Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Posljednji roman Alijevog Islamskoga kvinteta,<br />
uz njegovo lično prisustvo optimistično predstavljenoga<br />
na sarajevskom XXII sajmu knjiga i<br />
učila, jeste Noć zlatne leptirice (Night of the Golden<br />
Butterfly, 2010). Kao i u prethodna četiri, i<br />
u ovome romanu on nastoji (rekli bi: objektivno,<br />
nepristrasno, vjerodostojno) prikazati stvarnost<br />
islamskoga svijeta, političkoga stanja i kulturnih<br />
kretanja u njemu te analizirati odnose toga svijeta<br />
sa onim/ovim zapadnim. Susreti civilizacija, kultura,<br />
religija, razlika i drugosti, tema je za kojom je<br />
Ali posegnuo - često iskorištena, vrlo popularna i<br />
bogata, pogotovo što je ovoga puta radnja spacio-temporalno<br />
smještena (većinom) u rodnu Alijevu<br />
Domovinu (Pakistan - kojemu niti jednom u<br />
romanu niko nije spomenuo ime), odnosno, što je<br />
još bitnije, u (post)barackobamovsku sadašnjost.<br />
Osnovna narativna linija ovoga romana je usluga<br />
koju je od pripovjedača zatražio njegov prijatelj iz<br />
mladosti, usluga kojom on treba otplatiti stanoviti<br />
stari dug časti. Kao deus ex machina, i to na<br />
samom začetku, telefonom je taj prijatelj - Platon<br />
(što je nadimak Muhammada Alfatuna - dakle,<br />
nije riječ o antičkom) - preko zajedničkih prijatelja<br />
uspostavio kontakt sa pripovjedačem, Darom,<br />
i iznenadno mu preporučio - odnosno, naredio -<br />
pisanje romana utemeljenoga na njegovom životu.<br />
Noć zlatne leptirice jeste roman o Platonu i<br />
njegovu životu, ali Dara (to jest Tariq Ali) te dvije<br />
(ispostaviće se) misterije ne želi hiperekstenzivirati<br />
do puke dosade biografskog bilježenja, već ih<br />
koristi kao plodan podstrek za kazivanje mnogih<br />
drugih priča i upoznavanje sa nekoliko drugih likova<br />
(zajedno sa Platonom, šesnaest sveukupno,<br />
kako to jednom govori). Platon jeste tematski<br />
centar romana, ali je radnja romana često udaljena<br />
od toga centra, a najčešće se, pak, odvija na<br />
samim periferijama. Veoma zgodan, jednostavan,<br />
ali i naivan način motiviranja narativa.<br />
Sami je Platonov poziv evocirao uspomene iz<br />
mladosti, oživio staro društvo i njihova sastajanja<br />
u fakultetskoj kantini, gdje su se zabavljali,<br />
razmjenjivali ideje i, što je najbitnije, ujedinjavali<br />
u političkim mislima. Platon je bio desetak godina<br />
stariji od svih ostalih (dakle u velikoj iskustvenoj<br />
prednosti u odnosu na mlade, neiskusne, što je<br />
razlog njegovoj popularnosti i usredištenosti u<br />
društvu, koja se najčešće očitovala u pripovijedanju<br />
seksualnih iskustava) i tačno četrnaest<br />
godina stariji od svoje zemlje (Pakistan - u prevodu<br />
Čista zemlja - je, naime, nakon podjele Indije,<br />
na vrlo krvav način osnovan u augustu 1947.,<br />
kada je Ali živio u Lahoreu i imao četiri godine 1 ).<br />
Sada je to društvo razjedinjeno i raspolućeno po<br />
cijelome svijetu, što zbog životnih takozvanih<br />
puteva, što zbog ljudske smrtnosti, a što zbog<br />
političkih neslaganja. Naravno, kakav bi to (mnogoprodavani)<br />
roman bio kada ih po mogućnosti<br />
sve Platon ne bi ponovno idilično sjedinio, pa<br />
čak i svojom smrću, ako je to potrebno. Tako će<br />
se i zbiti - Platon će umrijeti, a nekoliko mjeseci<br />
nakon njegove smrti biće upriličeno predstavljanje<br />
njegove posljednje slike - da, Platon je slikar, i<br />
to revolucionaro-reakcionarski i društvenokritički<br />
- triptiha koji će biti povod za susret šačice prijatelja,<br />
društva iz Lahorea. Taj je susret, obavijen<br />
fantastičnim raspoloženjem, nestrpljenjem, iščekivanjem,<br />
počašćen gozbama i razdražen popratnim<br />
seksualnim užicima u zavodljivosti i opasnosti<br />
skrovitosti, opisan u dva posljednja poglavlja, a<br />
cjelokupno je posljednje poglavlje - mada, uistinu,<br />
i nije isuviše dugo - rezervirano za predstavljanje<br />
ogromne slike, slike što će šokirati prisutne i<br />
zainteresirati kustose muzeja. Nakon što su skinuti<br />
papir i karton tajnovitosti sa slike, Dari, majstoru<br />
interpretacije i vrelu svih znanja, eruditu<br />
nad eruditima, prepuštena je riječ koja će osvijetliti<br />
i time objasniti Platonovu grotesku. Isto kao<br />
što u cijelom romanu neprikladnim djeluju Darina<br />
supererudicija i prepotentnost, tako na primjer ni<br />
prisustvo Joyceovog lika u oblaku na slici ne uvjerava<br />
svojom logičnošću i učvršćenošću u pripovijednom<br />
toku. Kontradikcija i labilnost su Aliju<br />
očito iznimno dragi. Također, posvetiti cijelo jedno<br />
poglavlje opisivanju i interpretiranju slike, djela<br />
jedne druge umjetnosti, slikarstva, koje koristi<br />
boju kao stvaralački medij, a ne riječ, za skromne<br />
Alijeve književne i jezičke sposobnosti, uzaludna<br />
je rabota, pa čak i kada su sadržaj, značenje<br />
i poentiranost te slike satirički, a pogotovo ideološki,<br />
što će se čitatelj već uvjeriti, izuzetno sugestivni,<br />
u cilju kritiziranja pakistanske karcenogene<br />
sadašnjosti. Alijev je cilj zasigurno bio slikom<br />
zaintrigirati čitatelja koji bi tu sliku naposljetku<br />
želio i vidjeti, uz pomoć piščevog stila imaginirati,<br />
ali u tome nije uspio (kao što je recimo to uspio<br />
Karim Zaimović sa slikama Jakoba Esalovića) jer<br />
nije u mogućnosti riječima prekopirati Platona.<br />
Uz romane Islamskoga kvinteta veže se pri-<br />
1<br />
Ali taj događaj opisuje u Sukobu fundamentalizama, još jednoj svojoj knjizi prevedenoj na bhs jezik: Vjersko čišćenje koje je<br />
obilježilo tu godinu u cijeloj sjevernoj i istočnoj Indiji, kada je veliki potkontinent bio podijeljen duž vjerskih linija, nije utjecalo<br />
na moje djetinjstvo. Lahore se potpuno promijenio. Mnoge sikhe i Hinduse masakrirali su njihovi vlastiti susjedi. Preživjeli su<br />
pobjegli u Indiju. Muslimani u gradovima sjeverne Indije doživjeli su istu sudbinu. Podjele su često takve, bez obzira na vjeru,<br />
premda njezina prisutnost unosi dodatni žar. (Tariq Ali: Sukob fundamentalizama: križarski ratovi, džihad i suvremenost, Profil,<br />
Zagreb, 2010, str. 47)<br />
12<br />
(<strong>sic</strong>!)
Change language