Preuzmite peti broj (sic!)

) a onda pođu; a pođu....pođu pješke...
Tri ponavljanja istog glagola - u istom vremenskom obliku! - proizvodi stilski nezgrapnu i gramatički
čudovišnu rečenicu.
c) pođu s njima još neki ljudi, neki nadglednici i pisari i njihova pratnja
A ko to pođe njima Pođu s njima neki ljudi. Koji ljudi Neki ljudi, neki nadglednici i pisari. Koji nadglednici
i pisari Neki nadglednici i (neki) pisari i njihova pratnja. Čija pratnja (Njih dvojice, nekih ljudi, nadglednika
ili pisara) Pa, njihova pratnja.
d) pođu pješke do lađe i, lađom uz Nil
Čekaj malo, zar nisu leptir-stilom plivali uz Nil
e) i mada su znali jedan drugoga, Psusenes Džeda, a Džed Psusenesa i svi drugi njih, a i oni te druge, svi
su se držali tako kao i da ne znaju jedan drugoga onoliko koliko su znali...Dosta! Rez! Stop!
Perisologija (grč. perissos preko broja, preko obične mjere, prekomjeran, logos riječ, govor) je pretjerana
upotreba suvišnih riječi, bujica riječi, suvišnost izraza, npr.:
A kada svi izađoše na počinak ogrnem se i izađem na krov da pogledam zvjezdano nebo i grad Nehet.
Pogledam zvjezdano nebo i pogledam Nehet, te se stanem okretati...(45); Iako u Onu svaki čovjek i svaka
žena nisu znali svakog čovjeka i svaku ženu u Onu, ipak...(85); Nisam mogao El-Hidru kazati idimo odatle
i sve se desilo kao da sam upravo želio da se desi tako kako se desilo...(304). Perisologija u proznom
izrazu najčešće uzrokuje narušavanje ritmičnog takta rečenice.
e) a i ljudi iz pratnje nastojali su da budu samo pratnja
Gle sad čuda: ljudi iz (famozne) pratnje nastojali su da budu samo pratnja.
g) i to su i bili
Sumirajmo: Ljudi iz nečije pratnje nastojali su da budu samo nečija pratnja i bili su samo nečija pratnja.
h) i kada su ušli u Psusenesovu kuću tako su ušli, nisu ušli kao gosti, ili nekako drugačije, nego tako.
- Ko je ušao Ljudi iz pratnje
- Neki su ljudi ušli, ušli, ušli.
- Kako su ušli
- Oni nisu ušli kao gosti, ili nekako drugačije, nego tako.
- Kako!
- Pa, tako!
In summa: Ikonoklastična apstraktna šematika zakržljale uobrazilje i sintaksička nesređenost duha koji
ne umije da se izražava.
Učenički jezik opisa u Vječniku
1. A ja sam pak jeo s takvim tekom kao da do tada nikad u životu ništa okusio nisam i svaki zalogaj bio
mi je sladak da slađi ne može biti. (267)
Estetski neupregnute otrcane fraze jezičke svakodnevice...
2. Bilo je očito da i El-Hidr, na svoj, osoben način, odaje poštovanje starcu, pa je svečano stajao najednom
u kao snijeg bijeloj odori koja mu je sezala do zemlje. Začudo, sada sam starca potpuno i jasno vidio
i u tome me više nije priječilo čak ni to što su mu oči i dalje bile natkrivene uistinu dugim obrvama kakve
nikad ni kod koga nisam vidio.(316)
...bljedunjavi pridjevi bulevarskoliterarnog izričaja i razgovornostilske poredbe (s pleonastičkim sintagmama
23 ) - nemaju moć da ostvare osnovne ciljeve umjetničkog pripovijedanja: očuvanje pažnje i aktiviranje
čitaočevog duha.
23
‘’PLEONAZAM (grč. pleonasmos izobilje), nagomilavanje suvišnih riječi i izraza u govor kad je isto već sadržano u drugoj riječi ili
izrazu, npr. p. je: bijeli snijeg (podvukao H.I.), stari starac, strašljiva kukavica i sl.’’(Stjepan Babić: Jezik (školski leksikon), Privreda,
Zagreb, 1963, str. 80.)
108
(sic!)