Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
!TeMAT<br />
U polju nagosti i odjevenosti: politika reprezentacije<br />
(raz)po-krivenoga tijela<br />
Intuicija prema kojoj je prikrivanje često erotičnije<br />
od potpunog razgolićavanja je općepoznata.<br />
Ruth Barcan<br />
8<br />
Barcan, Ruth, GOLO/NAGO - Kulturalna anatomija. Algoritam, Zagreb,2010., 27.str.<br />
Odjeća je drugi pol kada se diskusija sa ženskoga<br />
uma spušta na žensko tijelo. Govorimo o<br />
‘’nagom’’ i ‘’pokrivenom’’, ne sluteći da neprestano<br />
distingviramo ove pojmove na njihove ‘’mikroidentitete’’.<br />
Ovi pojmovi proizlaze iz ponovno jedne<br />
moćne opozicije priroda-kultura, koji sukladno<br />
moći re-prezentacije svoju varijabilnost nanovo<br />
ispisuju i podređuju novim normama, tako ‘’kada<br />
se shvaća kao Božje djelo priroda je nadmoćna<br />
kulturi i umjetnosti, a kad se shvaća kao pala,<br />
izopačena ili slaba priroda (a time i golotinja) ona<br />
je ‘inferiorna kulturi, umjetnosti ili disciplini’…’’ 8<br />
Nedvojbeno je da pokrivanje/prikrivanje i razgolićivanje<br />
tijela odjećom, moramo promatrati<br />
iz različitih uglova, kako socio-kulturoloških<br />
tako i religijskih, estetskih i slično. Da li je tijelo<br />
odjeveno ili pak nije, ponovno je ono što normira<br />
i kulturološki i pravni zakon. Pitanje nagosti,<br />
odjevenosti i čednosti, prevashodno je pitanje<br />
socio-kulturološke konstrukcije svih društvenih<br />
zajednica. Reći da muško tijelo ne podliježe određenim<br />
normama koje propisuje društvena norma<br />
je zabluda. Međutim, ono što potpada pod konstrukciju<br />
tjelesne prihvatljive re-prezenatacije, je<br />
tijelo žene/a. Tim se tvori ne samo njen spolnorodni<br />
identitet nego pak i njena podobna društvena<br />
i kulturološka re-prezentacija. Težnjom za<br />
normalizacijom jezika koju tijelo odašilje, tijelo se<br />
buni i često zalazi u svoju patološku ‘’prirodu’’.<br />
Ulazi u polje protestne re-prezentacije čime se<br />
nesvjesno odašilje politička poruka. 9 Potreba da<br />
se institucionalno izjednače svi pravni subjekti<br />
katkad narušava primarno pravo subjekta da<br />
svoju političku, seksualnu, kulturološku i bilo koju<br />
drugu razliku artikulira u sebi svojstvenim načelima.<br />
To nikako ne znači da potrebna pluralistička<br />
ideja treba podleći zamci u kojoj se pravno i<br />
simbolički izjednačavaju radikalistička i umjereno<br />
normalizirajuća mišljenja. Stoga je ta ‘’politička<br />
korektnost’’ unekoliko više neodrživa i problematična.<br />
Normalizacija ženskoga tijela i konstrukcija<br />
istoga je ‘’gledano historijski’’ sa različitih aspekata<br />
nevjerovatno dugotrajna i fleksibilna strategija<br />
društvene kontrole. 10 Odjeća koja je samo<br />
zadnji dašak modnog izričaja ili odjeća koja nosi<br />
ritualnu, performativnu, simboličku ili i religijsku<br />
vrijednost, sačinjava kodove kojima se počesto<br />
vrši normalizacija ili pripitomljavanje tijela žene.<br />
Onda kada zakon, otjelotvoren u jeziku muškarca<br />
poseže za pravnom normalizacijom ženskoga<br />
tijela, najčešće dobijamo kontradiktorne ali u<br />
inačici jednake ciljeve. Cilj je potčiniti i naizgled,<br />
simbolizirati pobjedu nadmoći primarno nad<br />
ženom, potom pred Drugošću. Drugošću koja je<br />
supstituent svih klasnih, rasnih, religijskih, rodnih<br />
i injih čimbenika pred kojim naše političko Ja<br />
vodi bitku nadmoći. Shodno ovoj opoziciji koja se<br />
manifestira u samoj ne-odjeći, nasuprot dihotomiji<br />
koja započinje sa golo tijelo-odijeveno tijelo,<br />
bilo bi smisleno dodati i treću inačicu koja lomi<br />
oštricu podjele na pokriveno tijelo - prikriveno-tijelo.<br />
I napose još na polu - pokriveno tijelo - skroz<br />
pokriveno tijelo.Činjenica je da za jednu pokrivenu<br />
muslimanku ove podjele u mnogome utiču<br />
prvenstveno u njihovoj kulturološkoj i političkoj<br />
pojavnosti. Izabrati biti pokrivenom prvenstveno<br />
je pitanje koje proizlazi iz vlastitoga stava prema<br />
tijelu koje nosi ili tijelo koje je nosi. Kao i tradiciji<br />
zapadnih monoteističkih religija proces od kojeg<br />
je pokrivanje žene počelo bivati pitanjem nadmoći<br />
muškaraca usko je povezano sa patrijarhalnim<br />
učitavanjem u religijski zakon. Zakon koji nije u<br />
domenu čvrstoga uporišta u Božijem nego pak<br />
u tradicijskome i kulturološkome naslijeđu. Tako<br />
pitanje interpetativne snage Šerijata (muslimanski<br />
zakon) nužno je propitati iz kontekstualne<br />
uključivosti socio-kulturolških čimbenika.<br />
Zakon koji je interpretiran i pisan iz ugla muške<br />
dominante prakse mora preispitati prevashodno<br />
međurodne odnose i interpretativnu vrijednost<br />
prema kojoj se primarna vjerska i politička ravnopravnost<br />
i jednakost muško-ženskih odnosa<br />
ne podudara u samoj, primarnoj zakonskoj primjeni.<br />
U islamskim političkim praksama (…)žene<br />
i manjine su osuđene na to da budu nevidljive<br />
kako bi održale privid homogenosti. 11<br />
Težnja ka homogenosti je očigledni princip koji<br />
se vjekovno sprovodi prilikom nadziranja žena,<br />
to je također vjekovni princip koji obje civilizacije<br />
sprovode prilikom ideoloških upisa u tijelo potlačenoga,<br />
jer se ‘’konstrukcija uvijek homogenizira<br />
i normalizira, briše rasne, klasne, i druge razlike<br />
i insistira na tome da sve žene teže primarnom,<br />
9<br />
Bordo, Susan, Tijelo i reprodukcija ženstvenosti U: Razlika/Differance 3-4, 2003., str.322.<br />
10<br />
Ibid, str.312.<br />
11<br />
Mernisi, Fatima: Šeherzada, SEZAM BOOK, Zrenjanin, str.28.<br />
(<strong>sic</strong>!)<br />
39
Change language