PROSTOR - Arhitektonski fakultet

More documents

Recommendations

Info

112 <strong>PROSTOR</strong> 1[39] 18[2010] 110-121 I. MURAJ Vila bana Peroviæa u Rabu arhitekta Egona Steinmanna… Znanstveni prilozi | Scientific Papers UVOD INTRODUCTION Èlanak je rezultat stalnih istraživaèkih aktivnosti autorice vezanih za djelovanje arhitekta Egona Steinmanna. Težište istraživanja jest pronalazak i kompletiranje izvorne arhivske graðe njegovih projekata i realizacija. Istraživanje dokumentacije u Hrvatskom državnom arhivu rezultiralo je stvaranjem opsežne graðe koja je djelomièno korištena prilikom pisanja magistarskog rada 2004. godine 1 i doktorske disertacije 2009. godine. 2 Velik dio skupljene graðe još nije obraðen niti je publiciran. Vila u Rabu jedna je od tema koja je do današnjih dana ostala po strani od znanstvenih i struènih interesa. Arhitekt Steinmann projektirao je u Rabu za naruèitelja Ivu Peroviæa i izveo vilu, danas poznatu kao ‘banova’ vila. U prepoznatljivoj silueti grada, duž zapadnih gradskih zidina poluotoka s èetiri karakteristièna zvonika nalazi se i nekadašnja ‘banova’ vila. Izgraðena je i useljena tijekom 1932. godine. U èlanku je iscrpno prikazana i interpretirana ova manje poznata i nepublicirana realizacija arhitekta Steinmanna. Iznose se rezultati istraživanja izvornih nacrta, graðe arhitektonske ostavštine (izvornih fotografija) i analiza lokacije, faze projekta, izgradnje i današnjeg stanja graðevine. Danas je u zgradi smještena Narodna knjižnica i èitaonica grada Raba i Udruženje obrtnika Raba Obrtnièke komore Rijeke. Cilj je ove kompleksne teme - uzimajuæi u obzir urbanistièki položaj vile u znaèajnoj vizuri grada, povijesnu slojevitost poluotoka, problematiku konzervacije i zaštitu povijesne jezgre grada - pokušaj objašnjenja i vrednovanja jednog arhitektonskog dostignuæa s poèetka tridesetih godina 20. stoljeæa. Rab - Otok Rab nalazi se u sjevernom Jadranu i sastavni je dio otoènog arhipelaga Kvarnerskog zaljeva. Najjužniji je od kvarnerskih otoka. Grad Rab smješten je na istoimenom otoku. 3 Rab ima bogatu kulturnu, povijesnu i graditeljsku baštinu, kao i brojne prirodne ljepote. Povijesni gradovi najbolji su primjeri raznovrsnosti vremenskog nastajanja graditeljskog naslijeða. Rab kao slojevito kulturno dobro povijesna je cjelina u kojoj su mnoga razdoblja i gotovo svi stilovi ostavili svoje tragove. Povijesni grad Rab (antièka Arba) smješten je na malom poluotoku i opasan zidinama koje su nekada služile za obranu od napada. Današnju ukupnu prostornu organizaciju i najveæi dio graditeljskog naslijeða (sakralne spomenike i gradske zidine) grad je stekao uglavnom u romanici pa je taj stil dominantan u njegovoj povijesnoj slici. U jugoistoènom je dijelu grada nepravilna tlocrtna shema ranosrednjovjekovnih znaèajki, za razliku od sjeverozapadnog dijela gdje je zadržana ortogonalna pravilnost uliènog rastera. Tri usporedne uzdužne ulice - Gornja, Srednja i Donja - protežu se od sjeverozapadnih zidina do jugoistoènog dijela poluotoka, gdje se gube u nepravilnoj planimetriji. Niz okomitih ulica (zapravo strmih stubišta) u pravilnim razmacima spajaju Srednju s Gornjom ulicom i zatvaraju stambene insule položene popreèno na dužu os grada. Najveæi je dio rapskih kulturnih spomenika smješten upravo uz Gornju ulicu na poluotoku (Sl. 2.). 1 Muraj, 2004. 2 Muraj, 2009. 3 Znaèenje i podrijetlo imena grada najvjerojatnije je nastalo od ilirskog Arba (mrk, taman, zelen i sl.). Grad Rab spominje se 10. g. pr. Kr. u jednom rimskom dokumentu kada liburnijsku zajednicu car Oktavijan August proglašava municipijem (gradom) i daje mu samostalnost. Godine 70. to upravo opisuje rimski geograf i pisac Plinije Stariji i spominje Rab pod imenom Arba. [Domijan, 2007: 17 i 21] 4 Miljenko Domijan (Rab, 1946.), povjesnièar umjetnosti i istraživaè povijesne baštine, od 1970-ih godina radi u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zadru, a od 1977. ravnatelj je Zavoda. Sredinom 1990-ih godina imenovan je glavnim konzervatorom u Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture u RH, a od travnja 1999. do srpnja 2001. obavlja dužnost pomoænika ministra kulture za zaštitu kulturne baštine. [http://www.mzopu.hr/default. aspxid=6789] 5 Domijan, 2007: 76-83 6 Zvonik crkve sv. Marije Velike (katedrale), zvonik crkve sv. Andrije i zvonik crkve sv. Ivana Evanðelista jesu romanièki, a zvonik crkve sv. Justine (treæi u nizu od vrha poluotoka) jest barokni. 7 Samostanski sklop prvi se put spominje potkraj 12. st., iako su u njemu benediktinke boravile još u 11. st. Franjevci ga preuzimaju u 2. pol. 13. st., a franjevci konventualci sredinom 15. st. Crkva i samostan sv. Ivana Evanðelista napušteni su 1783. god. i polako propadaju. [Brusiæ, 1926. //: 162-164] 8 Bariæ, 2001: 66
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Vila bana Peroviæa u Rabu arhitekta Egona Steinmanna… I. MURAJ 110-121 18[2010] 1[39] <strong>PROSTOR</strong> 113 Potkraj 19. stoljeæa velik je broj zgrada u povijesnoj jezgri napušten ili se u postojeæe palaèe useljavaju novi sadržaji (hoteli, restorani i sl.). Poèetkom 20. stoljeæa ruše se gradske zidine prema luci radi izgradnje hotela u neostilovima i grade se privatne rezidencije za odmor. Nakon sloma Austro-Ugarske Monarhije Rab ulazi u novostvorenu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (Kraljevinu SHS), koja je 1929. preimenovana u Jugoslaviju. Razdoblje nakon Prvoga svjetskog rata obilježeno je ureðenjem starih i gradnjom novih hotela, vila, penziona, gostionica, restorana i kupališta. Naš uvaženi konzervator Miljenko Domijan 4 opisuje i oštro kritizira novonastale graðevine u povijesnoj jezgri tijekom cijeloga prošlog stoljeæa te ih naziva eklektièkom, ‘tingl-tangl’ arhitekturom i ogledalom neukusa. 5 VILA BANA PEROVIÆA BAN PEROVIÆ’S VILLA 9 Domijan, 2007: 78 10 Podrijetlo bazilike je ranokršæansko, a nalazi se na mjestu antièke graðevine. Trobrodna bazilika podijeljena je na glavni, znatno širi brod i na dva boèna, uža broda sa po sedam pari stupova i osam lukova (protoromanika 2. pol. 11. st.). Na kraju južnog zida crkve, uza samo svetište podignut je u drugoj polovici 12. stoljeæa romanièki zvonik kvadratne osnove. 11 Metode aktivnog pristupa graditeljskom naslijeðu: konzervacija - održavanje - konsolidacija - zaštitni dodaci, adaptacija - revitalizacija, rekompozicija (anastiloza), restauracija, rekonstrukcija, interpolacija i dopuna u povijesnim sredinama, dislokacija, replika i muzeji na otvorenom te nova izgradnja s povijesnim reminiscencijama. [Marasoviæ, 1985: 122-169] 12 Ivo Peroviæ (Arbanasi, 1881. - Rijeka, 1958.), veliki župan splitske oblasti, pomoænik ministra unutarnjih poslova, a od 1931. godine ban Savske banovine i kraljevski namjesnik maloljetnoga kralja Petra II. Karaðorðeviæa od listopada 1934. do ožujka 1941. god. Poslije Drugoga svjetskog rata Okružni sud u Beogradu osudio ga je, kao kraljevskoga namjesnika, na 11 godina zatvora, oduzeo mu sva graðanska prava i konfiscirao imovinu. 13 Godine 1929. Kraljevina SHS podijeljena je na 9 banovina: Dravsku, Vrbasku, Primorsku, Drinsku, Zetsku, Dunavsku, Moravsku, Vardarsku i Savsku. Hrvatska je najveæim dijelom ušla u sastav Savske i Primorske banovine. Savska banovina imala je Kraljevsku bansku upravu. Ban je bio strogo podreðen središnjoj vladi u Beogradu, bez ikakve veze s pravom tradicijom banske èasti. Mikrolokacija - Gornja ulica nalazi se u uz višenijem dijelu grada, teèe usporedno s iz duženim poluotokom i duž nje su smješteni gotovo svi važniji sakralni objekti i zvonici. Rab je poznat po svoja èetiri zvonika. 6 Zvonik uz ostatke crkve sv. Ivana Evanðelista posljednji je u nizu od vrha poluotoka na kojem se nalazi stara gradska jezgra. Sjeverno od sakralnog sklopa sv. Ivana Evanðelista nalazi se zemljište na kojem je 1932. godine izgra ðena vila koja je tema ovoga èlanka (Sl. 2. i 14.). Ovaj je sakralni graditeljski sklop do 20-ih godina 20. stoljeæa zapušten i pretvoren u ruševine. 7 Zapadni je dio samostanskih zgrada u cijelosti porušen. Za gradnje vile uništen je arheološki prostor na tome dijelu, èime je napravljena velika šteta spomenièkoj baštini. 8 Iako nešto blaže intonirana kritika, ali u osnovi ista, jest i Domijanova prosudba o gradnji vile Peroviæ: „...Na dijelu samostana sv. Ivana gradi se kuæa za odmor bana Peroviæa obilato se koristeæi graðevinskim materijalom i potpuno mijenjajuæi sliku ulice s visokim zaštitnim ogradnim zidom.” 9 Vlasnik zemljišta bila je crkva, koja više nije bila zainteresirana za zemljište. Nikomu ne odgovara, a osobito gradskoj upravi, da zemljišta u povijesnoj jezgri ostanu prazna. Pretpostavlja se da je politièki utjecaj i odluka o gradnji privatne luksuzne vile na moru bila odluèujuæa. Danas su ostaci spomenutoga sakralnog sklopa konzervirani i prikladno prezentirani, te tvore urbani arheološki park. U konzervatorskim radovima, koji su trajali od 1991. do 1995. godine, obnovljen je romanièki zvonik i ostaci crkve, s posebnim naglaskom na rekompoziciji i djelomiènoj rekonstrukciji svetišta s deambulatorijem. 10 Suvremeni pristup zaštite strogo osuðuje primjere aktivnog narušavanja gradskoga naslijeðenog tkiva. Danas je zaštita i oèuvanje kulturne baštine organizirana društvena briga i provodi se u skladu s propisanim normativnim pravilima, kao što su zakoni, nacionalne i meðunarodne povelje, rezolucije i preporuke, te pravno reguliranim službama zaštite. Suvremeni pristup dopušta razlièite metode intervencija razlièitih razina i opsega. 11 Ima više razina intervencija - od potpunog respekta prema zateèenoj situaciji, radikalnih zahvata (rekonstrukcija) do potpuno nove izgradnje. Intervencija - zahvat uvijek znaèi gubitak odreðene kulturne vrijednosti. Odabir potrebne razine intervencije ovisi o vrsti i karakteru povijesne zgrade, njenu fizièkom stanju, klimatskim uvjetima, uzrocima propadanja i unaprijed oèekivanim rezultatima tretiranoga kulturnog dobra. Do gubitka velikog broja graðevina dolazi zbog nepostojanja istraživaèkog okvira identifikacije i loše zaštite baštine. Investitor i arhitekt - Investitor vile bio je dr. Ivo Peroviæ, 12 ban Savske banovine Kraljevine Jugoslavije od 1931. do 1935. godine, 13 a projektant Egon Steinmann, mladi zagrebaèki arhitekt. U zagrebaèkomu kulturnom prostoru Egon Steinmann prisutan je poèetkom tridesetih godina 20. stoljeæa. Nakon èetiri godine rada u Graðevinskoj direkciji, zbog promjena u državnim službama Steinmann je 1929. godine zaposlen u Tehnièkom odjeljenju Kraljevske banske uprave Savske banovine u Zagrebu, gdje radi sljedeæih deset godina. Poèetkom tridesetih godina Steinmann izvodi svoja najpoznatija djela - Kliniku za ortopediju na Šalati 1930. i sklop gimnazija u Križaniæevoj ulici 1932. godine. On æe do Dru- Sl. 2. Položaj nekadašnje vile bana Peroviæa u povijesnoj jezgri Raba. Legenda: 1 - nekadašnja vila bana Peroviæa, danas Narodna knjižnica u Gornjoj ulici 21; 2 - zvonik i ostaci crkve sv. Ivana Evanðelista; 3 - Crkva sv. Križa; 4 - Gornja ulica; 5 - Srednja ulica; 6 - Donja ulica; 7 - Crkva sv. Justine; 8 - Samostan sv. Andrije; 9 - zvonik katedrale; 10 - Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije; 11 - samostan sv. Antuna Opata Fig. 2 Location of the Ban Peroviæ’s villa in the historic centre of Rab. Legend: 1 - the former villa, today the Public Library in 21 Upper Street; 2 - belfries and remains of the church of St John the Evangelist; 3 - St Cross Church; 4 - Gornja ulica (Upper Street); 5 - Central Street; 6 - Lower Street; 7 - church of St Justina of Padua; 8 - monastery of St Andrew; 9 - Cathedral belfry; 10 - Cathedral of the Assumption of the Blessed Virgin Mary; 11 - monastery of St Anthony Abbot
Page 1 and 2: PROSTOR 18 [2010] 1 [39] ZNANSTVENI
Page 3: Znanstveni prilozi | Scientific Pap
Page 7 and 8: Znanstveni prilozi | Scientific Pap
Page 13: Znanstveni prilozi | Scientific Pap

PROSTOR - Arhitektonski fakultet

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?