28.12.2014 Views

Računarske mreže 1 Ograničenje deljenih medijuma

Računarske mreže 1 Ograničenje deljenih medijuma

Računarske mreže 1 Ograničenje deljenih medijuma

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Računarske mreže 1<br />

3. deo: Ethernet Swiching<br />

Predavač:<br />

dr Slavko Gajin, slavko.gajin@rcub.bg.ac.rs<br />

Autori:<br />

mr Pavle Vuletić, dr Slavko Gajin<br />

2009. god<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

1<br />

Ograničenje <strong>deljenih</strong> <strong>medijuma</strong><br />

• Habovi i ripiteri<br />

– L1 uređaji - rade na fizičkom nivou<br />

– ne dele mrežu u odvojene kolizione domene<br />

– povećavaju veličinu mrežnog segmenta<br />

• Povećava se verovatnoća da dođe do kolizije<br />

• Performanse mreže opadaju<br />

• Limit propusnog opsega - do 30%, nakon toga naglo pada usled<br />

učestalih kolizija<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

2<br />

1


Kolizioni domeni<br />

• Kolizioni domen:<br />

– skup uređaja povezanih na lokalnu računarsku mrežu i<br />

<strong>medijuma</strong> između njih u kojem kada jedan uređaj pošalje neki<br />

okvir, taj okvir dolazi do svih ostalih računara u datom skupu<br />

• Primeri:<br />

– jedan koaksijalni Ethernet segment sa pripadajućim računarima<br />

– hab sa povezanim računarima<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

3<br />

Bridževi<br />

• Razdvajaju LAN mrežu na L2 nivou, na više kolizionih domena<br />

• Svaki port bridža je u drugom kolizionom domenu<br />

• Propuštaju pakete samo kada je odredišta na drugoj strani bridža (u drugom<br />

kolizionom domenu)<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

4<br />

2


Bridževi<br />

• Kada se paket prenosi iz jednog kolizionog domena u drugi<br />

– mogućnost nastanka kolizije u oba domena<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

5<br />

Svičevi<br />

• Bridž - LAN mreža sa više koaksijalnih segmenata - više se ne koristi<br />

• Hub - višeportni ripiter, L1 nivo - više se ne koristi<br />

• Svič – Višeportni bridž, L2 nivo – koristi se u modernim LAN mrežama<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

6<br />

3


Svičevi<br />

• Svičevi omogućavaju istovremene odvojene puteve i prenosa<br />

podataka između različitih parova izvorišta i odredišta !<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

7<br />

Svičevi<br />

• Mikrosegmentacija<br />

– na svaki port sviča vezan samo jedan uređaj, ako taj uređaj nije hab<br />

• Ethernet svičevi - uobičajena realizacija modernih LAN mreža<br />

• “Bridž” i “Bridžing” se i dalje koriste kao termini koji označavaju<br />

uređaje i način rada na L2 nivou<br />

• Ne postoji više ograničenje vezano za broj segmenata koji se mogu<br />

povezati (jer nema kolizije)<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

8<br />

4


Koliko ima kolizionih domena <br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

9<br />

Half Duplex<br />

• Half Duplex<br />

– Režim prenosa paketa po deljenom medijumu<br />

– Mogućnost slanja podataka samo u jednom smeru u jednom trenutku<br />

– Samo jedna stanica šalje podatke, sve ostale primaju<br />

– Stanica koja šalje podatke lokalno ih i prima i prati da li dolazi do kolizije<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

10<br />

5


Full Duplex<br />

• Full Duplex<br />

– Režim prenosa paketa po direktnim veze - Point-to-Point<br />

– Istovremeno slanje i primanje podataka<br />

– Nema kolizije – put propusni opseg u oba smera<br />

• Svičevi omogućavaju full duplex režim rada<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

11<br />

Pregled Ethernet tehnologija<br />

Topologija medijum<br />

Uređaji Duplex<br />

Bus<br />

Zvezda<br />

koaks.<br />

UTP, STP, FTP<br />

min. kateg,<br />

Ethernet<br />

10BASE-5 X X X X X<br />

10BASE-2 X X X X X<br />

10BASE-T X X 3 X X X X<br />

100BASE-TX X X 5e X X X X<br />

100BASE-FX X X X X<br />

1000BASE-T X X 5e X X<br />

1000BASE-SX X X X X<br />

1000BASE-LX X X X X X<br />

10GBASE-LX4 X X X X<br />

MM FO<br />

SM FO<br />

Ripiteri<br />

Hab<br />

Bridž<br />

Svič<br />

half-duplex<br />

full-duplex<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

12<br />

6


Princip rada bridževa i svičeva<br />

• Transparentni bridžing je definisan 802.1d standardom<br />

– “transparentno”<br />

• hostovi ne znaju za postojanje bridževa<br />

• ne zahteva se konfiguracija hostova pri povezivanju na svičeve<br />

• Svaki bridž/svič ima bridžing tabelu<br />

– MAC adresa hosta<br />

– broj porta sa koga pristižu okvir<br />

• Na osnovu bridžing tabele bridž zna koji se host nalazi na kom<br />

segmentu<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

13<br />

Princip rada bridževa i svičeva<br />

• Pet procesa bridžinga:<br />

– Learning<br />

– Flooding<br />

– Forwarding<br />

– Filtering<br />

– Aging<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

14<br />

7


Learning<br />

• Početno stanje po uključenju bridža<br />

– bridžing tabela je prazna<br />

• Prikupljanje informacija – Learning<br />

– Hostivi generišu saobraćaj i emituju okvire<br />

– bridž prima okvire<br />

– bridž u bridžing tabelu upisuje:<br />

• izvorišnu MAC adresu is zaglavlja okvira (source MAC)<br />

• identifikator porta na koji je okvir pristigao<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

15<br />

Flooding<br />

• Ukoliko se odredištna МАС iz okvira ne nalazi u bridžing tabeli<br />

– Bridž ne zna na kome se segmentu okvir nalazi<br />

– Okvir se prosleđuje na sve portove bridža, sem na prijemni port<br />

• Okvir je nepromenjen, iako se šalje svim hostovima<br />

– odredištna MAC adresa nije broadcast adresa (FFFF.FFFF.FFFF)<br />

• Odredišni host<br />

– prepoznaje svoju MAC adresu kao odredište u zaglavlju okvira<br />

– prima okvir<br />

• Ostali hostovi odbacuju okvir na nivou mrežne kartice<br />

• Očekuje se da će odredišni računar da odgovori pošiljaocu<br />

– taj okvir će proći kroz bridž<br />

– bridž će da nauči<br />

• Takođe, kada je bridžing tabela puna, paketi se šalju na sve izlaze<br />

bridža, što može da se desi ukoliko dođe do nekog od napada na<br />

mrežni uređaj.<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

16<br />

8


Forwarding<br />

• Ukoliko se odredištna МАС iz okvira nalazi u bridžing tabeli i uparena<br />

je sa različitim portom u odnosu na port sa koga je stigao okvir:<br />

– bridž zaključuje da su izvorišni i odredišni hostovi na različitim segmentima<br />

– okvir se prosleđuje samo odgovarajući port i bridžing tabele, kome<br />

odgovara odredištna MAC adresa<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

17<br />

Filtering<br />

• Ukoliko se odredištna МАС adresa iz okvira nalazi u bridžing tabeli i<br />

uparena je sa portom bridža sa koga je stigao okvir:<br />

– bridž zaključuje da su izvorišni i odredišni hostovi na istom segmentu<br />

– ne propušta okvir na ostale portove – filtriranje<br />

• Propuštanje okvira na jedan port, a blokiranje na drugim se odnosi na<br />

Forwarding proces, a ne na Filtering<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

destination<br />

source<br />

18<br />

9


Aging<br />

• Ulazi u bridžing tabeli posle određenog vremena zastarevaju<br />

• Ukoliko sa određene MAC adrese:<br />

– nema nikakvog saobraćaja (tipično 2 minuta), odgovarajući red iz tabele<br />

se briše<br />

– pristigne okvir, tajmeri se resetuju i ne dolazi do brisanja<br />

• Potreba<br />

– da ne bi došlo do prepunjavanja tabele<br />

– da ne bi došlo do pojave netačnih podataka ukoliko se neki uređaj<br />

premešta sa jednog na drugi port bridža<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

19<br />

Primer rada bridža<br />

A ==> B<br />

• Tabela prazna<br />

• A šalje okvir za B<br />

• Adresa A se upisuje u tabelu, port 1 (learning)<br />

• Adresa B nije u tabeli, bridž ne zna na kom portu je B<br />

• Bridž prosleđuje<br />

okvir na ostale portove<br />

(flooding)<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

20<br />

10


Primer rada bridža<br />

B ==>A<br />

• Samo B odgovara na flooding<br />

• B šalje odgovor za A, koji stiže i na port 1 bridža<br />

• Adresa B se upisuje u tabelu, port 1 (learning)<br />

• Adresa A je u tabeli, pridružena portu 1<br />

• Bridž zaključuje da su<br />

A i B na istom segmentu<br />

• Okvir se ne prosleđuje<br />

na ostale portove<br />

(filtering)<br />

• A prima okvir<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

21<br />

Primer rada bridža<br />

A ==> C<br />

• A šalje paket za C<br />

• Adresa C nije u tabeli, bridž ne zna na kom je portu C<br />

• Bridž prosleđuje okvir na ostale portove (flooding)<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

22<br />

11


Primer rada bridža<br />

C ==> A<br />

• Samo C odgovara na flooding<br />

• C šalje paket (odgovor) za A<br />

• Adresa C se upisuje u tabelu, pridružena portu 2 (learning)<br />

• Adresa A je u tabeli, pridružena portu 1<br />

• Bridž prosleđuje<br />

okvir na port 1 za A<br />

(forwarding)<br />

• A prima okvir<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

23<br />

Primer rada bridža<br />

D ==> C<br />

• D šalje okvir za C<br />

• Adresa C u tabeli, bridž zna da je C na portu 2<br />

• Adresa D se upisuje u tabelu, pridružena portu 2 (learning)<br />

• Bridž zaključuje da su D i C na istom segmentu<br />

• okvir se ne prosleđuje<br />

(filtering)<br />

• C prima okvir<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

24<br />

12


Korišćenje svičeva<br />

• Način prenosa okvira po vezi<br />

– full duplex ili half duplex<br />

• Kašnjenje - način prenosa paketa unutar sviča<br />

• Brzine portova<br />

– fiksne ili auto-negotioation<br />

– simetrično i asimetričnp<br />

• Vrsta <strong>medijuma</strong><br />

– UTP i optika<br />

• Način povezivanja uređaja<br />

– ukršteni i neukršteni UTP kablovi<br />

– paralelne veze – EtherChannel<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

25<br />

Način prenosa okvira po vezi<br />

• Full Duplex<br />

– samo u point to point vezama<br />

– nema mogućnosti da dođe do kolizije, pa ne postoje ni kolizioni<br />

domeni<br />

– svičevi sa UTP vezama – default režim rada<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

26<br />

13


Kašnjenje u LAN mreži<br />

• Kašnjenje - vreme od trenutka kada se pošalje prvi bit<br />

nekog okvira do trenutka kada taj bit stigne do svoje<br />

destinacije.<br />

• Neki uzroci za nastajanje kašnjenja u mrežama:<br />

– Kašnjenje u medijumu usled konačne brzine<br />

prostiranja signala kroz medijume<br />

– Kašnjenja usled procesiranja okvira i paketa u<br />

mrežnim uređajima<br />

– Kašnjenje usled čekanja na neku informaciju u okviru<br />

ili paketu na osnovu koje se okvir prosleđuje (npr. da<br />

stigne destinaciona adresa na osnovu koje se okvir<br />

prosleđuje)<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

27<br />

Načini prosleđivanja okvira u sviču<br />

Store and Forward<br />

Svič prima ceo okvir, proverava FCS<br />

i prosleđuje ga na izlazni port<br />

– Najveće kašnjenje<br />

Cut-Through<br />

Svič počinje prosleđivanje čim dobije<br />

destinacionu MAC adresu<br />

(FastForward)<br />

– Nema provere greške u okviru<br />

Fragment free<br />

Svič počinje prosleđivanje nakon<br />

primljenih prvih 64 okteta – slot time<br />

– minimalna veličina okvira za<br />

detekciju kolizija.<br />

– Kompromis između prethodna<br />

dva načina prosleđivanja – nešto<br />

veće kašnjenje nego u Cut-<br />

Through, ali manja verovatnoća<br />

da će okvir biti neispravan usled<br />

kolizije<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

28<br />

14


Brzine portova<br />

• Auto-negotiation<br />

– svič i povezan uređaju automatski uspostavljaju vezu na najvećoj<br />

mogućoj brzini koju podržavaju<br />

– Oznaka: 10/100/1000BASE-T<br />

• Simetrično prosleđivanje:<br />

– port sa kojeg dolazi okvir i port na koji odlazi okvir su iste brzine<br />

• Asimetrično prosleđivanje:<br />

– port sa kojeg dolazi okvir i port na koji odlazi okvir su različite<br />

brzine<br />

– primer:<br />

• svič sa 24 100BAST-TX i 2 1000BASE-T porta<br />

• 100 Mbps portovi za povezivanje klijentskih računara<br />

• 1 Gbps portovi za povezivanje servera ili na centralni LAN svič -<br />

uplink veze<br />

– Store-and-forward mora da se koristi kod asimetričnog prosleđivanja<br />

• Da bi se ostvarila maksimalna brzina prosleđivanja gotovo sve<br />

funkcije sviča su realizovane specijalizovanim hardverom (ASIC<br />

čipovi)<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

29<br />

Način povezivanja<br />

• UTP patch kablovima<br />

– Povezivanje Ethernet portova uređaja<br />

• Povezivanje UTP parica na konektore i utičnice određeno sa dve<br />

varijante standarda TIA/EIA 568: T568A i T568B<br />

• Dve vrste UTP peč kablova<br />

– Neukršteni kablovi (Straight-Through)<br />

– Ukrišteni kablovi (Corssover)<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

30<br />

15


Neukršteni kablovi - Straight-Through<br />

• Povezivanje krajnjih uređaja (hostova) na svič<br />

• Svičevi i habovi<br />

– signale primaju po parici (1,2), a šalju po parici (3,6)<br />

• Hostovi (računari, štampači, ruteri itd.)<br />

– signale šalju po parici (1,2), a primaju po parici (3,6)<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

31<br />

Neukršteni kablovi - Straight-Through<br />

• Uparene parice na oba kraja<br />

– parica (1,2) povezana na (1,2)<br />

– parica (3,6) povezana na (3,6)<br />

• Dve mogućnosti<br />

– T568A na oba kraja ili<br />

– T568B na oba kraja<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

32<br />

16


Ukršteni kablovi - Crossover<br />

• Povezivanje istorodnih uređaja<br />

– host/ruter-host/ruter, svič/hab-svič/hab<br />

• Da bi se uparile parice za slanje i prijem signala, parice<br />

na suprotnim krajevima se moraju “ukrstiti”:<br />

– parica (1,2) povezana na (3,6)<br />

– parica (3,6) povezana na (1,2)<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

33<br />

Ukršteni kablovi - Crossover<br />

• T568A na jednom kraju i<br />

T568B na drugom kraju<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

34<br />

17


Straight-Through i Crossover<br />

• Neukršteni kablovi (Straight-Through):<br />

– svič-ruter, svič-host, hab-ruter, hab-host<br />

• Ukršteni kablovi (Crossover) :<br />

– svič-svič, hab-hab, hab-svič, ruter-ruter, host-host, ruter-host<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

35<br />

Način povezivanja<br />

• EtherChannel<br />

– paralelne Ethernet veze koje se ponašaju kao jedna logička veza<br />

– omogućava istovremeno paraleno korišćenje više portova i veza<br />

– multipliciranje efektivne brzine veze<br />

– prevazilašenje mogućeg zagušenja<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

36<br />

18


L3 svičevi<br />

• Layer 3 svičevi - svičevi sa mogućnošću rutiranja<br />

– hardversko rutiranje na L3 nivou – velike brzine<br />

– ostale napredne osobine rutera – Security, QoS (Quality of Services),<br />

praćenje tokova...<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

37<br />

Spanning-Tree protokol (STP)<br />

• STP - Spanning-Tree protokol<br />

– protokol uklanjanja petlji na L2 nivou u LAN mrežama<br />

– IEEE 802.1d<br />

• Petlje u LAN mrežama se javljaju usled uvođenja redundatnih veza<br />

• Redundantne veze se uvode da bi mreža bila otpornija na otkaze<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

38<br />

19


Bridžing petlje<br />

• Paketi mogu da kruže<br />

neograničeno, jer nema polja za<br />

kontrolisanje “životnog veka”<br />

okvira<br />

(npr. “Time-To-Live” polje kod IP<br />

paketa)<br />

Станица А<br />

• Rešenje:<br />

Petlje se moraju ukinuti tako što se<br />

redundantna veza privremeno<br />

isključuje (disable)<br />

Станица Б<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

39<br />

Bridžing petlje<br />

Tri manifestacije problema:<br />

• Broadcast storm<br />

– brodkast okviri neograničeno kruže u petlju u oba pravca<br />

• Nestabilnost bridžing tabela<br />

– kruženje okvira uzrokuje pogrešne upise u bridžing tabelu<br />

– okviri se šalju na pogrešnu stranu<br />

• Dupliranje pristiglih okvira<br />

– kao posledica kružnenja paketa u oba smera, dupli unikast<br />

paketi mogu da pristignu do odredišta<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

40<br />

20


Broadcast storm<br />

• Bob šalje brodkast okvir<br />

• SW3 prosleđuje okvir na oba porta (Gi0/2, Gi0/1)<br />

• Brodkasat paketi se prosleđuju na sve ostale portove<br />

• Paket se prosleđuje do SW2, koji ga prosleđuje do SW1, zatim nazad do<br />

SW3, pa ponovo do SW2 itd.<br />

• Isto se događa u drugom smeru: SW3, SW1, SW2, SW3...<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

41<br />

Nestabilnost bridžing tabela<br />

• Bob šalje brodkast okvir do SW3, koji je pristigao na port Fa0/13<br />

• SW3 tabela: 0200.3333.3333 – Fa0/13<br />

• Okvir se prosleđuje do SW2, SW1, i nazad do SW3<br />

• Okvir poslat od Boba je pristigao na port Gi0/1 sviča SW3<br />

• SW3 tabela: 0200.3333.3333 – Gi0/1<br />

• Okvir nastavlja da kruži, a u tabeli SW3 je pogrešan podatak<br />

• Drugi okviri za Boba neće se proslediti na pravi port Fa0/13, već na Gi0/1<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

42<br />

21


Dupliranje pristiglih okvira<br />

• Bob šalje unikast okvir za Larry-ja<br />

• SW3 nema Larry-jevu MAC adresu u bridžing tabeli<br />

• SW3 šalje kopije okvir na sve ostale portove (flooding)<br />

• Jedan okvir se prosleđuje od SW3 do SW2 i SW1 do odredišta<br />

• Drugi okvir se proslećuje od SW3 do SW1 do odredišta<br />

• Larry dobija dva identična okvira<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

43<br />

Uklanjanje petlji<br />

Rešenje:<br />

• Sve petlje moraju da se ukinu tako što se određeni linkovi blokiraju, ali da<br />

se zadrži potpuna povezanost<br />

• SPT blokira pojedine portove i na taj način ukida petlje<br />

– (1) i (2) – SW3 ne šalje brodkast na Gi0/2 jer je blokiran<br />

– (3) – SW1 prosleđuje brodkast pakete na ostale portove<br />

– (4) – SW2 šalje okvire prema SW3.Gi0/2, ali se oni ignorišu<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

44<br />

22


Spanning-Tree Protocol<br />

• Osnovni cilj SPT je stvaranje logičke topologije stabla (bez petlji) u<br />

stacionarnom stanju<br />

– portovi stabla se stavljaju u stanje prosleđivanja paketa – Forwarding state<br />

– ostali portovi koji zatvaraju petlje se blokiraju – Blocking state<br />

• Parametri:<br />

Bridge ID<br />

– identifikacija sviča (bridža)<br />

– dva polja (8 bajtova): Bridge Priority (2 bajta), MAC (6 bajtova)<br />

– prioritet se može setovati i forsirati određeni svič da bude root<br />

Port Cost<br />

– celobrojna vrednost pridružena portu<br />

– ista za uparene portove za point-to-point vezama i deljenim segmentima<br />

– vrednost se određuje po formuli: 1000Mbps/Bandwidth<br />

Path Cost<br />

– suma svih Port Cost vrednosti prijemnih portova na putu od izvora do<br />

odredišta (računa se jedan Port Cost po vezi, a ne na oba porta)<br />

– određuje metriku putanja – za odlučivanje koja putanja je bolja<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

45<br />

Bridge Protocol Data Unit (BPDU)<br />

• Svičevi razmenjuju informacije preko BPDU poruka<br />

• BPDU se šalje samo susednim svičevima<br />

• Hello BPDU – najznačajniji tip BPDU poruka<br />

• Polja Hello BPDU:<br />

– Root Bridge ID<br />

– Bridge ID pošiljaoca<br />

– Path Cost od pošiljaoca do root bridža<br />

– tajmeri - Hello timer, MaxAge timer, Forward Delay timer<br />

• Port Cost<br />

Brzina IEEE Cost<br />

10 Mbps 100<br />

100 Mbps 10<br />

1 Gbps 1<br />

10 Gbps 1<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

Revidirani<br />

IEEE Cost<br />

100<br />

19<br />

4<br />

2<br />

46<br />

23


Aktivnosti STP<br />

SPT proces:<br />

1) Izbor root bridža<br />

-svič sa najmanjom vrednošću Bridge ID<br />

2) Izbor root portova (RP)<br />

- portovi koji pripadaju stablu i vode prema root sviču<br />

3) Izbor designated portova (DP)<br />

- portovi koji pripadaju stablu i vode dalje od root sviča<br />

4) Blokiranje preostalih portova<br />

- portovi koji ne pripadaju stablu – pripadaju ukinutim granama<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

47<br />

Izbor root bridža<br />

• Root Bridž – svič sa najmanjom vrednošću Bridge ID<br />

• Inicijalno<br />

– svičevi nemaju informacije o drugim svičevima i njihovim identifikacijama<br />

– svaki svič nominije sebe za root bridž – oglašava Hello PBDU poruku sa<br />

svojom identifikacijom u polju root bridge ID<br />

• Svič kada primi poruku sa većom vrednošću root bridge ID:<br />

– nastavlja da oglašava sebe kao kandidata za root bridž<br />

• Svič koji primi poruku sa manjom vrednošću root bridge ID:<br />

– prestaje da oglašava sebe kao kandidata za root bridž<br />

– počinje da oglašava primljenu vrednost za root bridge ID<br />

• Posle izvesnog vremena svi svičevi će da se usaglase oko najmanje<br />

vrednosti root bridge ID, koji postaje root bridž<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

48<br />

24


Izbor root bridža<br />

• Oglašavanje Root Bridge ID<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

49<br />

Izbor root bridža<br />

• Oglašavanje Path Cost do Root bridža<br />

– Root bridž nastavlja da šalje Hello poruke<br />

– Ostali svičevi re-emituje Hello poruke i na Path Cost dodaju Port<br />

Cost od porta sa kog je poruka primljena<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

50<br />

25


Izbor root portova<br />

• Svič za svaki svoj port na Port Cost dodaje Path Cost iz poruka koja<br />

je primljena na taj port – dobija se Path Cost od svakog porta do<br />

root bridža<br />

• root port (RP) – na nivou sviča<br />

– port koji prima najmanju vrednost Path Cost do root bridža<br />

RP<br />

RP<br />

DP<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

51<br />

Izbor designated portova<br />

• Designated port - DP – na nivou segmenta<br />

– port koji oglašava najmanji Path Cost do root bridža<br />

(port na segmentu najbliži root bridžu)<br />

• Svi portovi root bridža su DP<br />

DP<br />

DP<br />

RP<br />

DP<br />

RP<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

52<br />

26


Blokiranje preostalih portova<br />

• RP i DP se stavljaju u Forwarding state – prosleđuju okvire<br />

• Svi ostali aktivni portovi se stavljaju u Blocking state - blokirani portovi (BP)<br />

– okviri se ne prosleđuju na link preko BP (out)<br />

– okviri pristižu sa linka na BP (in), ali se odbacuju<br />

(osim BPDU poruke koje se osluškuju)<br />

• Disabled portovi - nepovezani portovi, ne rezmatraju se (Disabled state)<br />

DP<br />

DP<br />

RP<br />

DP<br />

RP<br />

BP<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

53<br />

Aktivnosti STP<br />

SPT proces:<br />

1) Izbor root bridža<br />

– bridž sa najmanjom vrednosti Bridge ID<br />

– svi portovi root bridža se stavljaju u Forwarding state<br />

2) Izbor root portova (RP)<br />

– svaki bridž koji nije root, mora da ima najviše jedan root port<br />

– RP sviča je port koji ima najmanji path cost do root bridža<br />

– RP određuju najbolju putanje do root bridža, prema path cost metrici, tzv.<br />

“administrativna distanca”<br />

– RP se stavljaju u Forwarding state<br />

3) Izbor designated portova (DP)<br />

– bira se na svakom segmentu (deljenom ili point-to-point)<br />

– DP na segmentu je port koji oglašava najmanji Path Cost do root bridža<br />

– Ako su najbolji kandidati imaju isti Path Cost, bira se port na sviču sa<br />

manjim Bridge ID<br />

– Ako su najbolji kandidati portovi istog sviča (povezani preko haba) bira se<br />

port sa manjim internim indeksom<br />

– DP se stavljaju u Forwarding state<br />

4) Blokiranje preostalih portova<br />

– svi ostali portovi su blokirani portovi (BP)<br />

– BP se stavljaju u Blocking state<br />

54<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

27


STP - Primer<br />

Cost 10<br />

F<br />

ROOT<br />

BID=1MACA<br />

BRIDGE<br />

F<br />

Cost 10<br />

Cost 0 Cost 0<br />

R<br />

DP<br />

F<br />

Cost 10 F<br />

Cost 10<br />

BID=2MACB<br />

BID=3MACC<br />

Cost F 20 Cost 20B<br />

Cost 10<br />

R<br />

NDP<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

55<br />

STP konvergencija<br />

• STP konvergencija - promena topologije<br />

• Tri tajmera:<br />

– Hello tajmer – period oglašavanja Hello poruke od strane Root bridža –<br />

2 sek<br />

– Max Age tajmer – koliko se čeka, u slučaju da sviče ne primi Hello<br />

poruku, dok se ne pokrene novi proces uspostavljanja STP topologije<br />

stabla – 10 x Hello period<br />

– Forward Delay – vreme čekanja dok port ne pređe iz stanja blokiranja u<br />

stanje prosleđivanja (Forwarding state) – 15 sek<br />

• Stacionarno stanje<br />

– Root bridž emituje Hello poruku svake 2 sekund (Hello tajmer)<br />

– Svi svičevi na sve svoje DP re-emituju Hello poruku sa dva izmenjena<br />

polja: ID pošiljaoca i Path Cost (Root Bridge ID ostaje isti)<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

56<br />

28


STP konvergencija<br />

• SW3 prestaje da dobija Hello od SW1 preko Gi0/1<br />

• SW3 sve vreme dobija Hello od SW2 preko Gi0/2, ali ne i druge okvire<br />

• Nakon Max Age vremena (10x2 sek) SW3 bira novi RP - Gi0/2<br />

• Novi RP i dalje blokiran još neko vreme da ne dođe do privremenih petlji<br />

RP<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

57<br />

STP konvergencija<br />

• Sprečavanje privremenih petlji tokom promene stanja<br />

uvode se dva nova stanja:<br />

– Listening state<br />

• privremeno (tranziociono) stanje<br />

• ne prenose se okviri<br />

• birsanje nevažećih MAC ulaza u bridžing tabeli<br />

• Forward Delay tajmer (15 sek)<br />

– Learning state<br />

• privremeno (tranziociono) stanje<br />

• ne prenose se okviri<br />

• svič počinje da uči MAC adrese i formira validnu bridžing tabelu<br />

• Forward Delay tajmer (15 sek)<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

58<br />

29


STP konvergencija<br />

• Dijagram tranzicije stanja:<br />

– početno stanje – Blocking<br />

Listening<br />

Blocking<br />

Learning<br />

Forwarding<br />

• Ukupno vreme konvergencije – 50 sek<br />

– odsustvo Hello poruka (Max Age tajmer) – 20 sek<br />

– Listening stanje (Forward Delay tajmer) – 15 sek<br />

– Learning stanje (Forward Delay tajmer) – 15 sek<br />

• 50 sekundi je dugačak period prekida rada LAN mreže<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

59<br />

STP opcije - EtherChannel<br />

• EtherChannel<br />

– osim povećanja kapaciteta linka, koristi i kod stabilnosti STP<br />

– ako otkaže jedna veza, ne narušava se STP stablo<br />

– sve veze moraju da se prekinu, da bi se pokrenula STP<br />

kovergencija<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

60<br />

30


STP opcije – PortFast<br />

• PortFast<br />

– STP se inicijalno sprovodi na svim portovima, čak i na onim na<br />

kojima nisu povezani svičevi, već drugi uređaji – access portovi<br />

– kada se uključi računar, na tom portu dolazi do konvergenicije:<br />

• ulazi se Listening i Learning stanje<br />

• čeka se 30 sek, da bi se sprečile petlje kojih nema – nepotrebno !<br />

– portovi se mogu konfigurisati da odmah pređu u forwarding<br />

stanje, kada smo sigurni da ne petlji<br />

– tipično se postavlja za access portove – npr. klijentske računare<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

61<br />

STP opcije - Security<br />

• STP Security<br />

– Scenario:<br />

• korisnik mođe da poveže svoj svič sa postavljenim najboljim<br />

(najmanjim) prioritetom na druga dva sviča i postane root svič<br />

– neoptimalna struktura stabla van kontrole administratora<br />

– kroz ovaj root svič prolaz veći deo saobraćaja, koji se može<br />

prisluškivati – npr. otkrivanje lozinki<br />

– Zaštita:<br />

• BPDU Guard<br />

– na access portovima se ne očekuju BPDU okviri<br />

– port se stavlja zabranjuje (disabling) ako se na njega prime BPDU okviri<br />

– port se aktivira kada prestane da prima BPDU okvire<br />

– primenjuje se u paru sa PortFast tehnikom<br />

• Root Guard<br />

– na portu se dozvoljava prijem BPDU okvira, ali se zabranjuje prijem<br />

BPDU okvira sa boljom Bridge ID vrednošću<br />

– sprečava se da se na tom portu javi bolji kandidat za root svič<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

62<br />

31


STP - osnovni problemi<br />

• Spora konvergencija<br />

– 50 sekundi – osnovni problem !<br />

• Nema load-balancing-a<br />

– koristi se samo jedan link, druge veze su blokirane<br />

• Neoptimalne putanje saobraćaja<br />

– ako se ne postavi prioritet u bridge ID, root će biti svič sa<br />

najmanjom MAC adresom<br />

– npr. periferni svič može postati root i saobraćaj će da se<br />

preusmeri na periferiju LAN mreže topologiji, a ne preko<br />

optimalne fizičke topologije<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

63<br />

802.1w - Rapid Spanning Tree Protocol<br />

(RSTP)<br />

• Ubrzava konvergenciju STP – manje od 10 sek.<br />

• Cisco proprietary protokol – implementiran na Cisco<br />

svičevima<br />

• Sličan STP, ali unapređena verzija<br />

• Novi koncepti:<br />

– različiti tipovi veza (link type, edge type)<br />

– nove vrste portova (alternate, backup)<br />

– redefinosano stanje portova (izbačen Listening state)<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

64<br />

32


RSTP – tipovi veza<br />

• Link type – veze između svičeva<br />

– Link Type Point-to-Point – direktne veze između svičeva<br />

– Link Type Shared – veza preko deljenog segmenta (haba)<br />

• Edge Type – veze između sviča i krajnjih uređaja (hostova)<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

65<br />

RSTP – tipovi veza<br />

• RSTP ne pravi razliku između Link Type Point-to-Point i Shared<br />

• RSTP ubrzava konvergenciju za Link Type Point-to-Point i Edge<br />

Type<br />

• RSTP ne ubrzava konvergenciju za Link Type Shared<br />

– habovi se ipak retko koriste u modernim LAN mrežama, pa ovo nije<br />

ozbiljan problem<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

66<br />

33


RSTP – nove vrste portova<br />

• Na isti način se vrši izbor RP i DP<br />

• Alternate port<br />

– alternativni root port, najbolji posle RP<br />

– spreman da preuzme ulogu RP u slučaju da RP prestane da dobija<br />

Hello poruke<br />

• Backup port<br />

– alternativni designated port (DP), najbolji posle DP<br />

– samo kada je svič povezan sa više veza na hab – redak slučaj<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

67<br />

RSTP kovergencija<br />

• Promena topologije<br />

– prekid pojedinih veza - prestanak pristizanja Hello paketa<br />

– dodavanje veza – generišu se novi Hello paketi<br />

• RSTP se različito ponaša u zavisnosti od vrste veze<br />

• Edge Type<br />

– STP veze do sviča i hostova tretira na isti način kao i veze između<br />

svičeva – povezani računar će da prođe kroz proces STP kovergencije<br />

od 50 sek.<br />

– PortFast (Cisco proprietary) - portovi na koje su vezani hostovi ne<br />

moraju da sprovode Spanning Tree, već se konfigurišu da odmah uđu u<br />

Forwarding stanje<br />

– RSTP koristi PortFast mehanizam na Edge Type vezama<br />

– Manuelno se konfiguriše na pojedinim porovima<br />

• Link Type Shared<br />

– RSTP se ponaša isto kao STP<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

68<br />

34


RSTP kovergencija<br />

• Link Type Point-to-Point – nekoliko unapređenja konvergencije<br />

MaxAge<br />

– STP koristi 10xHello interval – 20 sek.<br />

– RSTP koristi 3xHello interval – 6 sek.<br />

Aktivna komunikacijia svičeva tokom procesa konvergencije<br />

– STP – svičevi pasivno očekuju BPDU pakete u Listening i Learning<br />

stanju (15 + 15 sek)<br />

– RSTP – ne koristi se Listening stanje, već samo Learning stanje -<br />

svičevi aktivno razmenjuju potrebne informacije i brzo odlučuju kada<br />

mogu da pređu u Forawarding stanje - obično oko 1-2 sek. za sve<br />

svičeve<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

69<br />

RSTP primer<br />

• Početno stanje - bez redundantnih veza<br />

• SW1 je root svič<br />

• Novo stanje – dodata redundanta veza između SW1 i SW4<br />

• SW1 do SW4 oglašava Hello BPDU sa boljom metrikom do root<br />

sviča nego što oglašava SW3<br />

• Ovaj link treba da se uključi,<br />

tj. port da se stavi u<br />

Forwarding stanje<br />

• Link između SW3 i SW4<br />

treba blokirati<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

70<br />

35


RSTP primer<br />

• SW4 blokira sve ostale portove (link između SW3 i SW4) da bi se<br />

sprečile petlje - sinhronizacija<br />

• SW4 i SW1 pregovaraju da SW4 postavi novi RP<br />

– razmenjuju se Proposal i Agreement poruke<br />

• Port se brzo stavlja Forwarding stanje<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

71<br />

RSTP primer<br />

• Veza između SW1 i SW4 je aktivna<br />

• Veza između SW4 i SW3 je blokirana, ali se razmenjuju BPDU<br />

• SW3 prima Hello BPDU od SW4 sa boljom metrikom do root sviča<br />

nego što oglašava SW2<br />

• SW3 odlučuje da promeni svoj RP<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

72<br />

36


RSTP primer<br />

• SW3 blokira sve portove sem porta prema SW4<br />

• SW3 i SW4 pregovaraju da SW3 postavi novi RP<br />

– razmenjuju se Proposal i Agreement poruke<br />

• Port se brzo stavlja Forwarding stanje<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

73<br />

RSTP primer<br />

• Veza između SW3 i SW4 je aktivna<br />

• Veza između SW2 i SW3 je blokirana,<br />

ali se razmenjuju BPDU<br />

• SW2 prima Hello BPDU od SW3,<br />

ali metrika do root sviča nije bolje<br />

od metrike koju direktno oglašava SW1<br />

• SW3 odlučuje da ne menja RP<br />

• Konvergencija je završena<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

74<br />

37


Dizajn LAN mreža<br />

• Prethodni koncept LAN mreža<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

75<br />

Dizajn modernih LAN mreža<br />

• Moderne LAN mreže u poslovnim zgradama i kampusima – 3 nivoa:<br />

– Access Layer – pristupni nivo za povezivanje hostova<br />

– Distribution Layer – rutirajući sloj (ruteri ili L3 svičevi)<br />

– Core Layer – centralna kičma visokih performansi<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

76<br />

38


VLAN – Virtualni LAN<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

77<br />

VLAN – Virtualni LAN<br />

• VLAN – Virtual Local Area Network<br />

– logički deli fizičku LAN mrežu na nezavisne logičke LAN mreže<br />

– segmentacija se sprovodi na osnovu funkcije i vrste posla koja se<br />

obavlja u određenim delovima<br />

• Konfigurisanje VLAN-ova se vrši na svičevima, softverski<br />

• Računari povezani u određeni VLAN nisu svesni toga u kojem su<br />

VLAN-u<br />

• Premeštanje računara u okviru jedne LAN mreže ne mora da<br />

izazove i promenu u načinu pristupa mreži<br />

– dovoljno je da se odgovarajući port postavi u odgovarajući VLAN<br />

• VLAN-ovi pružaju skalabilnost i sigurnost, po cenu malo većeg<br />

administrativnog rada<br />

• Komunikacija između VLAN-ova mora da se vrši kroz ruter kao kod<br />

različitih fizičkih LAN mreža<br />

• Enkapsulacija paketa od hostova ka svičevima je klasična –<br />

Ethernet<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

78<br />

39


Podele VLAN-ova<br />

• Statički:<br />

–Određeni port sviča se pridružuje nekom VLAN-u<br />

prilikom konfigurisanja<br />

– Više administrativnog posla, ali jednostavnije<br />

praćenje<br />

• Dinamički:<br />

– Na osnovu nekog parametra paketa saobraćaj se<br />

svrstava u određeni VLAN (MAC adresa, IP<br />

adresa,...)<br />

–Obično se konfiguriše nekim specijalizovanim<br />

softverom<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

79<br />

Prenošenje informacija o VLAN-ovima<br />

• Klasično rešene - za svaki VLAN posebna veza<br />

– Neskalabilno<br />

– Skupo – troše se portovi<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

80<br />

40


Prenošenje informacija o VLAN-ovima<br />

• Frame filtering<br />

– Prevaziđeno, komplikovano<br />

• Frame tagging<br />

– Koristi se danas standardno<br />

– Zajednička veza sa sve VLAN-ove - Trunk link<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

81<br />

Vrste portova<br />

• Trunk port – port sa 802.1Q enkapsulacijom<br />

• Access port – port sa standardnom enkapsulacijom<br />

• Vrste portova moraju da se poklope na obe strane jedne<br />

veze:<br />

– ili oba access ili oba trunk porta<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

82<br />

41


VLAN Frame Tagging<br />

• VLAN Frame Tagging –IEEE 802.1Q standard<br />

• Primenjuje se na trunk vezama<br />

– vezi između sva sviča<br />

– vezi izmešu sviča i rutera<br />

• Koristi se 802.1Q enkapsujacija<br />

– Na standardno Ethernet zaglavlje dodaje se tzv. tag - informacija o<br />

VLAN-u (VLAN ID)<br />

– Okvir je za veličinu taga veći od originalnog okvira – dodatna 4 bajta<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

83<br />

IEEE 802.1Q enkapsulacija<br />

• Poslednjih 12 bita su VLAN Identifier (VID) koji označava kom VLAN-u<br />

pripada okvir<br />

• VID može da ima vrednosti od 0 do 4095<br />

• neke vrednosti su rezervisane - 0, 1, 4095,...<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

84<br />

42


Povezivanje VLAN-ova<br />

• Povezivanje VLAN-ova se MORA obaviti preko rutera (L3 nivo)<br />

– trunk veza između sviča i rutera<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

85<br />

Fizički i logički interfejsi<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

86<br />

43


Literatura<br />

• CCENT/CCNA ICND1,<br />

official exam certification guide,<br />

Wendell Odom, Cisco Press, 2008<br />

• CCNA curriculum, Cisco<br />

• www.wikipedia.org<br />

ETF, Katedra za računarsku tehniku i informatiku<br />

87<br />

44

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!