Preuzmite peti broj (sic!)

Ma koliko svi mi bili patetični u oplakivanju Ferala i ma koliko građanska javnost i građanske struje
ustrajavale na očuvanju baštine Ferala (digitalizacijom, stalnim promocijama, upućivanjima i spominjanjima),
prokazujući se pri tome neproduktivno narcisoidne i nostalgične te nesposobne proizvesti nove
strukture i modele javnog djelovanja, pad Ferala, ipak, konačno je prokazao da medij koji nije ideološki
aparat države biva osuđen na propast. Naravno, propasti se spasiti može ukoliko pristane na ulogu
IAD-a, što nije nimalo teško ni dugotrajno, a čemu vjerodostojno svjedoče neki drugi medijski obrati.
Feral nije podržavao i reproducirao logiku robovanja slobodnom tržištu i nacionalnim vrijednostima
Domovinskog rata niti je propagirao važnost nacionalnog jedinstva u tranzicijskim teškoćama i evropskim
integracijama, nego je sve vladajuće ideologeme propitivao i dekonstruirao iz pozicije koja bi se
dala označiti kao mješavina radikalnog humanizma i umjerenog lijevog egalibertizma.
Srbijanski portal E-novine, također, odupire se dominantnim ideologemama srbijanske vladajuće klase,
odnosno srbijanske države, koje se mogu podvesti pod, opet, nacionalno jedinstvo, negiranje odgovornosti
za ratove nakon raspada Jugoslavije, neodvojivost Kosova, nedodirljivost Srpske pravoslavne
crkve i slično. Tako su E-novine u konstantnoj finansijskoj krizi, često prinuđene tražiti donacije od
samih čitatelja, stalno umičući mogućnosti uvođenja pretplate na jedan internetski medij, još jednom
svjedočeći o teškim uslovima za izgradnju bilo kakvog vida alternativne medijske prakse.
Svi drugi iole relevantni mediji u svim zemljama bivše Jugoslavije opstaju i bore se za publiku i ma kakav
rast tiraža ili čitanosti udvoravajući se vladajućoj klasi putem doziranja građana ideologemama vladajuće
klase. 2
Vladajuća klasa u Bosni i Hercegovini je svojevrsna mješavina ratne i tranzicijske, poratne društvene
(političke, intelektualne, kulturne, religijske…) elite. Dominantna ideologija, ideologija vladajuće klase,
državna ideologija u Bosni i Hercegovine je ideologija etnokapitalizma, koji se na nivou reprezentacije i
konstrukcije javlja kao panetnizam, koji podrazumijeva prioritetnost i primat kategorije etničkog u ma
kojoj društvenoj i svakoj drugoj praksi, a posebice primat vladajuće klase na izrabljivanje i uzurpaciju.
Njoj potčinjene ideologeme jesu konačna privatizacija i konačna pretvorba tržišta u slobodno, evropske
integracije, ulazak u Sjevernoatlantski vojni savez (NATO), međuetničko pomirenje i druge. Na prvi
pogled uočava se paradoksalnost dominantne ideologije u njenom suodnosu sa potčinjenim joj ideologemama.
Međutim, sve ideologeme djelatne su dok god ne ugrožavaju suštinu nadređene im ideologije,
a međuetničko pomirenje, kao jedna često istaknuta ideologema, uopšte nije suprotstavljena ideologiji
panetnizma, koji se najčešće u javnosti iskazuje kao etnonacionalizam a rjeđe kao multietnicizam, koji
je u biti multikulturalizam, o čemu sam više pisao u tekstu Multietničnost/multikulturalizam ili legitimacija
tranzicijskog etnokapitalizma. 3
Ne postoji niti jedan medij u Bosni i Hercegovini koji je suštinski u svom sadržaju i usmjerenju suprotstavljen
ideologiji panetnizma, bez obzira koliko često političari i javne ličnosti putem medija poručivali
kako nije važno kako se ko zove jer i sama činjenica govorenja o nevažnosti etničkog identiteta priznaje
njegovu važnosti i preimućstvo u oblikovanju društvenih praksi.
U propitivanju diskursa bosanskohercegovačkih medija fokusirat će se na najčitanije/najgledanije
medije među kojima su, od elektronskih: Federalna televizija, BHT (“državna” televizija), Radiotelevizija
Republike Srpske (sve tri su dio Javnog servisa BiH), NTV Hayat, Bijeljinska TV (BNTV), Alternativna televizija
(ATV) iz Banja Luke i druge.
Od štampanih medija najvažniji su dnevnici Dnevni avaz, Oslobođenje, Glas Srpske, Dnevni list, San,
Fokus i Nezavisne novine; sedmičnici BH Dani, Slobodna Bosna, Global; dvosedmičnici Saff i Kulin… Što
se tiče internetskih portala, oni također ne pokazuju nikakve razlikovne osobine u odnosu na štampane
i elektronske medije, premda kod njih treba obratiti posebnu pažnju na kategoriju tzv. infotaimenta i
njene povezanosti sa dominantnom ideologijom i ulogom infotaimenta kao elementa medija - ideološkog
aparat države. 4
!stav
2
Kao rijetke izuzetke vrijedi spomenuti hrvatske portale H-alter.org ili portal hrvatskih studenata u blokadi Slobodnifilozofski.
com. Drugi nije klasični medij, iako je na putu da takvim postane, što govori dovoljno o praznom mjestu u javnom prostoru.
3
Vidi: (sic!), 4. broj, mart-april 2010., Interkultura, Sarajevo, 65 - 71.
4
Infotaiment je kovanica kojom se označava praksa ozabavljenja inače ozbiljnih tema u izvještavanju internetskih medija s
prevashodnim ciljem lakše probavljivosti kod publike umorne od teških tema. Premda je moguće da infotaiment nosi klicu
subverzivnosti, o čemu donekle svjedoče E-novine, ipak je posrijedi klasično desenzibiliziranje i zaglupljivanje mase.
16
(sic!)