Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
U Kulturi i imperijalizmu Edward Said kaže: Moć<br />
da se pripovijeda, ili da se blokira nastanak drukčijih<br />
pripovijesti, veoma je značajan za odnos<br />
kulture i imperijalizma, ona konstruira jednu od<br />
glavnih veza među njima. Što je najvažnije, velike<br />
priče o emancipaciji i prosvjećenju mobilizirale su<br />
narode u kolonijalnom svijetu da se dignu i zbace<br />
imperijalnu potčinjenost; u tom procesu i mnogi<br />
su Evropljani i Amerikanci bili podstaknuti tim<br />
pričama i njihovim protagonistima da se i sami<br />
bore za novu veliku priču o jednakosti i sveopćoj<br />
ljudskoj zajednici. U okvirima date determinacije<br />
pripovijedanja roman Chinuau Achebea Sve<br />
se raspada predstavlja istinski klasik, pripovijest<br />
koja debelo podcrtava svaku riječ Saidovog<br />
iskaza. Pripovijedanje kao medij reprezentacije<br />
jedne kulture, koje samu reprezentiranu kulturu<br />
konektuje na globalnu mrežu govorene raznolikosti,<br />
u Achebeovom romanu konstruira se kao<br />
veza između tradicionalnih plemenskih pripovijesti<br />
i modernih evropskih narativnih struktura.<br />
Dakako, s razlogom, jer upravo u kontekstu velike<br />
priče o emancipaciji i prosvjetiteljstvu antagonizam<br />
tradicionalnih i prosvjetiteljskih priča u verbalno-ideološkoj<br />
ravni artikulira paradokse kako<br />
imperijalnog mehanizma upravljanja, tako i tradicionalnih<br />
kulturnih normi.<br />
Centralna figura pripovijesti je Okonkwo, slavni<br />
hrvač i veliki ratnik Umuofije. Okonkwo je nosilac<br />
narativne strukture; pripovjedna stvarnost<br />
je replika poretka njegovog pounutrenog svijeta<br />
u koji on latentno intervenira i na taj način osigurava<br />
koherentnost cjelovite pripovijesti. Iako<br />
limitiran Okonkwoom kao fokalnom tačkom pripovijesti,<br />
aktuelni autor ekskursivno čitaocu daje<br />
dodatne informacije o pojavama i predmetima<br />
upisanim u semiotičku teksturu plemenske kulture<br />
produbljujući tim postupkom liniju verbalnog<br />
i umjetničkog prikazivanja.<br />
Pripovijest započinje Okonkwoovim hrvačkim<br />
trijumfom kojim selu donosi slavu, a sebi ugled.<br />
Pripovjedač pažljivo odabire situacije u kojima se<br />
narativni tok lako usmjerava prema već postojećim<br />
plemenskim pripovijestima, stoga vremenska<br />
tačka aktuelnog pripovjedača ostaje uvijek<br />
u budućnosti u odnosu na sadašnje vrijeme hronotopa.<br />
Okonkwoov trijumf evocira tradicionalne<br />
pripovijesti kojima se čitaocu daje uvid u plemensku<br />
hijerarhiju ugleda (tituliranje), prenošenje<br />
patrijarhalnog kulta, kult i običaje ratovanja i<br />
značaj pripovijedanja u kulturi Ibo naroda. Pripovijesti<br />
se smjenjuju kroz kataraktnu kompoziciju<br />
narativa, pa je linearni tok vremena u narativnoj<br />
konstrukciji nekonzistentan. Druga situacija<br />
koja u pripovijednom slijedu dolazi kao podsticaj<br />
prethodno postojećim pripovijestima je žrtvovanje<br />
Ikemefune. Ikemefuna je pripadnik plemena<br />
Mbaina, u Umoofiju dolazi kao dio ratne otkupnine<br />
dobivene ultimatumom, a dok pleme odluči o njegovoj<br />
sudbini o njemu se stara Okonkwo. Tehnika<br />
narativa jednaka je narativnoj logici dokumentarnog<br />
filma, pa se kroz tradicionalne pripovijesti<br />
čitaoca postepeno upoznaje sa plemenskom kulturom<br />
i običajima. Niz pripovijesti koje prethode<br />
Ikemefuninom žrtvovanju i istodobno pojašnjavaju<br />
situacije u kojima se zatiče Okonkwo u mreži<br />
odnosa sa drugim likovima, čitaoca informiraju o<br />
vladajućoj i religijskoj strukturi plemena, plemenskim<br />
vjerovanjima, načinu mjerenja vremena<br />
(vrijeme se mjeri tržišnim tjednima, tržišni tjedan<br />
sastavljen je od četiri dana od kojih je posljednji<br />
dan velike trgovine), načinu privređivanja i značaju<br />
biljnih kultura (najcjenjenija biljka je yam, biljne<br />
kulture prema uzgoju se dijele na muške i ženske),<br />
plemenskim obredima, ceremonijalima i zakonima,<br />
procesu suđenja (vrhovni plemenski sud je<br />
sud duhova egwugwu utjelovljenih u plemenske<br />
maske), strukturi porodice (endogamna poligamna<br />
porodica), bolestima i metodama liječenja,<br />
rađanju i obredima rađanja (blizanci se bacaju u<br />
Zlu Šumu; Ogbanja dijete je Zlo dijete koje ne želi<br />
živjeti, a nakon smrti se vraća u majčinu utrobu<br />
kako bi se ponovo rodilo), ceremonijama svadbe,<br />
ceremonijama žrtvovanja, ceremonijalom sahrane,<br />
i plemenskim pričama kojima se objašnjavaju<br />
procesi svijeta-života (dijele se na muške i ženske).<br />
Svaka od tih prethodno postojećih pripovijesti<br />
dodatno se usložnjava interpelacijom likova u<br />
nekom narativnom sada. Krenuvši od premisa o<br />
čovjeku koji govori u romanu kao stvarnom društvenom<br />
čovjeku, historijski konkretnom i određenom,<br />
a njegovoj riječi kao društvenom jeziku, te<br />
o čovjeku koji govori u romanu kao o ideologu u<br />
izvjesnom stepenu, a njegovoj riječi kao o ideologemi,<br />
dolazi se do zaključka o mreži odnosa među<br />
likovima interpeliranim u prethodno postojeće<br />
pripovijesti kao o slici istinske govorne raznolikosti.<br />
Dok Okonkwo gorljivo vjeruje u plemensku<br />
ideologiju/teologiju (što uostalom i održava<br />
cjelovitost pripovijesti kao njegova pounutrenog<br />
svijeta) njegov prijatelj Obierike kritički se odnosi<br />
prema doktrinarnim paradoksima (npr. slučaj<br />
odbacivanja blizanaca), starac Ogbuefi Ezeudu<br />
intervenira u red običaja i moli Okonkwoa da<br />
ne učestvuje u obredu žrtvovanja Ikemefune<br />
(Okonkwo ga ne posluša i lično ubije Ikemefunu),<br />
Okonkwoova druga žena Ekwefi nerijetko prelazi<br />
barijere ženskog govora (zbog toga često biva<br />
kažnjavana, a prilikom polaska u lov Okonkwo ju<br />
zamalo ubije hicem iz puške), etc.<br />
10<br />
(<strong>sic</strong>!)
Change language