You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
!TeMAT<br />
lo, ženstvenost jedne muslimanke ne bi smjelo<br />
bit podložno pogledu ni muslimana ni bilo kojeg<br />
drugog muškarca, zato što je skriveno, ono je<br />
istovremeno i subverzivno spram zapada i istoka.<br />
Propisivanje zakona koji normira otkrivanje<br />
u sekularističkoj zajednici poput Francuske, ne<br />
samo da je na nivou političkog čina čista suprotnost<br />
svojoj republikanskoj troznačenjskoj vrijednosti,<br />
nego je i in/direktni politički boj za orijent.<br />
Hidžab, ili pak pokrivanje tijela, da li cijeloga ili ne,<br />
ovisno je ponovno o nekim drugojačijim društvenim<br />
čimbenicima i kulturološkim detrminantama,<br />
uvijek i iznova predstavlja izazov diskurzivnim<br />
proučavanjima. Danas, propitujemo i presijecamo<br />
granice na tijelu pokrivene muslimanke,<br />
često zaboravljajući ono što je činilo i dio onih<br />
drugih religijskih tradicija i propisa. Nositi hidžab,<br />
nikab ili burku ili pak pokrivati kosu maramom<br />
a pri tome možda ne iznositi nikakav osoban<br />
religijsko-vjerski stav, sa stajališta žene koja to<br />
inkorponira u svoj identitet, nikako ne bi trebalo<br />
i šta više smjelo biti pitanje nadmoći (ni)jednoga<br />
muškoga uma ili tijela nad drugim, pogotovo ne<br />
ideološkim sukobom koji se uvijek iznova reproducira<br />
u normi koja proizvodi ideale i mjerila ženstvenosti<br />
i sopstva spolno-rodnih konstrukcija.<br />
Porinuti u tradiciju zapadne, judeokršćanske kulture<br />
i u aparat koji producira i rekonstruira međurodne<br />
odnose, imalo bi prevashodno za zadatak<br />
suočiti subjekte te kulture sa njihovim kulturnim<br />
i historijsko-religijskim načelima, normama. Je li<br />
pokriveno tijelo, tijelo u hidžabu, osim što implicitno<br />
nosi zadaću bogobojaznosti pred Bogom u<br />
islamskoj tradiciji, nešto što je i kulturološki fenomen<br />
drugih monoteističkih zajednica, kulture i<br />
politike koja danas normira i prisiljava na poslušnost<br />
tijelo jedne muslimanke. Tako na primjer<br />
Francuska opravdanje za propis kojim se normira<br />
pokrivanje muslimanke i s ciljem homogenizacije<br />
poretka crpi u ideji očuvanja sekularističkoga<br />
poretka ‘’prekrivanje lica i tijela je nešto apsolutno<br />
suprotno našoj povijesti, našoj tradiciji, našim<br />
principima… principu dostojanstva svake osobe,<br />
principu jednakosti među polovima. A naravno,<br />
to je i pitanje sigurnosti, jer ne znate ko se krije<br />
ispod vela.’’ (Jaques Mayard, poslanik vladajuće<br />
stranke) No, suprotno tomu u judejskoj tradiciji<br />
koja je dio zapadnog religijskoga naslijeđa nalazimo<br />
jednako patrijarhalne zakone kojima se<br />
žena segregirala na nivou tumačenja svete knjige,<br />
dakle u zakonu, i muškorodnoj izvedenoj političkoj<br />
formi pogleda na nju, i prvenstevno pitanje<br />
pokrivanja ženskoga tijela koje je tako radikalno<br />
odbačeno u debatama koje se politiziraju u procesu<br />
‘’naturalizacije’’ i ‘’neutralizacije’’ (Gabriele vom<br />
Bruck) ženskoga tijela: ‘’ Pitanje ženskoga tijela,<br />
kroz obavezu pokrivanja kose izvan kuće, usko je<br />
povezano s pitanjem morala porodice i zajednice,<br />
što se stavlja na teret ženi. Ona, njena kosa, glas<br />
i pojava atraktivni su i izazovni za muškarca, dok<br />
se obaveza i odgovornost muškarca u tom pravcu<br />
i ne spominje.’’ 2<br />
Ukoliko uzmemo britku analizu Fatime Mernisi<br />
o novonastalim kulturološkim vizijama harema<br />
(haram-zabrana - izvorno značenje), naići ćemo<br />
upravo na ono što i dalje razdvaja poimanje žene<br />
i konstrukciju ženstvenosti u povijesno konstruiranim<br />
političkim i kulturološkim poljima zapada i<br />
istoka. Harem je i dalje za ženu sa istoka, ‘’povijesna’’<br />
i stvaronosna građevina koja implicira u<br />
samom svome označitelju neku vrstu zabrane,<br />
simboličke i realne. Njeno poimanje slobode i<br />
međurodnih odnosa oblikovano je upravo tim<br />
distinktivnim označiteljima sa jedne strane koje<br />
tvore njeno bivstovanje u njemu. Mogućnost da<br />
progovori kroz sociološku studiju o svim karakteristikama<br />
i označiteljima haremskoga života, za<br />
našu autoricu je uslovno rečeno ‘’blagodat’’ koju<br />
joj je omugućio i suvremeni kulturološki i povijesni<br />
trenutak i ukupna suma napora na promjenama<br />
u žensko-muškim tradicionalnim odnosima,<br />
ali prevashodno pitanje jednakopravnosti kao<br />
ideje koju promiče islamska religija ali ne i šerijatska<br />
interpretacija istoga. No, što to znači za<br />
muškarca na Zapadu<br />
Napisati da je rođena u haremu, od strane muških<br />
‘’umova’’ Zapada nije jednako transponirana<br />
poruka u svoj svojoj semantičkoj vrijednosti<br />
koja Fatimu, ženu ‘’modernoga’’ doba sučeljava<br />
i sa muškim umom Istoka i Zapada. Njihovo<br />
podsmjehivanje i seksualne aluzije, ona vješto<br />
2<br />
Spahić-Šiljak, Zilka, Žene, religija i politika, Bookline doo. Sarajevo, 2007., str.26.<br />
(<strong>sic</strong>!)<br />
35
Change language