Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Foto: Almedin Zukić<br />
!TeMAT<br />
rad tiče konkretno bošnjačke književnosti… ona<br />
je obilježena islamom, obilježena je interpretacijama<br />
Kur’ana koje su kod nas dominantne, a koje<br />
su u većini slučajeva muško-šovinističke: propisuju<br />
kuću, brigu o djeci i slično. Zatim, obilježena<br />
je ratom, naročito viktimizacijom kroz rat, kroz<br />
etnička silovanja. Dakle, žena se posmatra kao<br />
nešto u što je najlakše ukovati tkivo nacije, samim<br />
tim veća je briga nad njom, ona je pod strožom<br />
kontrolom. Tome su dobro poslužila etnička silovanja,<br />
najbolji primjer jeste Fatmir Alispahić. koji<br />
je pisao o romanu Jasminke Ibrahimović koji se<br />
zove Farukov cvijet, gdje je glavna junakinja silovana<br />
Bošnjakinja. On tu kaže da taj roman treba<br />
biti temelj bošnjačkog ženskog pisma, jer se bavi<br />
silovanjem, što je opet na neki način temelj identiteta<br />
svake Bošnjakinje. Dakle, identitet jedne<br />
Bošnjakinje treba da bude utemeljen na silovanju.<br />
Zatim, ruralizacija, o čemu je pisala Rada Iveković,<br />
o rodnom mjestu ratnika tj. kako on prezire<br />
grad, kako je grad nešto što je feminizirano, kako<br />
SDA je ta koja je načelno formirala na ovaj<br />
način konstituisala bošnjačku naciju kao<br />
što se ona danas percipira. Dakle, kao<br />
bosanski muslimani su Bošnjaci i tu se više<br />
ništa ne može ni oduzeti ni dodati.<br />
to treba izmijeniti. I u tom kontekstu stereotipi<br />
još kvasaju, da se tako izrazim, u nekom ruralnom<br />
kontekstu.<br />
(<strong>sic</strong>!): Ko je od pisaca i spisateljica najviše nastradao<br />
u kanonizaciji, jer kanonizacija je na neki<br />
način i stradavanje pisaca i djela, neka djela se<br />
jednostavno zaborave<br />
Tikveša: Stradali su mnogi ali na različite načine.<br />
Ja sam obrađivao tri pisca: Hamzu Humu, Biseru<br />
Alikadić i Skendera Kulenovića. Stradali su u smislu<br />
prezentacije u školskoj lektiri i kroz nastavu<br />
na fakultetu. Stradali, jer su marginalizirana njihova<br />
djela. Zanimljiv je paradoks da kad čitaš<br />
kanonske kritike, Bisera Alikadić se tu spominje<br />
kao prva bošnjačka romansijerka, ali se njeno<br />
djelo ne izučava nigdje. Isto tako njena knjiga<br />
Larva je odštampana u ediciji 100 djela bošnjačke<br />
književnosti a da Kruga nema, a ta dva djela jedno<br />
bez drugog ne dozvoljavaju shvatiti u cjelosti<br />
romaneskni opus, jer se i tematski, stilski, idejno<br />
nastavljaju jedan na drugi.<br />
Onda, i Skender Kulenović je nastradao na jedan<br />
određen način, iako je sada prisutan kroz imenovanje<br />
ulica, škola, u izučavanju kroz lektirsku<br />
nastavu te i na fakultetu. Stradao je na taj način<br />
što je reinterpretiran da bi odgovarao sadašnjim<br />
ideološkim normativima. Reinterpretiran je<br />
58<br />
(<strong>sic</strong>!)