25.12.2014 Views

Preuzmite peti broj (sic!)

Preuzmite peti broj (sic!)

Preuzmite peti broj (sic!)

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Foto: Almedin Zukić<br />

!TeMAT<br />

rad tiče konkretno bošnjačke književnosti… ona<br />

je obilježena islamom, obilježena je interpretacijama<br />

Kur’ana koje su kod nas dominantne, a koje<br />

su u većini slučajeva muško-šovinističke: propisuju<br />

kuću, brigu o djeci i slično. Zatim, obilježena<br />

je ratom, naročito viktimizacijom kroz rat, kroz<br />

etnička silovanja. Dakle, žena se posmatra kao<br />

nešto u što je najlakše ukovati tkivo nacije, samim<br />

tim veća je briga nad njom, ona je pod strožom<br />

kontrolom. Tome su dobro poslužila etnička silovanja,<br />

najbolji primjer jeste Fatmir Alispahić. koji<br />

je pisao o romanu Jasminke Ibrahimović koji se<br />

zove Farukov cvijet, gdje je glavna junakinja silovana<br />

Bošnjakinja. On tu kaže da taj roman treba<br />

biti temelj bošnjačkog ženskog pisma, jer se bavi<br />

silovanjem, što je opet na neki način temelj identiteta<br />

svake Bošnjakinje. Dakle, identitet jedne<br />

Bošnjakinje treba da bude utemeljen na silovanju.<br />

Zatim, ruralizacija, o čemu je pisala Rada Iveković,<br />

o rodnom mjestu ratnika tj. kako on prezire<br />

grad, kako je grad nešto što je feminizirano, kako<br />

SDA je ta koja je načelno formirala na ovaj<br />

način konstituisala bošnjačku naciju kao<br />

što se ona danas percipira. Dakle, kao<br />

bosanski muslimani su Bošnjaci i tu se više<br />

ništa ne može ni oduzeti ni dodati.<br />

to treba izmijeniti. I u tom kontekstu stereotipi<br />

još kvasaju, da se tako izrazim, u nekom ruralnom<br />

kontekstu.<br />

(<strong>sic</strong>!): Ko je od pisaca i spisateljica najviše nastradao<br />

u kanonizaciji, jer kanonizacija je na neki<br />

način i stradavanje pisaca i djela, neka djela se<br />

jednostavno zaborave<br />

Tikveša: Stradali su mnogi ali na različite načine.<br />

Ja sam obrađivao tri pisca: Hamzu Humu, Biseru<br />

Alikadić i Skendera Kulenovića. Stradali su u smislu<br />

prezentacije u školskoj lektiri i kroz nastavu<br />

na fakultetu. Stradali, jer su marginalizirana njihova<br />

djela. Zanimljiv je paradoks da kad čitaš<br />

kanonske kritike, Bisera Alikadić se tu spominje<br />

kao prva bošnjačka romansijerka, ali se njeno<br />

djelo ne izučava nigdje. Isto tako njena knjiga<br />

Larva je odštampana u ediciji 100 djela bošnjačke<br />

književnosti a da Kruga nema, a ta dva djela jedno<br />

bez drugog ne dozvoljavaju shvatiti u cjelosti<br />

romaneskni opus, jer se i tematski, stilski, idejno<br />

nastavljaju jedan na drugi.<br />

Onda, i Skender Kulenović je nastradao na jedan<br />

određen način, iako je sada prisutan kroz imenovanje<br />

ulica, škola, u izučavanju kroz lektirsku<br />

nastavu te i na fakultetu. Stradao je na taj način<br />

što je reinterpretiran da bi odgovarao sadašnjim<br />

ideološkim normativima. Reinterpretiran je<br />

58<br />

(<strong>sic</strong>!)

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!