pdf,1MB - Tehnološko-metalurški fakultet - Univerzitet u Beogradu
pdf,1MB - Tehnološko-metalurški fakultet - Univerzitet u Beogradu
pdf,1MB - Tehnološko-metalurški fakultet - Univerzitet u Beogradu
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ<br />
П О З И В<br />
Позивају се чланови Наставно-научног већа Факултета да присуствују 23. редовној<br />
СЕДНИЦИ НАСТАВНО-НАУЧНОГ ВЕЋА ФАКУЛТЕТА<br />
коју на основу члана 38. Статута факултета заказујем за: 12 h<br />
ЧЕТВРТАК 22. СЕПТЕМБАР 2011. ГОДИНЕ У У СВЕЧАНОЈ САЛИ<br />
За заказану седницу НН већа Факултета предвиђа се следећи:<br />
ДНЕВНИ РЕД:<br />
1.ОВЕРА И УСВАЈАЊЕ ЗАПИСНИКА СА 22. РЕДОВНЕ СЕДНИЦЕ НН ВЕЋА<br />
ФАКУЛТЕТА ОДРЖАНЕ НА ДАН 12. 7. 2011. године<br />
2. НАСТАВНА ПИТАЊА<br />
Известилац: Проф. др Александра Перић-Грујић, продекан<br />
Прилог: Материјал<br />
2.1. Списак дипломираних студената од 4. 7. 2011. до 9. 9. 2011.<br />
2.2. Списак студентат који су одбранили завршни рад<br />
2.3.Пријављени дипломски радови<br />
2.3.1 Образложења тема дипломских радова<br />
2.4. Пријављени дипломски радови (студенти уписани шк. 2005/06.)<br />
2.4.1 Образложења тема дипломских радова (студенти уписани шк. 2005/06.)<br />
2.5. Пријављени завршни радови<br />
2.5.1 Образложење тема завршних радова<br />
2.6. Пријављени завршни мастер радови<br />
2.6.1 Образложења тема завршних мастер радова<br />
2.7. Докторске дисертације<br />
2.8. Именовање Комисија за завршни испит студената докторских студија<br />
2.9. Предлог календара наставе и испита за шк. 2011/2012. год.<br />
2.10. Анализа успеха на I години студија студената уписаних по наставном плану и програму<br />
из 2008. год.<br />
2.11. Информација о опредељењу за студијске програме студената уписаних по наставном<br />
плану и програму из 2008. год.<br />
2.12. Предлог одлуке о условима за упис у шк. 2011/12 год. студената уписаних по старом<br />
Закону<br />
3. КАДРОВСКА ПИТАЊА<br />
Известилац: Проф. др Бојана Обрадовић<br />
3.1. Извештај Комисије референата за избор у научно-истраживачко звање<br />
3.2. Именовање Комисије референата за писање Извештаја за избор у научно-истраживачка<br />
звања<br />
3.3. Давање сагласности наставницима ТМФ за ангажовање на другим факултетима<br />
3.4. Давање сагласности за ангажовање наставника са других факултета на ТМФ-у<br />
4. ПИТАЊА, ПРЕДЛОЗИ И ИНИЦИЈАТИВЕ<br />
5. ТЕКУЋА ПИТАЊА<br />
ПРЕДСЕДНИК НН ВЕЋА ФАКУЛТЕТА<br />
Проф. др Иванка Поповић, с.р.
2 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
З А П И С Н И К<br />
са 22. редовне седнице Наставно- научног већа, одржане 12. јула 2011. год. у 12 часова у<br />
Свечаној сали.<br />
Седници су присуствовала 32 члана Већа. Одсутни: Дејан Полети, Владета Јововић, Зорица<br />
Кнежевић-Југовић, Драган Митраковић, Рајко Шашић, Душан Грозданић, Љиљана Мојовић,<br />
Шћепан Ушћумлић и Ђорђе Јанћковић. Осим чланова Већа седници су присуствовали:<br />
Зорка Гиљен, шеф службе за наставно- студентске послове и Миља Дачић, референт за<br />
наставно- студентске послове<br />
На предлог декана проф. др Иванке Поповић, за ову седницу је прихваћен следећи<br />
ДНЕВНИ РЕД:<br />
1.ОВЕРА И УСВАЈАЊЕ ЗАПИСНИКА СА 21. РЕДОВНЕ СЕДНИЦЕ НН ВЕЋА<br />
ФАКУЛТЕТА ОДРЖАНЕ НА ДАН 23. 6. 2011. године<br />
2. НАСТАВНА ПИТАЊА<br />
Известилац: Проф. др Александра Перић-Грујић, продекан<br />
Прилог: Материјал<br />
2.1. Списак дипломираних студената од 13. 06. 2011. до 04.07. 2011.<br />
2.2. Списак студентат који су одбранили завршни рад<br />
2.3.Пријављени дипломски радови<br />
2.3.1 Образложења тема дипломских радова<br />
2.4. Пријављени дипломски радови (студенти уписани шк. 2005/06.)<br />
2.4.1 Образложења тема дипломских радова (студенти уписани шк. 2005/06.)<br />
2.5. Пријављени завршни радови<br />
2.5.1 Образложење тема завршних радова<br />
2.6. Пријављени завршни мастер радови<br />
2.6.1 Образложења тема завршних мастер радова<br />
2.7. Магистарске тезе<br />
2.8. Докторске дисертације<br />
2. 9. Именовање Комисија за завршни испит студената докторских студија<br />
3. КАДРОВСКА ПИТАЊА<br />
Известилац: Проф. др Бојана Обрадовић<br />
3.1. Извештај Комисије референата за избор у научно-истраживачко звање<br />
3.2. Именовање Комисије референата за писање Извештаја за избор у научно-истраживачка<br />
звања<br />
3.3 Давање сагласности наставницима ТМФ за ангажовае на другим факултетима<br />
4. ПИТАЊА, ПРЕДЛОЗИ И ИНИЦИЈАТИВЕ<br />
5. ТЕКУЋА ПИТАЊА<br />
Тачка 1.<br />
Записник са 21. редовне седнице НН већа одржане 23. 6. 2011. је усвојен једногласно (као у<br />
материјалу).
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 3<br />
Тачка 2.<br />
Известилац по наставним питањима била је проф. др Александра Перић-Грујић, продекан за<br />
наставу.<br />
2.1. НН веће је прихватило списак дипломираних студената у периоду од 13. 6. 2011. год. до 4.<br />
7. 2011. (као у материјалу).<br />
2.2. НН веће је прихватило списак студената који су одбранили завршни рад (као у материјалу)<br />
2.3. НН веће је прихватило списак пријављених дипломских радова кандидата (као у<br />
материјалу).<br />
2.4. НН веће је прихватило списак пријављених дипломских радова кандидата уписаних<br />
шк.2005/06. (као у материјалу). Код кандидата под редним бројем 1. Иване Трифуновић (07/05)<br />
потребно је кориговати назив теме, тако да гласи “Производња β-галактозидазе помоћу<br />
бактерија из родова Propionibacterium и lactobacillus“<br />
2.5. НН веће је прихватило списак пријављених завршних радова (као у материјалу):<br />
Известилац је била проф. др Бојана Обрадовић, продекан<br />
2.6. НН веће је прихватило списак пријављених завршних мастер радова кандидата (као у<br />
материјалу).<br />
2.7. НН веће је донело одлуку о прихватању:<br />
I.Састава Комисије за оцену научне заснованости теме са препоруком да се тема прецизније<br />
дефинише.<br />
II. Извештаја Комисије о оцени научне заснованости теме (као у материјалу)<br />
2.8. НН веће је донело одлуку о прихватању:<br />
II. Извештаја Комисија о оцени научне заснованости теме (као у материјалу)<br />
III.Састава Комисија за оцену и одбрану докторске дисертације (као у материјалу)<br />
2.9. НН веће је донело одлуку о именовању Комисија за завршни испит студената докторских<br />
студија (као у материјалу).<br />
Тачка 3.<br />
3.1. НН веће је донело одлуку о прихватању Извештаја Комисије референата за избор у<br />
научно-истраживачко звање и то:<br />
1. Мр Катарина Тривунац, дипл. инж., избор у звањеистраживач сарадник<br />
2. Александра Ђукић-Вуковић, дипл.инж., избор у звање истраживач сарадник<br />
3. Мр Марија Д. Кнежевић, дипл. инж., избор у звање истраживач приправник<br />
3.2. НН веће је донело одлуку о именовању Комисије референата за писање Извештаја за<br />
избор у научно-истраживачко звање и то:<br />
1. На предлог Катедре за органску хемијску технологију именује се Комисија<br />
референата за писање Извештаја о испуњености услова за избор Јоване<br />
Јовашевић, дипл.инж., у звање истраживач сарадник у саставу:<br />
1. Др Симонида Томић, доцент ТМФ<br />
2. Др Иванка Поповић, ред. проф. ТМФ<br />
3. Др Јованка Филиповић, научни саветник ИХТМ
4 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
3.3. НН веће је донело одлуку о давању сагласности за ангажовање проф. др Петра Ђукића<br />
за извођење наставе на студијама другог степенеа Факултетта политичких наука из<br />
предмета „Екологија и економија“ (са фондом од 2 часа недељно) у летњем семестру шк.<br />
2011/2012. године.<br />
Седница је завршена у 13 часова.<br />
Записничар,<br />
ПРЕДСЕДНИК НН ВЕЋА ФАКУЛТЕТА<br />
З. Маринковић, с.р. Проф. др Иванка Поповић, с.р
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 5<br />
Prilog uz tačku 2.1.<br />
2.1. SPISAK DIPLOMIRANIH STUDENATA U PERIODU<br />
od 04.07.2011. do 09.09.2011. god.<br />
Prezime i ime<br />
Ocena<br />
Br.<br />
Dat.<br />
Odsek Referent<br />
indeksa<br />
Pros. Dipl. odbr.<br />
rad<br />
1. Miškov P. Sofija 171/01 HI Dr M. Kijevčanin 7,64 10 04.07.<br />
2. Bogdan Z. Aleksandra 81/05 BT Dr D. Bezbradica 8,30 10 05.07.<br />
3. Gojković R. Borislav 118/99 BIB Dr V. Mišković-Stanković 7,56 10 07.07.<br />
4. Đurić D. Marija 227/02 OHTPI Dr S. Tomić 8,05 10 07.07.<br />
5. Pajić M. Marijana 108/04 OHTPI Dr A. Orlović 8,22 10 08.07.<br />
6. Prodanović M. Davor 105/00 BIB Dr D. Bezbradica 7,25 10 12.07.<br />
7. Stojanović Č. Ivana 240/03 OHTPI Dr S. Tomić 8,76 10 13.07.<br />
8. Vojinović Z. Vojislav 314/99 NHT Dr T. Volkov-Husović 8,00 10 14.07.<br />
9. Anastasov I. Aleksandra 233/02 FI Dr M. Rakin 7,14 10 14.07.<br />
10. Dimčić D. Jelena 14/03 NHT Dr V. Radojević 7,41 10 18.07.<br />
11. Garčević M. Tamara 133/02 FI Dr S. Veličković 8,00 10 18.07.<br />
12. Đorđević D. Snežana 28/05 HI Dr M. Kijevčanin 8,66 10 14.07.<br />
13. Perišić D. Srđan 41/03 IM Dr V. Radojević 8,10 10 18.07.<br />
14. Tomić B. Teodora 121/04 BIB Dr A. Janićijević 7,92 10 21.07.<br />
15. Kićanović Z. Maja 82/04 BIB Dr A. Janićijević 7,61 10 21.07.<br />
16. Peralović M. Branka 154/04 OHTPI Dr M. Kalagasidis Krušić 8,03 10 22.07.<br />
17. Stojkov P. Ivan 25/01 OHTPI Dr S. Petrović 8,57 10 01.09.<br />
18. Ivanović D. Milica 216/02 BIB Dr S. Dimitrijević 7,61 10 06.09.<br />
19. Katić D. Vera 239/05 FI Dr A. Marinković 7,78 10 09.09.<br />
Prilog uz tačku 2.2.<br />
2.2. SPISAK STUDENATA KOJI SU ODBRANILI ZAVRŠNI RAD<br />
od 04.07.2011 do 09.09 2011. god.<br />
Prezime i ime<br />
Ocena<br />
Br.<br />
Dat.<br />
Odsek Referent<br />
indeksa<br />
Pros. Dipl. odbr.<br />
rad<br />
1. Knežević S. Jovana 1/06 HI Dr S. Šerbanović 7,87 10 16.06.<br />
2. Martinčević Ž. Ana 163/06 HI<br />
Dr N. Bošković- 7,51 10<br />
Vragolović<br />
15.07.<br />
3. Marković M. Petar 45/07 IZŽS Dr Ž. Grbavčić 8,21 10 18.07.<br />
4. Ivanković M. Milica 63/07 FI Dr P. Uskoković 8,69 10 19.07.<br />
5. Minić M. Dušan 39/07 HI Dr D. Skala 9,45 10 21.07.<br />
6. Miladinović Đ. Ružica 58/07 BT Dr Z. Knežević-Jugović 9,20 10 22.07.
6 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
7. Vasić S. Marija 148/07 FI Dr S. Šiler-Marinković 8,59 10 30.08.<br />
8. Rusmirović D. Jelena 152/06 FI Dr S. Tomić 8,29 10 31.08.<br />
9. Pavlović B. Marija 179/07 FI Dr S. Putić 8,02 10 02.09.<br />
10. Ilić I. Nikola 106/07 NHT Dr Đ. Janaćković 9,15 10 05.09.<br />
11. Barjaktarević R.<br />
7,80 10<br />
87/06 FI Dr M. Rakin<br />
Dragana<br />
08.09.<br />
2.3. PRIJAVLJENI DIPLOMSKI RADOVI<br />
Prilog uz tačku 2.3.<br />
Prezime i ime,<br />
Br. Indeksa<br />
1. Alisa Atanasijadis<br />
393/97<br />
2. Vesna Pašajlić<br />
155/01<br />
3. Goran Babić<br />
63/97<br />
4. Jelena Kovačević<br />
166/02<br />
5. Jelena Vujančević<br />
14/04<br />
6. Milena Isailović<br />
166/04<br />
7. Tijana Cajić<br />
74/03<br />
8. Nataša Gajić<br />
230/04<br />
9. Vladimir Vučetić<br />
23/03<br />
Referent,<br />
Koreferent<br />
Dr Vesna Radojević<br />
(5)<br />
Dr Radoslav Aleksić<br />
Dr Snežana Stanković<br />
(1)<br />
Dr Koviljka Asanović<br />
Dr Dušan Grozdanić<br />
(1)<br />
Dr Mirjana Kijevčanin<br />
Dr Sava Veličković<br />
(4)<br />
Dr Melina Kalagasidis Krušić<br />
Dr Rada Petrović<br />
(3)<br />
Dr Đorđe Janaćković<br />
Dr Jelena Bajat<br />
(1)<br />
Dr Miodrag Maksimović<br />
Dr Aleksandar Marinković<br />
(3)<br />
Dr Aleksandra Perić-Grujić<br />
Dr Mila Laušević<br />
(1)<br />
Dr Svetlana Grujić<br />
Dr Tatjana Volkov-Husović<br />
(3)<br />
Dr Snežana Grujić<br />
T e m a<br />
Optička i mehanička svojstva<br />
kompozitnog materijala Itrijumoksid<br />
– poli(metil metakrilata)<br />
Uticaj strukture pređe na<br />
kompresibilnost rebrastih<br />
pletenina<br />
Korelisanje eksperimentalnih<br />
podataka dinamičnog<br />
viskoziteta binarnih smeša<br />
tečnosti<br />
Uklanjanje anjonske tekstilne<br />
boje Bezactiv Orange iz<br />
vodenih rastvora pomoću<br />
polimernih kompleksa<br />
hitozan/poli(itakonske kiseline)<br />
Adsorpcija anjonskih boja iz<br />
vodenih rastvora na<br />
funkcionalizovanim kiselinski<br />
aktiviranim sepiolitima<br />
Ispitivanje prevlaka Zn-Co<br />
legura dobijenih pulsirajućom<br />
strujom<br />
Ispitivanje sorpcionih svojstava<br />
riblje krljušti za uklanjanje<br />
olova i kadmijuma<br />
Analiza pesticida i lekova u<br />
komunalnoj otpadnoj vodi u<br />
<strong>Beogradu</strong><br />
Modelovanje smanjenja<br />
čvrstoće vatrostalnog betona<br />
sinterovanog na 1600 o C tokom<br />
ispitivanja termostabilnosti<br />
primenom nedestruktivnih<br />
metoda ispitivanja<br />
Odsek<br />
BIB<br />
TI<br />
HI<br />
OHTPI<br />
NHT<br />
FI<br />
FI<br />
NHT<br />
NHT
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 7<br />
10. Gordana Šajinović<br />
331/02<br />
11. Miroslava Drča<br />
155/02<br />
12. Željka Branković<br />
232/03<br />
13. Milica Štrbac<br />
198/02<br />
14. Dalibor Pantić<br />
5/04<br />
15. Ratko Olujić<br />
111/04<br />
16. Milena Adžić<br />
64/00<br />
17. Ana Tasić<br />
25/02<br />
18. Jelena Milovanović<br />
101/03<br />
19. Ivan Čiča<br />
115/04<br />
20. Tijana Pavlović<br />
237/97<br />
21. Miroslav Kalanj<br />
73/04<br />
Dr Melina Kalagasidis Krušić<br />
(4)<br />
Dr Katarina Jeremić<br />
Dr Gordana Ušćumlić<br />
(2)<br />
Dr Nataša Valentić<br />
Dr Mića Jovanović<br />
(1)<br />
Dr Rada Petrović<br />
Dr Mića Jovanović<br />
(2)<br />
Dr Mirjana Ristić<br />
Dr Aleksandar Marinković<br />
(4)<br />
Dr Dušan Mijin<br />
Dr Dušan Antonović<br />
(3)<br />
Dr Suzana Dimitrijević<br />
Dr Suzana Dimitrijević<br />
(3)<br />
Dr Dušan Antonović<br />
Dr Aleksandar Marinković<br />
(5)<br />
Dr Dušan Mijin<br />
Dr Radoslav Aleksić<br />
(1)<br />
Dr Vesna Radojević<br />
Dr Radoslav Aleksić<br />
(2)<br />
Dr Vesna Radojević<br />
Dr Vesna Radojević<br />
(6)<br />
Dr Radoslav Aleksić<br />
Dr Melina Kalagasidis Krušić<br />
(5)<br />
Dr Dragan Jocić<br />
Sinteza i karakterizacija<br />
hidrogelova na bazi hitozana i<br />
alginata<br />
Sinteza, struktura i<br />
karakteristike novih 5-(4-<br />
supstituisanih fenilazo)-4-fenil-<br />
6-hidroksi-3-cijano-2-piridona<br />
Procena uticaja tretmana<br />
otpadnog mulja naftno –<br />
petrohemijskog kompleksa na<br />
životnu sredinu<br />
Analiza podataka Nacionalnog<br />
registra izvora zagađivanja o<br />
zagađujućim materijama, na<br />
primeru postrojenja za<br />
sagorevanje u Republici Srbiji<br />
sa toplotnom snagom većom od<br />
50 MW<br />
Sinteza i karakterisanje 4-<br />
formilfenil estara 4-<br />
supstituisanih benzoevih<br />
kiselina<br />
Biorazgradnja kopolimera na<br />
bazi skroba i polimetakrilne<br />
kiseline sa različitim stepenom<br />
kalemljenja<br />
Uticaj procesnih parametara<br />
fermentacije na kvalitet svetlog<br />
piva<br />
Sinteza i karakterisanje 4-<br />
formilfenil estara 3-<br />
supstituisanih benzoevih<br />
kiselina<br />
Termo-mehanička svojstva<br />
laminata na bazi recikliranog<br />
poli(etilen tereftalat)-a i<br />
staklenih vlakna<br />
Fizičko-mehanička svojstva<br />
kompozitnih ploča otpadni<br />
polietilen-kratka staklena<br />
vlakana<br />
Mehanička svojstva i otpornost<br />
na habanje kompozita na bazi<br />
otpadnog polisulfona<br />
Primena pH- i temperaturnoosetljivih<br />
hidrogelova N-<br />
izopropilakrilamida i hitozana<br />
za kontrolisano otpuštanje boje<br />
OHTPI<br />
OHTPI<br />
OHTPI<br />
OHTPI<br />
OHTPI<br />
BIB<br />
BIB<br />
OHTPI<br />
OHTPI<br />
IM<br />
BIB<br />
OHTPI
8 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
22. Dragana Banović<br />
187/03<br />
23. Ivana Pekmezović<br />
60/02<br />
Dr Snežana Grujić<br />
(1)<br />
Dr Jelena Miladinović<br />
Dr Rajko Šašić<br />
(1)<br />
Dr Boris Lončar<br />
Izotermsko određivanje oblasti<br />
nukleacije germanatnog stakla<br />
Neki metodi merenja ugaone<br />
brzine osovine<br />
NHT<br />
FI<br />
2.3.1. OBRAZLOŽENJA TEMA DIPLOMSKIH RADOVA<br />
1. Alisa Atanasijadis<br />
Tema: Optička i mehanička svojstva kompozitnog materijala Itrijum-oksid –<br />
poli(metil metakrilata)<br />
Mentor: Dr Vesna Radojević<br />
Kompozitni materijali sa polimernom matricom na bazi optoelektronskih materijala našli<br />
su svoju primenu u oblasti radiologije, dozimetrije, luminiscentnih svetlovoda i senzora. Osnovna<br />
komponenta ovih materijala je neki od optoelektronskih materijala- scintilator (fosrorecsentni ili<br />
fluoroscentni) koji reaguje u određenoj oblasti talasnh dužina optičkog spektra.<br />
U okviru ovof rada predviđeno je procesiranje kompozitnog materijala: PMMA – čestice<br />
Y 2 O 3 na laboratorijskom uređaju za umešavanje kompozita sa termoplastičnom matricom.<br />
Planirani je procesiranje kompozita sa različitim sadržajem Y 2 O 3 i ispitivanje uticaja sastava<br />
kompozita na optička i mehanička svojstva dobijenog materijala. Optička svojstva dobijenog<br />
kompozitnog materijala ispitivaće se analizom emisionog spektra. Dinamičko-mehanička svojstva<br />
biće ispitana primenom DMA metode.<br />
2. Vesna Pašajlić<br />
Tema: Uticaj strukture pređe na kompresibilnost rebrastih pletenina<br />
Mentor: Dr Snežana Stanković<br />
Kompresibilnost tekstilnih površina (tkanina i pletenina), koja se definiše kao sposobnost<br />
taknine (ili pletenine) da se deformiše pod dejstvom lateralne sile, u značajnoj meri određuje<br />
prikladnost tekstilnih površina za određene namene. Kompresibilnost tekstilnih površina je<br />
uslovljena njihovim konstrukcionim karakteristikama (debljina, geometrija površine), svojstvima<br />
vlakana i kompresibilnošću i površinskim svojstvima pređa.<br />
U okviru ovog rada biće analizirano kompresiono ponašanje rebrastih pletenina sa<br />
aspekta uticaja svojstava vlakana i strukture pređe. Pletenine izrađene kombinovanjem jedne od<br />
dve varijante končane pamučne pređe (dva nivoa upredanja) i jedne od dve varijante pređe od<br />
konoplje (stručena i končana) treba da omoguće uspostavljanje relacije između gustine pakovanja<br />
vlakana i pokretljivosti vlakana u pređi i kompresionog ponašanja pletenina. Pletenine će biti<br />
podvrgnute petocikličnom opterećenju i rasterećenju, pri čemu će se na osnovu dobijenih<br />
kompresionih kriva izračunati parametri - kompresibilnost ili mekoća pletenine i sposobnost<br />
elastičnog oporavka pletenine po prestanku dejstva lateralne kompresione sile. Polazeći od<br />
koncepta energije biće izračunate komponente deformacije rebrastih pletenina.<br />
3. Goran Babić<br />
Tema: Korelisanje eksperimentalnih podataka dinamičkog viskoziteta binarnih<br />
smeša tečnosti<br />
Mentor: Dr Dušan Grozdanić<br />
Cilj ovog diplomskog rada je formiranje baze eksperimentalno izmerenih vrednosti<br />
dinamičkog viskoziteta binarhih smeša tečnosti i na osnovu tako prikupljenih podataka testiranje<br />
postojećih literaturnih modela.
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 9<br />
Dinamički viskozitet je hemijsko-inženjerska veličina, koja je prisutna u većini<br />
algoritama za projektovanje aparata, uređaja i procesa hemijske industrije. Eksperimentalno<br />
izmerene vrednosti ove veličine za smeše tečnosti većinom su ograničene na n-alkane i<br />
refrigerante i to u oganičenim intervalima temperature i pritiska. Definisanje uspešnih korelacionih<br />
modela je prvi korak u razvijanju modela za predskazivanje vrednosti ove veličine njihovom<br />
generalizacijom. Na ovaj način prevazilazi se problem nedostatka eksperimentalnih podataka, a<br />
omogućava se i efikasnije programiranje algoritama za projektovanje aparata, uređaja i procesa<br />
hemijske industrije.<br />
4. Jelena Kovačević<br />
Tema: Uklanjanje anjonske tekstilne boje Bezactiv Orange iz vodenih rastvora<br />
pomoću polimernih kompleksa hitozan/poli(itakonske kiseline)<br />
Mentor: Dr Sava Veličković<br />
Vrlo strogi zakoni o uklanjanju boja iz otpadnih voda pre njihovog izlivanja u vodene<br />
tokove, kao i velika inertnost i mala koncentracija molekula boje koje to uklanjanje čine veoma<br />
teškim, zahtevaju razvoj različitih tehnologija za njihovo uklanjanje. Niska početna ulaganja,<br />
jednostavan dizajn i lakoća upotrebe, čine adsorpciju jednom od najpogodnijom metoda za<br />
uklanjanje boja iz rastvora.<br />
U ovom radu će biti ispitana kinetika adsorpcije Bezactiv Orange boje iz vodenih rastvora<br />
na membrane hitozan/poli(itakonska kiselina), pri različitim udelima hitozana u membrani. Biće<br />
ispitivan uticaj 4 različite koncentracije na kapacitet adsorpcije: 30, 50, 80 i 100 ppm. Ispitivaće<br />
se, takodje, uticaj 4 različite temperature: 8, 25, 37 i 55°C, kao i uticaj 4 različite pH vrednosti: 4,<br />
5, 6 i 7.4 na kinetiku i kapacitet adsorpcije Bezactiv Orange na ove membrane.<br />
5. Jelena Vujančević<br />
Tema: Adsorpcija anjonskih boja iz vodenih rastvora na funkcionalizovanim<br />
kiselinski aktiviranim sepiolitima<br />
Mentor: Dr Rada Petrović<br />
Sepiolit je vlaknast glineni mineral, velike specifične površine, čiju strukturu odlikuje<br />
postojanje zeolitskih kanala u kojima se nalazi koordinaciono vezana i zeolitska voda.<br />
Zahvaljujući ovakvoj strukturi, sepiolit se primenjuje za selektivnu adsorpciju iz gasne i tečne<br />
faze. Adsorpciona svojstva sepiolita se mogu poboljšati kiselinskom aktivacijom, čime se<br />
povećava specifična površina, poroznost i broj silanolnih grupa na površini, koje predstavljaju<br />
aktivna mesta za adsorpciju. Zahvaljujući velikoj gustini silanolnih grupa na površini, kiselinski<br />
aktivirani sepioliti se mogu efikasno funkcionalizovati kovalentnim vezivanjem različitih<br />
funkcionalnih grupa u cilju dobijanja željenih adsorpcionih karakteristika. Funkcionalizacijom<br />
sepiolita reakcijama kondenzacije između površinskih silanolnih grupa i alkoksi grupa<br />
organosilana može se dobiti sorbent za uklanjanje anjona iz vode.<br />
U ovom diplomskom radu biće ispitana adsorpcija anjonske boje C.I. Reactive Orange 16<br />
na funkcionalizovanim kiselinski aktiviranim sepiolitima. Kiselinski aktivirani sepioliti će biti<br />
funkcionalizovani kovalentnim vezivanjem [3-(2-aminoetilamino)propil]trimetoksisilana.<br />
Adsorpcija boje na funkcionalizovanim sorbentima će biti proučavana pri različitim početnim<br />
koncentracijama boje, pH vrednostima i na različitim temperaturama. Adsorpcioni kapaciteti pri<br />
različitim pH vrednostima i različitim temperaturama će biti određeni na osnovu adsorpcionih<br />
izotermi, a eksperimentalni rezultati će biti obrađeni korišćenjem teorijskih modela adsorpcionih<br />
izotermi. Rezultati ispitivanja kinetike adsorpcije biće obrađeni primenom različitih kinetičkih<br />
modela. Na osnovu rezultata adsorpcije pri različitim temperaturama biće određeni<br />
termodinamički parametri adsorpcije. Koncentracija boje biće određivana metodom UV – Vis<br />
spektrofotometrije.
10 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
6. Milena T. Isailović<br />
Tema: Ispitivanje prevlaka Zn-Co legura dobijenih pulsirajućom strujom<br />
Mentor: Dr Jelena Bajat<br />
Elektrohekijsko taloženje je jedna od najčešće korišćenih i dobro razrađenih površinskih<br />
tehnologija, koja se koristi za dobijanje funkcionalnih i dekorativnih prevlaka. Hemijski sastav,<br />
fazni sastav, mikrostruktura i morfologija površine metala se mogu modifikovati različitim<br />
fizičkim i hemijskim postupcima sa ciljem da se dobiju kvalitativna i kvantitativna poboljšanja<br />
njihovih svojstava. Pokazano je da se pulsirajućim režimom elektrohemijskog taloženja mogu<br />
dobiti prevlake koje imaju manju poroznost i hrapavost nego prevlake dobijene konstantnom<br />
strujom, a u zavisnosti od parametara taloženja, one mogu biti i povećane korozione stabilnnosti.<br />
U ovom radu će biti ispitivano elektrohemijsko taloženje pulsirajućom strujom cinkkobalt<br />
legure na čeliku, a u cilju dobijanja zaštitnih prevlaka sa povećanom korozionom<br />
stabilnošću. Analiza Zn–Co legura će se odnositi na ispitivanje uticaja katodnog vremena, odnosa<br />
pauze i pulsa na iskorišćenje struje prilikom elektrohemijskog taloženja, na izgled prevlaka<br />
(snimanje elektronskim mikroskopom), hrapavost prevlaka i njihovu korozionu stabilnost u 3%<br />
NaCl (merenjem promene potencijala otvorenog kola u agensu korozije i određivanjem gustine<br />
struje korozije iz polarizacionih merenja).<br />
7. Tijana Cajić<br />
Tema: Ispitivanje sorpcionih svojstava riblje krljušti za uklanjanje olova i<br />
kadmijuma<br />
Mentor: Dr Aleksandar Marinković<br />
Olovo i kadmijum su visoko toksični metali koji mogu dospeti u ljudski organizam i pri<br />
malim koncentracijama delovati toksično. Prema preporukama svetske zdravstvene organizacije<br />
maksimalno dozvoljene koncentracije (MDK) olova i kadmijuma su 10, odnosno 5 µg/L, što<br />
neizostavno otvara nove potrebe za razvojem efikasnih materijala i tehnologija za njihovo<br />
uklanjanje iz vode za piće, kako bi se dostigle vrednosti koje su niže od MDK.<br />
U okviru ovog rada, biće ispitane mogućnosti uklanjanja olova i kdmijuma iz vode<br />
pomoću riblje krljušti u obliku praha. Karakterizacija materijala biće izvršena primenom FTIR,<br />
SEM, XRD metoda, kao i elementarnom analizom. Koncentracija Cd 2+ i Pb 2+ jona će se određivati<br />
metodom masene spektroskopije sa indukovanom spregnutom plazmom. Efikasnost uklanjanja<br />
olova i kadmijuma biće analizirana sa aspekta uticaja mase sorbenta, početne koncentracije jona<br />
metala i pH vrednosti. Biće izračunati adsorpcioni kapaciteti u odnosu na oba jona korišćenjem<br />
Langmirove (Langmuir) i Frojndlihove (Freundlich) izoterme, a na osnovu tih podataka i<br />
primenom Vanthofove (Van’t-Hoff) jednačine izračunaće se termodinamičke veličine procesa<br />
adsorpcije. Na osnovu rezultata uticaja pH rastvora na adosrpciju i izračunatih vrednosti na osnovu<br />
izotermi, biće diskutovan mehanizam adsorpcije.<br />
8. Nataša Gajić<br />
Tema: Analiza pesticida i lekova u komunalnoj otpadnoj vodi u <strong>Beogradu</strong><br />
Mentor: Dr Mila Laušević<br />
Pesticidi i lekovi predstavljaju novu vrstu zagadjujućih materija jer dovode do<br />
kontaminacije zemljišta i vodotokova. Poslednjih godina primećen je značajan porast<br />
koncentracija pesticida i lekova u otpadnim vodama pa je usvojena zakonska regulativa o<br />
koncertaciji pesticida a u toku je izrada regulative za lekove.<br />
Kako na teritoriji Beograda ne postoji nijedan pogon za precišćavanje komunalnih<br />
otpadnih voda, sva komunalna otpadna voda se direktuno ispušta u rečne vodotokove. U radu će<br />
biti izvedena merenja koncentracija pesticida i lekova u uzorcima voda uzetih sa sedam<br />
karakterističnih tačaka u <strong>Beogradu</strong> (Sajam, Ušće, Ada Huja 1, Ada Huja 2,Višnjica, Istovar,<br />
Lasta). Dobijeni rezultati biće upoređeni sa podacima iz literature za velike gradove Evropske<br />
unije.
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 11<br />
9. Vladimir Vučetić<br />
Tema: Modelovanje smanjenja čvrstoće vatrostalnog betona sinterovanog na 1600 o C<br />
tokom ispitivanja termostabilnosti primenom nedestruktivnih metoda ispitivanja<br />
Mentor: Dr Tatjana Volkov-Husović<br />
Vatrostalni betoni imaju široku primenu kao delovi ozida peći i reaktora koji se koriste u<br />
metalurgiji i tehnologiji. Radni uslovi predviđaju upotrebu visokih temperatura, i takođe nagle<br />
promene temperature. Termostabilnot (otpornost materijala na nagle promene temperature)<br />
vatrostalnih uzoraka na bazi Al2O3 ce biti ispitivana standardnom metodom naglog hlađenja u<br />
vodi (ICS 81.080 SRPS B.D8.308 ranije JUS B. D8. 306).<br />
Pored eksperimentalnog određivanja termostabilnosti biće primenjena i nedestruktivna metoda<br />
odredjivanja Jungovog modula elastičnosti koja omogućava praćenje stepena destrukcije uzoraka<br />
preko promene brzina longitudinalnih i transverzalnih talasa. Na osnovu promene brzina talasa<br />
biće preložen model za određivanje smanjenja čvrstoće tokom ispitivanja. Pritisna čvrstoća<br />
uzoraka će biti određena i standardnom metodom, radi poređenja rezultata dobijenih na osnovu<br />
predloženog modela. U okviru diplomskog rada će biti praćena termostabilnost uzoraka<br />
sinterovanih na 1600 ºC u trajanju od 4 časa.<br />
Primenom programa Image Pro Plus biće data analiza destrukcije uzorka pre i u toku ispitivanja.<br />
Dobijeni rezultati će se koristiti za analizu početnog nivoa ošćtećenja uzorka, kao i porasta stepena<br />
oštećenja tokom ispitivanja, i uspostavljanja modela za predviđanje smanjenja pritisne čvrstoće<br />
materijala usled termošoka.<br />
Rezultati predloženih modela biće poređeni sa eksperimentalnim vrednostima pritisne čvrstoće<br />
tokom termošoka. Na osnovu dobijenih rezultata biće data analiza praćenja ponašanja uzorka u<br />
uslovima naglih promena temperature, kao i promena čvrstoće uzorka koja definiše i vek trajanja<br />
uzorka.<br />
10. Gordana Šajinović<br />
Tema: Sinteza i karakterizacija hidrogelova na bazi hitozana i alginata<br />
Mentor: Dr Melina Kalagasidis Krušić<br />
Prirodni polimeri se u velikoj meri koriste za dobijanje hidrogelova jer su biokompatibilni<br />
i biodegradabilni. Mogu se dobiti u obliku cilindara, ploča, prahova, mikročestica, itd. U svakoj od<br />
navedenih formulacija polimer je fizički ili hemijski umrežen kako bi obrazovao hidrogel. Kod<br />
hemijskog umreženja se uspostavljaju kovalentne veze, dok fizičko umreženje nastaje<br />
uspostavljanjem vodoničnih veza, jonskih interakcija, van der Waals-ovih sila ili prepletanjem<br />
polimernih lanaca. Ranija istraživanja su pokazala da je glutaraldehid odličan umreživač za<br />
hitozan, ali veoma otrovan, pa je zamenjen sa novim umreživačem, genipinom. Pored toga,<br />
poslednjih godina raste interes za fizički umreženim hidrogelovima jer se na taj način izbegava<br />
upotreba umreživača koji mogu da budu otrovni i moraju se ukloniti iz hidrogela pre primene.<br />
U radu će biti sintetisani hidrogelovi na bazi hitozana i alginata. Kao umreživači u sintezama<br />
hidrogelova koristiće se tripolifosfat i genipin. Umrežavanjem sa tripolifosfatom dobijaju se fizički<br />
umreženi hidrogelovi, dok se umrežavanjem sa genipinom dobijaju hemijski umreženi<br />
hidrogelovi. Sintetisani hidrogelovi biće karakterisani FTIR spektroskopijom, SEM analizom i<br />
optičkom mikroskopijom, a zatim će se uporediti njihova svojstva.
12 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
11. Miroslava Drča<br />
Tema: Sinteza, struktura i karakteristike novih 5-(4-supstituisanih fenilazo)-4-fenil-<br />
6-hidroksi-3-cijano-2-piridona<br />
Mentor: Dr Gordana Ušćumlić<br />
U okviru rada izvršila bi se sinteza 5-(4-supstituisanih fenilazo)-4 –fenil-6-hidroksi-3-<br />
cijano-2-piridona polazeći od 4-fenil-6-hidroksi-3-cijano-2-piridona i odgovarajućih<br />
monosupstituisanih anilina. Dobijeni proizvodi reakcije bi se okarakterisali temperaturama<br />
topljenja, UV, IR i NMR podacima.<br />
Proučavanje uticaja supstituenata na arilnom jezgru na ponašanje i reaktivnost<br />
supstituisanih piridona izvršiće se korelacijom UV i IR frekvencija karakterističnih funkcionalnih<br />
grupa sa odgovarajućim parametrima supstituenata. Efekat polarnosti rastvarača, kao i protondonorskih<br />
i proton-akceptorskih interakcija rastvarača sa molekulima azo boja, biće proučavan<br />
metodom linearne korelacije solvatohromnih energija, odnosno Kamlet-Taftovom jednačinom. Na<br />
osnovu rezultata korelacione analize diskutovaće se mehanizam prenošenja efekata supstituenata<br />
kroz ispitivana jedinjenja, kao i uticaj rastvarača na azo-hidrazon tautomeriju.<br />
12. Željka Branković<br />
Tema: Procena uticaja tretmana otpadnog mulja naftno – petrohemijskog<br />
kompleksa na životnu sredinu<br />
Mentor: Dr Mića Jovanović<br />
Naftni i petrohemijski industrijski kompleksi su, po pravilu, izvor negativnih uticaja na<br />
životnu sredinu. U procesima prerade otpadnih voda pomenutih postrojenja nastaje mulj koji,<br />
potencijalno, sadrži zagađujuće materije. Tretman mulja potencijalno obuhvata procese inertizacije<br />
i bezbednog odlaganja. Cilj diplomskog rada je studijska analiza uticaja na životnu sredinu procesa<br />
stabilizacije i deponovanja mulja u izabranom naftno - petrohemijskom kompleksu.<br />
Diplomski rad će biti organizovan u tri celine. U prvom delu bi trebalo obraditi postojeće<br />
nacionalne i evropske propise i preporuke (najbolje dostupne tehnike) u oblasti tretiranja mulja<br />
naftno - petrohemijskih postrojenja.<br />
U okviru drugog dela trebalo bi detaljno opisati izabrani tehnološki proces tretmana<br />
mulja. Posebnu pažnju bi trebalo posvetiti izboru lokacije postrojenja za tretman i eventualno<br />
deponovanje. Pri tome je neophodno odgovarajuće prodloge uskladiti sa postojećim i budućim<br />
(evropskim) zakonskim rešenjima.<br />
U okviru trećeg dela rada analiziraće se moguća tehničko tehnološka i lokacijska rešenja<br />
bezbednog odlaganja tretiranog mulja, kao i mere prevencije i kontrole kritičnih faktora za<br />
sprečavanje udesa i smanjenje rizika.<br />
13. Milica Štrbac<br />
Tema: Analiza podataka nacionalnog registra izvora zagađivanja o zagađujućim<br />
materijama, na primeru postrojenja za sagorevanje u Republici Srbiji sa toplotnom<br />
snagom većom od 50 MW<br />
Mentor: Dr Mića Jovanović<br />
Postrojenja za sagorevanje vrlo velike snage (preko 50 MW) zadovoljavaju<br />
infrastrukturne potrebe stanovništva i industrije. U skladu sa evropskim standardima, u cilju<br />
kontrole i ograničenja emisija, zagađivači iz različitih privrednih delatnosti u obavezi su da<br />
dostave podatke za Nacionalni registar izvora zagađivanja, o izvorima, vrstama, količinama,<br />
načinu i mestu ispuštanja zagađujućih materija .<br />
Cilj ovog diplomskog rada je realizacija kvalitativne analize podataka koji se odnose na<br />
emisije zagađujućih materija u vazduh u Srbiji, na osnovu podataka dostavljenih Agenciji za<br />
zaštitu životne sredine. Analiza predmetnog diplomskog rada odnosi se na emisije zagađujućih<br />
materije koje su definisane Priručnikom evropske agencije za zaštitu životne sredine, koje
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 13<br />
obuhvataju emisije azotnih i sumpornih oksida, ugljen-monoksida, nemetanskih isparljivih<br />
organskih jedinjenja, praškastih materija, teških metala i poliaromatičnih ugljovodonika.<br />
U prvom delu rada će biti prikazana odgovarajuća zakonska regulativa u Republici Srbiji.<br />
U drugom delu rada biće dat pregled odgovarajuće metodologije za određivanje emisije<br />
zagađujućih materija u životnu sredinu, karakteristike pojedinih zagađujućih materija, kao i njihov<br />
uticaj na ljudsko zdravlje. U trećem delu rada biće prezentirani podaci iz Nacionalnog registra<br />
izvora zagađivanja, kao i rezultati dobijeni proračunom, primenom odgovarajuće metodologije.<br />
14. Dalibor Pantić<br />
Tema: Sinteza i karakterisanje 4-formilfenil estara 4-supstituisanih benzoevih<br />
kiselina<br />
Mentor: Dr Aleksandar Marinković<br />
4-Formilfenil estri benzoevih kiselina su značajni intermedijeri u sintezi mnogih biološki<br />
aktivnih supstanci, optičkih materijala i sl. U ovom radu biće sintetisano sedam 4-formilfenil<br />
estara 4-supstituisanih benzoevih kiselina, kod kojih se u položaju 4 fenil-grupe kiselinskog dela<br />
nalaze sledeći supstituenti: H, CH 3 , (CH 3 ) 3 C, CH 3 O, F, Cl i NO 2 . Najpre, 4-supstituisane benzoeve<br />
kiseline biće prevedene u odgovarajuće hloride reakcijom sa tionil-hloridom, a potom će se izvršiti<br />
esterifikacija sintetisanih hlorida 4-hidroksibenzaldehidom u kojoj će se dobiti 4-formilfenil estri<br />
4-supstituisanih benzoevih kiselina. Struktura i čistoća sintetisanih jedinjenja biće utvrđeni na<br />
osnovu određivanja tačke topljenja, tankoslojne hromatografije, FTIR,<br />
1 H i<br />
13 C NMR<br />
spektroskopije.<br />
15. Ratko Olujić<br />
Tema: Biorazgradnja kopolimera na bazi skroba i polimetakrilne kiseline sa<br />
različitim stepenom kalemljenja<br />
Mentor: Dr Dušan Antonović<br />
Kopolimeri skroba i polimetakrilne predstavljaju osnovu za širok spektar delimično<br />
biorazgradivih materijala koji potecijalno mogu da se koristite za proizvodnju predmeta opšte<br />
namene. Skrob kao prirodni polimer, predstavlja biorazgradivu komponentu ovog sistema.<br />
U ovom radu će se ispitati razgradnja ranije sintetisanog kalemljenog kopolimera<br />
polimetakrilne kiseline na skrobu, sa stepenom kalemljenja od 8,5 % do 40,0 % u kontinualnom<br />
sistemu za određivanje biorazgradljivosti u prisustvu prirodne mikroflore savske vode. Uzorci<br />
polimera biće izloženi biorazgradnji tokom 28 dana. Tokom eksperimenta pratiće se promena<br />
mase uzoraka polimera, promena strukture skenirajućom elektronskom mikroskopijom (SEM), kao<br />
i promena sastava pomoću FTIR spektroskopije. Ovim postupkom će se pratiti i biorazgradnja<br />
polimetakrilne kiseline u kopolimeru.<br />
U radu će se pratiti kvantitativna promena mikroflore primenom standardne kvantitativne<br />
mikrobiološke tehnike.<br />
16. Milena Adžić<br />
Tema: Uticaj procesnih parametara fermentacije na kvalitet piva<br />
Mentor: Dr Suzana Dimitrijević<br />
U radu će se prikazati nove tehnologije proizvodnje svetlog piva sa posebnim osvrtom na<br />
procesne parametre fermentacije.<br />
Za ispitivanja karakteristika mikrobne kulture, koristiće se standardne mikrobiološke<br />
metode, a za ispitivanja organoleptičkih karakteristika, koristiće se senzorne i standardne<br />
analitičke metode.
14 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
17. Ana Tasić<br />
Tema: Sinteza i karakterisanje 4-formilfenil estara 3-supstituisanih benzoevih<br />
kiselina<br />
Mentor: Dr Aleksandar Marinković<br />
4-Formilfenil estri 3-supstituisanih benzoevih kiselina su važni prekursori pri sintezi<br />
biološki aktivnih jedinjenja i dobijanja kompozitnih optičkih materijala. U ovom diplomskom radu<br />
izvršiće se sinteza 4-formilfenil estara 3-supstituisanih benzoevih kiselina koji u položaju 3 fenil<br />
grupe kiselinskog ostatka imaju sedeće supstituente: 3-Br, 3-Cl, 3-NO 2 i 3-OCH 3 , kao i 3-piridil<br />
ostatak nikotinske kiseline. Sinteza će se sastojati u dva koraka: u prvom koraku će se sintetisati<br />
hloridi navedenih kiselina, a zatim u narednom koraku će se sintetisati odgovarajući 4-formilfenil<br />
estri 3-supstituisanih benzoevih kiselina reakcijom između sintetisanih hlorida kiselina i 4-<br />
hidroksibenzaldehida. Struktura i čistoća sintetisanih jedinjenja će se utvrditi na osnovu<br />
određivanja temperature topljenja, tankoslojne hromatografije, FTIR,<br />
1 H i<br />
13 C NMR<br />
spektroskopije.<br />
18. Jelena Milovanović<br />
Tema: Termo-mehanička svojstva laminata na bazi recikliranog poli(etilen<br />
tereftalat)-a i staklenih vlakana<br />
Mentor: Dr Radoslav Aleksić<br />
Zbog svojih izuzetnih hemijskih i fizičko-mehaničkih svojstava poli(etilen tereftalat),<br />
PET, pruža izuzetne mogućnosti za dobijanje termoplastičnih kompozitnih materijala sa<br />
mineralnim ojačanjima. U okviru ovog diplomskog rada ispitaće se uporedna svojstva<br />
kompozitnog materijala gde je matrica reciklirani i komercijalni polimer PET sa ojačanjem u<br />
obliku staklenih vlakana.<br />
U teorijskom delu diplomskog rada analiziraće se uzajamnost strukture i svojstava PET,<br />
modifikovanja granične površine između PET- a i staklenih vlakana i njen uticaj na<br />
mikromehanička svojstva kompozita kao i mehanizam i model tehnike toplog presovanja<br />
kompozita.<br />
U eksperimentalnom radu ispitać e se uslovi toplog presovanja kompozitnih laminata<br />
dimenzija 200 x 200 x 10 mm sa komercijalnim i recikliranim PET-om gde će se ojačanja koristiti<br />
u obliku staklenog mata i bidirekcione staklene tkanine.<br />
Mehanička svojstva dobijenih uzoraka biće ispitana standardnim metodama zatezanjem i<br />
savijanjem, a ispitaće se i udarna žilavost i anlizirati čvrstoća i mehanizmi loma dobijenih<br />
kompozita. Primenom DSC metode utvrdiće se promena termičkih svojstava kompozita, a priroda<br />
veza između konstituenata u kompozita primenom FTIR analize i morfologija dobijenih kompozita<br />
SEM metodom.<br />
19. Ivan Čiča<br />
Tema: Fizičko-mehanička svojstva kompozitnih ploča otpadni polietilen-kratka<br />
staklena vlakna<br />
Mentor: Dr Radoslav Aleksić<br />
Predmet ovog diplomskog rada je ispitivanje uticaja uslova procesa izrade kompozitnih<br />
ploča na bazi kratkih staklenih vlakana toplim presovanjem na mehanička svojstva dobijenog<br />
kompozita.Cilj je razvoj metode dobijanja kompozitnih ploča na bazi sekundarnih staklenih<br />
vlakana i otpadnog polietilena.<br />
U okviru eksperimentalnog dela predviđena je izrada ploča od kompozitnog materijala<br />
presovanjem i ispitivanje uticaja procesnih parametara ( temperatura, pritisak, sadržaj kratkih<br />
staklenih vlakana i odnosa njihove dužine i prečnika) na zateznu čvrstoću, i otpornost na<br />
apsorpciju vlage dobijenih uzoraka. Matematičko-statističkom obradom dobijenih rezultata biće<br />
utvrđeni regresioni modeli promene zatezne čvrstoće od uslova procesiranja kompozitnog<br />
materijala.
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 15<br />
20. Tijana Pavlović<br />
Tema: Mehanička svojstva i otpornost na habanje kompozita na bazi otpadnog<br />
polisulfona<br />
Mentor: Dr Vesna Radojević<br />
Razvoj i dizajn polimernih kompozita predstavljaju važnu oblasti u tribologiji, koja<br />
proučava interakciju kliznih površina u kontaktu i relativnom kretanju. Istraživanja se razvijaju u<br />
dva pravca: dizajniranje kompozita sa što nižim koeficijentom trenja za primenu u ležajevima i<br />
sistemima za podmazivanje bez podmazujzućih sredstava (lubrikanta); procesiranje kompozita sa<br />
visokim koeficijentom trenja za proizvodnju kočnica. Ležajevi su sistemi koji sadrže dve<br />
kontaktne klizeće površine i njegove performance zavise od svojstava materijala koji su u<br />
kontaktu, prisustva lubrikanta kao i uslova rada. Rad sa čvrstim podmazujućim sredstvima u<br />
rigoroznim uslovima dovodi do habanja materijala. Kompoziti se stoga dizajniraju da povećaju<br />
otpornost na habanje, kao i da doprinesu što boljim mehaničkim svojstvima.<br />
U okviru ovog rada predviđeno je procesiranje ploča od otpadnog polisulfona i kompozita<br />
otpadni polisulfon-kratka staklena vlakna metodom toplog presovanja. Predviđeno je ispitivanje<br />
udarne žilavosti metodom po Šarpiju i otpornosti na habanje otpadnog polisulfona i kompozita<br />
otpadni polisulfon-kratka staklena vlakna.<br />
21. Miroslav Kalanj<br />
Tema: Primena pH- i temperaturno-osetljivih hidrogelova N-izopropilakrilamida i<br />
hitozana za kontrolisano otpuštanje boje<br />
Mentor: Dr Melina Kalagasidis Krušić<br />
Hidrogelovi osetljivi na spoljne stimulanse pružaju velike mogućnosti za različite<br />
primene jer se njihova fizičko-hemijska i mehanička svojstva mogu kontrolisati promenom uslova<br />
u okolini. Poslednjih godina veliku pažnju privlači nanošenje hidrogelova na tekstilne materijale i<br />
njihova primena kao nosača aktivnih supstanci koje mogu da se otpuste usled promena pH i/ili<br />
temperature. Kao primer mogu se navesti savremeni odevni predmeti za sportske aktivnosti, koji<br />
mogu da budu izrađeni od materijala koji u sebi sadrže sredstvo protiv znojenja koje se otpušta iz<br />
hidrogela usled povećanja telesne temperature kao posledica pojačane aktivnosti sportiste.<br />
U radu će biti ispitana mogućnost otpuštanja aktivne supstance iz pH- i temperaturnoosetljivog<br />
hidrogela (mikrogel čestice veličine 200 nm) N-izopropilakrilamida i hitozana, nanetog<br />
na pamučnu tkaninu. Kao model supstanca koristiće se boja trinatrijum 8-hidroksipiren-1,3,6-<br />
trisulfonat (HPTS). Umetanje boje u hidrogel biće izvedeno potapanjem prethodno sintetisanog<br />
hidrogela u rastvor boje. Nakon toga, hidrogel će biti nanet na pamučnu tkaninu. Koncentracija<br />
otpuštene model supstance u zavisnosti od pH i/ili temperature biće određena pomoću UV/Vis<br />
spektrofotometra.<br />
22. Dragana Banović<br />
Tema: Određivanje oblasti nukleacije germanatnog stakla<br />
Mentor: Dr Snežana Grujić<br />
Germanatna stakla su predmet brojnih istraživanja zbog njihove primene u različitim<br />
oblastima tehnike, npr. u elektronici, optici, za proizvodnju optičkih vlakana itd. Pogodnim<br />
toplotnim tretmanom germanatnog stakla dobijaju se staklokeramički materijali specifičnih<br />
optičkih i drugih svojstava.<br />
Poznavanje temperaturske oblasti nukleacije stakla je važno kako za proces dobijanja<br />
stakla tako i za dobijanje staklokeramičkog materijala kontrolisanom kristalizacijom polaznog<br />
stakla. Pri izotermskom određivanju temperaturske oblasti nukleacije stakla koriste se, u<br />
zavisnosti od stepena istovremenog odigravanja nukleacije i rasta kristala, dvostepeni ili<br />
jednostepeni toplotni tretman. U radu će biti izvedena: sinteza izabranog germanatnog stakla i<br />
definisani parametri sinteze (temperatura topljenja staklarske mešavine, vreme topljenja i uslovi
16 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
hlađenja) potrebni za dobijanje stakla zadovoljavajućeg kvaliteta i određivanje temperaturske<br />
oblasti nukleacije i temperature maksimalne brzine nukleacije u germanatnom staklu<br />
jednostepenim toplotnim tretmanom.<br />
23. Ivana Pekmezović<br />
Tema: Neki metodi merenja ugaone brzine osovine<br />
Mentor: Dr Rajko Šašić<br />
Potreba za merenjem i regulacijom ugaone brzine motora ili transmisionih mehanizama je<br />
izuzetno česta u elektroenergetici i industriji. Posledica je bio intezivan razvoj mernih uređaja,<br />
kako mehaničkih tako i električnih. U ovom radu isključiva pažnja biće posvećena električnim<br />
uređajima za merenje ugaone brzine.<br />
- Cilj ovog diplomskog rada jeste ispitivanje sistema za merenje ugaone brzine motora sa čoperom<br />
i optoelektričnim pretvaračem. Ispitivanje je bazirano na dokumentovanju promene ugaone brzine<br />
u zavisnosti od primenjenog napona.<br />
- Ispitivanje će biti vršeno pomoću inkrementalnog optoelktričnog pretvarača, blizinskog<br />
pretvarača na bazi vrtložnih struja za merenje ugaone brzine motora, kao i pomoću stroboskopa.<br />
- Očekivani rezultat ovog diplomskog rada jeste utvrđivanje zavisnosti ugaone brzine u odnosu na<br />
primenjeni napon. Grafički prikaz rezultata biće izveden upotrebom programskog paketa<br />
MATLAB.<br />
2.4. PRIJAVLJENI DIPLOMSKI RADOVI<br />
(Studenti upisan šk. 2005/06)<br />
Prilog uz tačku 2.4.<br />
Prezime i ime,<br />
Br. indeksa<br />
1. Branko Bukumirović<br />
78/05<br />
2. Tatjana Simić<br />
151/05<br />
3. Natalija Stojković<br />
231/05<br />
4. Jelena Zagorac<br />
143/05<br />
5. Nevena Cojić<br />
246/05<br />
Referent,<br />
Koreferent<br />
Dr Katarina Jeremić<br />
(1)<br />
Dr Melina Kalagasidis Krušić<br />
Dr Suzana Dimitrijević<br />
(6)<br />
Dr Slavica Šiler-Marinković<br />
Dr Gordana Kokeza<br />
(3)<br />
Dr Slobodan Petrović<br />
Dr Gordana Kokeza<br />
(2)<br />
Dr Slobodan Petrović<br />
Dr Mirjana Kijevčanin<br />
(6)<br />
Dr Emila Živković<br />
T e m a<br />
Uticaj temperature i pH rastvora<br />
na kinetiku bubrenja<br />
kopolimernih hidrogelova<br />
želatina i delimično neutralisane<br />
akrilne kiseline<br />
Ispitivanje uslova proizvodnje<br />
mikrobnih polisaharida<br />
Specifičnosti procesa<br />
upravljanja preduzećima<br />
farmaceutske industrije sa<br />
aspekta njihovog doprinosa<br />
unapređenju poslovnog uspeha<br />
Organizaciono ponašanje i<br />
korporativna društvena<br />
odgovornost kao faktor<br />
poslovnog uspeha preduzeća<br />
Eksperimentalno određivanje i<br />
modelovanje viskoznosti smeša<br />
benzena sa polietilenglikolima<br />
SP/Profil<br />
OHTPI<br />
BT<br />
FI<br />
FI<br />
HI
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 17<br />
6. Ivana Ćulibrk<br />
302/05<br />
7. Snežana Stanimirović<br />
114/05<br />
8. Jasna Afić<br />
207/05<br />
9. Marica Radusinović<br />
159/05<br />
10. Dimitrij Teodorović<br />
23/05<br />
Dr Bojana Obradović<br />
(2)<br />
Dr Nevenka Rajić<br />
Dr Marko Rakin<br />
(4)<br />
Dr Slaviša Putić<br />
Dr Gordana Kokeza<br />
(1)<br />
Dr Slobodan Petrović<br />
Dr Rada Petrović, van. prof.<br />
(4)<br />
Dr Đorđe Janaćković<br />
Dr Irena Žižović<br />
(1)<br />
Dr Dejan Skala<br />
Ispitivanje uklanjanja bakar(II)-<br />
jona iz vodenih rastvora<br />
primenom zeolita A<br />
Dimenzionisanje posude pod<br />
pritiskom sa polucevnom<br />
spiralom prema EN 13445<br />
Uloga i značaj transfera<br />
tehnologije u farmaceutskoj<br />
industriji<br />
Adsorpcija anjonskih boja iz<br />
vodenih rastvora na<br />
funkcionalizovanim sepiolitima<br />
Matematičko modelovanje<br />
procesa ekstrakcije natkritičnim<br />
ugljenik (IV)-oksidom iz grčkog<br />
origana (Origanum<br />
heracleoticum)<br />
IZŽS<br />
FI<br />
FI<br />
NHT<br />
HI<br />
2.4.1. OBRAZLOŽENJA TEMA DIPLOMSKIH RADOVA<br />
1. Branko Bukumirović<br />
Tema: Uticaj temperature i pH rastvora na kinetiku bubrenja kopolimernih<br />
hidrogelova želatina i delimično neutralisane akrilne kiseline<br />
Mentor: Dr Katarina Jeremić<br />
Iako najveću primenu hidrogelovi imaju u farmaciji i medicini, velika pažnja je usmerena<br />
ka razvijanju hidrogelova koji bi se koristili u poljoprivredi za hidrataciju zemljišta. Hidratacija<br />
zemljišta pomoću hidrogela je za sada ograničena na manje površine kao što su plastenici, vrtovi,<br />
za saksijsko cveće i slično. Hidrogel se obično smešta u korenskom sloju zemlje gde laganim<br />
otpuštanjem vode omogućava hidrataciju i preživljavanje biljaka, naročito tokom sušnog perioda.<br />
Tema ovog rada je sinteza hidrogelova želatina i delimično neutralisane akrilne kiseline.<br />
Pri sintezi hidrogelova variraće se stepen umreženja preko sadržaja umreživača N,N’-<br />
metilenbisakrilamida. Ispitaće se kinetika i mehanizam bubrenja u zavisnosti od pH i temperature<br />
okolnog medijuma, a primenom teorije ravnotežnog bubrenja biće izračunati parametri mreže. Na<br />
osnovu dobijenih rezultata odabraće se hidrogel koji bi mogao da se primeni za hidrataciju<br />
zemljišta.<br />
2. Tatjana Simić<br />
Tema: Ispitivanje uslova proizvodnje mikrobnih polisaharida<br />
Mentor: Dr Suzana Dimitrijević<br />
U radu će se ispitati uslovi gajenja mikroorganizama (temperatura, pH, vreme) na<br />
proizvodnju egzopolisaharida.<br />
Za ispitivanja će se koristiti mikroorganizmi izolovani iz vodenog kefira. Za preliminarnu<br />
identifikaciju i karakterizaciju mikrooganizama će se koristiti standardne mikrobiološke metode.<br />
Standardne analitičke metode će se koristiti za izdvajanje i karakterizaciju dobijenih polisaharida.
18 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
3. Natalija Stojković<br />
Tema: Specifičnosti procesa upravljanja preduzećima farmaceutske industrije sa<br />
aspekta njihovog doprinosa unapređenju poslovnog uspeha<br />
Mentor: Dr Gordana Kokeza<br />
Menaždment kao veština upravljanja i kao naučna disciplina u savremenim uslovima<br />
privređivanja predstavlja jedan od najbitnijih faktora poslovnog uspeha preduzeća. Predmet ovog<br />
završnog rada jeste proučavanje specifičnosti menadžmenta u preduzećima farmaceutske industrije<br />
i to sa stanovišta doprinosa uvažavanja i primene tih specifičnih metoda upravljanja unapređenju<br />
poslovnog uspeha preduzeća date privredne grane. Cilj rada jeste da se na osnovu proučavanja<br />
relevantne literature kao i na osnovu analize slučajeva iz prakse dođe do zaključka o značaju<br />
primene specifičnih metoda menadžmenta u ostvarenju boljeg poslovnog uspeha preduzeća<br />
farmaceutske industrije. U radu će se koristiti analitička, sintetička, verifikaciona i metoda studije<br />
slučaja.<br />
4. Jelena Zagorac<br />
Tema: Organizaciono ponašanje i korporativna društvena odgovornost kao faktor<br />
poslovnog uspeha preduzeća<br />
Mentor: Dr Gordana Kokeza<br />
Prilagođavanje preduzeća zahtevima okruženja predstavlja neophodnu aktivnost njegovog<br />
menadžmenta. Zaposleni sa svojim znanjima i sposobnostima predstavljaju osnovni stvaralački i<br />
pokretački element preduzeća koji ima presudni uticaj na formiranje njegovog organizacionog<br />
ponašanja kao i na ispunjavanje kriterijuma korporativne društvene odgovornosti. Peredmet ovog<br />
završnog rada jeste proučavanje uloge i značaja organizacionog ponašanja preduzeća i ispunjenosti<br />
kriterijuma korporativne društvene odgovornosti sa stanovišta poslovnog uspeha preduzeća. Cilj<br />
rada jeste da se ukaže na značaj proučavanih kategorija, pri čemu će se posebna pažnja usmeriti na<br />
preduzeća farmaceutske industrije, kod kojih korporativna društvena odgovornost ima posebno<br />
veliki uticaj ne samo na njihov poslovni uspeh već i na društvenu zajednicu uopšte . U radu će se<br />
koristiti analiza, sinteza, verifikaciona metoda i metoda studije slučaja.<br />
5. Nevena Cojić<br />
Tema: Eksperimentalno određivanje i modelovanje viskoznosti smeša benzena sa<br />
polietilenglikolima<br />
Mentor: Dr Mirjana Kijevčanin<br />
Predmet ovog završnog rada je eksperimentalno merenje viskoznosti, kao i izračunavanje<br />
promena viskoznosti smeša benzina sa polietilenglikolima (PEG200 i PEG400), u temperaturnom<br />
intervalu (15 do 60 C) i na atmosferskom pritisku. Pri izboru sistema vodilo se računa o širokoj<br />
rasprostranjenosti i velikom značaju koje izabrane komponente u industriji. Eksperimentalna<br />
merenja biće izvršena na viskometru SVM 3000. Analitička zavisnost eksperimentalnih podataka<br />
od sastava smeše biće prikazana Redlich-Kisterovim polinomom.<br />
Modelovanje viskoznosti izabranih binarnih smeša biće izvršeno pomoću korelativnih<br />
modela (Teja-Rice, McAllister-2 i McAllister-3).<br />
6. Ivana Ćulibrk<br />
Tema: Ispitivanje uklanjanja bakar(II)-jona iz vodenih rastvora primenom<br />
zeolita A<br />
Mentor: Dr Bojana Obradović<br />
Zeoliti predstavljaju atraktivne sorbente za primenu u tretmanu otpadnih voda usled<br />
efikasne jonske izmene koja omogućava uklanjanje jona teških metala. U ovom radu će biti<br />
ispitana mogućnost primene reaktora sa fluidizovanim slojem zeolita A za uklanjanje bakar(II)-<br />
jona iz vodenih rastvora. Eksperimentalna istraživanja će obuhvatiti određivanje hidrodinamičkih
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 19<br />
parametara reaktora, a zatim i isptivanje kinetike vezivanja bakar(II)-jona u određenoj<br />
koncentraciji, za zeolit A u šaržnom reaktoru sa mešanjem. Kinetika će biti modelovana primenom<br />
Lagergrenovog modela kinetike pseudo-drugog reda. Najzad, na osnovu dobijenih rezultata biće<br />
uspostavljen reaktor sa fluidizovanim slojem zeolita i sa recirkulacijom i upoređen sa šaržnim<br />
reaktorom sa mešanjem sa stanovišta efikasnosti vezivanja jona bakra.<br />
7. Snežana Stanimirović<br />
Tema: Dimenzionisanje posude pod pritiskom sa polucevnom spiralnom<br />
prema EN 13445<br />
Mentor: Dr Marko Rakin<br />
Posude pod pritiskom sa polucevnom spiralom se često koriste za grejanje i hlađenje<br />
radnih medijuma u farmaceutskoj industriji. U radu će na primeru posude za pripremu infuzionog<br />
rastvora, biti primenjen postupak dimenzionisanja prema Evropskoj Normi EN 13445 od nedavno<br />
u upotrebi i kod nas. Za poznate radne uslove biće određene gabaritne mere cilindrične vertikalne<br />
posude, debljina zida cilindričnog omotača sa zavarenom polucevnom spiralom i debljina zida oba<br />
danca oslabljena otvorima. Biće diskutovane razlike u postupku proračuna prema seriji standarda<br />
SRPS M.E2 i postupku koji definiše EN.<br />
8. Jasna Afić<br />
Tema: Uloga i značaj transfera tehnologije u farmaceutskoj industriji<br />
Mentor: Dr Gordana Kokeza<br />
Transfer tehnologije kao proces prenošenja tehnologije između subjekata predstavlja<br />
jedan od sve zastupljenijih načina dolaženja do savremenih tehnoloških dostignuća. Njegov značaj<br />
utoliko je veći, ukoliko se radi o tehnološki intenzivnim privrednim granama, kakva je i<br />
farmaceutska industrija. Predmet istraživanja ovog završnog rada jesu uloga i značaj transfera<br />
tehnologije u farmaceutskoj industriji. U radu će se, pored proučavanja ovog procesa u<br />
farmaceutskoj industriji uopšte, posebna pažnja posvetiti primerima transfera tehnologije u<br />
domaćoj farmaceutsoj industriji. Cilj rada jeste da se na osnovu proučavanja postojeće literature i<br />
primera iz prakse dođe do saznanja o tome koji oblici transfera tehnologije su najzastupljeniji i<br />
kako njihova primena utiče na uspešnost poslovanja preduzeća farmaceutske industrije. U radu će<br />
se koristiti analitička, sintetička, verifikaciona i metoda studije slučaja.<br />
9. Marica Radusinović<br />
Tema: Adsorpcija anjonskih boja iz vodenih rastvora na funkcionalizovanim<br />
sepiolitima<br />
Mentor: Dr Rada Petrović<br />
Adsorpcija predstavlja veoma značajan postupak uklanjanja sintetskih boja iz otpadnih<br />
voda industrije bojenja tekstila, proizvodnje kože, papira, boja za kosu, kao i proizvodnje samih<br />
sintetskih boja. Adsorpcijom se uklanjaju celi molekuli boje, za razliku od nekih postupaka koji<br />
razaraju hromofore, ostavljajući štetne, neobojene komponente u efluentima. Najviše korišćen<br />
adsorbent je aktivni ugalj, zahvaljujući velikom adsorpcionom kapacitetu usled velike poroznosti i<br />
specifične površine, ali relativno visoka cena u velikoj meri ograničava njegovu primenu. Zbog<br />
toga su intenzivna istraživanja poslednjih godina usmerena na ispitivanje mogućnosti uklanjanja<br />
boja iz otpadnih voda adsorpcijom na jeftinijim adsorbentima, kao što su zeoliti i glineni minerali,<br />
među kojima su sepioliti posebno ispitivani. Istraživanja su pokazala da sepiolit dobro adsorbuje<br />
katjonske boje, ali da je adsorpcioni kapacitet sepiolita za anjonske boje veoma mali. Da bi se<br />
adsorpcioni kapacitet povećao, proučavana je modifikacija sepiolita surfaktantima, u cilju<br />
dobijanja organo-sepiolita, pogodnog za adsorpciju iz vode organskih supstanci, kao što su boje.<br />
U ovom diplomskom radu biće ispitana adsorpcija anjonske boje C.I. Reactive Orange 16<br />
na sepiolitu modifikovanom organosilanom. Reakcijom organosilana sa površinskim silanolnim
20 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
grupama sepiolita moguće je funkcionalizovati površinu u cilju povećanja afiniteta za anjonske<br />
vrste iz rastvora. Adsorpcija boje na funkcionalizovanom sepiolitu će biti proučavana pri različitim<br />
početnim koncentracijama boje, pH vrednostima i na različitim temperaturama. Adsorpcioni<br />
kapaciteti pri različitim pH vrednostima i različitim temperaturama će biti određeni na osnovu<br />
adsorpcionih izotermi, a eksperimentalni rezultati će biti obrađeni korišćenjem teorjskih modela<br />
adsorpcionih izotermi. Rezultati ispitivanja kinetike adsorpcije biće obrađeni primenom različitih<br />
kinetičkih modela. Na osnovu rezultata adsorpcije pri različitim temperaturama biće određeni<br />
termodinamički parametri adsorpcije. Koncentracija boje biće određivana metodom UV – Vis<br />
spektrofotometrije.<br />
10. Dimitrij Teodorović<br />
Tema: Matematičko modelovanje ekstrakcije realizovane primenom natkritičnog<br />
ugljenik IV oksida<br />
Mentor: Dr Dejan Skala<br />
Grčki origano (Origanum heracleoticum) je industrijski važna sirovima za dobijanje<br />
prirodnih antibakterijskih i antioksidativnih agenasa primenom natkritičnog ugljenik(IV)-oksida.<br />
U ovom radu biće izvršeno matematičko modelovanje procesa natkritične ekstrakcije, kako lakše<br />
frakcije bogate etarskim uljima, tako i teže antioksidativne frakcije, primenom matematičkih<br />
modela Sovove. Simuliraće se dva perioda ekstrakcije: prvi limitiran spoljnim prenosom mase i<br />
drugi limitiran difuzijom kroz čvrstu česticu biljnog materijala. Posebno će biti analiziran prvi<br />
period ekstrakcije sa aspekta fazne ravnoteže i proticanja natkritičnog fluida kroz ekstraktor<br />
(klipno proticanje ili postojanje aksijalnog mešanja).<br />
2.5. PRIJAVLJENI ZAVRŠNI RADOVI<br />
Prilog uz tačku 2.5.<br />
Prezime i ime,<br />
Br. indeksa<br />
1. Siniša Bjelogrlić<br />
126/06<br />
2. Ružica Bijelić<br />
190/06<br />
3. Nataša Kočović<br />
184/06<br />
4. Jovana Ilić<br />
312/06<br />
5. Dragana Janković<br />
117/06<br />
Referent,<br />
Koreferent<br />
Dr Milica Gvozdenović<br />
(2)<br />
Dr Branimir Grgur<br />
Dr Mila Laušević<br />
(3)<br />
Dr Svetlana Grujić<br />
Dr Slavica Stevanović<br />
(2)<br />
Dr Ljubinka Rajaković<br />
Dr Branko Bugarski<br />
(4)<br />
Dr Rada Pjanović<br />
Dr Branko Bugarski<br />
(3)<br />
Dr Nevenka Bošković-<br />
Vragolović<br />
T e m a<br />
Elektrohemijska sinteza prevlake<br />
polianilina na aluminijumu<br />
Maseni spektri odabranih<br />
hormona<br />
Uticaj radnih parametara na<br />
kapacitet celulozno-nitratne<br />
membrane tokom mikrofiltracije<br />
Metode pripreme i<br />
karakterizacije ikapsuliranih<br />
antioksidanasa u alginatne<br />
mikročestice<br />
Metode ikapsulacije biljnih<br />
ekstrakata u alginatne<br />
mikročestice i njihova analiza<br />
mikroskopijom atomskih sila<br />
(AFM)<br />
SP/Profil<br />
EI<br />
TK<br />
TK<br />
BT<br />
BT
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 21<br />
6. Sonja Nikolić<br />
61/06<br />
7. Nikola Zlatković<br />
34/07<br />
8. Nemanja Radomirović<br />
37/07<br />
9. Slađana Davidović<br />
162/06<br />
10. Marija Ivanović<br />
147/06<br />
11. Kristina Pešić<br />
231/07<br />
12. Aleksandra Đorđević<br />
105/07<br />
13. Ana Jokić<br />
94/06<br />
14. Sunčana<br />
Dobrosavljević<br />
104/06<br />
15. Danijela Stojković<br />
22/06<br />
Dr Aleksandra Perić-Grujić<br />
(3)<br />
Dr Mirjana Ristić<br />
Dr Emila Živković<br />
(5)<br />
Dr Slobodan Šerbanović<br />
Dr Mirjana Kijevčanin<br />
(5)<br />
Dr Slobodan Šerbanović<br />
Dr Suzana Dimitrijević<br />
(4)<br />
Dr Slavica Šiler -<br />
Marinković<br />
Dr Suzana Dimitrijević<br />
(5)<br />
Dr Slavica Šiler-<br />
Marinković<br />
Dr Slaviša Putić<br />
(5)<br />
Dr Milorad Zrilić<br />
Dr Jelena Miladinović<br />
(1)<br />
Dr Milica Todorović<br />
Dr Aco Janićijević<br />
(1)<br />
Dr Boris Lončar<br />
Dr Aco Janićijević<br />
(2)<br />
Dr Boris Lončar<br />
Dr Aco Janićijević<br />
(3)<br />
Dr Boris Lončar<br />
Analiza podataka o emisiji<br />
zagađujućih materija u vodu na<br />
teritoriji Beograda<br />
Termohidraulički proračun<br />
pločastog razmenjivača toplote<br />
za grejanje sirove nafte<br />
Uticaj izbora termodinamičkog<br />
modela na simulaciju procesa<br />
prerade vakuum ostatka<br />
Struktura i funkcija<br />
polisaharidnih filmova za<br />
prehrambenu industriju<br />
Svojstva i primena antimikrobnih<br />
pakovanja u prehrambenoj<br />
industriji<br />
Mikromehanička analiza<br />
oštećenja na uzorcima staklena<br />
vlakna-poliester cevi nastalih<br />
ispitivanjem na zatezanje<br />
uzdužnom pravcu<br />
Osmotski koeficijenti u<br />
presićenim vodenim rastvorima<br />
magnezijum-sulfata<br />
Kontrola interne kontaminacije<br />
radionuklidima in vivo merenjem<br />
na Whole Body Counter-u<br />
Izrada projekta mera radijacione<br />
sigurnosti i bezbednosti za rad i<br />
čuvanje uređaja za<br />
defektoskopiju koji se koriste u<br />
industriji<br />
Apsolutna dozimetrija na<br />
linearnom akceleratoru Varian<br />
CLINAC 600 C<br />
TK<br />
HI<br />
HI<br />
BT<br />
BT<br />
IZŽS<br />
NHT<br />
IZŽS<br />
IZŽS<br />
IZŽS<br />
16. Milica Samaržić<br />
154/06<br />
Dr Aleksandra Perić-Grujić<br />
(4)<br />
Dr Slavica Stevanović<br />
Analiza odabranih parametara<br />
kvaliteta vode iz pogona za<br />
pripremu vode za piće Makiš,<br />
Beograd<br />
TK<br />
17. Svetlana Janjušić<br />
85/07<br />
Dr Aleksandar Marinković<br />
(4)<br />
Dr Petar Uskoković<br />
Ispitivanje adsorpcije Pb 2+ jona<br />
na oksidovanim i etilendiamin<br />
funkcionalizovanim višeslojnim<br />
ugljeničnim nanocevima pomoću<br />
FTIR metode<br />
FI
22 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
18. Andrijana Karapandžić<br />
21/07<br />
19. Dejana Milivojević<br />
02/07<br />
Dr Aleksandar Marinković<br />
(3)<br />
Dr Petar Uskoković<br />
Dr Mirjana Ristić<br />
(2)<br />
Dr Aleksandra Perić-Grujić<br />
Ispitivanje mogućnosti korišćenja<br />
filmova na bazi hitozana za<br />
kontrolisano otpuštanje lekova<br />
Analiza podataka o emisiji<br />
zagađujućih materija u vazduh<br />
Lokalnog registra izvora<br />
zagađivanja Grada Beograda<br />
FI<br />
IZŽS<br />
2.5.1. OBRAZLOŽENJA TEMA ZAVRŠNIH RADOVA<br />
1. Siniša Bjelogrlić<br />
Tema: Elektrohemijska sinteza prevlake polianilina na aluminijumu<br />
Mentor: Dr Milica Grozdenović<br />
Potencijalna primena elektroprovodnih polimera u zaštiti od korozije aluminijuma i<br />
njegovih legura predstavlja alternativu upotrebi neekološkim prajmera na bazi hroma. U literaturi<br />
se mogu naći mnogobrojni radovi vezani za upotrebu zaštitnih prevlaka na bazi polianilina (PANI)<br />
na aluminijumu i njegovim legurama koje su dobijene hemijkim postupkom. Iako elektrohemisjka<br />
sinteza ima prednosti, osnovni problem elektrohemisjke sinteze PANI na aluminijumu predstavlja<br />
odigravanja dva simultnana procesa na anodi: elektrohemijske polimarizacije anilina uz formiranje<br />
prevlake i pasivacije aluminijuma stabilnim neprovodnim oksidom. Cilj ovog rada je pronalaženje<br />
optimalnih uslova za elektrohemijsku sintezu PANI na aluminijumu. Da bi se optimizovao sastav<br />
elektrolita za sintezu, biće ispitno anodno ponašanje aluminijuma u različitim koncentracijama Nabenzoata<br />
bez i u prisustvu anilina. Elektrohemijska polimerizacija anilina na aluminijum biće<br />
ostvarene galvanostatskim postupkom (konstantnom gustinom struje), u tom smislu biće snimane<br />
hronopotenciometrijske krive u rastvoru Na-benzoata i anilina variranjem anodne gustine struje.<br />
Zaštitna svojstava dobijene prevlake PANI na aluminijumu u rastvoru NaCl biće procenjenje na<br />
osnovu polarizacionih krivih i promenom tehnike spektroskopije elektrohemijske impedancije.<br />
2. Ružica Bijelić<br />
Tema: Maseni spektri odabranih hormona<br />
Mentor: Dr Mila Laušević<br />
Kao posledica nepotpunog prečišćavanja komunalnih otpadnih voda, hormoni se mogu<br />
naći u životnoj sredini, u prirodnim vodama i sedimentima. Njihovo prisustvo smatra se<br />
indikatorom kanalizacionog zagađenja. U razvoju metode za detekciju tragova hormona u vodama<br />
neophodno je snimanje njihovih masenih spektara i izbor karakterističnih reakcija fragmentacije za<br />
identifikaciju, kvantifikaciju i potvrdu prisustva analita. Cilj ovog rada je snimanje masenih<br />
spektara odabranih hormona dobijenih elektrosprej jonizacijom (ESI) i spektara dobijenih<br />
hemijskom jonizacijom na atmosferskom pritisku (APCI), izbor karakterističnih reakcija<br />
fragmentacije u jonskom trapu kao masenom detektoru i objašnjenje puteva fragmentacije<br />
dobijenih jona.<br />
3. Nataša Kočović<br />
Tema: Uticaj radnih parametara na kapacitet celulozno-nitratne membrane tokom<br />
mikrofiltracije<br />
Mentor: Dr Slavica Stevanović<br />
Poslednjih godina istraživanja se usmeravaju u pravcu razvoja i usavršavanja<br />
membranskih tehnika za prečišćavanje vode, koje su koncipirane tako da selektivno zadržavaju<br />
jone metala, propuštajući one rastvorene supstance čije prisustvo u vodi nije nepoželjno. Prednosti<br />
ove metode su visoka selektivnost separacije jona, niski energetski troškovi, ne dolazi do gubitaka
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 23<br />
termolabilnih i isparljivih sastojaka, produkti separacije se dobijaju bez stranih primesa i dr.<br />
Glavni ograničavajući faktori brzine i efektnosti ovih procesa su koncentraciona polarizacija i<br />
onečišćenje membrane koji se uočavaju kao smanjenje fluksa tokom vremena.<br />
Cilj ovog rada je da odredi uticaj radnih parametara na kapacitet celulozno<br />
nitratne membrane. Ispitaće se uticaj koncentracije metala koji se uklanja kao i koncentracije<br />
kompleksirajućeg sredstva. Na osnovu promene fluksa i koeficijenta zadržavanja utvrdiće se da li<br />
dolazi do onečišćenja membrane posle višestrukog korišćenja. Koncentracija jona metala<br />
određivaće se metodom AAS.<br />
4. Jovana Ilić<br />
Tema: Metode pripreme i karakterizacije inkapsuliranih antioksidanasa u alginatne<br />
mikročestice<br />
Mentor: Dr Branko Bugarski<br />
Polifenoli su veoma interesantna jedinjenja za praktičnu primenu zbog svog<br />
antioksidativnog dejstva i njihove moguće primene u lečenju bolesti srca, krvnih sudova, pojedinih<br />
virusa i alergija kod ljudi. U datom radu vršena je inkapsulacija polifenola iz ekstrakta čaja u<br />
alginatne mikročestice metodom elektrostatičke ekstruzije. Zahvaljujući inkapsulaciji, željeni<br />
aktivni sastojci mogu da se implementiraju u različite prehrambene proizvode.<br />
Cilj ovog rada je praćenje kinetike otpuštanja polifenola iz alginatnih čestica u funkciji<br />
vremena, kao i karakterizacija alginatnih mikročestica. Radi određivanja karakteristika čestica<br />
korišćena je skenirajuća elektronska mikroskopija(SEM). Pomenuti uređaj daje osnovne<br />
morfološke informacije kao i informacije o hemijskom sastavu datog uzorka.<br />
5. Dragana Janković<br />
Tema: Metode ikapsulacije biljnih ekstrakata u alginatne mikročestice i njihova<br />
analiza mikroskopijom atomskih sila (AFM)<br />
Mentor: Dr Branko Bugarski<br />
Polifenolna jedinjenja su značajna za prehrambenu i farmaceutsku industriju zbog svog<br />
antioksidativnog dejstva i njihove moguće primene u lečenju bolesti srca, krvnih sudova, pojedinih<br />
virusa i alergija kod ljudi. U ovom radu će polifenoli iz ekstrakta čaja biti inkapsulisani u alginatne<br />
mikročestice metodom elektrostatičke ekstruzije. Na taj način željeni aktivni sastojci mogu da se<br />
implementiraju u različite prehrambene proizvode.<br />
Cilj ovog rada je praćenje kinetike otpuštanja polifenola iz alginatnih mikročestica<br />
u funkciji vremena, kao i karakterizacija alginatnih mikročestica. U cilju određivanja karakteristika<br />
mikročestica biće korišćena mikroskopija atomskih sila (AFM), koja se zasniva na merenju<br />
međumolekularnih sila između atoma ispitivanog uzorka. Na osnovu izmerenih vrednosti<br />
konstruiše se morfološka slika ispitivane površine.<br />
6. Sonja Nikolić<br />
Tema: Analiza podataka o emisiji zagađujućih materija u vodu na teritoriji<br />
Beograda<br />
Mentor: Dr Aleksandra Perić-Grujić<br />
Industrijska delatnost utiče na povećanu emisiju zagađujućih materija u sve delove<br />
životne sredine (vazduh, voda, zemljište). Emitovane zagađujuće materije iz industrijskih<br />
postrojenja mogu biti u gasovitom, tečnom i čvrstom agregatnom stanju, od čega zavisi način<br />
njihovog rasprostiranja, kao i način njihovog delovanja na zdravlje ljudi i životnu sredinu. Kako bi<br />
se stekao jasan uvid u izvore emisije, mnoge zemlje su, u svoju zakonsku regulativu,<br />
implementirale registre zagađivača, čiji je cilj kontrola i ograničenje emisije zagađujućih materija<br />
u životnu sredinu. Izrada i vođenje Lokalnog registra izvora zagađivanja životne sredine u<br />
Republici Srbiji je propisana Zakonom o zaštiti životne sredine.
24 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
U okviru ovog rada biće izvršena analiza podataka o emisiji zagađujućih materija u vodu,<br />
dostavljenih od strane preduzeća, za Lokalni registar izvora zagađivanja životne sredine Grada<br />
Beograda. Podaci o emisiji zagađujućih materija, određeni proračunom, biće upoređeni sa<br />
dostavljenim podacima, kao i sa graničnim vrednostima emisije za svaku pojedinačnu zagađujuću<br />
materiju koja se emituje u vodu.<br />
7. Nikola Zlatković<br />
Tema: Termohidraulički proračun pločastog razmenjivača toplote za grejanje sirove<br />
nafte<br />
Mentor: Dr Emila Živković<br />
Upotreba pločastih razmenjivača toplote je u početku bila ograničena na rad sa tečnim,<br />
jednofaznim fluidima u procesima grejanja i hlađenja, na umerenim pritiscima i temperaturama.<br />
Zbog odličnih termičkih karakteristika i kompaktnosti, pločasti razmenjivači toplote su danas su<br />
zastupljeni u hemijskoj procesnoj industriji, rafinerijama i petrohemijskim postrojenjima gde<br />
nalaze svoje mesto u procesima poput katalitičkog reforminga, desulforizacije, izomerizacije,<br />
separacije gasova, itd.<br />
Predmet ovog zavrsnog rada je termohidraulički proračun pločastog razmenjivača toplote<br />
iz industrijske prakse, iz postrojenja rafinerije nafte. Imajući u vidu veliki broj načina profilisanja<br />
ploča razmenjivača i čitav niz konfiguracija tokova koji se u njima mogu ostvariti, jedan od<br />
osnovnih problema prilikom proračuna ovog tipa aparata je nedostak pouzdanih korelacionih<br />
jednačina za izračunavanje koeficijenata prelaza toplote i padova pritiska. Termohidraulički<br />
proračun će u okviru ovog završnog rada biti urađen različitim metodama iz otvorene literature a<br />
zatim će dobijeni rezultati biti međusobno upoređeni.<br />
8. Nemanja Radomirović<br />
Tema: Uticaj izbora termodinamičkog modela na simulaciju procesa prerade<br />
vakuum ostatka<br />
Mentor: Dr Mirjana Kijevčanin<br />
U ovom završnom radu će se analizirati proces prerade vakuum ostatka. S obzirom na to<br />
da vakuum ostatak predstavlja naftnu frakciju velike molekulske mase (500+), potrebno je pažljivo<br />
izabrati termodinamički model, koji će pouzdano predvideti termodinamičke osobine ispitivane<br />
smeše na zadatim radnim uslovima pritiska i temperature. Imajući u vidu bazu termodinamičkih<br />
osobina velikog broja jedinjenja, kao i značajne baze termodinamičkih modela za odredjivanje<br />
karakteristika čistih komponenata i njihovih smeša, za navedenu analizu biće korišćen programski<br />
paket ChemCad.<br />
Da bi se ocenili različiti termodinamički modeli izvršiće se simulacija predgrevanja vakuum<br />
ostatka, odnosno njegove pripreme za dalju separaciju komponenata. Rezultati će dati poredjenje<br />
realnih termodinamičkih parametara, sa vrednostima dobijenih tokom simulacije predgrevanja u<br />
softverskom paketu ChamCad. Na osnovu rezultata simulacije biće predložen najbolji<br />
termodinamički model za pomenuti proces.<br />
9. Marija Ivanović<br />
Tema: Svojstva i primena antimikrobnih pakovanja u prehrambenoj industriji<br />
Mentor: Dr Slavica Šiler-Marinković<br />
U radu će se prikazati vrste i svojstva antimikrobnih pakovanja koja se primenjuju u<br />
prehrambenoj industriji sa posebnim osvrtom na procesne uslove njihovog dobijanja i testiranja<br />
njihovih funkcionalnih svojstava. Pored toga, prikazaće se tipovi antimikrobnih supstanci koje se<br />
mogu primeniti kod topljivih filmova u cilju produženja trajnosti prehrambenih proizvoda.
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 25<br />
10. Slađana Davidović<br />
Tema: Struktura i funkcija polisaharidnih filmova za prehrambenu industriju<br />
Mentor: Dr Slavica Šiler-Marinković<br />
U radu će biti izložen literaturni pregled tipova polisaharidnih materijala koji formiraju<br />
filmove pogodne za upotrebu u prehrambenoj industriji. Poseban deo će prikazati metode<br />
proizvodnje topljivih filmova za pakovanje hrane. Pored toga, izvršiće se poredjenje svojstava<br />
topljivih filmova primenjenih kod proizvoda od voća, slatkiša i peciva.<br />
11. Kristina Pešić<br />
Tema: Mikromehanička analiza oštećenja na uzorcima staklena vlakna-poliester cevi<br />
nastalih ispitivanjem na zatezanje u uzdužnom pravcu<br />
Mentor: Dr Slaviša Putić<br />
Mehanička svojstva kompozitnih materijala direktno zavise od njegove mikrostrukture<br />
koja je formirana tokom procesa njegovog obikovanja. Zapreminski udeo strukturnih konstituivnih<br />
elemenata je podatak koji je unapred poznat, kao npr. zapreminski udeo vlakana ili matrice. Ipak,<br />
konačna struktura i mikrostruktura je poznata samo do neke određene mere jer u toku formiranja<br />
mnogi faktori mogu nepredviđeno da utiču na formiranje mikrostrukture i samim tim doprinesu da<br />
se konačna mehanička svojstva razlikuju od onih očekivanih. Samim tim je i raspodela napona i<br />
deformacija koja direktno zavisi od mikrostrukture različita za različite slučajeve opterećenja.<br />
Slučaj opterećenja uzoraka iz staklena vlakna-poliester kompozitnih cevi na zatezanje će biti<br />
predmet analize u ovom završnom radu. Sa aspekta mikromehaničke analize, teorijski će biti<br />
analizirani modeli raspodele napona i deformacija u ovakvim materijalima. Nakon toga, predviđa<br />
se mikromehanička analiza modela i mehanizama nastalih lomova pri zateznom opterećenju na<br />
uzorcima isecanim iz staklena vlakna-poliester kompozitnih cevi poznate strukture i procesa<br />
proizvodnje.<br />
12. Aleksandra Đorđević<br />
Tema: Osmotski koeficijenti u presićenim vodenim rastvorima magnezijum-sulfata<br />
Mentor: Dr Jelena Miladinović<br />
Za predvidjanje i obradu termodinamičkih podataka mešanih rastvora elektrolita<br />
neophodno je poznavati osobine čistih rastvora, konstituenata, pri jonskim jačinama smeše. Često<br />
je jonska jačina mešanog rastvora veća u odnosu na jonsku jačinu zasićenog čistog rastvora, te je<br />
neophodno predvideti termodinamičke osobine u oblasti presićenih rastvora.<br />
Cilj završnog rada je procena vrednosti osmotskog koeficijenta vodenog rastvora MgSO 4<br />
u presićenoj oblasti na temperaturi 298.15 K. Ova procena će biti izvedena obradom izopiestičkih<br />
podataka sistema MgSO 4 +H 2 SO 4 +H 2 O na 298.15 K. Nadalje, korišćenjem u obradi<br />
eksperimentalnih i procenjenih vrednosti osmotskih koeficijenata rastvora MgSO 4 (aq) biće<br />
odredjeni parametri proširenog modela Picera. Pouzdanost procene osmotskih koeficijenata će biti<br />
proverena proračunom osmotskih koeficijenata mešanih rastvora koji sadrže MgSO 4 pri jonskim<br />
jačinama koje nadmašuju granicu rastvorljivosti MgSO 4 (aq) na datoj temperaturi.<br />
13. Ana Jokić<br />
Tema: Kontrola interne kontaminacije radionuklidima in vivo merenjem na Whole<br />
Body Counter-u<br />
Mentor: Dr Aco Janićijević<br />
U okviru zakonski regulisanog programa zaštite životne sredine, posebno mesto zauzima<br />
briga o čoveku kada je u pitanju zaštita od jonizujućih zračenja. Radionuklidi koje čovek u svoj<br />
organizam unese hranom, vodom, disanjem ili kroz kožu predstavljaju internu kontaminaciju i<br />
dovode do unutrašnjeg ozračenja.
26 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
U nadzoru i zbrinjavanju lica profesionalno izloženih jonizujućem zračenju, kao i opšte<br />
populacije kada to situacija zahteva, važnu ulogu ima kontrola interne kontaminacije. Ona se<br />
sprovodi in vitro (iz krvi, urina i drugih ljudskih izlučevina) i in vivo, merenjem na Whole Body<br />
Counter-u (WBC-u odbosno – brojaču za celo telo).<br />
U Srbiji se u ovom trenutku ovakva merenja vrše u JP ”Nuklearni objekti Srbije “ u<br />
Vinči. To je jedini uredjaj te vrste u našoj zemlji.<br />
Svrha ovog rada je upoznavanje sa posebnim protokolom prijema ispitanika na WBC<br />
merenje, mernom tehnikom koja se koristi , analizom dobijenih rezultata i načinom kalibrisanja<br />
ove specifične instrumentacije.<br />
14. Sunčana Dobrosavljević<br />
Tema: Izrada projekta mera radijacione sigurnosti i bezbednosti za rad i čuvanje<br />
uređaja za defektoskopiju koji se koriste u industriji<br />
Mentor: Dr Aco Janićijević<br />
U skladu sa Zakonom o zaštiti od jonizujućih zračenja i nuklearnoj sigurnosti, svaki<br />
korisnik izvora jonizujućih zračenja mora imati elaborat koji sadrži uslove za bezbedno korišćenje<br />
i rad.<br />
Cilj ovog završnog rada bi bio da se sagledaju uslovi za praktičnu primenu defektoskopa<br />
sa radioaktivnim iridijumom. Pored toga tendencija je da se kandidat upozna sa standardnim<br />
pravilima koja se odnose na sprovodjenje radnih zadataka u terenskim uslovima uz predvidjanje<br />
svih mera zaštite za profesionalno izložena lica i okolinu, kao i sprovodjenje odgovarajućih<br />
propisanih postupaka za slučaj akcidenta.<br />
Sastavni de ovog završnog rada bilo bi i odredjivanje uslova za smeštaj i čuvanje datog<br />
izvora za period kada se on ne koristi. Planirane aktivnosti kandidata za predloženi završni rad<br />
odvijaće se jednim delom u Institutu ’’Vinča’’.<br />
15. Danijela Stojković<br />
Tema: Apsolutna dozimetrija na linearnom akceleratoru Varian CLINAC 600 C<br />
Mentor: Dr Aco Janićijević<br />
Linearni akcelerator je radioterapijski aparat koji proizvodi visokoenergetske elektrone i<br />
X-zrake. Apsolutna dozimetrija predstavlja merenje apsorbovane doze u jednoj tački. Sama<br />
procedura merenja se obavlja po odredjenom protokolu, svakodnevno (TRS 398). Taj postupak<br />
ima i radni naziv - merenje Outputa mašine (aparata) za zračenje pacijenata.<br />
U okviru opšteg cilja, kada su u pitanju merenja ovog tipa da se proverom Outputa<br />
postigne osiguranje potrebnog kvaliteta u radu aparature, definisan je i cilj ovog završnog rada.<br />
Postavljen je plan aktivnosti kojima će kandidat da se upozna sa karakteristikama uredjaja i<br />
osposobi za odredjena merenja i analizu dobijenih rezultata koje će prezentirati u svom završnom<br />
radu. Eksperimentalni deo rada će se izvoditi u Zavodu za onkologiju i radiologiju zdravsvenog<br />
centra Kladovo.<br />
Celokupan postupak primene uredjaja i odgovarajućih kontrolnih merenja je planiran u<br />
skladu su sa osnovnim ciljem zaštite od zračenja i opšte sigurnosti ljudi, tj. sa naglašenom<br />
tendencijom da pacijent dobija precizno definisanu dozu koju je propisao lekar radioterapeut.<br />
16. Milica Samaržić<br />
Tema: Analiza odabranih parametara kvaliteta vode iz pogona za pripremu vode za<br />
piće Makiš, Beograd<br />
Mentor: Dr Aleksandra Perić-Grujić<br />
Grad Beograd snabdeva se vodom za piće, najvećim delom, iz reke Save. Rečna vode<br />
zavata se, u <strong>Beogradu</strong>, na dve crpne stanice; iz reke Save, za potrebe proizvodnih pogona Makiš i<br />
Bele vode zahvata se 3000 L/s. Proces obrade sirove rečne vode, u proizvodnom pogonu Makiš,
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 27<br />
uključuje sledeće operacije: mehaničko uklanjanje grubih čestica, korekciju pH, predozonizaciju,<br />
bistrenje (koagulacija, flokulacija, taloženje), glavnu ozonizaciju, filtraciju i hlorisanje.<br />
U okviru ovog rada biće izvršena analiza odabranih parametara kvaliteta vode za piće<br />
(temperatura, provodljivost, mutnoća, pH-vrednost, alkalitet, sadržaj aluminijuma, ozona, hlora,<br />
amonijaka, nitrata, nitrita, suspendovanih materija, deterdženata, boja, HPK, BPK, TOC),<br />
pripremljene u proizvodnom pogonu Makiš. Eksperimentalni deo rada obaviće se u pogonskim<br />
laboratorijama za proveru kvaliteta vode, JKP Beogradski vodovod i kanalizacija – proizvodni<br />
pogon Makiš. Dobijeni rezultati biće analizirani u skladu sa graničnim vrednostima propisanim<br />
Pravilnikom o higijenskoj ispravnosti vode za piće.<br />
17. Svetlana Janjušić<br />
Tema: Ispitivanje adsorpcije Pb 2+ jona na oksidovanim i etilendiamin<br />
funkcionalizovanim višeslojnim ugljeničnim nanocevima pomoću FTIR metode<br />
Mentor: Dr Aleksandar Marinković<br />
Uklanjanje toksičnih metala iz vode postupkom adsorpcije je široko rasprotranjena<br />
metoda bilo da se koriste prirodni ili modifikovani prirodni materijali, kao i različiti sintetski<br />
materijali. Adsorbenti koji se često koriste u ove svrhe su ugljenični materijali, od kojih poslednjih<br />
godina sve veću primenu imaju ugljenične nanocevi, za koje je dokazano da poseduju veliki<br />
potencijal za uklanjanje različitih polutanata. Izuzetna pažnja se poklanja poboljšanju<br />
karakteristika ugljeničnih materijala uvođenjem različitih funkionalnih grupa kako bi se na taj<br />
način poboljšala njihova adsorpciona svojstva. Ispitivanjem adsorpcionih svojstava modifikovanih<br />
ugljeničnih materijala, kao i određivanjem strukture nastalih veza adsorbat/adsorbent bitno utiče<br />
na definisanje metoda funkcionalizacije u cilju dobijanja adsorbenata željenih svojstava. Kako bi<br />
se jasnije definisao način vezivanja Pb 2+ jona na netretirane, oksidovane i etilendiam<br />
modifikovane nanocevi u ovom radu će se odrediti njihova adsorpciona svojstva. Efikasnost<br />
uklanjanja Pb 2+ jona biće analizirana sa aspekta uticaja mase sorbenta i pH vrednosti. Ispitivanja<br />
načina vezivanja Pb 2+ jona sa prisutnim funkcionalnim grupama na površini nanocevi će se vršiti<br />
pomoću FTIR metode. Diskutovaće se uticaj adsorbovanih Pb 2+ jona na intenzitete i pomeranja<br />
odgovarajućih traka u FTIR spektrima nakon adsorpcije iz vodenih rastvora različitih<br />
koncentracija.<br />
18. Andrijana Karapandžić<br />
Tema: Ispitivanje mogućnosti korišćenja filmova na bazi hitozana za kontrolisano<br />
otpuštanje lekova<br />
Mentor: Dr Aleksandar Marinković<br />
Ispitivanje mogućnosti primene polimernih filmova na bazi hitozana za kontrolisano<br />
otpuštanje lekova je od izuzetnog značaja usled njegovog prirodnog porekla, različitosti svojstva<br />
koja zavise od potupka dobijanja i metoda modifikovanja, kao i njegove biodegradabilnosti. U<br />
ovom radu će se ispitati mogućnost dobijanja polimernih filmova na bazi hitozana i poli(etilen<br />
oksida) (PEO) koji će imati definisanu poroznu strukturu, i kao takvi su pogodni da se koriste kao<br />
sistemi za kontrolisano otpuštanje lekova. Morfologija sintetisanih filmova će se ispititati pomoću<br />
skenirajuće elektronske mikroskopije, sa ciljem da se utvrdi uticaj udela komponenata na<br />
poroznost i raspodelu pora. Kristaliničnost dobijenih filomova će se ispitati XRD tehnikom, a<br />
površinska struktura optičkom mikroskopijom. U radu će se pratiti kontrolisano otpuštanje<br />
aktivnih supstanci u in vitro uslovima pomoću UV-Vis spektrofotometrije. Dobijeni kinetički<br />
parametri otpuštanja će se korelisati sa postojećim kinetičkim jednačinama i na osnovu tih<br />
rezultata će se predložiti optimalni model koji može dati detaljniji uvid u proces kontrolisanog<br />
otpuštanja terapeutski aktivnih agenasa.
28 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
19. Dejana Milivojević<br />
Tema: Analiza podataka o emisiji zagađujućih materija u vazduh Lokalnog registra<br />
izvora zagađivanja Grada Beograda<br />
Mentor: Dr Mirjana Ristić<br />
Uspostavljanje registara ispuštanja i prenosa zagađujućih materija je razvijeno i<br />
implementirano u mnogim zemljama sveta, između ostalog, da bi se smanjila emisija zagađujućih<br />
materija i količina nastalog otpada. Podaci za registar prikupljaju se, u principu, iz tačkastih<br />
izvora, kao što su na primer industrijska postrojenja i iz difuznih (linijskih i površinskih) izvora. U<br />
Republici Srbiji je uspostavljanje i vođenje registara izvora zagađenja životne sredine zasnovano<br />
na odgovarajućoj zakonskoj regulativi. Pored ostalih podataka, za potrebe izrade registara<br />
prikupljaju se i podaci o određenim zagađujućim materijama koje se emituju u vazduh i vode, u<br />
zavisnosti od delatnosti. Jedna od važnih aktivnosti u okviru izrade registara je kontrola i<br />
verifikacija dostavljenih podataka. U okviru ovog rada biće izvršena analiza podataka dostavljenih<br />
za Lokalni registar izvora zagađivanja životne sredine Grada Beograda, za emisiju zagađujućih<br />
materija u vazduh. Kontrola kvaliteta podataka obuhvataće proveru tačnosti dostavljenih podataka<br />
za emisiju zagađujućih materija u vazduh, koji su dobijeni merenjem i proračunom. Na osnovi<br />
dobijenih rezultata, biće izvršena analiza svakog pojedinačnog zagađivača i poređenje dobijenih<br />
vrednosti sa graničnim vrednostima emisije za svaku zagađujuću materiju.<br />
2.6. PRIJAVLJENI ZAVRŠNI MASTER RADOVI<br />
Prilog uz tačku 2.6.<br />
Kandidat-tema Komisija Stud.program<br />
1. Svetolik Maksimović, dipl. inž. 1. Dr Dejan Skala, red. prof. TMF<br />
3004/10<br />
2. Dr Željko Grbavčić, red. prof. TMF<br />
PRIMENA NATKRITIČNIH 3. Dr Irena Žižović, docent TMF HI<br />
FLUIDA KOD DOBIJANJA<br />
MATERIJALA SPECIFIČNIH<br />
SVOJSTAVA (MIKRO I<br />
NANOČESTICE)<br />
2. Bojana Kunarac, dipl. inž.<br />
3063/10<br />
AKTIVACIJA ADSORBENSA OD<br />
OTPADNE KAFE I NJEGOVO<br />
KORIŠĆENJE ZA ADSORPCIJU<br />
BOJE<br />
3. Tijana Ivanović, dipl. inž.<br />
3052/10<br />
ISPITIVANJE MOGUĆNOSTI<br />
KORIŠĆENJA MEKINJA KAO<br />
ADSORBENSA BOJE<br />
1. Dr Slavica Šiler-Marinković,<br />
red. prof. TMF<br />
2. Dr Suzana Dimitrijević, docent TMF<br />
3. Dr Dušan Antonović, red. prof. TMF<br />
1. Dr Slavica Šiler-Marinković,<br />
red. prof. TMF<br />
2. Dr Suzana Dimitrijević, docent TMF<br />
3. Dr Dušan Antonović, red. prof. TMF<br />
BIB<br />
BIB
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 29<br />
4. Dragana Ranković, dipl. inž.<br />
3027/10<br />
ANALIZA KVALITETA<br />
VAZDUHA NA TERITORIJI<br />
BEOGRADA NA OSNOVU<br />
MONITORINGA OSNOVNIH<br />
ZAGAĐUJUĆIH MATERIJA<br />
1. Dr Tatjana Vasiljević, van. prof. TMF<br />
2. Dr Dušan Antonović, red. prof. TMF<br />
3. Dr Mirjana Ristić, van. prof. TMF<br />
IZŽS<br />
5. Jasmina Panić, dipl. inž.<br />
3018/10<br />
UKLANJANJE BOJA IZ<br />
VODENIH RASTVORA POMOĆU<br />
KOPOLIMERNOG HIDROGELA<br />
HITOZANA I METAKRILNE<br />
KISELINE MODIFIKOVANOG<br />
TITAN-DIOKSIDOM<br />
6. Anja Stojkov, dipl. inž.<br />
3017/10<br />
UKLANJANJE BAKRA,<br />
KADMIJUMA I OLOVA<br />
POMOĆU KOPOLIMERNIH<br />
HIDROGELOVA AKRILAMIDA I<br />
NATRIJUM METAKRILATA<br />
7. Marko Stakić, dipl. inž.<br />
3065/10<br />
EFEKTI PRIMENE<br />
ELEKTROMAGNETNOG POLJA<br />
U POSTUPKU POLUKONTI<br />
LIVENJA ALUMINIJUMSKIH<br />
LEGURA<br />
8. Selena Kirjaković, dipl. inž.<br />
3031/10<br />
EKSPERIMENTALNO<br />
ODREĐIVANJE<br />
TERMODINAMIČKIH OSOBINA<br />
BINARNIH TEČNIH SISTEMA SA<br />
ETIL LAKTATOM<br />
9. Darinka Anđelković, dipl. inž.<br />
3005/10<br />
OPTIMIZACIJA PROCESA<br />
MLEVENJA CEMENTNOG<br />
KLINKERA KORIŠĆENJEM<br />
HEMIJSKIH ADITIVA<br />
1. Dr Melina Kalagasidis Krušić,<br />
docent TMF<br />
2. Dr Katarina Jeremić, red. prof. TMF<br />
3. Dr Jasna Džunuzović, viši naučni<br />
saradnik IHTM-a<br />
1. Dr Melina Kalagasidis Krušić,<br />
docent TMF<br />
2. Dr Sava Veličković, docent TMF<br />
3. Dr Jasna Džunuzović, viši naučni<br />
saradnik IHTM-a<br />
1. Dr Srđan Marković, red. prof. TMF<br />
2. Dr Željko Kamberović, van. prof. TMF<br />
3. Dr Vencislav Grabulov, naučni savetnik<br />
IMS-Beograd<br />
1. Dr Emila Živković, docent TMF<br />
2. Dr Mirjana Kijevčanin, van. prof. TMF<br />
3. Dr Ivona Radović, docent TMF<br />
HI<br />
HI<br />
MI<br />
1. Dr Đorđe Janaćković, red. prof. TMF<br />
2. Dr Rada Petrović, van. prof. TMF<br />
3. Dr Jelena Miladinović, van. prof. TMF HI<br />
HI
30 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
10. Andrea Stefanović, dipl. inž.<br />
3054/10<br />
KOVALENTNA IMOBILIZACIJA<br />
PENICILIN-ACILAZE IZ<br />
Escherichia coli NA<br />
MAKROPOROZNOM<br />
KOPOLIMERU GLICIDIL<br />
METAKRILATA I<br />
ETILENGLIKOLDIMETAKRILA<br />
TA<br />
11. Adrijana Sarafimovski, dipl. inž.<br />
3060/10<br />
ENZIMSKA SINTEZA ETIL-<br />
CINAMATA U REAKTORU SA<br />
PAKOVANIM SLOJEM<br />
12. Marko Đorđević, dipl. inž.<br />
UKLANJANJE BAKRA I<br />
KADMIJUMA POMOĆU<br />
KOPOLIMERNIH<br />
HIDROGELOVA HITOZANA I<br />
METAKRILNE KISELINE<br />
13. Lazar Drašković, dipl. inž.<br />
3038/10<br />
USPOSTAVLJANJE<br />
METODOLOGIJE ZA<br />
KALIBRACIJU GUSTINOMERA<br />
DMA HP NA VISOKIM<br />
PRITISCIMA<br />
14. Aleksandra Bogdanović,<br />
dipl. inž.<br />
3010/2010<br />
HPLC KONTROLA KVALITETA<br />
LEKOVA<br />
1. Dr Zorica Knežević-Jugović, van. prof.<br />
TMF<br />
2. Dr Katarina Jeremić, red. prof. TMF<br />
3. Dr Dejan Bezbradica, docent TMF<br />
1. Dr Zorica Knežević-Jugović,<br />
van. prof. TMF<br />
2. Dr Nevenka Bošković-Vragolović,<br />
van. prof. TMF<br />
3. Dr Dejan Bezbradica, docent TMF<br />
1. Dr Melina Kalagasidis Krušić,<br />
docent TMF<br />
2. Dr Sava Veličković, docent TMF<br />
3. Dr Jasna Džunuzović, viši naučni<br />
saradnik IHTM<br />
BIB<br />
BIB<br />
1. Dr Ivona Radović, docent TMF<br />
2. Dr Mirjana Kijevčanin, van. prof. TMF<br />
3. Dr Emila Živković, docent TMF HI<br />
1. Dr Slobodan Petrović, redovni profesor<br />
2. Dr Tatjana Vasiljević, vanredni profesor<br />
3. Dr Branko Bugarski, redovni profesor<br />
HI<br />
HI<br />
2.6.1. OBRAZLOŽENJA TEMA ZAVRŠNIH MASTER RADA<br />
1. Svetolik Maksimović<br />
Tema: Primena natkritičnih fluida kod dobijanja materijala specifičnih svojstava<br />
(mikro i nanočestice)<br />
Mentor: Dr Dejan Skala<br />
Dosadašnja istraživanja primene natkritičnog СО 2 u cilju izdvajanja eteričnih ulja iz<br />
biljnih sirovina ukazuju da je u cilju pripreme finalnog proizvoda odnosno impregnaciju<br />
određenog adsorbensa ovako dobijenim ekstraktima takođe moguće uspešno upotrebiti natkritični<br />
CO 2 . Jedan od osnovnih i najčešćih zahteva je, pri tome, da pripremljena čestica sa aktivnim<br />
principom (ekstraktom) bude mikronske veličine. Danas se u svetu koriste različiti postupci<br />
mikronizacije zasnovani na primeni natkritičnog CO 2 kao na pr. REES, PSA, PGGS itd. U ovom<br />
radu će svi najvažniji postupci biti analizirani i ukazane prednosti i nedostaci nekih koji se
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 31<br />
najčešće primenjuju u laboratorijskim ili industrijskim uslovima u cilju dobijanja mikro- i nanočestica.<br />
Pored toga, cilj ovog rada je da se konstruiše odgovarajuće postrojenje sa ekstraktorom<br />
odnosno autoklavom od 2 litra i separatorom od 0.5 litra u kome se mogu realizovati istraživanja,<br />
kako separacije aktivnih principa iz biljnog materijala, tako i primena nekih od tehnika<br />
mikronizacije pomoću natkritičnog CO 2 . Pored detaljnog opisa svih osnovnih delova postrojenja<br />
sa pripadajućom šemom ukazaće se na pravac budućih istraživanja koja se mogu uspešno<br />
realizovati na konstruisanom uređaju.<br />
2. Bojana Kunarac<br />
Tema: Aktivacija adsorbensa od otpadne kafe i njegovo korišćenje za<br />
adsorpciju boje<br />
Mentor: Dr Slavica Šiler-Marinković<br />
Boje koje se koriste u industriji su zagađivači koji se moraju ukloniti pre ispuštanja<br />
otpadne vode u vodotokove. U te svrhe se koriste najčešće adsorbensi sa aktiviranim ugljenikom, a<br />
ispituju se mogućnosti korišćenja mnogo ekonomičnijih adsorbenasa od otpadnog materijala<br />
poljoprivrede i prehrambene industrije.<br />
U radu će se ispitati adsorpcija metilenskog plavog na adsorbens od otpadne kafe, aktiviran<br />
kalijum-hidroksidom, fosfatnom kiselinom ili vodonik-peroksidom. Ispitaće se adsorpcija boje u<br />
zavisnosti od : vrste adsorbensa, koncentracije adsorbensa i boje, temperature i vremena kontakta.<br />
Odrediće se kinetički parametri koji karakterišu proces adsorpcije.<br />
3. Tijana Ivanović<br />
Tema: Ispitivanje mogućnosti korišćenja mekinja kao adsorbensa boje<br />
Mentor: Dr Slavica Šiler-Marinković<br />
Boje koje se koriste u industriji su zagađivači koji se moraju ukloniti pre ispuštanja<br />
otpadne vode u vodotokove. U te svrhe se koriste najčešće adsorbensi sa aktiviranim ugljenikom, a<br />
ispituju se mogućnosti korišćenja mnogo ekonomičnijih adsorbenasa od otpadnog materijala<br />
poljoprivrede i prehrambene industrije.<br />
U radu će se ispitati adsorpcija metilenskog plavog na pšenične i kukuruzne mekinje u zavisnosti<br />
od : koncentracije adsorbensa i boje, temperature, vremena kontakta i pH rastvora. Odrediće se<br />
kinetički parametri koji karakterišu proces adsorpcije.<br />
4. Dragana Ranković<br />
Tema: Analiza kvaliteta vazduha na teritoriji Beograda na osnovu monitoringa<br />
osnovnih zagađujućih materija<br />
Mentor: Dr Tatjana Vasiljević<br />
Redovno sprovođenje analize kvaliteta vazduha je veoma važno. Zadatak je da se utvrdi<br />
stepen zagađenosti u odnosu na granične vrednosti imisije (GVI) i indentifikuju izvori zagađenja,<br />
sa ciljem zaštite zdravlja ljudi i sagledavanja efekata preduzetih mera za smanjenje stepena<br />
zagađenosti vazduha.<br />
U ovom master radu biće analiziran kvalitet vazduha na četiri merna mesta na teritoriji<br />
Beograda, na osnovu izmerenih koncentracija SO 2 , NO 2 i čestica čađi prilikom svakodnevnog<br />
monitoringa u toku jedne kalendarske godine. Uzorkovanje vazduha biće vršeno pomoću aparata<br />
AT-401X (Pro-Ekos). Merenje koncentracija zagađivača biće vršeno u Institu za zaštitu zdravlja<br />
dr. Milan Jovanović Batut. Koncentracija čađi biće određena reflektometrijski, a SO 2 i NO 2<br />
spektrofotometrijski. Rezultati merenja na različitim mernim mestima biće upoređeni, kao i<br />
promena koncentracije zagađujućih materija tokom kalendarske godine. Stepen zagađenja biće<br />
utvrđen poređenjem dobijenih rezultata sa GVI vrednostima.
32 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
5. Jasmina Pantić<br />
Tema: Uklanjanje boja iz vodenih rastvora pomoću kopolimernog hidrogela<br />
hitozana i metakrilne kiseline modifikovanog titan-dioksidom<br />
Mentor: Dr Melina Kalagasidis Krušić<br />
Upotreba boja u sve razvijenijim industrijama tekstila, kože, hrane i farmacije, praćena je<br />
sve većom količinom boja u otpadnim vodama. Tako su boje postale jedan od najvećih<br />
zagađivača životne sredine, pa se zbog toga sve veća pažnja posvećuje njihovom uklanjanju iz<br />
otpadnih voda. Jedan od procesa koji se u velikoj meri primenjuje je adsorpcija na raznim<br />
materijalima, među kojima sve veću pažnju privlače hidrogelovi. Međutim, boje se na taj način<br />
prebacuju iz vode u neku drugu fazu, pri čemu se stvara sekundarno zagađenje. Zbog toga je<br />
rešavanje problema boja u otpadnim vodama fokusirano na uklanjanje i fotodegradaciju boja.<br />
U ovom radu će biti sintetisan kopolimerni hidrogel hitozana i metakrilne kiseline<br />
sa titan-dioksidom (TiO 2 ). Za modifikaciju hidrogelova koristiće se komercijalni TiO 2 (Degussa<br />
P25) i koloidne čestice titan-dioksida dobijene kiselom hidrolizom titan-tetrahlorida. Sintetisaće se<br />
dve serije uzoraka: tokom sinteze prve serije hidrogelova titan-dioksid će biti dodat u reakcionu<br />
smešu neposredno pre reakcije polimerizacije i umrežavanja, a drugoj seriji hidrogelova titandioksid<br />
će biti dodat nakon sinteze, potapanjem hidrogelova u komercijalni titan-dioksid, odnosno<br />
sintetisani koloidni rastvor titan-dioksida. U drugom delu rada biće ispitana mogućnost primene<br />
sintetisanih hidrogelova za uklanjanje i fotodegradaciju boja iz vodenih rastvora, a kao model boja<br />
koristiće se metilensko plavo i oranž II. Fotodegradacija boje će biti izvedena u prisustvu TiO 2<br />
osvetljavanjem pod UV lampom.<br />
6. Anja Stojkov<br />
Tema: Uklanjanje bakra, kadmijuma i olova pomoću kopolimernih hidrogelova<br />
akrilamida i natrijum metakrilata<br />
Mentor: Dr Melina Kalagasidis Krušić<br />
Adsorpcija je najčešće korišćena metoda za izdvajanje teških metala iz otpadnih voda. Pri<br />
tome se kao sorbenti koriste različiti materijali, a u poslednje vreme se u tu svrhu sve više istražuju<br />
hidrogelovi. Prednost primene hidrogelova u odnosu na druge materijale ogleda se u relativno<br />
lakoj i jednostavnoj pripremi, mogućnosti regeneracije i višekratne upotrebe. Ranija istraživanja su<br />
pokazala da hidrogelovi imaju sposobnost građenja helatnih kompleksa ukoliko sadrže atome ili<br />
grupe koje mogu da se ponašaju kao Luisove kiseline ili baze, odnosno da daju ili prihvataju<br />
elektronski par. To su pre svih atomi kiseonika, azota, sumpora ili fosfora, kao i funkcionalne<br />
grupe poput karboksilne, estarske, amino, hidroksilne ili sulfo-grupe. Zahvaljujući sposobnosti<br />
građenja ovakvih kompleksa, hidrogelovi elektrostatičkim silama vezuju jone teških metala na<br />
svojoj površini, pa se stoga koriste za njihovo izdvajanje iz vodenih rastvora.<br />
U radu će biti ispitana mogućnost primene kopolimernog hidrogela akrilamida i<br />
natrijum metakrilata za sorpciju jona kadmijuma, bakra i olova iz vodenih rastvora. Pratiće se<br />
kinetika adsorpcije i desorpcije metala. S obzirom da adsorpcione izoterme opisuju način na koji<br />
molekuli adsorbata stupaju u interakcije sa površinom adsorbenta i da je korelacija ravnotežnih<br />
podataka upotrebom ili teorijskih ili empirijskih jednačina bitna za interpretaciju adsorpcije i<br />
predviđanje opsega adsorpcije, u radu će biti ispitano više modela adsorpcionih izotermi:<br />
Lengmirova, Frojndlihova, Ridlih-Petersonova, Totova, Sipova i Dubinin-Raduškevičeva.<br />
7. Marko Stakić<br />
Tema: Efekti primene elektromagnetnog polja u postupku polukonti livenja<br />
aluminijumskih legura<br />
Mentor: Dr Srđan Marković<br />
Aluminijum je drugi najčešće korišćeni metal u konstrukcijama posle čelika i koristi se u<br />
svim sferama industije. Čist aluminijum ima malu čvrstoću i kao takav, ima ograničenu primenu.
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 33<br />
Aluminijumske legure pak imaju veoma siroku primenu kako zbog svoje lake obradivosti livenjem<br />
i postupcima plastične prerade tako i zbog svojih veoma dobrih mehaničkih i antikorozivnih<br />
svojstava. Posebno su pogodne za izradu najsloženijih oblika metodom presovanja i livenja pod<br />
pritiskom. Odabirom prave legure, postižemo širok spektar svojstava, počev od visoke čvrstoće i<br />
do 600 MPa, preko visoke toplotne provodljivosti, dobrog oblikovanje u hladnom i toplom<br />
stanju,itd.Iz ovih razloga legure aluminijuma našle su primenu u izradi veoma široke grupe<br />
proizvoda počevši od konzervi do delova za kosmičke brodove.<br />
Jedna od široko primenjenih metoda izrade trupaca od aluminijumskih legura koji se dalje<br />
obrađuju presovanjem i vučenjem je postupak polukonti livenja.Standardna primena ovog<br />
postupka,međutim praćena je i sa određenim problemima.Ti problemi odnose se pre svega na<br />
pojave kao što su:loša površina odlivaka-trupaca,nehomogenost u strukturi,makroporoznost i<br />
pucanje pri livenju.Iz ovih razloga danas se čine pokusaji u Svetu kako bi se postupak polukonti<br />
livenja na zadovoljavajući način poboljšao.Kao jedan od najozbiljnijih pokušaja u tom pravcu je i<br />
primena niskofrekventnog elektromagnetnog polja tokom topljenja i oćvršćavanja metala. Zadatak<br />
ovog rada upravo jeste da se utvrde efekti primene elektromagnetnog polja na mešanja rastopa<br />
legura aluminijuma kao pozitivan uticaj na strukturu i mehanička svojstva dobijenih odlivaka<br />
nakon očvršćavanja uz istovremeno uklanjanje gorenavedenih nedostataka. Kod elektromagnetnog<br />
procesa livenja, naizmenična struja generiše naizmenične elektromagnetno polje u rastopu i<br />
očvrslom metalu stvarajući tako uslove za uklanjanje nehomogenosti u strukturi ubrzavajući<br />
proces difuzije atoma.Pored toga,skraćuje se i vreme dugotrajne termičke obrade<br />
homogenizacijom,čime se postižu i znatne ekonomske uštede.<br />
8. Selena Kirjaković<br />
Tema: Eksperimentalno određivanje termodinamičkih osobina binarnih tečnih<br />
sistema sa etil laktatom<br />
Mentor: Dr Emila Živković<br />
Gustina, viskoznost i indeks refrakcije predstavljaju termodinamičke i termofizičke<br />
osobine fluida koje karakterišu svaku čistu supstancu u tečnom stanju kao i njihove smeše. Ove<br />
veličine su značajne za razumevanje materije na mikroskopskom nivou, ali i za ponašanja sistema<br />
kao posledice građe molekula i međumolekulskih interakcije koje su prisutne u svakoj realnoj<br />
smeši. Poznavanje ovih osobina je takođe veoma bitno i za proračune procesa i opreme u<br />
hemijskoj industriji.<br />
Etil laktat spada u prirodne estre mlečne kiseline. Zahvaljujući povoljnim svojstvima kao<br />
što su mala toksičnost za ljude, životinje i životnu sredinu, čak i pri izlaganju visokim<br />
koncentracijama, biorazgradljivost, dobra sposobnost rastvaranja i niska cena, predstavlja moguću<br />
alternativu uobičajenim rastvaračima u različitim procesima. U okviru ovog završnog rada<br />
termodinamička svojstva (gustina, viskoznost i indeks refrakcije) četiri binarna sistema, etil<br />
laktat+1,3 propandiol, etil laktat+toluol, etil laktat+2-butanon, etil laktat+tetrahidrofuran, biće<br />
eksperimentalno određena u temperaturnom intervalu i na atmosferskom pritisku. Na osnovu<br />
izmerenih vrednosti gustine, viskoznosti i indeksa referakcije biće izračunate i korelisane<br />
dopunske termodinamičke osobine, dopunska zapremina, promena viskoznosti pri mešanju i<br />
promena indeksa refrakcije.<br />
9. Darinka Anđelković<br />
Tema: Optimizacija procesa mlevenja cementnog klinkera korišćenjem hemijskih<br />
aditiva<br />
Mentor: Dr Đorđe Janaćković<br />
Proces mlevenja predstavlja jedan od najvažnijih procesa u cementnoj industriji.<br />
Optimizacija procesa mlevenja je bitna sa stanovišta dostizanja maksimalnog kapaciteta mlinova,<br />
održavanja stalnog kvaliteta proizvoda i smanjenja potrošnje električne energije.
34 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
Poslednjih godina naročita pažnja se posvećuje razvoju i upotrebi različitih hemijskih aditiva koji<br />
poboljšavaju i optimizuju rad mlinova u cementnoj industriji, menjajući pojedina fizičko-hemijska<br />
svojstva cementa tokom procesa mlevenja.<br />
Zadatak ovog rada je da ispitivanje uticaja različitih hemijskih aditiva za mlevenje na rad<br />
mlinova za mlevenje cementnog klinkera, kao i na fizičko-hemijska svojstva finalnog proizvoda.<br />
Ispitivaće se uticaj na kapacitet mlina, specifičnu potrošnju električne energije i na mehanička<br />
svojstva gotovog proizvoda.<br />
10. Andrea Stefanović<br />
Tema: Kovalentna imobilizacija penicilin-acilaze iz Escherichia coli na<br />
makroporoznom kopolimeru glicidilmetakrilata i etilenglikoldimetakrilata<br />
Mentor: Dr Zorica Knežević-Jugović<br />
Industrijska primena penicilin-acilaza u proizvodnji polusintetskih antibiotika zasniva se<br />
na primeni imobilisanih enzima jer se time omogućava njihova stabilizacija, višestruka primena,<br />
olakšana separacija proizvoda i kontinualno izvođenje procesa. Međutim, razvoj imobilisanih<br />
sistema sa penicilin-acilazom na novim nosačima je i dalje predmet aktuelnih savremenih<br />
istraživanja da bi se smanjili troškovi imobilizacije, postigla veća stabilnost biokatalizatora i<br />
efikasnost procesa. Zbog toga, izbor nosača i razvoj efikasnih metoda imobilizacije predstavljaju<br />
ključne preduslove za razvoj ekonomičnih enzimskih procesa.<br />
Predmet master rada je imobilizacija penicilin-acilaze iz E. coli na kopolimeru koji će se<br />
sintetisati kopolimerizacijom glicidilmetakrilata i etilenglikoldimetakrilata u suspenziji. Postupak<br />
imobilizacije će se zasnivati na direktnom vezivanju enzima preko amino grupa za epoksidne<br />
grupe na nosaču. Ispitaće se uticaji temperature, jonske jačine pufera, koncentracije enzima i<br />
vremena imobilizacije na količinu i aktivnost vezanog enzima. Ispitaće se i mogućnost<br />
unapređenja imobilizacije tako što će se enzim prethodno tretirati 1,2-diaminoetanom u prisustvu<br />
aktivirajućeg agensa čime bi se omogućilo uvođenje novih amino grupa u enzim i imobilizacija<br />
preko većeg broja funkcionalnih grupa. Aktivnost penicilin-acilaze će se određivati<br />
spektrofotometrijskom metodom na osnovu merenja količine nastalog proizvoda (6-APK) uz<br />
korišćenje p-dimetilaminobenzaldehida kao bojenog indikatora. Dobijeni imobilisani enzimi biće<br />
okarakterisani prema standardnim metodama za određivanje termostabilnosti i operativne<br />
stabilnosti, pH i temperaturnog profila, dok će se obrazovanje hemijskih veza između enzima i<br />
nosača utvrditi FT-IR spektroskopijom.<br />
11. Adrijana Sarafimovski<br />
Tema: Enzimska sinteza etil-cinamata u reaktoru sa pakovanim slojem<br />
Mentor: Dr Zorica Knežević-Jugović<br />
Predmet ovog rada je razvoj enzimskog postupka sinteze etil-cinamata u nevodenim<br />
sistemima. Navedeni estar je jedinjenje karakterističnog blagog aromatičnog mirisa zbog čega ima<br />
veliku primenu kao mirisna komponenta u hemijskoj i kozmetičkoj industriji. Zbog značajnih<br />
nedostataka konvencionalnih postupaka za dobijanje etil-cinamata, savremena istraživanja su<br />
usmerena na ispitivanja mogućnosti njegovog dobijanja u prisustvu lipaza kao biokatalizatora u<br />
različitim sistemima.<br />
U radu će se ispitivati različiti reakcioni uslovi pri sintezi etil-cinamata u protočnom<br />
reaktoru sa recirkulacijom sa pakovanim slojem biokatalizatora. U tom cilju biće ispitani uticaji<br />
vrste organskog rastvarača, molskih odnosa kiseline i alkohola, količine enzima i protoka<br />
reakcione smeše na prinos estra. Kao biokatalizator koristiće se lipaza iz Candida antarctica<br />
imobilisana na komercijalnom poliakrilnom nosaču. Posebna pažnja biće usmerena na ispitivanje<br />
početne kinetike reakcije u reaktoru sa pakovanim slojem pri čemu će se za obradu dobijenih<br />
eksperimentalnih rezultata primeniti različiti kinetički modeli bisupstratnih reakcija. Kinetički<br />
parametari dobijeni za najmanja odstupanja uporediće se sa prethodno dobijenim rezultatima sa
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 35<br />
slobodnim enzimom u šaržnom sistemu i imobilisanim enzimom u reaktoru sa fluidizovanim<br />
slojem. Dobijeni estar pod optimalnim uslovima biće izolovan, prečišćen metodom HPLC na<br />
semipreparativnoj koloni C18 i okarakterisan savremenim instrumentalnim metodama (NMR i<br />
masenom spektrometrijom).<br />
12. Marko Đorđević<br />
Tema: Uklanjanje bakra i kadmijuma pomoću kopolimernih hidrogelova hitozana i<br />
metakrilne kiseline<br />
Mentor: Dr Melina Kalagasidis Krušić<br />
Jonoizmenjivačke smole su umreženi polimeri koji u svojoj strukturi sadrže određene<br />
funkcionalne grupe koje mogu lako da otpuste jone i vežu druge jone iz rastvora koji dodje u<br />
kontakt sa njima. Obično se proizvode u obliku granula prečnika 1-2 mm. U poslednje vreme se<br />
sve više ispituje primena hidrogelova kao jonoizmenjivačkih smola. Ranija istraživanja su<br />
pokazala da hidrogelovi imaju sposobnost građenja helatnih kompleksa ukoliko sadrže atome ili<br />
grupe koje mogu da daju ili prihvataju elektronski par. To su pre svih atomi kiseonika, azota,<br />
sumpora ili fosfora, kao i funkcionalne grupe poput karboksilne, estarske, amino, hidroksilne ili<br />
sulfo-grupe. Zahvaljujući sposobnosti građenja ovakvih kompleksa, hidrogelovi elektrostatičkim<br />
silama vezuju jone teških metala na svojoj površini, pa se stoga koriste za njihovo izdvajanje iz<br />
vodenih rastvora.<br />
U radu će biti sintetisani kopolimerni hidrogelovi hitozana i metakrilne kiseline različitog<br />
prečnika. Zatim će se ispitati mogućnost primene ovih hidrogelova kao jonoizmenjivačke smole za<br />
uklanjanje bakra i kadmijuma iz vodenih rastvora. Odrediće se kapacitet kolone i ispitati uticaj<br />
početne koncentracije rastvora metala i prečnika hidrogela na stepen uklanjanja metala.<br />
Koncentracija metalnih jona biće praćena atomskom apsorpcionom spektroskopijom.<br />
13. Lazar Drašković<br />
Tema: Uspostavljanje metodologije za kalibraciju gustinomera DMA HP na visokim<br />
pritiscima<br />
Mentor: Dr Ivona Radović<br />
Pouzdane vrednosti termofizičkih parametara fluida su neophodne, pre svega, radi<br />
projektovanja opreme za industrijske procese. Pored toga što je veliki broj podataka već određen,<br />
brz razvoj novih tehnologija, naročito onih na visokim pritiscima nameće zahteve za novim i<br />
preciznim eksperimentalnim merenjima. Poznavanje gustine fluida kao jednog od najbitnijih<br />
parametara za termofizičku karakterizaciju supstance je od višestrukog značaja: merenje gustina na<br />
visokim pritiscima i u širokom opsegu temperatura omogućava određivanje koeficijenta izobarske<br />
ekspanzije i izotermske kompresibilnosti, kao i izohorskog toplotnog kapaciteta; razvoj pouzdanih<br />
termodinamičkih modela baziran je na poznavanju pouzdanih eksperimentalnih P-ρ-T vrednosti,<br />
itd.<br />
U ovom master radu biće uvedena najsavremenija FPMC metodologija (”forced path<br />
mechanical calibration model”), za pouzdanu kalibraciju aparata DMA HP namenjenog<br />
određivanju gustina i ravnotežnih P-v-T podataka fluida na pritiscima do 70 MPa i temperaturama<br />
do 200ºC. Problem će se rešavati korišćenjem programskog paketa Matlab.<br />
14. Aleksandra Bogdanović<br />
Tema: Razvoj metoda kontrole kvaliteta lekova HPLC-om<br />
Mentor: Dr Slobodan Petrović<br />
Kontrola kvaliteta lekova HPLC-om je u današnje vreme najzastupljenija metoda analize<br />
lekova i kao takva se primenjuje u kvantitativnom analiziranju medikamenata u farmaceutskim<br />
kompanijama, od kojih je jedna i ”Galenika”, gde je ova razvojna studija i rađena. U trajanju od 6<br />
meseci, vršene su različite analize lekova u skladu sa razvojnim metodama Farmakopeje, pri čemu
36 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
su neki delovi metoda izmenjeni u skladu sa studijama razvoja koje su ukazale na bolje rezultate<br />
analiziranja. Metode analiziranja su vršene na različitim preparatima u cilju kvantitativne<br />
identifikacije aktivnih komponenata, njihovih srodnih supstanci(nečistoća) (koje mogu biti<br />
predviđene ili ne), identifikacije različitih konzervanasa. Takodje je vršena i analiza otpuštanja<br />
(disolucije) aktivne komponente u cilju utvrđivanja procenta njenog oslobađanja iz kapsule u<br />
određenom medijumu. Same studije su vršene u inicijalnim terminima tek proizvedenih<br />
medikamenata, i u predvidjenim terminima stabilnosti proizvoda tokom njegovog roka trajanja. U<br />
samom radu na HPLC-u vršene su i varijacije i izmene različitih faktora u razvojnim metodama<br />
koje utiču na same rezultate analize u cilju jasnijeg uočavanja njihovog uticaja, kao i radi dobijanja<br />
boljih procena radi mogućnosti poboljšanja metoda analiziranja komponenti. U razvojnim<br />
metodama analize komponenata vršene su varijacije različitih tehničkih činilaca od kojih su: vrste<br />
mobilne faze (udeo organike i neorganike, različiti rastvarači), različite kolone (u pogledu dužine i<br />
punjenja, starosti), protok i varijacije pH mobilne faze. Sve ove varijacije poslužile su da ukažu na<br />
uticaj bolje identifikacije, bržeg analiziranja, ekonomičnije analize, i boljeg odvajanja<br />
komponenata. Kada se sumiraju svi uticaji različitih faktora na analiziranje, (koji obuhvataju<br />
vreme, ekonomičnost i efikasnost analize) dobija se jasna slika o mogućnosti izbora optimalnih<br />
uslova u cilju najpogodnije i najefikasnije analize određenih komponenata u datim<br />
medikamentima.<br />
Prilog uz tačku 2.7.<br />
2.7. DOKTORSKE DISERTACIJE<br />
II. Ocena naučne zasnovanosti teme (Izveštaj u prilogu)<br />
Kandidat-tema Komisija Kated<br />
1. NEVENA PRLAINOVIĆ, dipl. inž. 1. Dr Dušan Mijin, van. prof. TMF<br />
PROUČAVANJE MEHANIZMA 2. Dr Dejan Bezbradica, docent TMF<br />
ENZIMSKE SINTEZE 4,6-<br />
3. Dr Zorica Knežević-Jugović, van. prof. OH<br />
DISUPSTITUISANIH-3-CIJANO-2-<br />
PIRIDONA<br />
TMF<br />
4. Dr Nenad Milosavić, naučni saradnik<br />
Hemijski <strong>fakultet</strong>, Beograd<br />
III. Komisija za ocenu i odbranu doktorske disertacije<br />
Kandidat-tema Komisija Kated<br />
1. Mr BOJAN JOKIĆ, dipl. inž.<br />
PROUČAVANJE PROCESA<br />
1. Dr Đorđe Janaćković, red. prof. TMF<br />
2. Dr Rada Petrović, van. prof. TMF<br />
FORMIRANJA POROZNIH<br />
3. Dr Petar Uskoković, van. prof. TMF<br />
BIOKOMPATIBILNIH MATERIJALA NA 4. Dr Kosovka Obradović-Đuričić,<br />
NHT<br />
BAZI NEDOPIRANIH I SILICIJUMOM red. prof. Stomatološkog <strong>fakultet</strong>a<br />
DOPIRANIH α-KALCIJUM-FOSFATA I<br />
HIDROKSIAPATITA
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 37<br />
2. Mr LJILJANA M. SRETKOVIĆ, dipl.<br />
inž.<br />
TEKSTILNI MATERIJALI ZA<br />
MEDICINSKU NAMENU SA<br />
KOMBINOVANIM BIOLOŠKIM<br />
DEJSTVOM<br />
1. Dr Petar Škundrić, red. prof. TMF<br />
2. Dr Mirjana Kostić, van. prof. TMF<br />
3. Dr Ivana Pajić-Lijaković, viši naučni<br />
saradnik TMF<br />
4. Dr Goran Tasić,<br />
docent Medicinskog <strong>fakultet</strong>a<br />
TI<br />
IV. Ocena doktorske disertacije (Izveštaj u prilogu)<br />
Kandidat-tema Komisija Kated.<br />
1. Mr BILJANA M. BOBIĆ, dipl. inž.<br />
ISPITIVANJE UTICAJA PROCESA<br />
KOROZIJE NA STRUKTURNE I<br />
1. Dr Zagorka Aćimović-Pavlović,<br />
van. prof. TMF<br />
2. Dr Marko Rakin, van. prof. TMF<br />
MEHANIČKE KARAKTERISTIKE 3. Dr Jelena Bajat, van. prof. TMF<br />
ODLIVAKA Zn27All,5Cu0,02Mg 4. Dr Nikola Bajić, viši naučni saradnik<br />
MI<br />
LEGURE OJAČANE ČESTICAMA<br />
SILICIJUM-KARBIDA<br />
Istraživačko-razvojni centar IHIS Tehno-<br />
Exports d.o.o., Zemun<br />
5. Dr Milan Čekerevac, naučni saradnik<br />
Istraživačko-razvojni centar IHIS Tehno-<br />
Exports d.o.o., Zemun<br />
2.8. IMENOVANJE KOMISIJE ZA ZAVRŠNI ISPIT<br />
STUDENATA DOKTORSKIH STUDIJA<br />
Prilog uz tačku 2.8.<br />
Kandidat Komisija Kated.<br />
1. Violeta Nikolić, dipl. inž.<br />
4018/06<br />
1. Dr Rada Petrović, van. prof. TMF<br />
2. Dr Đorđe Janaćković, red. prof. TMF<br />
3. Dr Snežana Grujić, docent TMF<br />
NHT<br />
2. Nikola Bobić, dipl. inž.<br />
4022/07<br />
3. Jovica Nešić, dipl. inž.<br />
6/08<br />
4. Slobodan Bogojević, dipl. inž.<br />
4040/09<br />
5. Aleksandra Debeljković, dipl. inž.<br />
4006/09<br />
6. Davor Antanasijević, dipl. inž.<br />
4009/09<br />
1. Dr Dušan Mijin, van. prof. TMF<br />
2. Dr Slobodan Petrović, red. prof. TMF<br />
3. Dr Saša Drmanić, docent TMF<br />
1. Dr Dušan Mijin, van. prof. TMF<br />
2. Dr Aleksandar Marinković, docent TMF<br />
3. Dr Đorđe Janaćković, red. prof. TMF<br />
1. Dr Slavka Stanković, docent TMF<br />
2. Dr Ljubinka Rajaković, red. prof. TMF<br />
3. Dr Mila Laušević, red. prof. TMF<br />
1. Dr Vesna Mišković-Stanković, red. prof. TMF<br />
2. Dr Nedeljko Krstajić, red. prof. TMF<br />
3. Dr Jelena Bajat, van. prof. TMF<br />
1. Dr Mirjana Ristić, van. prof. TMF<br />
2. Dr Viktor Pocajt, docent TMF<br />
3. Dr Aleksandra Perić-Grujić, van. prof. TMF<br />
OH<br />
OH<br />
AH i<br />
KK<br />
FEH<br />
IZŽS
38 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
7. Bojana Isailović, dipl. inž.<br />
4007/09<br />
8. Ivana Kostić, dipl. farm.<br />
4005/09<br />
9. Mihala Đuriša, dipl. inž.<br />
4018/09<br />
10. Jovana Jovašević, dipl. inž.<br />
401309<br />
11. Bojana Krezović, dipl. inž.<br />
4035/09<br />
12. Nikola Grozdanić, dipl. inž.<br />
4026/09<br />
13. Maja Bulatović, dipl. inž.<br />
4029/09<br />
14. Danijela Andrejić, dipl. inž.<br />
4036/09<br />
15. Marija Dević, dipl. inž.<br />
4031/09<br />
16. Igor Radisavljević<br />
4038/08<br />
1. Dr Branko Bugarski, red. prof. TMF<br />
2. Dr Nevenka Bošković-Vragolović, van. prof. TMF<br />
3. Dr Rada Pjanović, docent TMF<br />
1. Dr Branko Bugarski, red. prof. TMF<br />
2. Dr Nevenka Bošković-Vragolović, van. prof. TMF<br />
3. Dr Rada Pjanović, docent TMF<br />
1. Dr Željko Grbavčić, red. prof. TMF<br />
2. Dr Srđan Pejanović, van. prof. TMF<br />
3. Dr Nevenka Bošković-Vragolović, van. prof. TMF<br />
1. Dr Simonida Tomić, docent TMF<br />
2. Dr Ivanka Popović, red. prof. TMF<br />
3. Dr Katarina Jeremić, red. prof. TMF<br />
1. Dr Simonida Tomić, docent TMF<br />
2. Dr Ivanka Popović, red. prof. TMF<br />
3. Dr Katarina Jeremić, red. prof. TMF<br />
1. Dr Mirjana Kijevčanin, van. prof. TMF<br />
2. Dr Slobodan Šerbanović, red. prof. TMF<br />
3. Dr Ivona Radović, docent TMF<br />
1. Dr Marica Rakin, docent TMF<br />
2. Dr Ljiljana Mojović, red. prof. TMF<br />
3. Dr Maja Vukašinović-Sekulić, docent TMF<br />
1. Dr Branko Bugarski, red. prof. TMF<br />
2. Dr Nevenka Bošković-Vragolović, docent TMF<br />
3. Dr Srđan Pejanović, van. prof. TMF<br />
1. Dr Branko Bugarski, red. prof. TMF<br />
2. Dr Nevenka Bošković-Vragolović, red. prof. TMF<br />
3. Dr Rada Pjanović, docent TMF<br />
1. Dr Nenad Radović, van. prof. TMF<br />
2. Dr Zorica Cvijović, red. prof. TMF<br />
3. Dr Endre Romhanji, red. prof. TMF<br />
HI<br />
HI<br />
HI<br />
OHT<br />
OHT<br />
HI<br />
BIB<br />
HI<br />
HI<br />
MI<br />
Prilog uz tačku 2.12.<br />
PREDLOG USLOVA ZA UPIS U ŠKOLSKU 2011/12. godinu<br />
1. Studenti upisani na prvu godinu studija pre školske 2005/06. godine (stari Zakon i stari<br />
nastavni program)<br />
- U V godinu studija mogu se upisati svi studenti koji su u školskoj 2010/11. godini bili<br />
upisani u IV godinu studija<br />
2. Studenti upisani na prvu godinu studija školske 2005/06. godine (stari Zakon i novi<br />
nastavni program)<br />
- Student može upisati III godinu studija ukoliko nije položio najviše pet ispita, pri čemu<br />
samo jedan od tih ispita sme biti sa I godine.<br />
- Student može upisati IV godinu studija ukoliko nije položio najviše devet ispita, pri<br />
čemu samo dva od tih ispita smeju biti sa II godine.
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 39<br />
3. KADROVSKA PITANJA<br />
Prilog uz tačku 3.<br />
3.1. Izveštaj komisije referenata za izbor u naučno istraživačko zvanje<br />
1. Pavle Spasojević, dipl. inž. izbor u zvanje istraživač saradnik<br />
2. Vesna Panić, dipl. inž. izbor u zvanje istraživač saradnik<br />
3. Ivona Janković-Častvan, dipl. inž. u zvanje istraživač saradnik<br />
4. Tijana Radoman, dipl. inž. izbor u zvanje istraživač pripravnik<br />
3.2. Imenovanje Komisije referenata za pisanje Izveštaja za izbor u naučno istraživačka<br />
zvanja<br />
1. Katedra za hemijsko inženjerstvo predlaže Komisiju referenata za pisanje Izveštaja o<br />
ispunjenosti uslova za izbor Verice Manojlović, dipl. inž. u zvanje višeg naučnog<br />
saradnika u sastavu:<br />
1. Dr Branko Bugarski, red. prof. TMF<br />
2. Dr Zorica Knežević-Jugović, van. prof. TMF<br />
3. Dr Aleksandar Spasić, naučni savetnik ITMNS-a<br />
2. Katedra za metalurško inženjerstvo predlaže Komisiju referenata za pisanje Izveštaja<br />
o ispunjenosti uslova za izbor dr Srećka Manasijevića, dipl. inž. u zvanje naučnog<br />
saradnika u sastavu:<br />
1. Dr Srđan Marković, red. prof. TMF<br />
2. Dr Karlo Raić, red. prof. TMF<br />
3. Dr Vladimir Zeljković, naučni savetnik Lola Instituta Beograd<br />
3.3. Davanje saglasnosti nastavnicima TMF za angažovanje na drugim <strong>fakultet</strong>ima<br />
1. Dr Radoslavu Aleksiću, red. prof. TMF daje se saglasnost za izvođenje nastave na<br />
Fakultetu primenjenih umetnosti u šk. 2011/2012. godini iz predmeta Poznavanje materijala I, sa<br />
fondom od 2 časa studentima II godine osnovnih akademskih studija na studijskom programu<br />
Dizajn, modul Industrijski dizajn,<br />
* prve godine osnovnih akademskih studija studijski program Primenjena umetnost, modul<br />
Primenjeno vajarstvo,<br />
∗ treće godine osnovnih akademskih studija studijski program Dizajn modul Dizajn enterijera i<br />
nameštaja i modul Dizajn tekstila i za nastavni predmet Poznavanje materijala II sa 2 časa<br />
predavanja, studentima:<br />
*t reće godine osnovnih akademskih studija studijski program Dizajn modul Industrijski dizajn i<br />
* druge godine osnovnih akademskih studija studijski program Primenjena umetnost, modul<br />
Primenjeno vajarstvo.<br />
2. Dr Mirjani Filipović, van. prof. TMF daje se saglasnost za izvođenje nastave na<br />
Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong>, iz predmeta Tehnologija<br />
materijala i zanimanja sa metodikom, sa fondom od 2 časa nedeljno u letnjem semestru<br />
šk.2010/2011 godinu.
40 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
3. Dr Stanku Ostojiću, docentu TMF-a daje se saglasnost za izvođenje nastave na<br />
Tehnikum Taurunum Visoka inženjerska škola strukovnih studija u <strong>Beogradu</strong> iz predmeta Fizika<br />
sa fondom od 3 časa nedeljno u zimskom semestru šk. 2011/2012.<br />
3.4. Davanje saglasnosti za angažovanje nastavnika sa drugih <strong>fakultet</strong>a na TMF-u<br />
1. Dr Milutinu Obradoviću, redovnom profesoru Građevinskog <strong>fakultet</strong>a, daje se<br />
saglasnost za izvođenje nastave iz Matematike I u zimskom semestru sa fondom od 3+0 i<br />
Matematike II u letnjem semestru sa fondom od 3+0 na I godini studija TMF-a u šk. 2011/2012.<br />
2. Dr Bobanu Marinkoviću, docentu Rudarsko-geološkog <strong>fakultet</strong>a, daje se saglasnost za<br />
izvođenje nastave iz Matematike I u zimskom semestru sa fondom od 3+0 i Matematike II u<br />
letnjem semestru sa fondom od 3+0 na I godini studija TMF-a u šk. 2011/2012.<br />
3. Dr Sretenu Jeliću, docentu Poljoprivrednog <strong>fakultet</strong>a iz Zemuna, daje se saglasnost za<br />
izvođenje nastave iz predmeta Sociologije na I godini studija TMF-a (6 časa nedeljno) u zimskom<br />
semestru šk. 2011/2012. godine.<br />
4. Mr Mileni Slavić, nastavniku stranog jezika Elektrotehničkog <strong>fakultet</strong>a, daje se<br />
saglasnost za izvođenje nastave iz predmeta, Ruskog jezika I u zimskom semestru sa fondom od<br />
1+1 i Ruskog jezika II u letnjem semestru sa fondom od 1+1 na I godini studija TMF-a u šk.<br />
2011/2012.
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 41<br />
NASTAVNO-NAUČNOM VEĆU<br />
TEHNOLOŠKO-METALURŠKOG FAKULTETA<br />
UNIVERZITETA U BEOGRADU<br />
Na sednici Nastavno-naučnog veća Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a održanoj<br />
23.06.2011. godine određeni smo za članove Komisije za ocenu naučne zasnovanosti teme<br />
doktorske disertacije Nevene Prlainović, diplomiranog inženjera tehnologije pod naslovom:<br />
PROUČAVANJE MEHANIZMA ENZIMSKE SINTEZE<br />
4,6-DISUPSTITUISANIH-3-CIJANO-2-PIRIDONA<br />
O predloženoj temi i njenoj naučnoj zasnovanosti Komisija podnosi sledeći<br />
A. OBRAZLOŽENJE TEME<br />
1. Naučna oblast<br />
IZVEŠTAJ<br />
Istraživanja u okviru ove doktorske disertacije pripadaju naučnoj oblasti Tehnološko<br />
inženjerstvo za koju je Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong> <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong> matična ustanova.<br />
2. Predmet rada<br />
Sinteza i proučavanje heterocikličnih jedinjenja postala je nezamenljiva u naučnim i<br />
tehnološkim istraživanjima s obzirom da veliki broj biohemijski važnih supstanci i lekova u svojoj<br />
strukturi ima heterociklični prsten. Derivati 2-piridona, zbog prisustva -NH-C(=O)- grupe i<br />
sličnosti sa amidnom vezom kod peptida, kao i zbog izražene piridinol/piridon tautomerije,<br />
poseduju značajnu fiziološku aktivnost, pa su predmet istraživanja čitav niz godina. Tako je<br />
utvrđeno da poseduju antimikrobnu, antitumornu, antivirusnu aktivnost, a osim toga<br />
upotrebljavaju se i kao herbicidi i pesticidi. 3-Cijano-2-piridoni ispoljavaju izuzetno visoku<br />
antimokrobnu aktivnost, a njihovi 4,6-disupstituisani derivati predstavljaju važne intermedijere u<br />
farmaceutskoj, foto i industriji boja.<br />
Predmet rada ove doktorske disertacije je proučavanje mehanizma enzimske sinteze<br />
supstituisanih 3-cijano-2-piridona, koji mogu predstavljati aktivne komponente lekova za bolesti<br />
srca ili prekursore za sintezu biološki aktivnih jedinjenja. U cilju proučavanja enzimski<br />
katalizovane reakcije prvo će se hemijskim putem sintetisati različiti 4,6-dialkil-3-cijano-2-<br />
piridoni i 1-alkil-4,6-dimetil-3-cijano-2-piridoni, kao i odgovarajući prekursori. Enzimska sinteza<br />
će se vršiti u prisustvu lipaze iz Candida rugosa. NMR spektroskopijom odrediće se struktura i<br />
odnos nastalih izomera, što će omogućiti poređenje selektivnosti hemijskih i bioloških<br />
katalizatora. U toku rada optimizovaće se različiti parametri kao što su temperatura, molski odnos<br />
reaktanata i koncentracija enzima. Statistička obrada dobijenih rezultata pružiće uvid u uticaj<br />
svakog od ispitivanih parametara na brzinu odvijanja reakcije, kao i njihovu međusobnu<br />
interakciju. Na osnovu dobijenih rezultata izvršiće se modelovanje regresionim modelom drugog<br />
reda kako bi se odredili optimalne vrednosti eksperimentalnih faktora. Ispitivanje kinetike<br />
enzimski katalizovane reakcije radiće se pri optimalnim vrednostima temperature i koncentracije<br />
enzima. U širokom opsegu koncentracija oba supstrata biće testirani različiti kinetički modeli koji<br />
opisuju bisupstratne enzimske reakcije. Pomoću kinetičkog modela kojim se opisuje ova reakcija<br />
biće upoređeni mehanizmi nastajanja 4,6-dialkil-3-cijano-2-piridona enzimskim i hemijskim<br />
putem.<br />
Drugi deo istraživanja biće fokusiran na razvoj efikasnog imobilisanog sistema kao<br />
katalizatora za ispitivanu reakciju. S obzirom da visoka cena, nedovoljna stabilnost i nemogućnost<br />
ponovnog korišćenja u velikoj meri limitiraju upotrebu nativnih enzima velika pažnja se poklanja
42 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
imobilizaciji enzima. Praktična primena imobilisanog enzima u najvećoj meri zavisi od<br />
upotrebljenog nosača. Karakteristike samog nosača mogu uticati na svojstva imobilisanog sistema<br />
i prouzrokovati dodatne gubitke u aktivnosti. U ovom radu ispitaće se različite tehnike<br />
imobilizacije kao što su adsorpcija i kovalentno vezivanje na nekoliko različitih nosača (Eupergit<br />
C i C 250, Sepabeads EC i višeslojne ugljenične nanocevi, MWCNT). Zbog izuzetnih svojstava<br />
koja poseduju (maksimalna površina po jedinici mase, minimalna difuziona ograničenja, velika<br />
količina vezanog enzima, visoka mehanička stabilnost) posebna pažnja će se posvetiti razvoju<br />
enzima imobilisanog na ugljenične nanocevi (MWCNT). Ispitivaće se uticaj različitih parametara<br />
imobilizacije na masu imobilisanog enzima i specifičnu aktivnost imobilizata. Imobilisanom<br />
enzimu najboljih karakteristika biće određen temperaturni i pH optimum, termalna, operaciona kao<br />
i stabilnost pri skladištenju, a njegova aktivnost će dalje biti ispitana u sintezi 4,6-dialkil-3-cijano-<br />
2-piridona.<br />
3. Naučni cilj istraživanja<br />
Osnovni cilj ovog rada je optimizacija enzimske sinteze 4,6-dialkil-3-cijano-2-piridona i<br />
rasvetljavanje mehanizma ove reakcije. Izučavanje enzimske kinetike ima za cilj izračunavanje<br />
kinetičkih parametara kao što je afinitet enzima prema supstratima i maksimalna brzina enzimske<br />
sinteze. Njihovim izračunavanjem omogućava se formulisanje kinetičkog modela kojim se može<br />
opisati ova reakcija. Kinetički modeli su neophodni za projektovanje i optimizovanje enzimskih<br />
reaktora, ali i za određivanje eventualnih inhibitornih efekata supstrata. U bisupstratnoj reakciji<br />
sinteze piridona određivanje kinetičkog modela doprineće ustanovljavanju mehanizma enzimski<br />
katalizovane reakcije.<br />
4. Metodi istraživanja<br />
Statistička obrada eksperimentalnih podataka, koja daje jasnu sliku o uticaju pojedinih<br />
parametara kao i njihovih interakcija na prinos 4,6-dialkil-3-cijano-2-piridona, vršiće se metodom<br />
odzivnih površina pomoću centralnog kompozitnog rotatabilnog plana na pet nivoa vrednosti<br />
ispitivanih faktora.<br />
Testiraće se dva mehanizma enzimske reakcije: sekvencijalni model sa pravilnim redosledom<br />
vezivanja i ping–pong mehanizam. Modeli će biti upoređeni na osnovu koeficijenta linearnosti, R.<br />
Vrednosti kinetičkih konstanti odgovarajućeg modela biće izračunate regresionom analizom<br />
(Matlab).<br />
Dobijeni 4,6-disupstituisani-3-cijano-2-piridoni će biti okarakterisani temperaturom<br />
topljenja, UV, FTIR, NMR i MS podacima.<br />
Svi postupci hemijske modifikacije i imobilizacije enzima vršiće se prema originalnim ili<br />
modifikovanim procedurama iz literature. Aktivnost enzimskog preparata biće određivana<br />
spektrofotometrijski, praćenjem brzine hidrolize p-nitrofenilpalmitata, a sadržaj proteina<br />
određivaće se standardnom spektrofotometrijskom metodom po Bradfordu.<br />
5. Aktuelnost problematike u svetu<br />
Primena enzima je iz dana u dan sve veća i značajnija i postaje neophodna u savremenom<br />
životu čoveka. Istraživanja vezana za enzimske sinteze dobijaju sve veći značaj zbog mogućnosti<br />
rešavanja mnogih problema današnjeg sveta.<br />
Visoka specifičnost i katalitička efikasnost utiču na to da se oblasti primene enzima<br />
velikom brzinom povećavaju. Tako se danas enzimi koriste u prehrambenoj, tekstilnoj industriji,<br />
zatim u organskoj sintezi, analitici, dijagnostici, oleohemijskoj industriji, industriji za preradu<br />
otpada u cilju zaštite životne sredine i mnogim drugim. Veliki napredak upotrebom enzima postiže<br />
se i u farmaceutskoj industriji. Pri klasičnoj sintezi lekova, u prisustvu hemijskih katalizatora,<br />
nastaje racemska smeša i neželjeni nus proizvodi. Kako najčešće jedan izomer ispoljava korisnu<br />
biološku aktivnost, dok drugi može biti čak i toksičan, postaje imperativ selektivna sinteza
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 43<br />
željenog izomera. Upravo zbog toga ne iznenađuje sve intenzivnija upotreba enzima u sintezi<br />
lekova kao prirodnih, hiralnih i veoma selektivnih katalizatora.<br />
Zahvaljujući širokom spektru reakcija koje katalizuju, relativno čistoj tehnologiji i<br />
hiralnoj i stereospecifičnoj selektivnosti enzimi imaju veliku primenu i u industriji.<br />
6. Očekivani rezultati<br />
Rezultati istraživanja u okviru ove doktorske disertacije će doprineti razumevanju mehanizma<br />
i kinetike sinteze 4,6-dialkil-3-cijano-2-piridona katalizovane lipazom. Takođe se očekuje da će<br />
rezultati koji će proisteći dati značajan naučni doprinos u pogledu razvoja tehnika imobilizacije<br />
kao i primene imobilisanih sistema.<br />
B. BIOGRAFIJA KANDIDATA<br />
Nevena Prlainović (rođ. Vučijak), dipl. inž. rođena je 15.12.1982. godine u Mostaru.<br />
Osnovnu školu završila je u <strong>Beogradu</strong>, kao i IV beogradsku gimnaziju. Studije na Tehnološkometalurškom<br />
<strong>fakultet</strong>u u <strong>Beogradu</strong> započela je školske 2001./02. godine, a diplomirala na smeru<br />
Biohemijsko inženjerstvo i biotehnologija 2007. godine sa prosečnom ocenom 9,00. Diplomski rad<br />
pod nazivom "Sinteza estara lipazom imobilisanom na polimetakrilatu" odbranila je sa ocenom<br />
10,00.<br />
Školske 2007./08. godine upisala je doktorske studije na smeru: Hemija i hemijska<br />
tehnologija, odsek: Organska hemijska tehnologija, i položila 11/11 ispita sa prosečnom ocenom<br />
10,00. Od januara 2008. do februara 2010. godine bila je stipendista Ministarstva za nauku i<br />
tehnološki razvoj Republike Srbije, posle čega, kao istraživač pripravnik, prelazi na rad u<br />
Inovacioni centar Tehnološko - metalurškog <strong>fakultet</strong>a d.o.o. u okviru projekta br. 142063<br />
Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije. U zvanje istraživač pripravnik<br />
izabrana je 25. 06. 2009. godine.<br />
Od 01.01.2011. godine je zaposlena kao istraživač pripravnik u Inovacionom centru<br />
Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a na projektu Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj Republike<br />
Srbije br. 172013 pod nazivom "Proučavanje sinteze, strukture i aktivnosti organskih jedinjenja<br />
prirodnog i sintetskog porekla".<br />
Rezultati dosadašnjeg naučno-istraživačkog rada kandidata prikazani su u 4 (četiri) rada<br />
objavljena u naučnim časopisima međunarodnog značaja (oznaka grupe M20: vrsta rezultata M21,<br />
1 rad; M22, 1 rad; M23, 2 rada), 5 (pet) radova objavljenih u zbornicima skupova nacionalnog<br />
značaja (oznaka grupe M60: vrsta rezultata M63, 1 rad; M64, 4 rada).<br />
C. OBJAVLJENI NAUČNI I STRUČNI RADOVI I SAOPŠTENJA<br />
M 21 - RAD U VRHUNSKOM ČASOPISU MEĐUNARODNOG ZNAČAJA<br />
1. Nevena Ž. Prlainović, , Zorica D. Knežević-Jugović, Dušan Ž. Mijin, Dejan I. Bezbradica,<br />
"Immobilization of lipase from Candida rugosa on Sepabeads ® : the effect of lipase oxidation<br />
by periodates", Bioprocess Biosyst. Eng. 34(7) (2011) 803-810; ISSN: 1615-7591; IF=1.823.<br />
M 22 - RAD U ISTAKNUTOM ČASOPISIMA MEĐUNARODNOG ZNAČAJA<br />
1. Nevena Ž. Prlainović, Dejan I. Bezbradica, Zorica D. Knežević-Jugović, Roksana T.<br />
Kozlowska, Dušan Ž. Mijin, "A Kinetic Study of Candida rugosa Lipase-Catalyzed Synthesis<br />
of 4,6-Dimethyl-3-cyano-2-pyridone", J. Braz. Chem. Soc. 21 (12) 2285-2293 (2010); ISSN:<br />
0103-5053; IF 1.458.<br />
M 23 - RADOVI U ČASOPISIMA MEĐUNARODNOG ZNAČAJA<br />
1. Nevena Ž. Vučijak, Slobodan D. Petrović, Dejan I. Bezbradica, Zorica D. Knežević-Jugović,<br />
Dušan Ž. Mijin, "Sinteza vitamina B 6 ", Hem. Ind. 63 (4) 353-360 (2009); ISSN: 0367-598X;<br />
IF 0.117.
44 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
2. Nevena Ž. Prlainović, Dejan I. Bezbradica, Zorica D. Knežević-Jugović, Aleksandar D.<br />
Marinković, Dušan Ž. Mijin, "Imobilizacija enzima na ugljenične nanocevi",<br />
DOI:10.2298/HEMIND110330028P<br />
M 63 - RADOVI SAOPŠTENI NA SKUPU NACIONALNOG ZNAČAJA ŠTAMPANI U<br />
CELOSTI<br />
1. Nevena Ž. Prlainović, Jelena R. Rosić, Milica Jecić, Dejan I. Bezbradica, Dušan Ž. Mijin,<br />
Zorica D. Knežević-Jugović, "Imobilizacija lipase iz Candida rugosa na različite Sepabeads ®<br />
EC nosače", Biotehnologija za održivi razvoj, Beograd, 24.-26. novembar 2010 str. 57-60.<br />
M 64 - RADOVI SAOPŠTENI NA SKUPU NACIONALNOG ZNAČAJA ŠTAMPANI U<br />
IZVODU<br />
1. Nevena Ž. Vučijak, Dejan I. Bezbradica, Roksana Kozlowska, Zorica D. Knežević-Jugović,<br />
Dušan Ž. Mijin, "Ispitivanje kinetičkih parametara i mehanizma enzimske sinteze 4,6-dimetil-<br />
3-cijano-2-piridona", XLVII savetovanje Srpskog hemijskog društva, Beograd, 21. mart 2009.<br />
godine, Izvodi radova, str. 106.<br />
2. Nevena Ž. Vučijak, Dejan I. Bezbradica, Zorica D. Knežević-Jugović, Dušan Ž. Mijin,<br />
"Optimizacija enzimskog postupka sinteze 4,6-dimetil-3-cijano-2-piridona korišćenjem<br />
rotatabilnog kompozicionog eksperimentalnog plana", XLVII savetovanje Srpskog hemijskog<br />
društva, Beograd, 21. mart 2009. godine, Izvodi radova, str. 139.<br />
3. Nevena Ž. Prlainović, Dejan I. Bezbradica, Zorica D. Knežević-Jugović, Dušan Ž. Mijin,<br />
"Optimizacija enzimskog postupka sinteze 4-etoksimetil-6-metil-3-cijano-2-piridona<br />
korišćenjem rotatabilnog kompozicionog eksperimentalnog plana", XLVIII savetovanje<br />
Srpskog hemijskog društva, Novi Sad, 17. i 18. april 2010. godine, Izvodi radova, str. 151.<br />
4. Nevena Ž. Prlainović, Dejan I. Bezbradica, Zorica D. Knežević-Jugović, Aleksandar D.<br />
Marinković, Petar S. Uskoković, Dušan Ž. Mijin, "Adsorpcija lipaze iz Candida rugosa na<br />
višeslojne ugljenične nanocevi", XLIX savetovanje Srpskog hemijskog društva, Kragujevac,<br />
13. i 14. maj 2011. godine, Izvodi radova, str.105<br />
D. ZAKLJUČAK<br />
Na osnovu iznetih podataka Komisija smatra da je tema predložene doktorske disertacije<br />
pod nazivom PROUČAVANJE MEHANIZMA ENZIMSKE SINTEZE 4,6-<br />
DISUPSTITUISANIH-3-CIJANO-2-PIRIDONA naučno zasnovana i predlaže Nastavnonaučnom<br />
veću da je prihvati. Za mentora se predlaže Dr Dušan Mijin, vanredni profesor<br />
Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>, a za komentora Dr Dejan Bezbradica, docent<br />
Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>.<br />
U <strong>Beogradu</strong>, 07.09.2011.<br />
Članovi Komisije<br />
1. Dr Dušan Mijin, vanredni profesor, Tehnološkometalurški<br />
<strong>fakultet</strong>, Beograd<br />
2. Dr Dejan Bezbradica, docent, Tehnološkometalurški<br />
<strong>fakultet</strong>, Beograd<br />
3. Dr Zorica Knežević-Jugović, vanredni profesor,<br />
Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong>, Beograd<br />
4. Dr Nenad Milosavić, naučni saradnik, Hemijski<br />
<strong>fakultet</strong>, Beograd
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 45<br />
NASTAVNO-NAUČNOM VEĆU<br />
TEHNOLOŠKO-METALURŠKOG FAKULTETA<br />
UNIVERZITETA U BEOGRADU<br />
Na sednici Nastavno-naučnog veća Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a u <strong>Beogradu</strong> održanoj<br />
12.07.2011. godine određeni smo za članove Komisije za ocenu i odbranu doktorske disertacije<br />
pod nazivom ISPITIVANJE UTICAJA PROCESA KOROZIJE NA STRUKTURNE I<br />
MEHANIČKE KARAKTERISTIKE ODLIVAKA Zn27Al1,5Cu0,02Mg LEGURE<br />
OJAČANE ČESTICAMA SILICIJUM-KARBIDA, kandidata mr Biljane M. Bobić, dipl. inž.<br />
tehnologije. Nakon pregleda doktorske disertacije, Komisija podnosi Nastavno-naučnom veću<br />
TMF Beograd sledeći<br />
1. UVOD<br />
Naslov i obim disertacije<br />
IZVEŠTAJ<br />
o urađenoj doktorskoj disertaciji<br />
Doktorska disertacija kandidata mr Biljane M. Bobić, pod naslovom: ″Ispitivanje uticaja procesa<br />
korozije na strukturne i mehaničke karakteristike odlivaka Zn27Al1,5Cu0,02Mg legure<br />
ojačane česticama silicijum-karbida″ je napisana na 147 strana formata A4, sadrži 144 slike, 17<br />
tabela i 137 literaturnih navoda. Sadržaj teze je izražen kroz uobičajenu standardnu strukturu:<br />
Izvod (na srpskom i engleskom jeziku), Uvod, Teorijski deo, Eksperimentalni deo, Rezultati i<br />
diskusija, Završna razmatranja i zaključci, Literatura.<br />
Hronologija odobravanja i izrade disertacije<br />
• 21.05.2008. godine, kandidat mr Biljana M. Bobić prijavila je doktorsku disertaciju na<br />
Tehnološko-metalurškom <strong>fakultet</strong>u <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>.<br />
• 29.05.2008. godine, odlukom Nastavno-naučnog veća Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a<br />
u <strong>Beogradu</strong> određena je Komisija za ocenu naučne zasnovanosti teme koju je predložio<br />
kandidat.<br />
• 26.06.2008. godine na sednici Nastavno-naučnog veća Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a<br />
u <strong>Beogradu</strong> doneta je Odluka o odobravanju predloga teme doktorske disertacije mr<br />
Biljane M. Bobić dipl. inž. tehhnologije, pod nazivom: ″Ispitivanje uticaja procesa<br />
korozije na strukturne i mehaničke karakteristike odlivaka Zn27Al1,5Cu0,02Mg<br />
legure ojačane česticama silicijum-karbida″ (odluka broj 35/177 od 04.07.2008.<br />
godine). Za mentora ove doktorske disertacije imenovana je dr Zagorka Aćimović–<br />
Pavlović, vanredni profesor.<br />
• 26.09.2008. godine na sednici Veća naučnih oblasti Tehničkih nauka (<strong>Univerzitet</strong> u<br />
<strong>Beogradu</strong>) data je saglasnost na predlog teme doktorske disertacije mr Biljane M. Bobić,<br />
pod nazivom ″Ispitivanje uticaja procesa korozije na strukturne i mehaničke<br />
karakteristike odlivaka Zn27Al1,5Cu0,02Mg legure ojačane česticama silicijumkarbida″<br />
(odluka broj 011 612-28/156/08 od 29.09.2008. godine).<br />
• 12.07.2011. godine na sednici Nastavno-naučnog veća Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a<br />
u <strong>Beogradu</strong> doneta je odluka o imenovanju članova Komisije za ocenu i odbranu<br />
doktorske disertacije mr Biljane M. Bobić (odluka broj 35/251 od 13.07.2011. godine).
46 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
Mesto disertacije u odgovarajućoj naučnoj oblasti<br />
Doktorska disertacija pripada naučnim oblastima metalurgija, korozija, elektrohemija, za koje je<br />
matičan Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong> <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>.<br />
Biografski podaci o kandidatu<br />
Mr Biljana M. (Ocokoljić) Bobić, dipl. inž. tehnologije, rođena je 1955. godine u <strong>Beogradu</strong>, gde je<br />
završila osnovnu školu i gimnaziju. Školske 1974/75 godine upisala se na Tehnološko-metalurški<br />
<strong>fakultet</strong> <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>. 1979. godine diplomirala je na neorgansko-tehnološkom odseku,<br />
grupa za elektrohemiju. Diplomski rad nagrađen je 1980. godine nagradom Privredne komore<br />
Beograda.<br />
1984. godine Biljana Bobić završila je postdiplomske studije u Centru za multidisciplinarne studije<br />
<strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>, odbranom magistarske teze pod nazivom "Elektrokataliza redukcije<br />
kiseonika na zlatnoj elektrodi modifikovanoj adatomima bizmuta, talijuma i olova". Naučna oblast<br />
magistarskog rada je elektrohemija, za koju je matičan Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong> u<br />
<strong>Beogradu</strong>.<br />
1982. godine Biljana Bobić zasnovala je prvi radni odnos na Farmaceutskom <strong>fakultet</strong>u<br />
<strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>, kao asistent pripravnik na predmetu Opšta i neorganska hemija. Od<br />
1983. do 2005. godine bila je zaposlena u Vojnotehničkom institutu u <strong>Beogradu</strong>, u Sektoru za<br />
materijale i zaštitu. Kao samostalni istraživač, a zatim (od 1993. godine) kao viši istraživač, u<br />
Odeljenju za metalne materijale bavila se istraživanjima u oblasti korozije i zaštite metalnih<br />
materijala namenjenih za izradu sredstava ratne tehnike i naoružanja i vojne opreme (čelici visoke<br />
čvrstoće, nerđajući čelici, aluminijumske legure visoke čvrstoće). Istraživačkim radom bio je<br />
obuhvaćen razvoj i primena neelektrohemijskih i elektrohemijskih metoda za ispitivanje različitih<br />
vidova korozije metala. Biljana Bobić je autor i koautor 18 razvojnih radova, rađenih za potrebe<br />
oružanih snaga. Pored toga, radila je na projektovanju i implementaciji antikorozione zaštite na<br />
sredstvima naoružanja i vojne opreme. U okviru stručnih timova učestvovala je u ekspertizama<br />
lomova i drugih oštećenja izazvanih korozijom, kako na sredstvima ratne tehnike, tako i na<br />
civilnim konstrukcijama. Bila je angažovana na izradi i implementaciji standarda narodne odbrane.<br />
Takođe, aktivno je učestvovala u radu Komisije za standarde i srodna dokumenta iz oblasti<br />
Korozije i zaštite materijala od korozije metalnim i drugim neorganskim prevlakama pri Institutu<br />
za standardizaciju Srbije (ranije Savezni zavod za standardizaciju).<br />
2005. godine Biljana Bobić stekla je zvanje istraživač saradnik u Institutu za hemiju,<br />
tehnologiju i metalurgiju u <strong>Beogradu</strong>. Od 2006. godine do danas radi u Istraživačko razvojnom<br />
centru IHIS Tehno-Experts d.o.o., u Zemunu. Angažovana je na realizaciji razvojnih i inovacionih<br />
projekata Ministarstva za prosvetu i nauku Republike Srbije. Od početaka 2011. godine aktivno<br />
učestvuje na projektima tehnološkog razvoja TR 35021 i TR 34016.<br />
Mr Biljana M. Bobić je autor i koautor ukupno 43 naučna rada, koji su objavljeni u međunarodnim<br />
i domaćim časopisima, ili saopšteni na međunarodnim i domaćim naučnim skupovima. Pored<br />
navedenog, više puta je bila recenzent, po pozivu urednika, uglednog međunarodnog časopisa<br />
Corrosion Science.<br />
2. OPIS DISERTACIJE<br />
Struktura i sadržaj disertacije<br />
Kratak prikaz pojedinačnih poglavlja<br />
Doktorska disertacija mr Biljane M. Bobić sadrži, pored Uvoda, pet celina u kojima su grupisana<br />
poglavlja sa odgovarajućim sadržajem: Teorijski deo, Eksperimentalni deo, Rezultati i diskusija,<br />
Završna razmatranja i zaključci, Literatura. Na početku disertacije dat je kratak izvod (na srpskom
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 47<br />
i engleskom jeziku). U uvodnom delu istaknut je značaj ZA27 legure, kao metalne osnove, za<br />
dobijanje kompozita primenom kompokasting postupka, u cilju dobijanja kompozitnih materijala<br />
sa dobrim mehaničkim svojstvima na povišenim temperaturama i sa poboljšanim tribološkim<br />
karakteristikama. Naglašena je mogućnost da se na strukturu legure i dobijenih kompozita utiče<br />
termičkom obradom i predočena potreba da se ispita uticaj korozionih procesa na strukturu i<br />
mehanička svojstva odlivaka ZA27 legure ojačane česticama silicijum-karbida, što predstavlja<br />
osnovni motiv i predmet istraživanja u okviru ove disertacije.<br />
U Teorijskom delu disertacije izvršen je literaturni pregled predmetne oblasti, uz<br />
sistematizaciju podataka koji su objavljeni u međunarodnim i domaćim časopisima. U prvom<br />
odeljku dat je hemijski sastav ZA27 legure i prikazana njena struktura. Navedene su fizičke,<br />
mehaničke i tehnološke karakteristike ZA27 legure, a posebno je prikazana otpornost prema<br />
koroziji i otpornost prema habanju. S obzirom na povoljnu kombinaciju fizičkih, mehaničkih i<br />
tehnoloških svojstava, područje primene ZA27 legure je veoma široko, što je takođe prikazano u<br />
ovom poglavlju.<br />
U drugom odeljku dat je pregled svojstava kompozita sa metalnom osnovom, pri čemu je<br />
posebna pažnja posvećena kompozitima koji su diskontinualno ojačani. Takođe je dat prikaz<br />
razvoja kompozita sa osnovom od ZA27 legure u svetu, kao i aktuelno stanje razvoja domaćih<br />
kompozita sa osnovom od navedene legure. Detaljno su prikazani postupci za dobijanje<br />
diskontinualno ojačanih kompozita preradom u poluočvrslom stanju, odnosno reokasting,<br />
tiksokasting i kompokasting postupak. Opisana je struktura i mehanička svojstva čestičnih<br />
kompozita sa osnovom od ZA27 legure.<br />
U trećem odeljku prikazani su oblici korozije i faktori koji utiču na koroziono ponašanje<br />
kompozita sa metalnom osnovom, uz pregled metoda za ispitivanje otpornosti prema koroziji<br />
navedenih kompozita. Predstavljeni su rezultati ranijih ispitivanja korozionog ponašanja ZA27<br />
legure i diskontinualno ojačanih kompozita sa osnovom od ove legure, na osnovu kojih se može<br />
zaključiti da navedeni materijali podležu opštoj koroziji u različitim korozionim sredinama. U<br />
istom odeljku detaljno su opisane metode za određivanje brzine opšte korozije, zasnovane na<br />
merenju gubitka mase uzoraka izloženih dejstvu korozione sredine, kao i elektrohemijske metode<br />
koje se baziraju na polarizacionim merenjima, odnosno metoda merenja polarizacione otpornosti i<br />
metoda ekstrapolacija Tafelovih pravih. Navedene metode predviđene su za određivanje brzine<br />
korozije čestičnih ZA27/SiC kompozita, koji su predmet ispitivanja u ovoj disertaciji, kao i za<br />
određivanje brzine korozije matrične legure u livenom i tiksoformiranom stanju.<br />
Eksperimetalni deo disertacije obuhvata dva odeljka. U prvom odeljku opisano je<br />
dobijanje odlivaka matrične ZA27 legure konvencionalnim postupkom. Dobijeni odlivci imaju<br />
dendritnu strukturu. U cilju dobijanja odlivaka sa ne-dendritnom strukturom izvršeno je<br />
tiksoformiranje ZA27 legure. Primenjen je postupak tiksoformiranja koji se sastoji od dve faze.<br />
Prvu fazu predstavlja izlaganje poluočvrslog rastopa ZA27 legure silama smicanja u cilju<br />
izvođenja trajne transformacije dendritne u ne-dendritnu strukturu, što je ostvareno mehaničkim<br />
mešanjem poluočvrslog rastopa legure. Druga faza je toplo presovanje tikso odlivaka, koji su<br />
dobijeni u prvoj fazi, uz zadržavanje morfologije koja je ostvarena tiksoformiranjem. Struktura<br />
tiksoformirane ZA27 legure je od suštinskog značaja za strukturu osnove kompozita koji su<br />
dobijeni kompokasting postupkom. Odlivci čestičnih ZA27/SiC kompozita dobijeni su<br />
kompokasting postupkom, odnosno infiltracijom SiC čestica prosečne veličine 40 μm u metalnu<br />
osnovu. Navedenim postupkom dobijeni su kompoziti sa 1, 3 i 5 mas.% SiC čestica. Realizacija<br />
kompokasting postupka, koji je primenjen u ovom radu, izvršena je kroz dve faze. U prvoj fazi,<br />
SiC čestice infiltrirane su u poluočvrsli rastop ZA27 legure, uz primenu mehaničkog mešanja. U<br />
drugoj fazi, izvršeno je toplo presovanje dobijenih odlivaka kompozita, u cilju ostvarivanja bolje<br />
veze između metalne matrice i infiltriranih SiC čestica, odnosno da bi se poboljšala mehanička<br />
svojstva kompozita. Takođe, u okviru prvog odeljka eksperimentalnog dela disertacije opisan je<br />
režim termičke obrade koji je primenjen na livene i tiksoformirane proizvode od ZA27 legure, kao
48 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
i na odlivke ZA27/SiC kompozita dobijene kompokasting postupkom. T4 režim, koji obuhvata<br />
zagrevanje na 370 °C u trajanju od 3 časa, a zatim kaljenje u vodi, odabran je na osnovu rezultata<br />
ranijih ispitivanja strukture i mehaničkih svojstava termički obrađenih uzoraka ZA27 legure.<br />
U drugom odeljku eksperimentalnog dela prikazano je određivanje brzine opšte korozije<br />
livene i tiksoformirane matrične legure i dobijenih ZA27/SiC kompozita, kao i određivanje brzine<br />
korozije svih navedenih materijala u termički obrađenom stanju. Brzina korozije određena je na<br />
osnovu elektrohemijskih polarizacionih merenja i metodom gubitka mase uzoraka koji su bili<br />
izloženi dejstvu rastvora natrijum hlorida (3,5 mas.% NaCl, pH=6,7) tokom perioda od 30 dana.<br />
Dobijeni rezultati su prezentovani preko dijagrama i tabelerno. Pored određivanja brzine korozije,<br />
u istom odeljku opisano je ispitivanje mikrostrukture livene i tiksoformirane ZA27 legure i<br />
dobijenih ZA27/SiC kompozita, kao i ispitivanje mikrostrukture termički obrađenih uzoraka svih<br />
navedenih materijala, pre i posle izlaganja uzoraka u korozionoj sredini. Izlaganje uzoraka dejstvu<br />
korozione sredine izvršeno je u cilju ocene uticaja procesa korozije na strukturne i mehaničke<br />
karakteristike odlivaka ZA27 legure ojačane česticama silcijum-karbida. Ispitivanja mikrostrukture<br />
izvršena su pomoću svetlosne i skenirajuće elektronske mikroskopije, uz primenu energo<br />
disperzivne spektrometrije za hemijsku analizu mikrokonstituenata. Za ispitivanje faznog sastava<br />
produkata korozije primenjena je rendgenostrukturna analiza.<br />
Takođe, u drugom odeljku opisano je ispitivanje tvrdoće na uzorcima osnovne ZA27<br />
legure (liveno i tiksoformirano stanje) i uzorcima čestičnih ZA27/SiC kompozita. Ispitivanje je<br />
izvršeno na uzorcima koji nisu termički obrađeni, kao i na uzorcima koji su bili podvrgnuti<br />
termičkoj obradi. Pored ispitivanja tvrdoće, izvršeno je određivanje granice tečenja u uslovima<br />
ispitivanja pritiskivanjem, a izvedeno je na uzorcima svih ranije navedenih materijala, pre<br />
izlaganja uzoraka u rastvoru NaCl i posle predviđenog perioda izlaganja od 180 dana.<br />
U delu disertacije koji je naslovljen kao Rezultati i diskusija izvršena je analiza dobijenih<br />
rezultata, odnosno analiza vrednosti za brzinu opšte korozije matrične legure i odlivaka ZA27/SiC<br />
kompozita, kao i razmatranje uticaja korozionih procesa na mikrostrukturu osnovne ZA27 legure i<br />
dobijenih čestičnih ZA27/SiC kompozita. U istom odeljku prikazana je i analiza uticaja korozionih<br />
procesa na vrednost granice tečenja, koja je određena pri ispitivanjima pritiskivanjem, za sve<br />
navedene materijale, u livenom i termički obrađenom stanju.<br />
Na osnovu razmatranja i analize svih dobijenih rezultata uobličena su Završna razmatranja<br />
u kojima je prikazana međusobna zavisnost mikrostrukture, ponašanja u korozionoj sredini i<br />
mehaničkih svojstava odlivaka ZA27 legure ojačane česticama silicijum-karbida. Izvedeni su<br />
Zaključci u kojima su koncizno izneti postignuti rezultati istraživanja, a koji odgovaraju<br />
postavljenim ciljevima disertacije.<br />
Na kraju, navedena je Literatura koja je korišćena u ovom radu.<br />
3. OCENA DISERTACIJE<br />
Savremenost, originalnost i značaj<br />
Rezultati doktorske disertacije mr Biljane M. Bobić predstavljaju značajan doprinos razvoju i<br />
primeni čestičnih kompozita sa osnovom od ZA27 legure, koji su dobijeni kompokasting<br />
postupkom.<br />
ZA27 legura poseduje veoma povoljnu kombinaciju fizičkih, mehaničkih i tehnoloških<br />
svojstava, zbog čega predstavlja jednu od najperspektivnijih iz grupe ZA legura. Legura ima<br />
široku monofaznu oblast visokotemperaturne β faze, što omogućava izvođenje termičke obrade.<br />
Promene u strukturi, izazvane termičkom obradom, odražavaju se na mehanička svojstva i<br />
koroziono ponašanje legure. Režim termičke obrade (T4) koji je u okviru ove doktorske disertacije<br />
primenjen na ZA27 leguru razlikuje se od režima koji su propisani standardom za ovu leguru, a<br />
odabran je na osnovu rezultata ranijih strukturnih i mehaničkih ispitivanja termički obrađenih
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 49<br />
uzoraka ZA27 legure. Izvršena ispitivanja korozionog ponašanja pokazala su da se termički<br />
obrađena ZA27 legura odlikuje većom otpornošću prema koroziji u odnosu na livenu leguru, o<br />
čemu nije bilo dostupnih podataka u literaturi.<br />
Zbog širokog temperaturnog raspona očvršćavanja ZA27 legura je veoma pogodna kao<br />
metalna osnova za dobijanje kompozitnih materijala, primenom kompokasting postupka, pa je u<br />
poslednje dve decenije široko korišćena kao matrična legura za izradu čestičnih kompozita. U ovoj<br />
disertacij čestični ZA27/SiC kompoziti dobijeni su kompokasting postupkom. Osnova (matrica)<br />
dobijenih kompozita ima ne-dendritnu strukturu koja je identična strukturi tiksoformirane ZA27<br />
legure. Ispitivanjem korozionog ponašanja tiksoformirane legure koja je termički obrađena (T4<br />
režim), i termički obrađenih ZA27/SiC kompozita, ustanovljeno je da primenjena termička obrada<br />
nepovoljno utiče na otpornost prema koroziji, o čemu takođe nema podataka u dostupnoj literaturi.<br />
U ovoj doktorskoj disertaciji, pored ispitivanja otpornosti prema koroziji čestičnih ZA27/SiC<br />
kompozita, izučavan je i uticaj korozionih procesa na mikrostrukturu i mehanička svojstva<br />
navedenih kompozita, što predstavlja svojevrstan doprinos poznavanju korozionog ponašanja<br />
čestičnih kompozita sa osnovom od ZA27 legure. Od posebnog značaja je mogućnost da se na<br />
osnovu izvršenih strukturnih ispitivanja utvrdi uticaj infiltriranih SiC čestica na koroziono<br />
ponašanje kompozita sa osnovom od ZA27 legure.<br />
Osvrt na referentnu i korišćenu literaturu<br />
U literaturnom pregledu doktorske disertacije navedeno je 137 literaturnih izvora. Najveći broj<br />
navedenih izvora čine najnoviji objavljeni radovi sa tematikom od suštinskog značaja za izradu<br />
doktorske disertacije. Navedene reference sadrže eksperimentalne rezultate istraživanja mnogih<br />
istraživača, analizu i diskusiju dobijenih rezultata i izvedene zaključke, kao i teorijske osnove<br />
primenjenih metoda ispitivanja, njihove mogućnosti i ograničenja. U okviru korišćenih literaturnih<br />
navoda nalaze se i reference kandidata mr Biljane M. Bobić, proistekle iz ove disertacije, koje su<br />
objavljene u vodećim međunarodnim časopisima i saopštene na značajnim međunarodnim<br />
konferencijama. Time je kandidat proširio do sada poznata saznanja o korozionom ponašanju<br />
čestičnih kompozita sa osnovom od ZA27 legure, kao i o uticaju procesa korozije na strukturne i<br />
mehaničke karakteristike odlivaka ZA27 legure ojačane česticama silicijum- karbida.<br />
Iz obrazloženja predložene teme doktorske disertacije i objavljenih radova u prijavi, koju<br />
je kandidat podneo, kao i iz popisa literature koja je korišćena u istraživanju, uočava se adekvatno<br />
poznavanje predmetne oblasti istraživanja, kao i poznavanje aktuelnog stanja istraživanja u ovoj<br />
oblasti u svetu.<br />
Analiza primenjenih naučnih metoda i njihova adekvatnost za sprovedeno istraživanje<br />
Naučne metode korišćene u istraživanju i opisane u ovoj doktorskoj disertaciji primenjene su za<br />
ispitivanje mikrostrukture, određivanje brzine korozije i mehaničkih karakteristika matrične ZA27<br />
legure i čestičnih ZA27/SiC kompozita. Ispitivanjima su podvrgnuta livena i tiksoformirana ZA27<br />
legura, kao i odlivci kompozita sa 1, 3 i 5 mas.% SiC čestica. Pored toga, ispitivanja su izvršena i<br />
na svim navedenim materijalima u termički obrađenom stanju (T4 režim), da bi se ispitao uticaj<br />
primenjenog režima termičke obrade na otpornost prema koroziji pomenutih materijala.<br />
Za ispitivanje mikrostrukture matrične legure i kompozita u livenom i termički<br />
obrađenom stanju, pre i posle izlaganja uzoraka dejstvu korozione sredine, primenjena je svetlosna<br />
i skenirajuća elektronska mikroskopija, dok je energo disperzivna spektrometrija korišćena za<br />
identifikaciju i hemijsku analizu mikrokonstituenata. Pokazano je da je struktura livene legure<br />
dendritna i veoma usitnjena, dok je struktura tiksoformirane legure ne-dendritna i odlikuje se<br />
prisustvom krupnih eliptičnih čestica α faze. Struktura tiksoformirane ZA27 legure je morfološki<br />
veoma slična strukturi matrice čestičnih ZA27/SiC kompozita dobijenih kompokasting postupkom.
50 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
Rezultati izvršene kvantitativne metalografske analize ukazuju da je smeša faza α+η<br />
mikrokonstituent koji je najviše zastupljen u strukturi svih ispitivanih stanja ZA27 legure i<br />
ZA27/SiC kompozita.<br />
Uticaj termičke obrade (režim T4) na promene u mikrostrukturi ogleda se u smanjenju<br />
udela pojedinih faza (α i η), na račun povećanja udela smeše faza α+η. Na taj način povećava se<br />
opšta finoća strukture.<br />
Mikrostrukturna ispitivanja dobijenih ZA27/SiC kompozita pokazala su da je raspodela<br />
SiC čestica uglavnom ravnomerna. Kod kompozita sa 1 mas.% SiC nije zapaženo obrazovanje<br />
nakupina ojačavajućih čestica. Ova pojava uočena je kod kompozitnih materijala sa većim<br />
sadržajem SiC čestica (3 i 5 mas.%). Čestice ojačivača raspoređene su u oblasti η faze i oblasti<br />
smeše faza α+η. Najveći broj SiC čestica okružen je metalnom osnovom, što znači da je ostvaren<br />
kontinuitet granice metalna osnova/čestica. Uporedna mikrostrukturna ispitivanja uzoraka<br />
matrične legure i dobijenih kompozita pokazala su da korozioni procesi zahvataju oblast η faze<br />
(međudendritna faza bogata cinkom) i oblast smeše faza α+η. Izvršena ispitivanja takođe ukazuju<br />
da prisutna mehanička oštećenja, mikroprsline i pore predstavljaju mesta na kojima dolazi do<br />
iniciranja i razvoja procesa korozije.<br />
Za određivanje brzine opšte korozije osnovne legure i ZA27/SiC kompozita primenjena je<br />
metoda gubitka mase i dve elektrohemijske metode zasnovane na polarizacionim merenjima,<br />
odnosno merenje polarizacione otpornosti i ekstrapolacija Tafelovih pravih. Metoda gubitka mase,<br />
kao i merenje polarizacione otpornosti su standardizovane laboratorijske metode za određivanje<br />
brzine opšte korozije metalnih materijala u rastvorima elektrolita. Pri određivanju brzine korozije<br />
metodom ekstrapolacije Tafelovih pravih, na osnovu dobijenih krivih polarizacije, pokazano je da<br />
je anodna reakcija aktivaciono kontrolisana, sa anodnim Tafelovim nagibom od približno 40 mV<br />
dek −1 . Katodna reakcija kontrolisana je difuzijom kiseonika. U tom slučaju, vrednost katodnog<br />
Tafelovog nagiba b c →∞. Primenom navedenih metoda ustanovljeno je da je brzina korozije<br />
kompozitnih materijala veća od brzine korozije matrične legure. Rezultati dobijeni pomoću sve tri<br />
metode su u saglasnosti, mada su metodom ekstrapolacije Tafelovih pravih dobijene veće<br />
vrednosti za brzinu korozije, što može biti posledica ireverzibilnih promena površine elektrode pri<br />
visokim vrednostima anodne polarizacije.<br />
Za ispitivanje faznog sastava produkata korozije primenjena je rendgenostrukturna<br />
analiza (XRD). Ovom metodom utvrđeno je prisustvo ZnO i Zn(OH) 2 u produktima korozije na<br />
odlivcima ZA27 legure. Na osnovu intenziteta refleksije može se zaključiti da se u produktima<br />
korozije livene matrične legure nalazi više Zn(OH) 2 i manje ZnO u odnosu na produkte korozije<br />
termički obrađene ZA27 legure. Produkti korozije aluminijuma nisu detektovani primenom XRD<br />
posle 30 dana izlaganja livene i termički obrađene ZA27 legure u rastvoru NaCl.<br />
Određivanje granice tečenja pri ispitivanjima pritiskivanjem izvedeno je na uzorcima<br />
matrične legure i ZA27/SiC kompozita, pre izlaganja uzoraka u rastvoru NaCl i posle predviđenog<br />
perioda izlaganja (180 dana), da bi se ocenio uticaj procesa korozije na promenu vrednosti ovog<br />
pokazatelja mehaničkih svojstava materijala. Određivanje granice tečenja izvršeno je s obzirom da<br />
standard za ZA27 leguru ne predviđa određivanje pritisne čvrstoće. Vrednost granice tečenja u<br />
uslovima ispitivanja pritiskivanjem (σ 0,2% ) za livenu ZA27 leguru, uzeta je kao merilo za poređenje<br />
sa vrednostima granice tečenja σ 0,2% koje su dobijene za sve ostale ispitivane materijale u okviru<br />
ove doktorske disertacije. Dimenzije uzoraka za određivanje granice tečenja su u skladu sa<br />
standardom. Dobijeni rezultati pokazali su da je kod svih ispitivanih uzoraka posle izlaganja<br />
dejstvu korozione sredine (3,5 % NaCl) došlo do vrlo malog smanjenja vrednosti σ 0,2% koja je<br />
određena ispitivanjima pritiskivanjem.
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 51<br />
Ocena primenjivosti i verifikacije ostvarenih rezultata<br />
Na osnovu sinteze do sada objavljenih literaturnih podataka, eksperimentalnih ispitivanja i<br />
dobijenih rezultata u okviru ove doktorske disertacije, ostvaren je značajan doprinos poznavanju<br />
korozionog ponašanja čestičnih ZA27/SiC kompozita, koji se ogleda u sagledavanju uticaja<br />
korozionih procesa na mikrostrukturu matrične legure i dobijenih kompozita. Od posebnog je<br />
značaja mogućnost da se na osnovu izvršenih strukturnih ispitivanja utvrdi uticaj infiltriranih SiC<br />
čestica na koroziono ponašanje kompozita sa osnovom od ZA27 legure. Eksperimentalno<br />
određene vrednosti za brzinu korozije predstavljaju merilo otpornosti prema korozionim<br />
razaranjima, što omogućava adekvatan izbor kompozitnog materijala za primenu u korozionoj<br />
sredini koju karakteriše prisustvo hlorida.<br />
Pored toga, u ovoj fazi razvoja domaćih čestičnih kompozita sa osnovom od ZA27<br />
legure, informacije koje su dobijene tokom ispitivanja izvršenih u okviru ove doktorske disertacije,<br />
značajne su za dalji razvoj kompokasting postupka u smeru poboljšanja raspodele ojačavajućih<br />
čestica u metalnoj osnovi, kao i za dobijanje kompozitnih materijala sa većim količinama<br />
ojačavajućih čestica.<br />
Ocena sposobnosti kandiata za samostalan naučni rad<br />
Kandidat mr Biljana M. Bobić je magistar tehničkih nauka iz oblasti elektrohemije. Dugi niz<br />
godina u Vojnotehničkom institutu u <strong>Beogradu</strong> bavila se istraživanjima u oblasti korozije i zaštite<br />
metalnih materijala namenjenih za izradu sredstava ratne tehnike i naoružanja i vojne opreme, a<br />
sada radi u Istraživačko razvojnom<br />
centru IHIS Tehno-Experts d.o.o., u Zemunu, gde je kao istraživač saradnik angažovana na<br />
realizaciji razvojnih projekata koje finansira Ministarstvo za prosvetu i nauku Republike Srbije.<br />
Dosadašnja istraživačka i stručna delatnost kandidata ogleda se u bogatom iskustvu u radu u<br />
oblasti metalurgije, korozije i zaštite metalnih materijala i elektrohemije. U svom radu kandidat mr<br />
Biljana M. Bobić posebnu pažnju posvetila je razvoju i primeni elektrohemijskih metoda za<br />
ispitivanje različitih vidova korozionog ponašanja metalnih materijala, kao što su merenje<br />
polarizacione otpornosti, ekstrapolacija Tafelovih pravaca, elektrohemijska impedansna<br />
spektroskopija, određivanje potencijala pitinga i kritične temperature pitinga, elektrohemijska<br />
potenciokinetička reaktivacija itd. U svom radu koristila je različite elektrohemijske uređaja, pre<br />
svega potenciostate (PAR M173, PAR M273, GAMRY reference 600), generatore funkcija,<br />
osciloskope, analizatore frekvencija signala itd., za nezavisna elektrohemijska merenja, ili merenja<br />
pod kontrolom računara uz korišćenje odgovarajućih softverskih paketa. Treba naglasiti da je<br />
tokom poslednjih pet godina aktivnost kandidata posebno usmerena na ispitivanja od značaja za<br />
razvoj i primenu domaćih kompozitnih materijala sa osnovom od legure cinka (ZA27 legura) i<br />
legure aluminijuma (A356 legura), što je uticalo na opredeljenost kandidata za realizaciju<br />
istraživanja u okviru ove doktorske disertacije. Pored navedenog, odlično poznavanje engleskog i<br />
francuskog jezika i korišćenje PC-a (Microsoft Office, Microcal Origin, Adobe Photoshop) sa<br />
internet konekcijom u svakodnevnom radu, kvalifikuju kandidata za samostalni naučni rad.<br />
4. OSTVARENI NAUČNI DOPRINOS<br />
Prikaz ostvarenih naučnih doprinosa<br />
Na početku doktorske disertacije mr Biljane M. Bobić ukazano je na potrebu da se na osnovu<br />
izvršenih ispitivanja ustanovi međusobna povezanost mikrostrukture i korozionog ponašanja<br />
odlivaka ZA27 legure ojačane česticama silicijum-karbida, kao i uticaj procesa korozije na<br />
mehaničke karakteristike dobijenih čestičnih ZA27/SiC kompozita. Rezultati istraživanja dobijeni<br />
tokom rada u okviru ove doktorske disertacije doprinose boljem razumevanju procesa korozije u<br />
kompozitima sa metalnom osnovom u koju su inkorporirane SiC čestice i predstavljaju značajan
52 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
doprinos razvoju čestičnih kompozita sa osnovom od ZA27 legure. Posebno je značajno<br />
poznavanje korozionih karakteristika tiksoformirane ZA27 legure, koja čini matricu kompozita.<br />
Dobijene vrednosti za brzinu opšte korozije uzoraka matrične ZA27 legure i ZA27/SiC<br />
kompozita, u korozionoj sredini koja sadrži hloride, ukazuju da se osnovna legura u livenom i<br />
termički obrađenom stanju odlikuje najvećom otpornošću prema koroziji. Rezultati za brzinu opšte<br />
korozije odlivaka ZA27 legure u rastvoru natrijum-hlorida, dobijeni u okviru ove disertacije, su u<br />
saglasnosti sa rezultatima drugih autora. Livena legura poseduje veću otpornost prema koroziji u<br />
odnosu na tiksoformiranu leguru i dobijene kompozitne materijale. Poznato je od ranije da porast<br />
gustine dislokacija oko ojačavajućih čestica može da ima negativan uticaj na otpornost kompozita<br />
prema koroziji. U okviru ove doktorske disertacije pretpostavljeno je da je tokom hlađenja<br />
kompozitne mase, prilikom izrade kompozita, došlo do povećanja gustine dislokacija, kao<br />
posledica razlike u koeficijentima linearnog toplotnog širenja metalne osnove (ZA27 legura) i SiC<br />
čestica. Vrednosti za brzinu korozije kompozita, koje su dobijene metodom gubitka mase i<br />
metodama zasnovanim na elektrohemijskim polarizacionim merenjima, pokazuju da brzina<br />
korozije kompozita raste sa povećanjem količine infiltriranih SiC čestica u matričnu ZA27 leguru,<br />
što posredno potvrđuje navedenu pretpostavku.<br />
Pokazano je, takođe, da je brzina korozije tiksoformirane ZA27 legure, koja je termički<br />
obrađena, kao i brzina korozije termički obrađenih kompozita, veća u odnosu na brzinu korozije<br />
uzoraka koji nisu bili podvrgnuti termičkoj obradi, što predstavlja svojevrstan naučni doprinos,<br />
posebno ako se ima u vidu da se režim termičke obrade, koji je u ovom radu primenjen na<br />
matričnu leguru i dobijene kompozitne materijale (T4 režim), razlikuje od režima koji je propisan<br />
standardom za ZA27 leguru.<br />
Analiza mikrostrukture kompozitnih materijala, koji su dobijeni tokom ovog rada,<br />
pokazala je da u kompozitima sa 1 mas.% SiC čestica ne dolazi do obrazovanja nakupina čestica.<br />
Obrazovanje nakupina ojačavajučih čestica zapaženo je u kompozitima koji sadrže 3 i 5 mas.%<br />
SiC čestica. Usled stvaranja nakupina ojačavajućih čestica dolazi do prekida granične površine<br />
osnova/čestica, odnosno do obrazovanja pora i mikroprslina, što se odražava na koroziono<br />
ponašanje kompozita. Izvršena analiza mikrostrukture dobijenih ZA27/SiC kompozita značajna je<br />
ne samo za njihovu karakterizaciju, već ukazuje i na valjanost procesnih parametara koji su<br />
primenjeni u konkretnom tehnološkom postupku dobijanja kompozita. Ovo omogućuje<br />
poboljšanje svih elemenata tehnologije dobijanja čestičnih ZA27/SiC kompozita kompokasting<br />
postupkom, u cilju dobijanja kompozita sa ravnomernom raspodelom ojačavajućih čestica u<br />
osnovi, kao i u cilju dobijanja kompozita sa većim sadržajem ojačavajućih čestica.<br />
Na osnovu izloženog može se zaključiti da doktorska disertacija ima i naučni i praktični<br />
značaj.<br />
Kritička analiza rezultata istraživanja<br />
Na osnovu definisanih ciljeva istraživanja određena je metodologija istraživanja koja je<br />
primenjena u doktorskoj disertaciji. S obzirom na složenost problematike, primenjeno je više<br />
metoda istraživanja. Za određivanje brzine korozije matrične legure i dobijenih kompozita<br />
primenjena je metoda gubitka mase i dve elektrohemijske metode zasnovane na polarizacionim<br />
merenjima, tj. merenje polarizacione otpornosti i ekstrapolacija Tafelovih pravih. Primenom<br />
navedenih metoda ustanovljeno je da je brzina korozije kompozitnih materijala veća od brzine<br />
korozije matrične legure. Rezultati dobijeni primenom sve tri metode su u saglasnosti, iako su<br />
metodom ekstrapolacije Tafelovih pravih dobijene veće vrednosti za brzinu korozije, što može biti<br />
posledica ireverzibilnih promena površine elektrode pri visokim vrednostima anodne polarizacije.<br />
Pored toga, rezultati dobijeni za brzinu korozije osnovne legure su u skladu sa rezultatima koje su<br />
objavili drugi autori.
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 53<br />
Pretpostavka o uticaju gustine dislokacija na brzinu korozije dobijenih kompozitnih<br />
materijala potvrđena je u ovom radu posredno, na osnovu dobijenih vrednosti za brzinu korozije.<br />
Relevantne informacije mogle bi se dobiti odgovarajućim ispitivanjima primenom transmisione<br />
elektronske mikroskopije (TEM), što može biti predmet daljeg istraživačkog rada.<br />
Ispitivanje mikrostrukture osnovne ZA27 legure i ZA27/SiC kompozita izvršeno je<br />
pomoću svetlosne i skenirajuće elektronske mikroskopije. Analiza je pokazala da je struktura<br />
livene legure tipična dendritna i veoma usitnjena, kao i da je tokom tiksoformiranja došlo do<br />
značajne morfološke promene, odnosno transformacije u ne-dendritnu strukturu koju karakteriše<br />
prisustvo krupnih eliptičnih čestica α faze. Takođe, pokazano je da je struktura osnove čestičnih<br />
ZA27/SiC kompozita dobijenih kompokasting postupkom morfološki veoma slična strukturi<br />
tiksoformirane ZA27 legure.<br />
Mikrostrukturna ispitivanja dobijenih kompozitnih materijala primenom navedenih<br />
metoda su pokazala da je raspodela SiC čestica uglavnom ravnomerna, uz mestimičnu pojavu<br />
malih nakupina u kompozitima sa 3 i 5 mas.% SiC čestica. Čestice ojačivača raspoređene su u<br />
oblasti η faze i oblasti smeše α+η faza. Najveći broj SiC čestica okružen je metalnom osnovom<br />
(matrična legura), što znači da je ostvaren kontinuitet granice metalna osnova/čestica ojačivača.<br />
Ova činjenica je od suštinskog značaja za mehanička svojstva dobijenih kompozita, kao i za<br />
njihovu otpornost prema koroziji. Pokazano je da korozioni procesi u matričnoj leguri i<br />
kompozitima zahvataju oblast η faze (međudendritna faza bogata cinkom) i oblast smeše faza α+η.<br />
Zapaženo je da SiC čestice ne podležu koroziji. Produkti korozije, koji okružuju čestice silicijiumkarbida,<br />
nastaju usled odvijanja korozionih procesa u metalnoj osnovi kompozita.<br />
Rendgenostrukturna analiza pokazala je da su u produktima korozije matrične legure, posle 30<br />
dana izlaganja uzoraka dejstvu korozione sredine, prisutni ZnO i Zn(OH) 2, što je takođe u skladu<br />
sa rezultatima drugih istraživača.<br />
Određivanje uticaja procesa korozije na mehanička svojstva dobijenih ZA27/SiC<br />
kompozita izvršeno je na osnovu promene vrednosti granice tečenja (σ 0,2% ), koja je određena pri<br />
ispitivanjima pritiskivanjem, posle izlaganja uzoraka dejstvu korozione sredine u periodu od 180<br />
dana. Dobijeni rezultati pokazali su da je posle izlaganja došlo do malog smanjenja vrednosti<br />
granice tečenja kod svih ispitivanih uzoraka<br />
Uvidom u dostupna predznanja iz ove oblasti istraživanja i rezultate istraživanja dobijene<br />
primenom odabrane metodologije u okviru ovoga rada, može se primetiti da nije bilo značajnijih<br />
odstupanja i neslaganja rezultata od očekivanih. Takođe se može uočiti da su rezultati dobijeni<br />
primenom različitih metoda u saglasnosti, kao i da se međusobno dopunjavaju, što ukazuje na<br />
adekvatan izbor metodologije ispitivanja u okviru ove doktorske disertacije.<br />
Očekivana primena rezultata u praksi<br />
Rezultati istraživanja dobijeni tokom rada u okviru ove doktorske disertacije omogućavaju bolje<br />
razumevanje procesa korozije u čestičnim ZA27/SiC kompozitima. Praktičan značaj ovih rezultata<br />
ogleda se u mogućnosti adekvatanog izbora dobijenih kompozitnih materijala za primenu u<br />
korozionoj sredini koja sadrži hloride, s obzirom da je ispitivanjem utvrđeno da pomenuti<br />
kompoziti poseduju dobru otpornost prema koroziji.<br />
Pored toga, na osnovu mikrostrukturne analize ZA27/SiC kompozita sa različitim<br />
sadržajem infiltriranih SiC čestica, koja ukazuje na valjanost procesnih parametara primenjenih pri<br />
dobijanju kompozita, moguće je izvršiti poboljšanje svih elemenata kompokasting postupka, u<br />
cilju dobijanja kompozita sa ravnomernom raspodelom ojačavajućih čestica u osnovi, kao i u cilju<br />
dobijanja kompozita sa većim sadržajem ojaćavajućih čestica.<br />
Praktični značaj istraživanja koja su izvršena tokom izrade ove doktorske disertacije,<br />
ogleda se i u tehničkim rešenjima (5 tehničkih rešenja), u klasi bitno poboljšana postojeća<br />
tehnologija, koja su nastala u ovom periodu.
54 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
Verifikacija rezultata u časopisima i saopštenjima na konferencijama<br />
Kandidat mr Biljana M. Bobić je svoje rezultate verifikovala objavljivanjem radova u vodećim<br />
međunarodnim i nacionalnim časopisima i saopštavanjem većeg broja radova na međunarodnim<br />
skupovima. Iz disertacije su proistekla tri rada objavljena u vrhunskom međunarodnom časopisu,<br />
jedan rad objavljen u međunarodnom časopisu, kao i niz radova objavljenih u domaćim<br />
časopisima i saopštenja na međunarodnim skupovima. Pored toga, treba istaći pet tehničkih<br />
rešenja u klasi bitno poboljšana postojeća tehnologija i dve osvojene nagrade u oblasti novih<br />
tehnologija na dve međunarodne autorske izložbe, što su takođe rezultati naučnog istraživanja iz<br />
predmetne oblasti kandidata mr Biljane M. Bobić.<br />
Rad u vrhunskom međunarodnom časopisu (M21)<br />
1. B. Bobić, M. Babić, S. Mitrović, N. Ilić, I. Bobić, M.T. Jovanović, ”Microstructure and<br />
Mechanical properties of Zn25Al3Cu based composites with large Al 2 O 3 particles at room and<br />
elevated temperatures“, International Journal of Materials Research (formerly Z. Metallkd.) 101<br />
(2010) 1524–1531; ISSN 1862-5282 (IF=0,86)<br />
2. B. Bobić, J. Bajat, Z. Aćimovic–Pavlović, M. Rakin, I. Bobić, ”The effect of T4 heat treatment<br />
on the microstructure and corrosion behaviour of Zn27Al1.5Cu0.02Mg alloy“, Corrosion Science<br />
53 (2011) 409–417; ISSN 0010-938X (IF=3,261)<br />
3. A. Vencl, I. Bobić, S. Arostegui, B. Bobić, A. Marinković, M. Babić, ”Structural, mechanical<br />
and tribological properties of A356 aluminium alloy reinforced with Al 2 O 3 , SiC and SiC+graphite<br />
particles“, Journal of Alloys and Compounds 506 (2010) 631–639; ISSN 0925-8388 (IF=2,134)<br />
Rad u međunarodnom časopisu (M23)<br />
1. Z. Aćimović–Pavlović, K.T. Raić, I. Bobić, B. Bobić, ”Synthesis of ZrO 2 Particles Reinforced<br />
ZA25 Alloy Composites by Compocasting Process“, Advanced Composite Materials 20 (2011)<br />
375–384; ISSN 0924-3046 (IF=0,358)<br />
Rad u vodećem časopisu nacionalnog značaja (M51)<br />
1. I. Bobić, M. Babić, S. Mitrović, B. Bobić, M.T. Jovanović, ”Rheological Behavior of ZA27<br />
Aloy Semi-Solid Slurries and Al 2 O 3 Particulate/ZA27 Composite Slurries“, Tribology in industry,<br />
ISSN 0354-8996, Vol. 30, No.1&2 (2008) 47–54; http://www.tribology.mfkg.kg.ac.rs<br />
2. B. Bobić, S. Mitrović, M. Babić, I. Bobić, ”Corrosion of Aluminium and Zinc–Aluminium<br />
Alloys Based Metal-Matrix Composites“, Tribology in industry, ISSN 0354-8996, Vol. 31,<br />
No.3&4 (2009) 44–52; http://www.tribology.mfkg.kg.ac.rs<br />
3. B. Bobić, S. Mitrović, M. Babić, A. Vencl, I. Bobić, ”Corrosion Behavior of the As-cast and<br />
Heat-treated ZA27 Alloy“, Tribology in industry, ISSN 0354-8996, Vol. 33, No.2 (2011) 87–93;<br />
http://www.tribology.mfkg.kg.ac.rs<br />
Rad u naučnom časopisu (M53)<br />
1. B. Bobić, M. Babić, S. Mitrović, M.T. Jovanović, I. Bobić, ”Comparison of Rheological<br />
Behavior of Semi-Solid Mixtures of ZA27 Alloy and ZA27-Al 2 O 3 Composites“, Metalurgija –<br />
Journal of Metallurgy, ISSN 0354-6306, Vol. 15, No.3 (2009) 137–148;<br />
http://www.metalurgija.org.rs/mjom/vol15.htm<br />
2. B. Bobić, N. Bajić, M.T. Jovanović, I. Bobić, ”Microstructure and Mechanical Properties of<br />
Zn25Al3Cu Based Composites with Large Al 2 O 3 Particles at Room and Elevated Temperatures“,<br />
Metalurgija – Journal of Metallurgy, ISSN 0354-6306, Vol. 15, No.4 (2009) 245–225;<br />
http://www.metalurgija.org.rs/mjom/vol15.htm
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 55<br />
Saopštenje sa međunarodnog skupa štampano u celini (M33)<br />
1. I. Bobić, M. Babić, S. Mitrović, B. Bobić, M.T. Jovanović, ”Rheological Behavior of ZA27<br />
Alloy Semi-Solid Slurries and Al 2 O 3 Particulate/ZA27 Composite Slurries“, Proceedings of the 3 rd<br />
International Conference on Manufacturing Engineering (ICMEN), Chalkidiki, Greece, October<br />
2008, 363–372; ISBN 978-960-243-649-3<br />
2. B. Bobić, S. Mitrović, M. Babić, A. Vencl, I. Bobić, ”Corrosion Behavior of the As-cast and<br />
Heat-treated ZA27 Alloy“, Proceedings of the 12 th International Conference on Tribology,<br />
SERBIATRIB ’11, Kragujevac, Serbia, 11–13 May 2011, 91–97; ISBN 978-86-86663-74-0<br />
3. I. Bobić, M. Babić, S. Mitrović, A. Vencl, B. Bobić, „Uticaj temperature na mehaničke<br />
karakteristike čestičnih ZA27/Al 2 O 3 kompozita“, Proceedings of the 12 th International Conference<br />
on Tribology, SERBIATRIB ’11, Kragujevac, Serbia, 11–13 May 2011, 412–417; ISBN 978-86-<br />
86663-74-0<br />
Tehnička i razvojna rešenja (M80)<br />
1. I. Bobić, A. Vencl, M. Babić, S. Mitrović, B. Bobić, ”Tehnološki postupak dobijanja<br />
kompozita sa osnovom od AlSi7Mg0,3 (A356) legure uz dodatak sitnih čestica Al 2 O 3 “,Odluka<br />
Mašinskog <strong>fakultet</strong>a u Kragujevcu TR-06/2010. Klasa M84 (bitno poboljšana postojeća<br />
tehnologija).<br />
2. I. Bobić, B. Bobić, M. Babić, S. Mitrović, A. Vencl, B. Tadić, ”Električna metoda za kontrolu<br />
reoločkog ponašanja poluočvrslog rastopa osnovne legure i kompozita pri izvođenju<br />
reo/kompokasting postupka“, Odluka Mašinskog <strong>fakultet</strong>a u Kragujevcu TR-07/2010. Klasa M84<br />
(bitno poboljšana postojeća tehnologija).<br />
3. I. Bobić, M. Babić, S. Mitrović, A. Vencl, B. Bobić, B. Tadić, ”Keramički lonac elektrootporne<br />
peči za izvođenje kompokasting postupka“, Odluka Mašinskog <strong>fakultet</strong>a u Kragujevcu TR-<br />
08/2010. Klasa M84 (bitno poboljšana postojeća tehnologija).<br />
4. I. Bobić, M. Babić, S. Mitrović, A. Vencl, B. Bobić, ”Tehnologija dobijanja kompozitnih<br />
materijala sa osnovom od ZA27 legure uz dodatak čestica Al 2 O 3 “, Odluka Mašinskog <strong>fakultet</strong>a u<br />
Kragujevcu TR-09/2010. Klasa M84 (bitno poboljšana postojeća tehnologija).<br />
5. I. Bobić, A. Vencl, M. Babić, S. Mitrović, B. Bobić, ”Tehnološki postupak dobijanja dvojnog<br />
hibridnog kompozita sa osnovom od A356 legure aluminijuma uz dodatak 10 mas.% čestica SiC i<br />
1 mas.% čestica grafita“, Odluka Mašinskog <strong>fakultet</strong>a u <strong>Beogradu</strong> broj 902/3 od 09.06.2011. god.<br />
Klasa M84 (bitno poboljšana postojeća tehnologija).<br />
Autorska izložba sa katalogom uz naučnu recenziju (M93)<br />
1. B. Bobić, N. Bajić, Z. Aćimović-Pavlović, M. Rakin, I. Bobić, ”Kompoziti sa osnovom od<br />
ZA27 legure ojačanom česticama silicijum-karbida (SiC), otporni prema koroziji“, 29.<br />
međunarodna izložba pronalazaka, novih tehnologija i industrijskog dizajna ”Pronalazaštvo –<br />
Beograd 2009“, ISBN 978-86-910813-1*7. Osvojena nagrada u oblasti novih tehnologija:<br />
Bronzana medalja sa likom Nikole Tesle.<br />
2. B. Bobić, A. Vencl, M. Babić, S. Mitrović, I. Bobić, ”Kompoziti sa dobrom otpornošću na<br />
habanje dobijeni infiltracijom čestica silicijum-karbida (SiC) i čestica grafita u osnovu od<br />
aluminijumske legure A356“, 31. međunarodna izložba pronalazaka, novih tehnologija<br />
industrijskog dizajna ”Pronalazaštvo – Beograd 2011“, ISBN 978-86-910813-5-5. Osvojena<br />
nagrada u oblasti novih tehnologija: Bronzana medalja sa likom Nikole Tesle.
56 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
Učešće u naučnim projektima:<br />
Kandidat mr Biljana M. Bobić, dipl. inž. tehnologije, do sada je učestvovala na tri razvojna i dva<br />
inovaciona projekta finansirana od strane Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj Republike<br />
Srbije. Trenutno je angažovana kao istraživač na dva projekta tehnološkog razvoja koje finansira<br />
Ministarstvo za prosvetu i nauku Republike Srbije.<br />
1. TR 7026: Studija izvodljivosti za osnivanje naučno-tehnoloških parkova u Srbiji, period<br />
angažovanja 2006.–2007. god.<br />
2. IP 451-01-02960/2006-44: Modifikovane legure Pb-Ag-Ca za elektrodne rešetke u<br />
olovnim akumulatorima i anode u hidrometalurgiji, period angažovanja 2006.–2007. god.<br />
3. IP 451-01-02960/2006-46: Razvoj tehnologije proizvodnje univerzalnog aglomeriranog<br />
praška za zavarivanje EPP postupkom, period angažovanja 2006.–2007. god.<br />
4.<br />
2-<br />
TR 19029 : Razvoj elektrohemijskog postupka proizvodnje ferata, FeO 4 i FeO 3- 4 ,<br />
snažnih ekološko bezbednih oksidacionih agenasa, period angažovanja 2008.–2010. god.<br />
5. TR 19061 : Istraživanje optimalnog sastava metalnih komponenti i niskomolekularnih<br />
hidrofobnih jedinjenja za razvoj novog metalurškog kvaliteta punjene žice za zavarivanje<br />
čelika namenjenih za rad na niskim temperaturama, period angažovanja 2008.–2010.<br />
god.<br />
6. TR 35021 : Razvoj triboloških mikro/nano dvokomponentnih i hibridnih<br />
samopodmazujućih kompozita, period angažovanja 2011.–2014. god.<br />
7. TR 34016 : Razvoj tehnologije izrade obloge i jezgra na bazi domaćih sirovina za<br />
proizvodnju specijalnih obloženih elektroda namenjenih za elektrolučno zavarivanje,<br />
period angažovanja 2011.–2014. god.<br />
5. ZAKLJUČAK I PREDLOG<br />
Kratak osvrt na disertaciju u celini<br />
Na osnovu analize postavljenog problema, uvida u aktuelne istraživačke zahteve u predmetnoj<br />
oblasti, utvrđenog cilja istraživanja, postavljenih hipoteza, usvojene metodologije i predložene<br />
strukture istraživanja, dobijenih rezultata i analize mogućnosti njihove primene u praksi, kao i<br />
načina prezentovanja rezultata, Komisija smatra da doktorska disertacija mr Biljane M. Bobić pod<br />
naslovom: ″Ispitivanje uticaja procesa korozije na strukturne i mehaničke karakteristike<br />
odlivaka Zn27Al1,5Cu0,02Mg legure ojačane česticama silicijum-karbida″ predstavlja<br />
originalan naučni doprinos proučavanju procesa korozije čestičnih kompozita sa metalnom<br />
osnovom, odnosno izučavanju uticaja korozionih procesa na mikrostrukturu kompozitnih<br />
materijala sa metalnom osnovom koji su dobijeni kompokasting postupkom. Ovom doktorskom<br />
disertacijom kandidat je dao značajan doprinos u oblasti metalurgije, korozije i elektrohemije, što<br />
je potvrđeno objavljivanjem radova u časopisima međunarodnog i nacionalnog značaja i<br />
saopštenjima na međunarodnim skupovima.<br />
Komisija smatra da urađena doktorska disertacija kandidata mr Biljane M. Bobić pod<br />
naslovom: ″Ispitivanje uticaja procesa korozije na strukturne i mehaničke karakteristike<br />
odlivaka Zn27Al1,5Cu0,02Mg legure ojačane česticama silicijum-karbida″ u potpunosti<br />
ispunjava sve zahtevane kriterijume i da je kandidat ispoljio izuzetnu naučno-istraživačku<br />
sposobnost u svim fazama izrade ove disertacije.
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 57<br />
Predlog Komisije Nastavno-naučnom veću<br />
Imajući u vidu kvalitet, obim i originalnost dobijenih rezultata kao i naučni doprinos, Komisija<br />
pozitivno ocenjuje doktorsku disertaciju i predlaže Nastavno-naučnom veću Tehnološkometalurškog<br />
<strong>fakultet</strong>a <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong> da ovaj izveštaj prihvati i zajedno sa urađenom<br />
doktorskom disertacijom učini dostupnim na uvid javnosti u zakonski predviđenom roku, a nakon<br />
ove procedure pozove kandidata mr Biljanu M. Bobić na usmenu odbranu disertacije pred<br />
Komisijom u istom sastavu.<br />
Beograd, 31.08.2011. god.<br />
ČLANOVI KOMISIJE:<br />
1. Dr Zagorka Aćimović–Pavlović, vanredni profesor<br />
Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong>, Beograd<br />
2. Dr Marko Rakin, vanredni profesor<br />
Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong>, Beograd<br />
3. Dr Jelena Bajat, vanredni profesor<br />
Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong>, Beograd<br />
4. Dr Nikola Bajić, viši naučni saradnik<br />
Istraživačko-razvojni centar IHIS Tehno-Experts<br />
d.o.o., Zemun<br />
5. Dr Milan Čekerevac, naučni saradnik<br />
Istraživačko-razvojni centar IHIS Tehno-Experts<br />
d.o.o., Zemun
58 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 59<br />
NASTAVNO-NAUČNOM VEĆU<br />
TEHNOLOŠKO-METALURŠKOG FAKULTETA<br />
UNIVERZITETA U BEOGRADU<br />
Na sednici Nastavno-naučnog veća Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a u <strong>Beogradu</strong><br />
održanoj 17. marta 2011. godine imenovani smo u Komisiju za podnošenje izveštaja o ispunjenosti<br />
uslova kandidata Pavle Spasojević, dipl. inž. tehnologije, za izbor u istraživačko zvanje<br />
ISTRAŽIVAČ –SARADNIK<br />
O navedenom kandidatu Komisija podnosi sledeći:<br />
A. Biografski podaci<br />
IZVEŠTAJ<br />
Pavle Spasojević je rođen u Čačku, 12.09.1982. godine. Osnovnu i srednju školu je<br />
završio u Čačku. Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong> <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong> upisao je 2001. godine.<br />
Diplomirao je na katedri za Organsku hemijsku tehnologiju 2006. godine sa prosečnom ocenom<br />
9,88, odbranivši diplomski rad sa ocenom 10, a pod mentorstvom dr Jasne Đonlagić. U okviru<br />
programa studentske razmene, tokom 2005. godine, boravio je osam nedelja na <strong>Univerzitet</strong>u<br />
Roštok u Roštoku, Nemačka. Decembra 2006. godine upisao je doktorske studije na Tehnološkometalurškom<br />
<strong>fakultet</strong>u <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>, smer „Hemija i inženjerstvo polimera“ i položio<br />
sve predviđene ispite, kao i Završni ispit sa srednjom ocenom 10,00.<br />
Ucestvovao je u projektu Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije "Sinteza i<br />
karakterizacija polimera i polimernih (nano)kompozita definisane molekulske i nadmolekulske<br />
strukture" (2006-2010) kao stipendista Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije<br />
(2006-2010). Trenutno je angažovan na projektu "Sinteza i karakterizacija novih funkcionalnih<br />
polimera i polimernih (nano)kompozita" (2010-2015) kao istraživac pripravnik u Inovacionom<br />
centru TMF-a. Na takmičenju za ''Najbolju tehnološku inovaciju za 2009 godinu'' kao član tima<br />
''Vidro'' osvojio je prvu nagradu u svojoj kategoriji (inovativni materijali). Sarađuje sa više firmi<br />
na razvoju novih proizvoda i procesa u hemijskoj i farmaceutskoj industriji.<br />
Od 2007. godine sarađuje sa firmom Uniplast DOO iz Čačka na razvoju novih proizvoda.<br />
B. Spisak naučnih radova kandidata<br />
Naučni radovi objavljeni u istaknutim međunarodnim časopisima (M22)<br />
Pavle Spasojevic, Borivoj Adnadevic, Sava Velickovic , Jelena Jovanovic, ,, Influence of<br />
microwave heating on the polymerization kinetics and application properties of the PMMA dental<br />
materials", Journal of Applied Polymer Science, DOI: 10.1002/app.33041<br />
Dragana Žugic, Pavle Spasojevic, Zoran Petrovic, Jasna Djonlagic, ,,Semiinterpenetrating<br />
networks based on poly(N-isopropyl acrylamide) and poly(N-vinylpyrrolidone)",<br />
Journal of Applied Polymer Science, 113, (2009), 1593–1603
60 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
Naučni radovi objavljeni u međunarodnim časopisima (M23)<br />
Zugic Dragana, Spasojevic Pavle, Djonlagic Jasna, ,, Semi-interpenetrating networks<br />
based on poly(N-isopropyl acrilamide) and poly(N-vinylpyrrolidone), HEMIJSKA INDUSTRIJA,<br />
61, (2007), 350-356<br />
C. Zaključak<br />
Na osnovu dosadašnjeg rada i pokazanih rezultata tokom doktorskih studija i u okviru naučnih<br />
istraživanja, kandidat Pavle Spasojević, je pokazo izrazitu sklonost i sposobnost za bavljenje<br />
naučno-istraživačkim radom. Komisija smatra da su ispunjeni svi uslovi za izbor kandidata Pavle<br />
Spasojević, dipl. inž. tehnologije u zvanje istraživač-saradnik i sa zadovoljstvom predlaže<br />
Nastavno-naučnom veću Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a da kandidata izabere u naučno zvanje<br />
ISTRAŽIVAČ-SARADNIK.<br />
U <strong>Beogradu</strong>, 13. jun 2011<br />
ČLANOVI KOMISIJE<br />
Dr Sava Veličković , docent TMF<br />
Dr Milenko Plavšić , red. prof. TMF<br />
Dr Melina Kalgasidis Krušić, red. prof. TMF
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 61<br />
NASTAVNO-NAUČNOM VEĆU<br />
TEHNOLOŠKO-METALURŠKOG FAKULTETA<br />
UNIVERZITETA U BEOGRADU<br />
Na sednici Nastavno-naučnog već a Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a u <strong>Beogradu</strong><br />
održanoj 17. marta 2011. godine imenovani smo u Komisiju za podnošenje izveštaja o ispunjenosti<br />
uslova kandidata Vesne Panić, dipl. inž. tehnologije, za izbor u istraživačko zvanje<br />
ISTRAŽIVAČ –SARADNIK<br />
O navedenom kandidatu Komisija podnosi sledeći:<br />
A. Biografski podaci<br />
IZVEŠTAJ<br />
Vesna (Pavlović) Panić, diplomirani inženjer tehnologije, rođena je u <strong>Beogradu</strong>,<br />
02.03.1982. godine.<br />
Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong> <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong> upisala je 2001. godine. Diplomirala je na<br />
katedri za Organsku hemijsku tehnologiju i polimerno inženjerstvo 2006. godine sa prosečnom<br />
ocenom 9.97, odbranivši diplomski rad na temu „Sinteza i svojstva semi-interpenetrirajućih<br />
polimernih mreža na bazi poli(N-izopropilakrilamida) i poli(vinilalkohola)“. Dobitnik je pet<br />
diploma „Panta S. Tutundžić“ za izuzetan uspeh na osnovnim studijama i kao student generacije.<br />
Takođe, dobitnik je nagrade Srpskog hemijskog društva za ukupan uspeh postignut tokom<br />
osnovnih studija i kao najbolji student TMF-a koji je diplomirao u školskoj 2005/2006. godini.<br />
U januaru 2007. godine upisala je doktorske studije na Tehnološko-metalurškom <strong>fakultet</strong>u<br />
<strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>, smer „Hemija i hemijska tehnologija“ na Katedri za organsku hemijsku<br />
tehnologiju.<br />
Od 2007. do 2010. godine učestvovala je kao stipendista Ministarstva za nauku i<br />
tehnološki razvoj Republike Srbije na projektu „Sinteza i karakterizacija polimera i polimernih<br />
(nano)kompozita definisane molekulske i nadmolekulske strukture“ (ev. br.142023). Trenutno je<br />
angazovana na projektu "Sinteza i karakterizacija novih funkcionalnih polimera i polimernih<br />
(nano)kompozita" (2010-2015) u Inovacionom centru TMF-a.<br />
Do sada je objavila jedan rad u vrhunskom međunarodnom časopisu (M21), jedan rad u<br />
međunarodnom časopisu (M23) i jedno saopštenje sa međunarodnog skupa štampano u celini<br />
(M33).<br />
B. Spisak naučnih radova kandidata<br />
Naučni radovi objavljeni u vrhunskim međunarodnim časopisima (M21)<br />
Vesna V. Panić, Borivoj K. Adnađević, Jelena D. Jovanović, Sava J. Veličković, „The<br />
effects of the synthesis parameters on the xerogels structures and on the swelling parameters of the<br />
poly(methacrylic acid) hydrogels”, Chemical Engineering Journal 2010;156 (1):206-214
62 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
Naučni radovi objavljeni u međunarodnim časopisima (M23)<br />
Vesna V. Panić, Jelena D. Jovanović, Borivoj K. Adnađević, Sava J. Veličković, „Effect<br />
of synthesis parameters on poly(methacrylic acid) xerogel structures and equillibrium swelling”,<br />
Russian Journal of Physical Chemistry A 2009; 83(9):1558-1562<br />
Saopštenja sa međunarodnog skupa štampana u celini (M33)<br />
V. Pavlović, J. Jovanović, B. Adnađević, S. Veličković, „Effect of synthesis parameters<br />
on poly(methacrylic acid) xerogel structures and equillibrium swelling”, Physical chemistry 2008,<br />
Vol II , 588-590<br />
C. Zaključak<br />
Na osnovu dosadašnjeg rada i pokazanih rezultata tokom doktorskih studija i u okviru naučnih<br />
istraživanja, kandidat Vesna Panić, je pokazala izrazitu sklonost i sposobnost za bavljenje naučnoistraživačkim<br />
radom. Komisija smatra da su ispunjeni svi uslovi za izbor kandidata Vesna Panić,<br />
dipl. inž. tehnologije u zvanje istraživač -saradnik i sa zadovoljstvom predlaže Nastavno-naučnom<br />
veću Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a da kandidata izabere u naučno zvanje ISTRAŽIVA Č -<br />
SARADNIK.<br />
U <strong>Beogradu</strong>, 13. jun 2011<br />
ČLANOVI KOMISIJE<br />
Dr Sava Veličković , docent TMF<br />
Dr Katarina Jremić , red. prof. TMF<br />
Dr Melina Kalgasidis Krušić, red. prof. TMF
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 63<br />
NASTAVNO-NAUČNOM VEĆU<br />
TEHNOLOŠKO-METALURŠKOG FAKULTETA<br />
UNIVERZITETA U BEOGRADU<br />
Na sednici Nastavno-naučnog veća Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a u <strong>Beogradu</strong><br />
održanoj 23.06.2011. godine imenovani smo za članove komisije za podnošenje izveštaja o<br />
ispunjenosti uslova za sticanje naučno-istraživačkog zvanja ISTRAŽIVAČ-SARADNIK kandidata<br />
mr Ivone Janković-Častvan, dipl. inž. tehnologije.<br />
Posle pregleda i analize dostavljenog materijala i uvida u rad Ivone Janković-Častvan<br />
podnosimo sledeći<br />
Biografski podaci<br />
I Z V E Š T A J<br />
Ivona Janković-Častvan je rođena 11.9.1971. godine u Jagodini gde je i završila srednju<br />
školu . Školske 1990/91 upisala je Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong> u <strong>Beogradu</strong> , smer neorganska<br />
hemijska tehnologija . Na ovom smeru je diplomirala 2001. godine sa temom ’’Dobijanje<br />
kompozitnih materijala na bazi kalcijum-hidroksiapatita’’ pod mentorstvom Doc.dr Đorđa<br />
Janaćkovića .<br />
Od novembra 2002. godine radi na Tehnološko-metalurškom <strong>fakultet</strong>u kao istraživač<br />
pripravnik . Školske 2002/03 je upisala poslediplomske studije na Tehničkom <strong>fakultet</strong>u u Čačku,<br />
smer Savremeni materijali. Magistarsku tezu pod nazivom ’’Proučavanje formiranja kordijerita<br />
iz gelova sintetisanih nehidrolitičkim sol-gel postupkom’’, rađenu pod mentorstvom Prof. dr<br />
Branke Jordović, odbranila je 12.03.2008. godine.<br />
Naučno-istraživački rad<br />
Od 2002. angažovana je kao istraživač-pripravnik na Tehnološko-metalurškom <strong>fakultet</strong>u<br />
u <strong>Beogradu</strong>, na katedri za NHT.<br />
Ivona Janković-Častvan je do sada učestvovala ili učestvuje na istraživanjima u okviru<br />
osam domaćih i dva međunarodna naučno-istraživačka projekta. Do sada je objavila 6 radova u<br />
vodećim časopisima međunarodnog značaja (M 21), 6 radova u časopisima međunarodnog značaja<br />
(M 23), 1 rad u časopisu nacionalnog značaja, 1 rad saopšten na skupu međunarodnog značaja<br />
štampan u celini, 10 radova saopštenih na skupovima međunarodnog značaja štampanih u izvodu,<br />
3 rada saopštena na skupu nacionalnog značaja štampana u celini, 12 radova saopštena na skupu<br />
nacionalnog značaja štampana u izvodu. Učestvovala je u realizaciji 13 elaborata i studija.<br />
Spisak radova i saopštenja<br />
Rad u časopisu međunarodnog značaja(M 21):<br />
1. I.Janković-Častvan, S.Lazarević, D.Tanasković, S.Orlović, R.Petrović, , Đ.Janaćković,<br />
“Phase transformation in cordierite gel obtained by non-hydrolytic sol-gel route”, Ceram.<br />
Int., 33(7)(2007)1263-1268 (ISSN 0272-8842, IF 1,360),<br />
DOI:10.1016/j.ceramint.2006.05.003.<br />
2. I.Janković-Častvan, S. Lazarević, B. Jordović, R. Petrović, D. Tanasković, Dj.<br />
Janaćković, “Electrical properties of cordierite obtained by non-hydrolytic sol-gel
64 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
method”, J. Eur. Ceram. Soc., 27(2007)3659-3661 (ISSN 0955-2219, IF 1,562),<br />
DOI:10.1016/j.jeurceramsoc.2007.02.018.<br />
3. B.Jokić, D.Tanasković, I.Janković-Častvan, S.Drmanić, R.Petrović, Dj.Janaćković,<br />
“Synthesis of Nanosized Calcium Hydroxyapatite Particles by the Catalytic<br />
Decomposition of Urea with Urease“, J. Mater. Res., 22(2007)1156-1161 (ISSN 0884-<br />
2914, IF 1,916) DOI: 10.1557/JMR.2007.0170.<br />
4. S.Lazarević, I.Janković-Častvan, D.Jovanović, S.Milonjić, Dj.Janaćković, R.Petrović,<br />
“Adsorption of Pb 2+ , Cd 2+ and Sr 2+ ions onto natural and acid-activated sepiolites” , Appl.<br />
Clay Sci., 37(2007)47-57 (ISSN 0169-1317, IF 1,861), DOI:10.1016/j.clay.2006.11.008.<br />
5. V.Marjanović, S.Lazarević, I.Janković-Častvan, B.Potkonjak, Đ.Janaćković, R.<br />
Petrović, Chromium (VI) removal from aqueous solutions using mercaptosilane<br />
functionalized sepiolites, Chem. Eng. J. 166 (1) (2011) 198-206 (ISSN 1385-8947, IF<br />
2,816), DOI:10.1016/j.cej.2010.10.062.<br />
6. S.Lazarević, I.Janković-Častvan, V.Djokić, Z.Radovanović, Dj.Janaćković, R. Petrović,<br />
Iron-Modified Sepiolite for Ni 2+ Sorption from Aqueous Solution: An Equilibrium,<br />
Kinetic, and Thermodynamic Study, J. Chem. Eng. Data. 5 (2010) 5681–5689 (ISSN<br />
0021-9568, IF 1.695), DOI: 10.1021/je100639k<br />
Rad u časopisu međunarodnog značaja (М 23):<br />
1. Dj.Janackovic, I.Janković, R.Petrovic, Lj.Kostic-Gvozdenovic, S.Milonjic,<br />
D.Uskokovic, ″Surface Properties of HAP Particles obtained by Hydrothermal<br />
Decomposition of Urea and Calcium-EDTA Chelates″, Key Engin. Mater. 240-<br />
242(2003)437-440 (ISSN 1013-9826, IF 0.284)<br />
2. B.Jokić, I.Janković-Častvan, Đ.Veljović, R.Petrović, S.Drmanić, Đ.Janaćković,<br />
″Preparation of α-TCP Cements from Calcium Deficient Hydroxyapatite obtained by<br />
Hydrothermal Method″, Key Engin. Mater. 309-311(2006)821-824 (ISSN 1013-9826, IF<br />
0.278)<br />
3. Dj.Veljovic, B.Jokic, I.Janković-Častvan, I.Smičiklas, R.Petrovic, Dj.Janackovic,<br />
“Sintering Behaviour of Nanosized HAP Powder ” Key Engin. Mater., 330-332 (2007)<br />
259-262 (ISSN 1013-9826, IF 0.224)<br />
4. B.Jokić, I.Janković-Častvan, Dj.Veljović, D.Bučevac, K.Obradović-Djuričić,<br />
R.Petrović, Dj.Janaćković, “Synthesis and Settings Behaviour of α-TCP from Calcium<br />
Defficient Hyroxyapatite otained by Hydrothermal Method”, J.Optoelectronics and<br />
Advanced Mater., 9(2007)1904-1910 (ISSN: 1454-4164, IF 1.138)<br />
5. S. Lazarević, I. Jankovic-Castvan, D. Tanaskovic, V. Pavicevic, Dj. Janackovic, R. Petrovic,<br />
Sorption of Pb 2+ , Cd 2+ , and Sr 2+ Ions on Calcium Hydroxyapatite Powder Obtained by the<br />
Hydrothermal Method, J. Environ. Eng. 134 (2008) 683-688 (ISSN 0733-9372, IF 1,085),<br />
DOI: 10.1061/ASCE 0733-9372 2008134:8683<br />
6. S. Lazarević, I.Janković-Častvan, Ž. Radovanović, B. Potkonjak, Dj. Janackovic, R.<br />
Petrovic, Sorption of Cu 2+ and Co 2+ ions from aqueous solutions onto sepiolite: an<br />
equilibrium, kinetic and thermodynamic study, J. Serb. Chem. Soc. 75 (1) (2010) 101–<br />
112. (ISSN 0352-5139, IF 0,820), DOI:10.2298/JSC100118005L.<br />
Rad u časopisu nacionalnog značaja(М 51):<br />
1. S. Lazarević, I.Janković-Častvan, M.Ilić, Đ.Janaćković, R.Petrović, “Sorpcija jona<br />
olova, kadmijuma i stroncijuma iz vodenih rastvora na sepiolitu”, Hemijska industrija,<br />
15-22(2006)60.
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 65<br />
Rad saopšten na skupu međunarodnog značaja štampan u celini(M 33):<br />
1. R.Petrović, Dj.Janaćković, I.Jankovic-Častvan, S.Zec, Lj.Kostić-Gvozdenović,<br />
"Phase Transformation in Colloidal and Alkoxy-Derived Cordierite Gels", pp. 253-258 in<br />
Proceedings of 2 nd International Conference: Deformation Processing and Structure of<br />
Materials, Edited by E.Romhanji, M.Jovanović and N.Radović, Published by Association<br />
of Metallurgical Engineers of Serbia and Montenegro, Faculty of Technology and<br />
Metallurgy University of Belgrade and Institute of Nuclear Science "Vinča", Beograd,<br />
2005.<br />
Rad saopšten na skupu nacionalnog značaja štampan u celini(М 63):<br />
1. S.Lazarević, I.Janković-Častvan, B.Jokić, M.Ilic, R.Petrović, Đ.Janaćković, “Ispitivanje<br />
sorpcije Pb 2+ -jona na sepiolitu”, XLIII savetovanje Srpskog hemijskog društva, Beograd,<br />
2005.<br />
2. B.Jokić, I.Janković-Častvan, R.Petrović, Đ.Veljović, Đ.Janaćković, “Sinteza α-TCP<br />
bioaktivnog cementa iz kalcijum deficitarnog hidroksiapatita“, 44. Savetovanje SHD-a,<br />
Zbornik radova, 105-108, Beograd, 2006.<br />
3. S.Lazarević, I.Janković-Častvan, D.Tanasković, S.Drmanić, Đ.Janaćković, R.Petrović,<br />
„Primena sepiolita za dekolorizaciju sojinog ulja“, XLV savetovanje Srpskog hemijskog<br />
društva, Novi Sad (2007) 178-181.<br />
Rad saopšten na skupu međunarodnog značaja štampan u izvodu(М 34):<br />
1. D.Stojanovic, Z.Stojanovic, Z.Dubajic, I.Jankovic-Castvan, S.Lazarevic, R.Petrovic,<br />
Dj.Janackovic, “Formation of bioactive glass-apatite coatings for titanium implant”, 9 th<br />
Congres of the Balcan Stomatological Society, Abstract Book, p.269, Ohrid, Macedonia,<br />
2004.<br />
2. D.Stojanović, I.Janković-Častvan, B.Jokić, Đ.Veljović, R.Petrović, Đ.Janaćković,<br />
“Bioactive Glass-Apatite Coatings for a Titanium Implant“,4 th International Confernces<br />
on the Chemical Societies of the South-East European Countries, Book of Abstracts,<br />
vol.II, p.94, Belgrade, SCG, 2004.<br />
3. I.Janković-Častvan, S.Lazarević, S.Orlović, R.Petrović, B.Jokić, Đ.Janaćković,<br />
“Characterization of Cordierite Catalyst Support Synthesized by the Non-Hydrolytic Sol-<br />
Gel Process“, International Symposium Catalytic processes an advanced micro- and<br />
mesoporous material, Book of Abstracts, p.108, Nessebar, Bulgaria, 2005.<br />
4. S.Šajić, I.Janković-Častvan, R.Petrović, D.Jovanović, M.Ilić, Đ.Janaćković,<br />
“Investigation of Filterability of Diatomite from Deposits in the Kolubara and Vranje<br />
Coal-Bearing Neogene Basins (Serbia) ”, 6 th European Coal Conference, Abstract Book,<br />
p.34, Belgrade, SCG, 2005.<br />
5. S.Lazarević, D.Tanasković, I.Janković-Častvan, V.Pavićević, Đ.Janaćković, R.<br />
Petrović, ''Adsorption of Pb 2+ ,Cd 2+ and Sr 2+ ions on HAP powder obtained by<br />
hydrothermal decoposition of urea and calcium-EDTA chelates'', 6th European Meeting<br />
of Environmental Chemistry, Belgrade, 2005.<br />
6. Dj.Veljović, B.Jokić, D.Tanasković, I.Janković-Častvan, S.Lazarević, R.Petrović,<br />
Dj.Janaćković, “Characterization of HAP Ceramics Obtained by Sintering and Hot<br />
Pressing“, 5 th International Conference of the Chemical Societies of the South-East<br />
European Countries, Ohrid, Macedonia,2006.<br />
7. Dj. Janaćković, P. Uskoković, R. Petrović, I. Balać, B. Jokić, Dj. Veljović, I. Janković-<br />
Častvan, Ž. Radovanović, “Synthesis of nanostructured hydroxyapatite filler for<br />
HAP/polymer nanocomposite“, Nanostructured Polymers & Nanocomposites, Paris, France<br />
2009.
66 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
8. B. Jokić, Dj. Janaćković, P. Uskoković, R. Petrović, I. Balać, Dj. Veljović, I. Janković-<br />
Častvan, Ž. Radovanović, “ Synthesis of hydroxyapatite filler doped with silicon for<br />
HA/polymer nanocomposites“, Nanostructured Polymers & Nanocomposites, Paris, France<br />
2009.<br />
9. S. Lazarevic, I. Jankovic-Castvan, B. Jokic, V. Djokic, R. Petrovic, D. Janackovic,<br />
''Preparation, characterization and sorption properties of sepiolite-iron oxide system''<br />
Second International Conference on Multifunctional, Hybrid and Nanomaterials,<br />
Strasbourg, France, 2011.<br />
10. I. Jankovic-Castvan, S. Lazarevic, R. Petrovic, A. Orlovic, P. Uskokovic, D.<br />
Janackovic, ''Multifunctional nanoparticles based on sepiolite and carbon'', Second<br />
International Conference on Multifunctional, Hybrid and Nanomaterials, Strasbourg,<br />
France, 2011.<br />
Rad saopšten na skupu nacionalnog značaja štampan u izvodu(М 64):<br />
1. I.Janković, Đ.Janaćković, “Površinske osobine HAP čestica dobijenih hidrotermalnom<br />
dekompozicijom uree i kalcijum-EDTA helata”, str.58 u Škola keramike-IV studentski<br />
sastanak, Novi Sad, 2001.<br />
2. D.Banjac, Đ.Janaćković, R.Petrović, I.Janković-Častvan, V.Mišković-Stanković,<br />
“Elektroforetska depozicija kalcijum-hidroksiapatita na titanu”, str.II/4 u Izvodu radova<br />
Prvog seminara mladih naučnika, SANU, Beograd, 2002.<br />
3. B.Bajčeta, I.Janković-Častvan, R.Petrović, D.Jovanović, Đ.Janaćković, “Karakterizacija<br />
kiselinski oplemenjenih domaćih bentonita”, str.127 u Izvodi radova XLI savetovanja<br />
Srpskog hemijskog društva, Beograd, 2003.<br />
4. S.Šajić, I.Janković-Častvan, Lj.Kostić-Gvozdenović, D.Jovanović, Đ.Janaćković,<br />
“Ispitivanje strukture i filterabilnosti domaćih dijatomita”, str.132 u Izvodi radova XLI<br />
savetovanja Srpskog hemijskog društva, Beograd, 2003.<br />
5. D.Stojanović, R.Petrović, Đ.Janaćković I. Janković-Častvan, B.Jokić, Đ.Veljović,<br />
S.Lazarević, “Sinteza i karakterizacija kalcijum-hidroksiapatita katalitičkom razgradnjom<br />
uree ureazom”, Drugi seminar mladih istraživača, SANU, Beograd, 2003.<br />
6. S.Lazarević, R.Petrović, I. Janković-Častvan, B.Jokić, Đ.Veljović, Đ.Janaćković,<br />
“Ispitivanje površinskih svojstava sepiolita”,Izvod radova XLII savetovanja Srpskog<br />
hemijskog društva, Novi Sad, 2004.<br />
7. D.Stojanović, R.Petrović, Đ.Janaćković I. Janković-Častvan, B.Jokić, Đ.Veljović,<br />
S.Lazarević, “Sinteza kalcijum-hidroksiapatita razlaganjem uree ureazom”, Izvod radova<br />
XLII savetovanja Srpskog hemijskog društva, Novi Sad, 2004.<br />
8. I.Janković-Častvan, S.Lazarević, A.Orlović, R.Petrović, B. Jokić,<br />
Đ.Janaćković,”Sinteza kordijerita nehidrolitičkim sol-gel postupkom”, Četvrti seminar<br />
mladih istraživača, SANU, Beograd, 2005.<br />
9. S.Lazarević, B.Jokić, I.Janković-Častvan, J.Krstić, R.Petrović, A.Orlović,<br />
Đ.Janaćković, “Sinteza nanostrukturnih sfernih čestica ugljenika metodom ultrasonične<br />
sprej pirolize” Četvrti seminar mladih istraživača, SANU, Beograd, 2005.<br />
10. Dj. Veljović, B. Jokić, D. Tanasković, I. Janković-Častvan, S. Lazarević, R. Petrović,<br />
Dj. Janaćković, “Proučavanje procesa sinterovanja nanočestičnih prahova kalcijumhidroksiapatita“,<br />
Peti seminar mladih istraživača, Program i zbornik abstrakata, SANU,<br />
Beograd, 2006.<br />
11. S.Lazarević, I.Janković-Častvan, B.Jokić, Đ.Veljović, Ž.Radovanović, R.Petrović,<br />
Đ.Janaćković, “Karakterizacija površine sepiolita primenom inverzne gasne<br />
hromatografije” Šesta konferencija mladih istraživača, SANU, Beograd, 2007.
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 67<br />
12. S. Lazarević, I. Janković-Častvan, B. Jokić, Đ. Veljović, Ž. Radovanović, R. Petrović,<br />
Đ. Janaćković, Ispitivanje sorpcionih svojstava aktivnih ugljeva ″Trayal″ i ″Norit″,<br />
Program i zbornik abstrakata, 5 Simpozijum-Hemija i zaštita životne sredine, Tara, 2008.<br />
Elaborati-studije:<br />
1. Đ.Janaćković, I.Janković-Častvan, “Određivanje kvaliteta rezervi i mogućnosti primene<br />
opekarskih glina sa lokaliteta UB”, TMF, maj, 2002 “<br />
2. Đ.Janaćković, I.Janković-Častvan “Fizičko-hemijska i tehnološka ispitivanja sepiolita”,<br />
TMF, mart 2003.<br />
3. Đ.Janaćković, I.Janković-Častvan “Fizičko-hemijska i tehnološka ispitivanja bentonita<br />
Zaplanjskog basena”, TMF, mart 2003.<br />
4. Đ.Janaćković, I.Janković-Častvan “Kvalitativna i kvantitativna određivanja hemijskih<br />
elemenata”, TMF, mart 2003.<br />
5. Đ.Janaćković, I.Janković-Častvan, B.Jokić, “Ispitivanje fizičko-hemijskih karakteristika<br />
i mogućnosti primene glina sa lokaliteta Despotovac”, septembar 2003.<br />
6. Đ.Janaćković, R.Petrović, I. Janković-Častvan, B.Jokić, Đ.Veljović, S.Lazarević,<br />
V.Rajaković, “Ispitivanje fizičko-hemijskih svojstava i mogućnosti primene sepiolita sa<br />
lokaliteta Slovići”, TMF, januar 2004.<br />
7. Đ.Janaćković, R.Petrović, I. Janković-Častvan, B.Jokić, Đ.Veljović, S.Lazarević,<br />
“Fizičko-hemijska i tehnološka ispitivanja sepiolita sa lokaliteta Tolića kosa- reka<br />
Smrduša”, TMF, januar 2004.<br />
8. Đ.Janaćković, R.Petrović, I. Janković-Častvan, B.Jokić, Đ.Veljović, S.Lazarević,<br />
”Kvalitatina i kvantitativna određivanja hemijskih elemenata odnosno jedinjenja”, TMF,<br />
januar 2004.<br />
9. Đ.Janaćković, R.Petrović, I. Janković-Častvan, B.Jokić, Đ.Veljović, S.Lazarević,<br />
”Fizičko-hemijska i tehnološka ispitivanja bentonita sa lokaliteta Suvi do, Ćirkovska<br />
kosa, Potočić, Sibnica, Beloljin i Petrovac na Mlavi” , TMF, januar 2004.<br />
10. Đ.Janaćković, R.Petrović, I. Janković-Častvan, B.Jokić, Đ.Veljović, S.Lazarević,<br />
”Određivanje kvaliteta rezervi opekarskih glina sa lokaliteta Okanj-Melenci”, TMF,<br />
januar 2004.<br />
11. Đ.Janaćković, R.Petrović, I. Janković-Častvan, B.Jokić, Đ.Veljović, S.Lazarević,<br />
”Određivanje kvaliteta rezervi opekarskih glina sa lokaliteta Morjan-Čalma”, TMF,<br />
novembar 2004.<br />
12. Đ.Janaćković, R.Petrović, I. Janković-Častvan, B.Jokić, S.Lazarević, ”Fizičko-hemijska<br />
i tehnološka ispitivanja bentonita sa lokaliteta Zvezdan-Đula, Šarbanovac-Velika Padina,<br />
Tijovac-Svrljig, Izvor-Svrljig i Bogovina”, TMF, januar 2005.<br />
13. Đ.Janaćković, R.Petrović, I. Janković-Častvan, B.Jokić, S.Drmanić, S.Lazarević,<br />
“Fizičko-hemijska i tehnološka ispitivanja sepiolita sa lokaliteta Tolića kosa- reka<br />
Smrduša”, TMF, januar 2005.<br />
Međunarodni naučno-istraživački projekti:<br />
1. EUREKA Project E! 3303 - BIONANOCOMPOSIT - Hydroxyapatite Nanocomposite<br />
Ceramics-New Implant Material for Bone Substitutes, evidencioni broj kod MNZŽ R<br />
Srbije: 401-00-67/2005-01/02.<br />
2. EUREKA Project E!4141- ECOSAFETY- Measures for providing a quality and safety in<br />
food chain
68 НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011.<br />
Učešće u naučnim projektima :<br />
Zaključak<br />
1. “Molekularno dizajniranje monolitnih i kompozitnih materijala", evidencioni broj:<br />
1431, 2002-2005.<br />
2. “Razvoj mineralnih sorbenata na bazi bentonita i sepiolita za potrebe prehrambene<br />
industrije, evidencioni broj: 7057B, 2005-2007.<br />
3. “Razvoj tehnologije proizvodnje savremenih materijala na bazi sepiolita”, evidencioni<br />
broj: 2082, 2004. (inovacioni projekat).<br />
4. “Ispitivanje i razvoj tehnologija proizvodnje novih proizvoda na bazi sekundarnih<br />
mineralnih sirovina sa kolubarskog ugljenog basena“, evidencioni broj: 6712B, 2005-<br />
2007.<br />
5. “Izrada prototipa uređaja za regeneraciju iskorišćenih mineralnih elektroizolacionih ulja<br />
metodom sorpcije na mineralnom sorbentu”, ev.br. 401-00-218/2007-01/10-IP (Tip 1)/10,<br />
2007. (inovacioni projekat).<br />
6. “Sinteza, struktura, svojstva i primena funkcionalnih nanostrukturnih keramičkih i<br />
biokeramičkih materijala”, evidencioni broj 142070B, 2006-2010.<br />
7. “Funkcionalizacija, karakterizacija i primena celuloze i derivata celuloze“, evidencioni<br />
broj OI 172029, 2011-2014.<br />
8. “Sinteza, razvoj tehnologija dobijanja i primena nanostrukturnih, multifunkcionalnih<br />
materijala definisanih svojstava“, evidencioni broj OI III 45019, 2011-2014.<br />
Na osnovu uvida u rad i rezultate koje je ostvarila u toku dosadašnjeg naučnoistraživačkog<br />
rada, članovi komisije smatraju da mr Ivona Janković-Častvan ispunjava sve uslove<br />
za izbor u zvanje ISTRAŽIVAČ-SARADNIK i predlaže Nastavno-naučnom veću TMF-a da se mr<br />
Ivona Janković-Častvan izabere u to zvanje.<br />
Beograd, 04.07.2011. godine<br />
Komisija u sastavu:<br />
Dr Rada Petrović, vanredni profesor<br />
Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong>, Beograd<br />
Dr Đorđe Janaćković, redovni profesor<br />
Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong>, Beograd<br />
Dr Jelena Miladinović, vanredni profesor<br />
Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong>, Beograd
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.09.2011. 69<br />
NASTAVNO-NAUČNOM VEĆU<br />
TEHNOLOŠKO-METALURŠKOG FAKULTETA<br />
UNIVERZITETA U BEOGRADU<br />
Na sednici Nastavno-naučnog veća Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a u <strong>Beogradu</strong><br />
održanoj 17. marta 2011. godine imenovani smo u Komisiju za podnošenje izveštaja o ispunjenosti<br />
uslova kandidata Tijane Radoman, dipl. inž. tehnologije, za izbor u istraživačko zvanje<br />
ISTRAŽIVAČ–PRIPRAVNIK<br />
O navedenom kandidatu Komisija podnosi sledeći:<br />
A. Biografski podaci<br />
IZVEŠTAJ<br />
Rođena 1984. godine u <strong>Beogradu</strong>. Diplomirala na Tehnološko-metalurškom <strong>fakultet</strong>u na<br />
katedri za Organsku hemijsku tehnologiju 2007. godine sa prosečnom ocenom 8,16, odbranivši<br />
diplomski rad na temu „Analiza sigurnosti skladišnog postrojenja NIS-Petrol, Beograd“. Dobitnik<br />
je diplome „Panta S. Tutundžić“ za izuzetan uspeh na osnovnim studijama. Na istom <strong>fakultet</strong>u<br />
školske 2007/2008 upisala doktorske studije, program Hemija i hemijska tehnologija i položila sve<br />
predviđene ispite, kao i Završni ispit sa srednjom ocenom 10,00.<br />
Trenutno je angazovana na projektu "Sinteza i karakterizacija novih funkcionalnih<br />
polimera i polimernih (nano)kompozita" (2011-2014) kao istrazivač pripravnik u Inovacionom<br />
centru TMF-a.<br />
B. Spisak naučnih radova kandidata<br />
Saopštenja sa međunarodnog skupa štampana u izvodu (M35)<br />
T.Radoman, V. Nikolic, S. Velickovic , “Swelling of Pectin Modified Methacrylic Acid<br />
Hydrogels”, 20th Polymer Networks Group Meeting, Goslar, Germany, August 2010.,The Book of<br />
Abstracts, p 148<br />
C. Zaključak<br />
Na osnovu dosadašnjeg rada i pokazanih rezultata tokom doktorskih studija i u okviru naučnih<br />
istraživanja, kandidat Tijana Radoman, je pokazala izrazitu sklonost i sposobnost za bavljenje<br />
naučno-istraživačkim radom. Komisija smatra da su ispunjeni svi uslovi za izbor kandidata Tijane<br />
Radoman, dipl. inž. tehnologije u zvanje istraživač-pripravnik i sa zadovoljstvom predlaže<br />
Nastavno-naučnom veću Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a da kandidata izabere u naučno zvanje<br />
ISTRAŽIVAČ -PRIPRAVNIK.<br />
U <strong>Beogradu</strong>, 13. jun 2011<br />
ČLANOVI KOMISIJE<br />
Dr Sava Veličković, docent TMF<br />
Dr Milenko Plavšić, red. prof. TMF<br />
Dr Katarina Jremić, red. prof. TMF