Preuzmite peti broj (sic!)
Preuzmite peti broj (sic!) Preuzmite peti broj (sic!)
srpski za Prilozi hist(e)riji srpske pismenosti Lingvistički zada(t)ci i problemi za čitateljke i čitaoce Sic!-a Đorđe Božović “[Pismo i njegova historija] je tematika od velikog značaja za svekoliku srpsku kulturnu sredinu i za kulturu koja se - potpuno ili delimično - temelji na srpskoj jezičkoj i izražajnoj tradiciji; a ne mogu je bez štete zanemarivati ni drugi sudeonici istorijskog ćirilometodskog nasleđa.” (Pravopis srpskoga jezika, 1994, Novi Sad: Matica srpska, str. 17) Pitanja za razmišljanje: 1. Koja se to kultura potpuno temelji na srpskoj tradiciji, a nije “svekolika srpska kulturna sredina” 2. Koja je to kultura koja se “delimično” temelji na srpskoj tradiciji 3. Kakva je to tradicija - “izražajna tradicija” Šta je to “srpski izražaj” U cilju rasvjetljavanja tih problema, a pošto su pismo i njegova historija “tematika od velikog značaja”, ekskluzivno ovdje prenosimo četiri dokumenta iz matičnih knjiga srpske pismenosti. Prilog br. 1 IZVOD IZ MATIČNE KNJIGE ROĐENIH SRPSKE PISMENOSTI Ime: Standardna ćirilica Ime oca: Vuk (zakonski priznao očinstvo; no sumnja, međutim, pada i na izvjesna Mrkalja) Godina rođenja: 1818. Mjesto rođenja: Beč, u knjizi Srpski rječnik Nacionalnost: prema svim izvorima, srpska (zlobnici će reći da ima i nešto rumunjske krvi) Napomene: Budući da je manjinsko pismo u današnjem “srpskom izražaju”, ima poseban tretman zagarantovan Ustavom Republike Srbije (čl. 10 Ustava Srbije). Prilog br. 2 IZVOD IZ MATIČNE KNJIGE ROĐENIH SRPSKE PISMENOSTI Ime: Standardna latinica Ime oca: nije utvrđeno, nijedan od dvojice na koju se sumnja, izvjesni Gaj i izvjesni Daničić, nisu zakonski priznali očinstvo Nacionalnost: po jednima, neopredijeljena; po drugima, hrvatska - ovi potonji su glasniji, a vjeruje se da Matija Bećković posjeduje i originalnu krštenicu Latinice koja to dokazuje Napomene: Sumnjiči se da je nezakonitim radnjama i uz pomoć podzemlja i austrougarskih masona, te zvaničnog Vatikana, iz ilegale prodrla u sve pore srpske pismenosti, kojom i danas neustavno dominira, pri tome nanoseći višestruku štetu Ćirilici i kršeći njezina prava i građanske slobode. Zbog toga je više puta osuđivana. O njenim se pak pravima i slobodama ne raspravlja, jer je na svaku raspravu o toj temi urok, sugreb, anatemu i vječito prokletstvo do devet koljena unaprijed bacio mitropolit Amfilohije Radović. 86 (sic!)
pocetnike Prilog br. 3 IZVOD IZ MATIČNE KNJIGE UMRLIH SRPSKE PISMENOSTI Ime: Glagoljica Ime oca: Ćirilo Nacionalnost: hrvatska U rodbinskim je odnosima sa ćirilicom, ali iz nekoga razloga, međutim, niko je se više od srpskih ćiriličara ne sjeća, a u porodici odbijaju razgovor na ovu temu. Sumnja se da stvar ima veze s njenim hrvatstvom, što direktno ugrožava imidž ćirilice. Prilog br. 4 IZVOD IZ MATIČNE KNJIGE UMRLIH SRPSKE PISMENOSTI Ime: Arebica Niko ne želi da je pominje, i niko i ne želi da je se sjeća. A svojedobno je bila jedino službeno i jedino književno pismo i u srpskoj “izražajnoj tradiciji”. Pravopis srpskoga jezika Matice srpske ozvaničio je izlazak srpskoga standarda iz srpskohrvatske ili hrvatskosrpske književnojezičke zajednice. Štampan je u onima najsumornijim godinama najjačeg nacionalizma u Srbiji, 1993. i 1994, i označio je početak nacionalističke standardizacije jezika kod Srba, koja je još više kulminirala tek u kasnijim godinama. Ta je nacionalistička standardizacija proizvela i svojevrsnu šizofreniju u srpskoj pismenosti s obzirom na pisma standardnoga jezika. Rezultat te nacionalističke šizofrenije jeste čl. 10 aktualnog ustava Srbije, u kome se ćirilica proglašava jedinim službenim pismom. Tako je Srbija postala jedna od zemalja u kojima se pravopisna i lingvistička pitanja regulišu zakonom, te u kojima sloboda izražavanja (pisanja) više ne postoji. Čestitamo! (sic!) 87
- Page 35 and 36: !TeMAT lo, ženstvenost jedne musli
- Page 37 and 38: Foto: Almedin Zukić Ako je seksual
- Page 39 and 40: !TeMAT U polju nagosti i odjevenost
- Page 41 and 42: godina kako se zvanično ‘’otkr
- Page 43 and 44: Foto: Almedin Zukić !TeMAT rević,
- Page 45 and 46: Foto: Almedin Zukić mentalizacije
- Page 47 and 48: !TeMAT navodi Salecl, u ratu nastoj
- Page 49 and 50: !TeMAT Harun Dinarević Gušenje er
- Page 51 and 52: Foto: Almedin Zukić trava, preko r
- Page 53 and 54: !TeMAT Maja Abadžija Konzumiranje
- Page 55 and 56: Foto: Almedin Zukić sprege ženstv
- Page 57 and 58: !TeMAT Pratiti kanon i u korak ga d
- Page 59 and 60: Kao primjer može poslužiti Nura B
- Page 61 and 62: ! CITAT “Misao vječnog vraćanja
- Page 63 and 64: ! poezijaDelila Repuh Toplo je bilo
- Page 65 and 66: Zvjezdana Marković Buđenje (Awake
- Page 67 and 68: Marko Raguž ! pROZa Spavači dobri
- Page 69 and 70: “Već smo odrasli ljudi. Mnoge se
- Page 71 and 72: Već sam postajao nestrpljiv. Nije
- Page 73 and 74: Harun je, također, potonuo. Nismo
- Page 75 and 76: kako bi mu se dokazalo opsjenarstvo
- Page 77 and 78: 1. Na čelu države stoji metafizi
- Page 79 and 80: sic!ranje Mirnes Sokolović Šlager
- Page 81 and 82: SPISAK - Najprvo ja, Hadžija Roćk
- Page 83 and 84: Vedran Lopandić Ferhatova pjesma i
- Page 85: !sicomantija Edin Salčinović X-Fi
- Page 89 and 90: Njime govore, samo kao maternjim je
- Page 91 and 92: Sic!: Pa, da. Šta je onda uopšte
- Page 93 and 94: sic!esej Almir Kolar Kijevski Simpt
- Page 95 and 96: “Beskonačno udaljen, nikada dost
- Page 97 and 98: Estetsic!a nomijskim strategijama n
- Page 99 and 100: stvo čudesnosti, koji je nešto dr
- Page 101 and 102: Estetsic!a tekstove kao bosanske te
- Page 103 and 104: Ovakav registar koji računa s prij
- Page 105 and 106: Estetsic!a interkulturalizam/multik
- Page 107 and 108: Posve je začuđujuće je, ali i ir
- Page 109 and 110: Estetsic!a Prijedlog (= molba) za f
- Page 111 and 112: Moderna lirika nameće jeziku parad
- Page 113 and 114: Estetsic!a Žida, iliti Lutajućeg
- Page 115 and 116: nju (da je Vječnik najobičnija di
- Page 117 and 118: Estetsic!a Amenofisa III na Nubiju
- Page 119 and 120: impresum Izdavač Udruženje Interk
srpski<br />
za<br />
Prilozi hist(e)riji srpske pismenosti<br />
Lingvistički zada(t)ci i problemi<br />
za čitateljke i čitaoce Sic!-a<br />
Đorđe Božović<br />
“[Pismo i njegova historija] je tematika od velikog značaja za svekoliku srpsku kulturnu sredinu i za<br />
kulturu koja se - potpuno ili delimično - temelji na srpskoj jezičkoj i izražajnoj tradiciji; a ne mogu je bez<br />
štete zanemarivati ni drugi sudeonici istorijskog ćirilometodskog nasleđa.”<br />
(Pravopis srpskoga jezika, 1994, Novi Sad: Matica srpska, str. 17)<br />
Pitanja za razmišljanje:<br />
1. Koja se to kultura potpuno temelji na srpskoj tradiciji, a nije “svekolika srpska kulturna sredina”<br />
2. Koja je to kultura koja se “delimično” temelji na srpskoj tradiciji<br />
3. Kakva je to tradicija - “izražajna tradicija” Šta je to “srpski izražaj”<br />
U cilju rasvjetljavanja tih problema, a pošto su pismo i njegova historija “tematika od velikog značaja”,<br />
ekskluzivno ovdje prenosimo četiri dokumenta iz matičnih knjiga srpske pismenosti.<br />
Prilog br. 1<br />
IZVOD IZ MATIČNE KNJIGE ROĐENIH SRPSKE PISMENOSTI<br />
Ime: Standardna ćirilica Ime oca: Vuk (zakonski priznao očinstvo;<br />
no sumnja, međutim, pada i na izvjesna Mrkalja)<br />
Godina rođenja: 1818.<br />
Mjesto rođenja: Beč, u knjizi Srpski rječnik<br />
Nacionalnost: prema svim izvorima, srpska (zlobnici će reći da ima i nešto rumunjske krvi)<br />
Napomene: Budući da je manjinsko pismo u današnjem “srpskom izražaju”, ima poseban tretman<br />
zagarantovan Ustavom Republike Srbije (čl. 10 Ustava Srbije).<br />
Prilog br. 2<br />
IZVOD IZ MATIČNE KNJIGE ROĐENIH SRPSKE PISMENOSTI<br />
Ime: Standardna latinica Ime oca: nije utvrđeno, nijedan od dvojice na koju se sumnja,<br />
izvjesni Gaj i izvjesni Daničić, nisu zakonski priznali očinstvo<br />
Nacionalnost: po jednima, neopredijeljena; po drugima, hrvatska - ovi potonji su glasniji, a vjeruje se da<br />
Matija Bećković posjeduje i originalnu krštenicu Latinice koja to dokazuje<br />
Napomene: Sumnjiči se da je nezakonitim radnjama i uz pomoć podzemlja i austrougarskih masona, te<br />
zvaničnog Vatikana, iz ilegale prodrla u sve pore srpske pismenosti, kojom i danas neustavno dominira, pri<br />
tome nanoseći višestruku štetu Ćirilici i kršeći njezina prava i građanske slobode. Zbog toga je više puta<br />
osuđivana. O njenim se pak pravima i slobodama ne raspravlja, jer je na svaku raspravu o toj temi urok,<br />
sugreb, anatemu i vječito prokletstvo do devet koljena unaprijed bacio mitropolit Amfilohije Radović.<br />
86<br />
(<strong>sic</strong>!)