda sjednice je usvajanje zapisnika sa prethodne sjednice Vlade.
(2) Član Vlade ima pravo staviti primjedbe na zapisnik.
(3) O primjedbama stavljenim na zapisnik, Vlada odlučuje prilikom usvajanja zapisnika.
Član 54.
(1) Razmatranje i odlučivanje na sjednici Vlade vrši se po tačkama utvrđenog dnevnog
reda.
(2) Svaku tačku dnevnog reda obrazlaže predlagač materijala, nakon čega se otvara
rasprava.
Član 55.
(1) Vlada odlučuje o materijalu na osnovu prijedloga koje su dali predlagači i mišljenja
iznesenih na sjednici Vlade.
(2) Vlada može odrediti da pojedine aktivnosti u vezi sa materijalom koji se razmatra
obavi član Vlade, više članova Vlade, republički organ uprave i republičke upravne
organizacije ili stručne službe Vlade.
(3) Vlada može odrediti način izvršenja svojih zaključaka.
Član 56.
Materijal koji je dostavljen, Vlada može primiti na znanje, usvojiti u cjelini, prihvatiti
djelimično, ili vratiti podnosiocu radi ponovne izrade ili dopune.

16
Član 57.
O nacrtu, odnosno prijedlogu zakona, drugog propisa ili opšteg akta, koji Vlada predlaže
Narodnoj skupštini, po svojoj inicijativi ili na osnovu zaključka Narodne skupštine, vodi se
rasprava u načelu i u pojedinostima, ako Vlada ne odluči da se vodi jedinstvena rasprava.
Član 58.
(1) Poslije završene rasprave glasa se u cjelini o predloženom materijalu.
(2) Vlada na sjednici utvrđuje konačan tekst nacrta, odnosno prijedloga zakona, drugog
propisa ili opšteg i pojedinačnog akta.
(3) Poslije sjednice, pravno redigovanje teksta iz prethodnog stava, u skladu sa Pravilima
normativno-pravne tehnike za izradu zakona i drugih propisa, a na osnovu zaključka
Vlade, vrši:
a) Republički sekretarijat za zakonodavstvo sa predlagačem, u slučaju utvrđivanja
nacrta, odnosno prijedloga zakona, drugog propisa ili opšteg akta i
b) Generalni sekretarijat Vlade sa predlagačem, u slučaju donošenja: uredbi, odluka,
rješenja, zaključaka i dr.
(4) Pravno redigovani tekst iz stava (3) tačka a) ovog člana parafira se u Republičkom
sekretarijatu za zakonodavstvo i isti dostavlja Generalnom sekretarijatu, u skladu sa
ovim poslovnikom.
Član 59.
(1) Vlada odlučuje na sjednici većinom glasova ukupnog broja članova Vlade.
(2) O donošenju Poslovnika Vlade, pitanjima imuniteta članova Vlade, o podnošenju
koletivne ostavke Vlada na zahtjev Narodne skupštine ili na zahtjev Vlade, o
podnošenju akta za promjenu Ustava, usvajanje prijedloga budžeta Republike,
završnog računa budžeta Republike, Vlada odlučuje dvotrećinskom većinom glasova
svih članova Vlade.
(3) Glasanje je javno.
Član 60.
(1) O toku sjednice Vlade vodi se zapisnik.
(2) O vođenju zapisnika stara se generalni sekretar Vlade.
(3) U zapisnik se unosi: redni broj i datum sjednice, ko je predsjedavao sjednicom
(predsjednik ili potpredjednik), imena prisutnih i odsutnih članova Vlade, imena lica
koja obavezno ili po pozivu prisustvuju sjednici, vrijeme početka i završetka sjednice,
dnevni red i zaključci doneseni nakon razmatranje svake tačke dnevnog reda, koji
sadrže najbitnije konstatacije i ocjene koje je utvrdila Vlada o određenom pitanju.
(4) Svaki član Vlade ima pravo da traži da se njegove izjave i prijedlozi unesu u zapisnik.

17
Član 61.
(1) Usvojene zapisnike ovjerava predsjednik, odnosno potpredsjednik Vlade koji je
predsjedavao sjednicom Vlade i generalni sekretar Vlade.
(2) Usvojeni zapisnik ovjerava se pečatom Vlade.
(3) Za čuvanje zapisnika odgovoran je generalni sekretar.
(4) Zapisnik se dostavlja predsjedniku Republike i Narodnoj skupštini.
Član 62.
(1) Na sjednici Vlade vrši se multimedijalno snimanje, nakon čega se izrađuje stenogram.
(2) Stenogram i snimak iz stava (1) ovog člana smatraju se „tajnim podacima“, a svojstvo
tajnosti oduzima Vlada.
(3) Stenogram i snimak iz stava (1) ovog člana mogu da koriste članovi Vlade i direktor
Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo, a druga lica ako im to odobri generalni
sekretar.
(4) Za čuvanje stenograma i snimka iz stava (1) ovog člana odgovoran je generalni
sekretar.
Član 63.
(1) Vlada o pitanjima iz svoje nadležnosti donosi: uredbe, odluke, rješenja, zaključke i
druge akte u skladu sa zakonom.
(2) Po završetku sjednice Vlade Generalni sekretarijat je dužan obavijestiti predlagača o
tome da li su prijedlozi iz stava (1) ovog člana usvojeni u cjelini, prihvaćeni
djelimično, odnosno uz redigovanje, ili vraćeni predlagaču radi ponovne izrade/dopune
ili je njihovo razmatranje odloženo.
(3) Predlagač akta je dužan da, u skladu sa ovim poslovnikom, pripremiti akt za
potpisivanje i isti dostaviti u elektronskoj formi i jedan primjerak u pisanoj formi,
parafiran od strane predlagača, tj. ministra ili direktora samostalne republičke uprave, u
Generalni sekretarijat.
(4) Poslije obrade u Generalnom sekretarijatu Vlade, koja podrazumijeva provjeru
normativno-pravne usklađenosti i lektorisanje akta, i po parafiranju od strane
generalnog sekretara Vlade, akt se dostavlja na poptisivanje predsjedniku Vlade,
odnosno potpredsjedniku Vlade, koji je predsjedavao sjednicom Vlade.
(5) Nakon potpisivanja akt preko Centralne pisarnice zaprima broj, na osnovu koga se isti
identifikuje.
(6) Potpisani akt se dostavlja, u originalu: predlagaču, Centralnoj pisarnici i čuva se u
arhivi Generalnog sekretarijata.
(7) Akte koji se objavljuju Generalni sekretarijat dostavlja u ''Službeni glasnik Republike
Srpske''.
(8) Ako akt iz stava (1) ovog člana mora da stupa na snagu prije osmog dana od dana
objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“, obrazloženje istog mora da
sadrži razloge zbog kojih se to predlaže.

18
Član 64.
(1) Nakon usvajanja zapisnika sa sjednice Vlade, Generalni sekretarijat Vlade priprema
izvode iz zapisnika.
(2) Izvodi iz zapisnika se pripremaju za one tačke dnevnog reda sa kojima se Vlada samo
upoznala, čije je razmatranje odloženo, koje nisu prihvaćene ili kojima se pored
donesenog akta neko naknado zadužuje za izvršenje nekog zadatka.
(3) Izvode iz zapisnika potpisuje generalni sekretar.
(4) Izvodi se dostavljaju organu na koji se odnosi zaduženje.
Član 65.
(1) Vlada na svojim sjednicama utvrđuje nacrte, odnosno prijedloge zakona i drugih
propisa i opštih akata koje donosi Narodna skupština.
(2) Materijale iz stava (1) ovog člana prelagač dostavlja u Generalni sekretarijat u
propisanom obliku, i to:
a) pisana forma: po dva primjerka na oba službena pisma (ćirilica i latinica), sa
ovjerenom i potpisanom svakom stranicom materijala;
b) ako se daju izmjene i dopune zakona, obavezno se dostavlja i prepis članova
zakona koji se mijenjaju ili dopunjavaju i
v) elektronska forma - na CD ( ćirilica i latinica), izrađen u PDF formatu – Adobe
Acrobat, verzije 7 ili novijoj.
(3) Krajnji rok za dostavljanje materijala iz stava (1) ovog člana u Generalni sekretarijat,
radi dostavljanja istog u Narodnu skupštinu, je 15 dana prije održavanja sjednice
Narodne skupštine na kojoj će se materijali razmatrati, odnosno 3 dana prije sjednice
Kolegijuma Narodne skupštine na kojem se utvrđuje dnevni red sjednice Narodne
skupštine.
Član 66.
(1) Dokumenti Vlade su: zapisnici sa sjednica Vlade, materijali sa sjednice Vlade,
prečišćeni tekstovi akata koje je Vlada donijela, stenogramske bilješke i multimedijalni
snimci sa sjednica Vlade.
(2) Dokumenti Vlade čuvaju se u arhivi Generalnog sekretarijata i mogu da se koriste samo
uz saglasnost generalnog sekretara.
(3) Generalni sekretar donosi odluku o čuvanju, rukovanju i načinu korišćenja dokumenata
Vlade.

19
VI – JAVNOST RADA VLADE
Član 67.
(1) Rad Vlade je javan.
(2) Javnost rada Vlade ogleda se u:
a) davanju saopštenja za javnost i informacija sredstvima javnog informisanja,
b) održavanje konferencija za novinare,
v) davanje intervjua,
g) vođenje razgovora članova Vlade sa predstavnicima medija, i
d) izdavanje službenih publikacija,
đ) objavljivanjem različitih informacija na Web Portalu Vlade i
e) stvaranje drugih uslova za upoznavanje javnosti sa odlukama i radom Vlade.
(3) Informacije o zasijedanju i radu Vlade objavljuju se na Web Portalu Vlade, za šta je
zadužen Generalni sekretarijat – Sektor za informisanje.
Član 68.
(1) Nakon usvajanja dnevnog reda sjednice Vlade, predsjednik Vlade određuje koji član
Vlade će, sa pomoćnikom generalnog sekretara Vlade za informisanje, održati
konferenciju za novinare.
(2) Po završetku sjednice Vlade, kada to odluči predsjednik Vlade, održava se konferencija
za novinare.
(3) Ministar može odrediti da pomoćnik ili savjetnik ministra, sa ministrom, ide na
konferenciju za novinare.
(4) Konferenciji za novinare u Vladi prisustvuju novinari sa akreditacijama odobrenim u
Generalnom sekretarijatu Vlade.
Član 69.
(1) Članovi Vlade, direktori republičkih uprava, republičkih upravnih organizacija i službi
Vlade, dužni su da u javnim izjavama i nastupima u javnosti izražavaju i zastupaju
stavove Vlade.
(2) Odluku Vlade mora da zastupa u javnosti i član Vlade koji je glasao protiv nje ili je bio
uzdržan.
Član 70.
(1) Novinari i drugi predstavnici javnosti, po pravilu, ne prisustvuju sjednicama Vlade.
(2) Izlaganja članova Vlade i drugih učesnika u radu sjednica Vlade, smatraju se „tajnim
podatkom“, ako u konkretnom slučaju predsjednik Vlade drugačije ne odredi.

20
Član 71.
(1) Generalni sekretarijat - Sektor za informisanje, u komunikaciji sa medijima, sarađuje sa
službenicima za odnose sa javnošću u ministarstvima, na način da službenici za odnose
sa javnošću:
a) najkasnije do 15 časova i 30 minuta, dostave informacije koje treba da budu
proslijeđene medijima tog dana, s tim da informacije treba da budu dostavljene u
pisanoj i elektronskoj formi (CD i dr);
b) najkasnije do ponedjeljka u 12 časova, dostave pregled aktivnosti ministra i
ministarstva za tekuću sedmicu, koje je potrebno predstaviti javnosti;
v) najkasnije do petka, do 15 časova, dostave izvještaj o sprovedenim aktivnostima u
toku protekle sedmice.
(2) Generalni sekretarijat - Sektor za informisanje objavljuje i uređuje stranice na Portalu
Vlade Republike Srpske, i to: Početnu stranicu, Aktivnosti Vlade i Aktivnosti
predsjednika Vlade.
(3) Službenici za odnose sa javnošću objavljuju i uređuju stranice ministarstva u kom su
zaposleni.
Član 72.
(1) Vlada donosi Strategiju komunikacija Vlade Republike Srpske, na osnovu strategija
komunikacija ministarstava.
(2) Po usvajanju Strategije komunikacija Vlade Republike Srpske, ministarstva su dužna
pripremiti akcione planove za sprovođenje iste.
(3) Akcioni planovi iz stava (2) ovog člana se dostavljaju u Generalni sekretarijat radi
nadzora nad realizacijom istih.
VII – NAČIN OSTVARIVANJA PRAVA, DUŽNOSTI I ODGOVORNOSTI VLADE
PREMA PREDSJEDNIKU REPUBLIKE
Član 73.
Vlada ostvaruje svoja prava, dužnosti i odgovornosti prema predsjedniku Republike u
skladu sa Ustavom i Zakonom o Vladi Republike Srpske.
Član 74.
(1) Vlada izvještava predsjednika Republike o pitanjima iz svoje nadležnosti po svojoj
inicijativi ili kada to zatraži predsjednik Republike.
(2) Vlada obavještava predsjednika Republike o svojim sjednicama dostavljanjem dnevnog
reda i materijala.

21
Član 75.
Vlada može predsjedniku Republike iznijeti svoje mišljenje i stavove o pojedinim
pitanjima iz nadležnosti predsjednika Republike koja su od značaja za ostvarivanje funkcije
Vlade.
VIII – NAČIN OSTVARIVANJA PRAVA, DUŽNOSTI I ODGOVORNOSTI VLADE
PREMA NARODNOJ SKUPŠTINI
Član 76.
Vlada prema Narodnoj skupštini ostvaruje svoja prava, dužnosti i odgovornost na način
utvrđen Ustavom i zakonom, Poslovnikom Narodne skupštine i ovim poslovnikom.
Član 77.
(1) Na sjednicama Narodne skupštine Vladu predstavlja predsjednik Vlade, a u njegovoj
odsutnosti jedan od potpredsjednika Vlade o čemu Generalni sekretarijat Vlade
obavještava predsjednika Narodne skupštine.
(2) Prilikom razmatranja nacrta, odnosno prijedloga zakona, drugih propisa i opštih akata
čiji je predlagač Vlada, uvodno izlaganje izložiće resorni ministar.
(3) Prilikom razmatranja promjena Ustava, plana razvoja, prostornog plana, budžeta
Republike i drugih pitanja od opšteg ekonomsko-političkog značaja, obavezno je
prisustvo svih članova Vlade.
(4) Prilikom razmatranja ostalih tačaka dnevnog reda, resorni ministar, za vrijeme svog
odsustva, dužan je obezbjediti prisustvo ovlaštenog predstavnika ministarstva radi
davanja eventualnih stručnih i drugih objašnjenja.
(5) Radi davanja stručnih i drugih objašnjenja na sjednicama radnih tijela Narodne
skupštine, Vlada određuje svoje predstavnike.
Član 78.
(1) Vlada izvještava Narodnu skupštinu o svom radu, a naročito o: sprovođenju utvrđene
plitike, izvršavanju zakona, drugih propisa i opštih akata Narodne skupštine,
ostvarivanju plana razvoja i prostornog plana, izvršavanju budžeta Republike, o stanju
i razvoju u pojedinim oblastima društvenog života iz okvira prava i dužnosti
Republike, kao i drugim pitanjima u okviru svojih prava i dužnosti.
(2) Vlada podnosi Narodnoj skupštini izvještaj o svom radu po sopstvenoj inicijativi ili na
zahtjev Narodne skupštine, a najmanje jednom godišnje i to do 1. marta tekuće godine
za proteklu godinu.

22
Član 79.
Vlada ima pravo da povuče prijedlog zakona ili drugog akta, koji je podnijela Narodnoj
skupštini sve do zaključenja rasprave o tom aktu na sjednici Narodne skupštine.
Član 80.
(1) Vlada je nadležna da daje mišljenje na:
a) prijedlog za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti zakona, drugog
propisa ili opšteg akta koji je Narodnoj skupštini uputio Ustavni sud Republike Srpske
ili Ustavni sud Bosne i Hercegovine;
b) prijedlog za davanje autentičnog tumačenja zakona podnesenog predsjedniku
Narodne skupštine od strane ovlašćenih predlagača zakona i skupština jedinica lokalne
samouprave;
v) inicijativu za donošenje zakona ili drugih akata iz nadležnosti Narodne skupštine
podnesenu od ovlaštenih predlagača;
g) prijedlog zakona, drugog propisa ili opšteg akta, koji je Narodnoj skupštini podnio
drugi predlagač.
(2) Prijedlozi/inicijative iz prehodnog stava, koji se po sadržini odnose na djelokrug
određenog ministarstva ili drugog republičkog organa uprave, dostavljaju se nadležnom
organu i Republičkom sekretarijatu za zakonodavstvo radi pripremanja mišljenja.
(3) Mišljenje se nakon utvrđivanja na sjednici Vlade, putem Generalnog sekretarijata,
dostavlja u Narodnu skupštinu.
(4) Krajnji rok za dostavljanje mišljenja je rok koji je odredi Ustavni sud Republike Srpske
i Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
(5) Mišljenje na prijedloge/inicijative sa oznakom „hitno“, dostavlja se u najkraćem roku,
odnosno odmah.
Član 81.
(1) Za vrijeme postavljanja poslaničkih pitanja Vladi - „aktuelnog časa“, sjednicama
Narodne skupštine obavezno je prisustvo svih članova Vlade.
(2) Odgovor na poslaničko pitanje daje predsjednik Vlade, odnosno potpredsjednik ili
ministar kome je pitanje upućeno.
(3) Ako odgovor na poslaničko pitanje nije dat na sjednici na kojoj je postavljeno pitanje,
odnosno ako je poslaničko pitanje postavljeno između sjednica, odgovor se daje u
pisanoj formi, u roku od 15 dana.
(4) Izuzetno, ako je u pripremi odgovora potrebno utvrditi više činjenica ili sačiniti
složeniju analizu, rok za davanje odgovora može se produžiti do 30 dana.
(5) Na svakoj trećoj redovnoj sjednici Narodne skupštine umjesto „aktuelnog časa“,
postavljaju se „pitanja predsjedniku Vlade“, u trajanju od 60 minuta, i na njih odgovor
daje isključivo predsjednik Vlade.

23
Član 82.
(1) Odgovor na poslaničko pitanje, iz st. (3) i (4) člana 80. a koje se po sadržini odnosi na
djelokrug određenog ministarstva ili drugog republičkog organa uprave, upućuje se
istom radi pripremanja odgovora.
(2) Poslaničko pitanje upućeno Vladi, koje se po sadržini odnosi na rad Vlade, priprema
Generalni sekretarijat.
(3) Odgovor se, nakon utvrđivanja na sjednici Vlade, putem Generalnog sekretarijata,
dostavlja u Narodnu skupštinu u propisanom obliku (pisani: ćirilica i latinica i
elektronski).
Član 83.
(1) Vlada ima pravo da podnese amandman na prijedlog zakona čiji je ona predlagač i na
prijedlog zakona drugog predlagača.
(2) Amandman, odnosno prijedlog za izmjenu i dopunu prijedloga zakona se podnosi u
pisanoj formi i mora biti obrazložen.
(3) Amandman se podnosi predsjedniku Narodne skupštine, počevši od dana dostavljanja
prijedloga zakona, a najkasnije do okončanja završne riječi predlagača zakona na koji
se amandman podnosi.
(4) Amandman na Budžet, pored pozicije na koju se vrši transfer sredstava, moraju
sadržavati i poziciju sa koje se transfer vrši.
(5) Amandman postaje sastavni dio prijedloga zakona i o njemu Narodna skupština ne
glasa odvojeno ako ga je podnio predlagač zakona, ili se sa podnijetim amandmanom
saglasio predlagač.
(6) Vlada ima pravo da se izjasni o amandmanu i ako ona nije predlagač zakona.
IX – NAČIN OSTVARIVANJA SARADNJE SA ZAJEDNIČKIM ORGANIMA BOSNE I
HERCEGOVINE
Član 84.
(1) Vlada, u okviru svoje nadležnosti, sarađuje sa zajedničkim organima Bosne i
Hercegovine kroz razmjenu: informacija, dnevnih redova i materijala za sjednicu,
nacrta/prijedloga budžeta, Prijedloga programa rad i po potrebi ostalih akata
(nacrta/prijedloga zakona i dr).
(2) Saradnja iz stava (1) ovog člana se vrši i neposrednim kontaktom, formiranjem
zajedničkih radnih tijela, održavanjem zajedničkih sjednica i sastanaka, te na drugi
način koji Vlada ocijeni svrsishodnim i obostrano korisnim.

24
Član 85.
(1) Generalni sekretarijat pribavlja dnevni red za sjednicu Savjeta ministara BiH i
Parlamentarne skupštine BiH i isti dostavlja svim ministarstvima.
(2) Ministarstva su dužna da, u cilju zaštite interesa i prava Republike u pitanjima o kojima
odlučuje Savjet ministara ili Parlamentarna skupština BiH, blagovremeno dostave
mišljenje o istom Savjetu ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH.
X – NAČIN OSTVARIVANJA PRAVA I DUŽNOSTI VLADE U ODNOSU NA RAD
REPUBLIČKIH ORGANA UPRAVE I REPUBLIČKIH UPRAVNIH ORGANIZACIJA
Član 86.
(1) U ostvarivanju svojih prava, dužnosti i odgovornosti, Vlada može:
a) utvrditi načelne stavove koji su obavezni za republičke organe uprave i republičke
upravne organizacije o načinu sprovođenja politike, zakona, drugih propisa i opštih
akata Narodne skupštine i propisa i akata Vlade,
b) naložiti tim organima donošenje propisa ili preduzimanje mjera za koje su ovlašćeni,
utvrđivati rokove za izvršavanje pojedinih zadataka i
v) naložiti ispitivanje stanja u oblasti iz njihovog djelokruga, podnošenje izvještaja sa
odgovarajućim prijedlozima.
(2) Vlada može odrediti način saradnje republičkih organa uprave i republičkih upravnih
organizacija u izvršavanju zadataka iz prethodnog stava, kao i način saradnje ovih
organa sa jedinicama lokalne samouprave.
Član 87.
(1) O pitanjima koja organi državne uprave ne riješe sporazumno, uključujući i sukob
nadležnosti koji ne proizilazi iz upravnog postupka, odlučuje Vlada.
(2) Organ državne uprave pismeno obavještava generalnog sekretara o postojanju spora.
(3) Generalni sekretarijat pribavlja mišljenja učesnika u sporu i, u saradnji sa Republičkim
sekretarijatom za zakonodavstvo priprema za sjednicu Vlade prijedlog odgovarajućeg
akta.
Član 88.
Vlada može od članova Vlade i drugih funkcionera zahtijevati da putem redovnih ili
povremenih izvještaja o radu, podnošenjem informacija, analiza ili na drugi pogodan način
blagovremeno i potpuno obavještavaju Vladu o stanju, pojavama i pitanjima od značaja za
ostvarivanje politike i izvršavanje zakona, drugih propisa i opšti akata Narodne skupštine i
propisa i akata Vlade.

25
Član 89.
Vlada sarađuje sa vladama drugih država radi razmatranja pitanja od zajedničkog interesa i
sa njima razvija međusobne odnose, preduzima zajedničke akcije, osniva zajednička radna
tijela i ostvaruje druge oblike saradnje.
ХI – STRUČNE I DRUGE SLUŽBE
Član 90.
(1) Vlada osniva službe za stručne ili tehničke poslove za svoje potrebe ili za poslove
zajedničke za sve ili više republičkih organa uprave, i propisuje njihovo uređenje i
djelokrug.
(2) Službom Vlade rukovodi direktor, kojeg imenuje Vlada, na osnovu javnog konkursa, a
koji je za svoj rad i rad službe odgovoran Vladi.
ХII– PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 91.
Nadzor nad primjenom ovog poslovnika vrši i o njegovoj primjeni se stara generalni
sekretar.
Član 92.
Ako neko pitanje u vezi sa organizacijom i radom Vlade nije utvrđeno ovim poslovnikom,
to pitanje se rješava zaključkom Vlade.
Član 93.
Stupanjem na snagu ovog poslovnika prestaje da važi Poslovnik Vlade Republike Srpske
(„Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 14/01 i 23/05).
Član 94.
Ovaj poslovnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku
Republike Srpske“.
Broj: 04/1-012- /09 PREDSJEDNIK VLADE
Datum: 15.01.2009. godine
Milorad Dodik