GodiÅ¡nji izvjeÅ¡taj 2006 - ProCredit

Godišnji izvještaj 2006

G o d i š n j i i z v j e š t a j 2 0 0 6 

Ključni pokazatelji 

EUR ’000 2006 2005 Change 

Bilans stanja 

Ukupna aktiva 150.773 102.478 47% 

Bruto kreditni portfolio 117.409 80.197 46% 

Portfolio poslovnih kredita 77.237 53.595 44% 

EUR < 10 000 32.720 23.493 39% 

EUR > 10.000 < 50.000 21.469 16.790 28% 

EUR > 50.000 < 150.000 15.068 9.384 61% 

EUR > 150.000 7.980 3.928 103% 

Portfolio poljoprivrednih kredita 29.161 17.558 66% 

Portfolio stambenih kredita 3.352 4.855 -31% 

Ostalo 7.659 4.189 83% 

Rezervisanja za kreditne gubitke 2.577 2.118 22% 

Neto kreditni portfolio 114.832 78.079 47% 

Obaveze prema klijentima 90.419 46.655 94% 

Obaveze prema bankama i drugim finansijskim institucijama 41.949 38.900 8% 

Dionički kapital 12.832 11.726 9% 

Bilans uspjeha 

Prihod iz poslovanja 13.588 10.434 30% 

Rashodi iz poslovanja 12.345 9.194 34% 

Dobit iz poslovanja prije oporezivanja 1.243 1.240 0% 

Neto dobit 1.105 1.115 -1% 

Ključni parametri 

Koeficijent troškovi/prihodi 85.8% 81.6% 

Povrat na kapital 9.4% 10.5% 

Koeficijent adekvatnosti kapitala 14.5% 20.2% 

Statistike o poslovanju 

Broj aktivnih kredita 42.459 29.371 45% 

Broj kredita isplaćenih u toku godine 37.200 25.683 45% 

Broj poslovnih i poljoprivrednih aktivnih kredita 38.656 24.936 55% 

Broj računa deponenata 60.620 37.915 60% 

Broj zaposlenih 595 430 38% 

Broj filijala i ekspozitura 26 15 73%

S a d r ž a j 

 

Izjava o misiji 4 

Pismo Nadzornog odbora 5 

Banka i njeni dioničari 6 

ProCredit Grupacija – banke iz susjedstva za obične ljude 8 

ProCredit u Istočnoj Evropi 11 

Godišnji pregled 14 

Pregled poslovanja 17 

Upravljanje rizikom 24 

Mreža filijala 26 

Organizacija, osoblje i profesionalno usavršavanje osoblja 28 

Posebne aktivnosti 29 

Poslovna etika i ekološki standardi 31 

Naši klijenti 32 

Finansijski izvještaji 36 

Kontakt adrese 55

I z j a v a o m i s i j i 

Izjava o misiji 

ProCredit Bank u Bosni i Hercegovini je razvojno orjentisana banka koja pruža potpuni spektar 

usluga. Klijentima nudimo kvalitetnu uslugu i širok dijapazon bankarskih proizvoda. 

U našem kreditnom poslovanju fokusiramo se na kreditiranje malih i srednjih preduzeća, 

pošto smo uvjereni da svojim poslovanjem stvaraju najveći broj novih radnih mjesta i 

značajno doprinose ekonomijama u kojima posluju. 

Za razliku od drugih banaka, naša banka ne promoviše potrošačke kredite. Umjesto toga 

orjentišemo se na odgovorno bankarstvo razvijanjem kulture štednje i dugotrajnog partnerstva 

sa našim klijentima. 

Naši dioničari očekuju održiv povrat na investiciju, ali nisu isključivo zainteresovani za 

maksimiziranje kratkoročnog profita. Mi intenzivno ulažemo u obuku našeg osoblja kako 

bi stvorili prijatnu i efikasnu radnu sredinu i omogućili prijateljske i što je moguće stručnije 

usluge za naše klijente.

P i s m o N a d z o r n o g o d b o r a 

 

Pismo Nadzornog odbora 

Godina 2006. je bila dobra godina za ProCredit Bank u Bosni i Hercegovini (BiH). Bila je to godina povećanog 

rasta i razvoja na svim nivoima aktivnosti banke. Učinak banke pokazao je da njena jedinstvena strategija 

orjentisana na to da bude «banka iz susjedstva» za mala i srednja preduzeća privlači sve veći broj ljudi. To 

potvrđuje da je naša definicija pružanja usluga klijentima uspješna na jednom konkurentnom tržištu kao što 

je Bosna i Hercegovina. 

Makroekonomski kontekst i poslovno okruženje u kojem ProCredit Bank posluje ostali su stabilni pri čemu 

Currency Board, koji i dalje postoji, čvrsto veže bih. konvertibilnu marku za euro. Politička stabilnost se mogla 

vidjeti na mirnim, demokratskim izborima održanim u oktobru. Još jednu izuzetno značajnu prekretnicu 

predstavljala je najava Ureda visokog predstavnika, koji je osnovan Dejtonskim mirovnim sporazumom 1995. 

godine, da bi ovaj ured mogao prestati sa radom u junu 2008. godine. 

Krajem 2006. godine, u BiH je poslovalo 26 privatnih komercijalnih banaka. Došlo je do velikih promjena 

u vlasničkoj strukturi nekoliko banaka. Donesen je Zakon o mikro-kreditnim finansijskim institucijama koji 

obavezuje postojeće mikro-kreditne organizacije (MKO) da promijene svoj status i posluju ili kao profitne organizacije 

ili kao fondacije. Ovim novim propisima MKO-ima je nametnut čvrst nadzor. Ovo predstavlja dobar 

pomak pošto se ovaj Zakon bavi jednim od najslabijih dijelova bih finansijskog sektora. 

Na ovom tržištu, za koje se često smatra da ima previše banaka, ProCredit Bank je napredovala i postala 12. 

banka po veličini sredstava sa ukupnim aktivnim portfoliom u iznosu od 117 miliona EUR. Naš kreditni portfolio 

povećan je za 46%, u odnosu na porast od 27% ukupnog kreditiranja od strane banaka. 

Banka je učvrstila svoj položaj kao prvi izbor malih poduzetnika i poljoprivrednih preduzeća. 

Kreditni portfolio u ova dva poslovna segmenta porastao je za više od 20 miliona EUR, rezultirajući iznosom 

od 61 milion EUR na kraju godine. Odlične usluge klijentima i čvrst stav prema kojem su mali poduzetnici 

glavni pokretači ekonomskog razvoja zasigurno su predstavljali ključ uspjeha. Pored toga, ProCredit Bank je 

stvorila jaku reputaciju stabilne finansijske institucije od povjerenja koja nudi otvorene, razumljive i transparentne 

načine štednje. Ukupni depoziti banke porasli su za 94%, na 90 miliona, od čega su više od 40 miliona 

EUR depoziti fizičkih lica. Poređenja radi, na kraju 2005. godine ukupan iznos depozita fizičkih lica bio je 21 

milion EUR. 

Banka je takođe postala svjesna značaja povećanja svog regionalnog prisustva da bi bila bliže svojim klijentima, 

naročito u udaljenim gradovima i ruralnim područjima. Iz tog razloga otvoreno je devet novih filijala, a 

nekoliko postojećih je renovirano. Istovremeno broj osoblja povećan je na skoro 600 zaposlenih. Ovaj razvoj 

prati stalno institucionalno jačanje sa naglaskom na komunikaciji, stvaranju organizacije i definisanju procesa 

koji unapređuju efikasnost, usluživanje klijenata i upravljanje rizikom. 

Dioničari banke su posvećeni ciljevima poslovanja i vrijednostima banke i podržavaju dalje ulaganje u mrežu 

filijala i obuku osoblja. ProCredit Holding je svoju posvećenost pokazao skorim povećanjem kapitala od 10 

miliona KM (5.1 milion EUR), i tako učvrstio svoju poziciju kao većinski dioničar i poziciju banke u okviru Pro- 

Credit Grupacije. 

Ponosni smo na ove izuzetne rezultate ProCredit Bank u Bosni i Hercegovini. Takođe smo uvjereni da će se 

sličan napredak nastaviti i u narednim godinama. Posebnu zahvalnost želimo izraziti osoblju i Upravi banke 

koji su opravdali povjerenje koje im je ukazano. 

Claus-Peter Zeitinger 

predsjednik 

Članovi Nadzornog odbora 

na dan 

31.12.2006. godine: 

Claus-Peter Zeitinger 

Helen Alexander 

Frieder Woehrmann 

Klaus Glaubitt 

Nicolas Baron Adamovich 

Menadžment banke na dan 

31.12.2006. godine: 

Peter Moelders 

Maja Hrnjić 

Sabina Mujanović 

Edin Hrnjica 

Vedran Hadžiahmetović 

Senad Redžić


Banka i njeni dioničari 

ProCredit Bank u Bosni i Hercegovini je prva Pro- 

Credit banka koja je otvorena u Srednjoj i Istočnoj 

Evropi. Od samog početka poslovanja 1997. godine, 

banka se dosljedno koncentriše na pružanje usluga 

malim i srednjim preduzećima i podržavanje kulture 

štednje. Grupa posvećenih dioničara na čelu sa 

ProCredit Holding-om podržava banku u njenom 

poštenom i transparentnom pristupu bankarskom 

poslovanju za preduzeća i sve obične ljude u Bosni 

i Hercegovini. 

Dioničar 

(na dan 31.12.2006. godine) 

ProCredit Holding 

Commerzbank 

KfW 

Sektor 

Ulaganje 

Bankarstvo 

Bankarstvo 

Sjedište 

Njemačka 

Njemačka 

Njemačka 

Udio 

79,8% 

12,5% 

7,7% 

Uplaćeni kapital 

(u milionima EUR) 

6,4 

1,0 

0,6 

Ukupni kapital 

100% 

8,0 

ProCredit Holding AG je 

matična firma globalne Grupacije 

ProCredit banaka lociranih u zemljama u 

tranziciji i razvoju na tri kontinenta. Firma je osnovana 

kao Internationale Micro Investitionen AG 

(IMI)1998. godine. Cilj ProCredit Grupacije jeste da 

budu drugačiji pružajući bankarske usluge ljudima 

kojima druge banke uopšte ne pružaju usluge 

(najčešće zbog troškova ili rizika) ili im pružaju 

usluge na neadekvatan način. Holding, firma koja 

blisko sarađuje sa Internationale Projekt Consult 

GmbH (IPC), predvodi razvoj ProCredit institucija 

obezbjeđujući im podršku u svim ključnim oblastima 

bankarskog poslovanja i ljudskim resursima. 

Firma trenutno ima kapital u iznosu od više od 200 

miliona EUR. Dioničari preduzeća predstavljaju 

kombinaciju privatnih i javnih investitora. 

Commerzbank AG je osnovana 

1870. godine, a nakon preuzimanja Eurohypo 

AG, u novembru 2005. godine, predstavlja 

drugu po veličini banku u Njemačkoj, i jednu od 

vodećih komercijalnih banaka u Evropi. Uz jaku 

međunarodnu mrežu koja ima sjedišta i dioničare u 

više od 40 zemalja, Commerzbank predstavlja univerzalnu 

banku koja obezbjeđuje bankarske usluge 

za stanovništvo, sektor privrede i javni sektor. 

Commerzbank takođe nudi finansijske proizvode i 

usluge preko mnogih poslovnica, kao što su Internet 

bankarstvo, poslovi lizinga, upravljanje aktivom 

i ulaganje u nekretnine. 

KfW Entwicklungsbank (KfW Razvojna 

banka): U ime njemačke federalne 

Vlade KfW Entwicklungsbank finansira ulaganje i 

pruža savjetodavne usluge zemljama u razvoju i tranziciji. 

Cilj banke je da izgradi i unaprijedi društvenu 

i ekonomsku strukturu zemalja u kojima posluje, te 

da unaprijedi stabilne finansijske sektore uz zaštitu 

resursa i obezbjeđenje zdravog okoliša. KfW Entwicklungsbank 

je vodeća u oblasti mikro-finansiranja 

i uključena je u finansijske institucije širom 

svijeta koje su orjentisane na ciljne grupe. Banka je 

dio KfW Bankengruppe (KfW bankarska grupa), čiji 

ukupni bilans iznosi 362 milijarde EUR (zaključno 

sa septembrom 2006. godine). KfW Bankengruppe 

je jedna od deset najvećih banaka u Njemačkoj sa 

AAA rejtingom.

T h e B a n k B a n kd a i ti s nSj eh na i rde ih o nl idč ea rsi


ProCredit Grupacija – Banke iz susjedstva za obične ljude 

ProCredit Grupacija se sastoji od 19 banka orjentisanih 

na ciljne grupe koje posluju u isto toliko zemalja. 

Mi smo orjentisani na zemlje u razvoju i privrede u 

tranziciji u tri regije: Istočna Evropa, Južna Amerika 

i Afrika. Grupa ima 470 filijala u kojima radi 12.600 

uposlenika. Trenutno, ProCredit banke isplaćuju više 

od 60.000 kredita što iznosi više od 185 miliona EUR 

svakog mjeseca. Do kraja 2006. godine, broj aktivnih 

kredita porastao je na više od 740.000 (što iznosi 2,1 

milijardu EUR). Prosječni aktivni kreditni iznos je 

2.850 EUR, a kvalitet kreditnog portfolija je i dalje 

odličan sa iznosom kredita u kašnjenju (>30 dana) na 

ukupni kreditni portfolio od samo 1,2%. U 2006. godini, 

depozitna osnova Grupacije se povećala sa 1,3 

milijarde EUR na 1,8 milijardi, uz skoro milion novih 

otvorenih računa. 

Na čelu ProCredit Grupacije je ProCredit Holding 

AG, sa sjedištem u Frankfurtu, kojeg je 1998. godine 

osnovala konsultantska firma IPC. Osoblje ProCredit 

Holding-a i IPC-a pružaju centralizovanu podršku, 

nadzor i rukovođenje svim ProCredit bankama. 

ProCredit Holding je privatno-javno preduzeće, 

koje ima međunarodne dioničare među kojima su 

KfW , IFC, FMO, i DOEN fondacija. U 2006. godini, 

grupi dioničara pridružila su se i dva nova privatna 

dioničara sa sjedištem u SAD-u, TIAA-CREF i 

Omidyar-Tufts fond za mikro-finansiranje. 

Ali šta ove činjenice i brojke znače i šta ovi dioničari 

pokušavaju da postignu ProCredit stvara globalnu 

grupu banaka iz susjedstva. Ali šta je banka iz susjedstva 

Gdje god se nalazimo, pokušavamo da budemo 

pristupačna, povjerenja vrijedna, društveno odgovorna 

banka za lokalna mala preduzeća i obične ljude 

koji žive i rade u tom području. U svom kreditnom 

poslovanju koncentrišemo se na mala i srednja 

preduzeća. Istovremeno, ProCredit pruža bankarske 

usluge «običnim ljudima» fokusirajući se na 

porodice sa niskim primanjima. Na taj način želimo 

biti dugoročni bankarski partner ciljnih grupa koje 

većina konvencionalnih komercijalnih banaka zapostavlja. 

Pružajući društveno odgovorne proizvode 

želimo dati svoj doprinos ekonomskom razvoju zemalja 

u kojima radimo. 

U zemljama u razvoju i privredama u tranziciji u kojima 

ProCredit Grupacija posluje, konvencionalne 

komercijalne banke imaju tendenciju da zanemaruju 

mala preduzeća zato što se smatra da oni imaju 

neadekvatne računovodstvene metode i nedovoljne 

kolaterale i povezana su sa visokim administrativnim 

troškovima. Međutim, ova preduzeća predstavljaju 

glavne pokretače ekonomskog rasta i stvaranja 

radnih mjesta. Tokom godina, ProCredit Grupacija 

i IPC, koje su razvile metodologiju kreditiranja koju 

koristi ProCredit Grupacija, ostvarile su duboko razumijevanje 

problema sa kojima se suočavaju mala 

preduzeća kao i mogućnosti koje su im dostupne i 

stvorile kreditnu tehnologiju koja odražava realnost 

njihovog poslovnog okruženja. Zahvaljujući ovoj 

kreditnoj tehnologiji, koja predstavlja kombinaciju 

pažljive analize svih kreditnih rizika i visokog stepena 

standardizacije i efikasnosti, ProCredit institucije 

su u mogućnosti da imaju veliki broj malih dužnika. 

Za razliku od ProCredit-a, ostale komercijalne banke 

u svom kreditnom poslovanju prioritet daju finansiranju 

privrede i potrošačkom kreditiranju, a naročito 

ovom drugom. Davanje potrošačkih kredita je 

privlačno zbog toga što to obično ne zahtijeva 

stručno osoblje ili puno finansijskih analiza klijenta, 

omogućavajući bankama skoncentrisanim na tržišni 

udio da brzo rastu. Međutim, trka za tržišnim udjelom 

može dovesti do neodgovornog kreditiranja i 

prezaduženosti klijenta. ProCredit nikada ne zaboravlja 

da je kredit istovremeno i dug. Veliki naglasak 

stavljamo na pažljivu procjenu maksimalnog iznosa 

duga koji zajmoprimac može platiti i na izgradnju 

dugoročnih odnosa. Na taj način, ProCredit 

karakteriše odgovoran, dugoročan stav prema razvoju 

poslovanja i odnosima sa klijentima. 

Pored toga, ProCredit institucije se trude da razviju 

kulturu štednje. Naš cilj je zadobiti povjerenje 

javnosti u banke postavljanjem novih standarda u 

poslovanju sa klijentima, transprentnost i poslovnu 

etiku. Depozitni instrumenti ProCredit-a odgovaraju 

širokom spektru klijenata, naročito grupama sa niskim 

primanjima. Mi nudimo jednostavne proizvode 

štednje bez minimalnog depozita. Osamdeset procenata 

svih depozitnih računa ima stanje manje od 

100 EUR. Ovo ilustruje ciljnu grupu na koju smo mi 

orjentisani i naglašava izazov pružanja usluga ovoj 

ciljnoj grupi malih štediša koji predstavljaju samo 

1% našeg ukupnog iznosa depozita. U duhu banke 

iz susjedstva, ProCredit banke veliki značaj pridaju 

proizvodima dječije štednje i kampanjama edukacije, 

kao i sponzorisanju događaja u lokalnoj zajednici.

P r o C r e d i t G r u p a c i j a – B a n k e i z s u s j e d s t v a z a o b i č n e l j u d e 

 

Pored depozitnih instrumenata, klijentima nudimo 

kompletnu ponudu standardnih bankarskih usluga. 

Cilj dioničara Grupacije jeste postizanje ravnoteže 

između njihovih glavnih razvojnih ciljeva: doći do 

što je više moguće malih preduzeća i malih štediša i 

postići komercijalni uspjeh. Očekuje se da će u 2006. 

godini povrat na ulog Grupacije kao cjeline, izražen 

u stabilnoj valuti, nakon odbijanja poreza na dobit, 

dostići 13%. Ovaj stepen profitabilnosti je neophodan 

da podrži naš brz rast, osigura našu dugoročnu 

održivost i obezbijedi razuman povrat našim 

dioničarima. 

Koncept banke iz susjedstva nije ograničen na naše 

ciljne klijente i način na koji dolazimo do njih. On se 

takođe odnosi i na naše osoblje: kako radimo jedni 

sa drugima i kako radimo sa našim klijentima. Pristup 

banke iz susjedstva zahtijeva visok stepen decentralizovanog 

donošenja odluka i stoga rasuđivanje i 

kreativnost svih uposlenika, naročito naših direktora 

filijala. Naše poslovne vrijednosti ugrađuju principe 

kao što su iskrena komunikacija,transparentnost i 

profesionalizam u naše svakodnevno poslovanje. 

Ključ našeg uspjeha zato predstavlja odabir i obuka 

pravog osoblja. Mi njegujemo poslovnu kulturu koja 

koristi kreativnost i poduzetnički duh našeg osoblja 

pri tom njegujući snažan osjećaj lične i društvene 

odgovornosti. Ovo podrazumijeva ne samo intenzivnu 

obuku u tehničkom i menadžerskom smislu, 

već takođe i stalnu razmjenu osoblja između članica 

institucija da bi se u potpunosti iskoristile prilike za 

usavršavanje osoblja koje pruža članstvo u jednoj 

istinski internacionalnoj grupi. 

Glavni stub našeg pristupa obuci predstavlja Pro- 

Credit akademija u Njemačkoj koja svom lokalnom 

osoblju sa velikim potencijalom pruža trogodišnji 

program obuke za «ProCredit bankara». Program 

obuhvata intenzivnu tehničku obuku, a pored toga 

učesnike izlaže jednoj izrazito multikulturalnoj sredini 

u kojoj se uči, te predmetima kao što su antropologija 

i društvene nauke. Ovaj program pruža 

našim budućim rukovodiocima mogućnost da 

razviju svoje poglede na svijet, kao i svoje komunikacijske 

sposobnosti i sposobnosti upravljanja osobljem. 

Kontinuirani uspjeh ProCredit-a zasnovan je 

na timu samopouzdanih ljudi kojima je zajedničko 

lična posvećenost ciljnoj grupi i susjedskom načinu 

poslovanja. 

Međunarodna grupa 

ProCredit institucija; 

takođe vidi 

www.procredit-holding.com 

ProCredit 

Meksiko 

(u planu) 

Banco ProCredit 

Honduras 

(u planu) 


El Salvador 


Nikaragva 


Kolumbija 

(u planu) 


Ekvador 

Banco Los Andes 

ProCredit Bolivija 

ProCredit Bank Srbija 

ProCredit Bank 

Bosna i Hercegovina 

ProCredit Bank Kosovo 

ProCredit Bank Albanija 

ProCredit Bank Makedonija 


Siera Leone 


Gana 

ProCredit Bank Demokratska 

Republika Kongo 

NovoBanco Angola 

NovoBanco Mozambik 

ProCredit Bank Ukrajina 

ProCredit Moldavija 

ProCredit Bank Rumunija 

ProCredit Bank Kirgistan 

(u planu) 

ProCredit Bank Gruzija 

ProCredit Bank Armenija 

(u planu) 

ProCredit Bank Bugarska

10 

G o d i š n j i i z v j e š t a j 2 0 0 6

P r o C r e d i t u I s t o č n o j E v r o p i 11 

ProCredit u Istočnoj Evropi 

ProCredit posluje u 10 zemalja Istočne Evrope. Sa 

više od 430.000 aktivnih kredita, predstavlja vodeću 

instituciju u pružanju bankarskih usluga malim i 

srednjim preduzećima u regiji. Kreditiranje finansijskog 

sektora i privatnog sektora se naglo širi u 

Istočnoj Evropi, često kroz velika ulaganja u vidu 

stranog kapitala i aktivnosti jakih zapadnih banaka. 

U tom kontekstu ponekad nas pitaju: može li Pro- 

Credit zaista tvrditi da je drugačija i da se razlikuje u 

regiji Naš odgovor je odlučno «da». Mi se ističemo 

kao banke predane kreditiranju malih preduzeća na 

duži vremenski period, stvaranju odgovorne kulture 

štednje prije nego obezbjeđenju potrošačkih 

kredita, kao i postavljanju novih standarda transparentnosti 

i usluživanja naših klijenata. 

U cijeloj regiji, fokus većine banaka, uključujući 

zapadne banke, još uvijek je na finansiranju velikih 

preduzeća i potrošačkom kreditiranju. One 

zanemaruju kreditiranje malih poduzetnika i malih 

porodičnih poslovanja.. Pa ipak, ta preduzeća predstavljaju 

pokretačku snagu ekonomskog razvoja 

i stvaranja radnih mjesta u cijeloj Istočnoj Evropi 

od kolapsa sovjetskog uticaja i velikih preduzeća u 

državnom vlasništvu. Za većinu banaka, jednostavno 

je lakše zaraditi novac putem potrošačkog 

kreditiranja i velikih kredita klijentima koji posluju 

sa velikim preduzećima, pošto kreditiranje malih 

preduzeća zahtijeva decentralizovano odlučivanje i 

visoko stručno osoblje koje može brzo i pouzdano 

procijeniti rizik i održati dugoročne odnose sa klijentima. 

Značaj koji ProCredit ima u privredama u 

tranziciji ne treba predstavljati iznenađenje: čak i 

na dobro razvijenim zapadnim tržištima samo mali 

broj banaka je predan dugoročnoj podršci malim 

klijentima. 

zaboravljamo da je kredit istovremeno i dug. Na taj 

način, ProCredit karakteriše odgovoran, dugoročan 

stav prema razvoju poslovanja. 

U cijeloj regiji obezbjeđujemo poljoprivredne 

kredite, podržavajući tako sektor koji su ostale banke 

naročito zanemarile i sektor koji je od vitalnog 

značaja za zapošljavanje i društvenu koheziju van 

glavnih urbanih područja. Takođe obezbjeđujemo 

kredite za renoviranje stambenih jedinica da bismo 

pomogli porodicama sa niskim primanjima da renoviraju 

svoje domove i poboljšaju uštedu energije. 

ProCredit banke svojim poslovnim klijentima nude 

ne samo kredite već i druge usluge, uključujući 

kartice i brze i povoljne transfere novca («Pro Pay») 

pružajući tako istinski cjelovitu uslugu poduzetnicima 

koji posluju u cijeloj regiji. 

U vrijeme brze ekspanzije potrošačkog kreditiranja, 

naš prioritet je stvaranje kulture «štednje», a ne 

samo «potrošačke» kulture – pošto štednja predstavlja 

važno osiguranje od nepredvidivosti života. 

Kroz promotivne manifestacije i direktnu ličnu komunikaciju 

podstičemo ljude – naročito one koji još 

uvijek nisu korisnici bankarskih usluga – da postanu 

klijenti banke i da i da redovno štede određeni dio 

svoje zarade. Ovaj pristup je kombinovan sa ponudom 

jednostavnih i pouzdanih bankarskih proizvoda, 

naročito štednih i depozitnih računa. 

Takođe nije iznenađujuće što potrošačko kreditiranje, 

koje tako agresivno forsiraju ostale banke u 

Istočnoj Evropi, nije posao u kojem ProCredit aktivno 

učestvuje. Mi vjerujemo da potrošačko kreditiranje 

podstiče uvoz na uštrb domaće proizvodnje. 

Ukoliko se na tome neodgovorno insistira u kontekstu 

trke za tržišnim udjelom – uz vrlo malo analize 

otplatnog kapaciteta klijenta – to brzo dovodi do 

prezaduženosti. To stvara probleme pojedincima i 

porodicama, i može ugroziti stabilnost finansijskog 

sektora. Sve veća porast stope izostanka naplate 

govori u prilog ovog stava. Naš pristup je da dajemo 

kredite prvenstveno preduzećima i uz pažljivu, efikasnu 

analizu otplatnog kapaciteta klijenta. Naš 

cilj je da izgradimo dugoročne odnose i nikada ne

12 


Bjelorusija 

Rusija 

Poljska 

Njemačka 

Češka Republika 

Slovačka 

Ukrajina 

ncuska 

Švajcarska 

Austrija 

Slovenija 

Mađarska 

Rumunija 

Moldavija 

Kazakhstan 

Italija 

Hrvatska 

Bosna 

i Hercegovina 

Srbija 

Crna Gora 

Kosovo 

Bugarska 

Makedonija 

Albanija 

Gruzija 

Armenija 

Azerbejdžan 

(u planu) 

Uzbekistan 

Kirgistan 

(u planu) 

Turska 

Turkmenistan 

Tadžikistan 

Grčka 

Sirija 

Kašmir 

Tunis 

Irak 

Iran 

Afganistan 

Izrael 

Jordan 

Kuvajt 

Pakistan 

Indija 

Libija 

Egipt 

Saudijska Arabija 

Primjenom naše misije po kojoj želimo biti dostupni 

klijentima gdje god da se nalaze, ProCredit Grupacija 

obezbjeđuje cjelokupno pokriće regije sa svojom 

341 filijalom i više od 8.600 zaposlenih. Naši 

klijenti sada mogu putovati od Tirane u Albaniji do 

Kijeva u Ukrajini i cijelim putem uživati u ljubaznim 

uslugama i gostoprimljivim filijalama. Mi posebno 

insistiramo na transparentnosti u svim ProCredit 

bankama. Provodimo informativne kampanje da 

bismo bili sigurni da naši klijenti razumiju uslove 

naših proizvoda kao i proizvoda naših konkurenata, 

pošto smatramo da tržišta koja agresivno rastu 

stvaraju dosta prostora za dezinformisanje klijenata 

o uslovima bankarskih usluga. 

u više zemalja i regionalne radionice predstavljaju 

značajan dio našeg pristupa. U izuzetno konkurentnom 

bankarskom sektoru Istočne Evrope, dobro 

obučeno, visoko motivisano osoblje ProCredit-a, 

koje je izgradilo jake, dugoročne odnose sa klijentima, 

je izuzetno traženo od strane konkurentnih 

banaka. Međutim, radno okruženje u Pro- 

Credit-u, sredstva koja ulažemo u naše osoblje i 

međunarodne mogućnosti koje imaju, pokazuju da 

smo bili vrlo uspješni u zadržavanju naših najboljih 

ljudi, osiguravajući čvrstu osnovu za naš dalji razvoj 

u regiji. 

Naše osoblje predstavlja ključni element u nastojanju 

banke da bude stabilan, i u svom pristupu 

jednostavan partner klijentima u cijeloj regiji. 

Grupacija je izuzetno predana obuci osoblja, profesionalnom 

razvoju i otvorenoj i iskrenoj kulturi 

komunikacije. Razmjena osoblja, programi obuke

P r o C r e d i t u I s t o č n o j E v r o p i 13 

Naziv 

Osnovni podaci 

Kontakt 


Albanija 

Osnovana u martu 1999. godine 

22 filijale 

28.581 kredita / 94,2 milionaEUR u kreditima 

143.679 depozitnih računa / 191,9 miliona EUR 

577 uposlenika 

Rruga Sami Frasheri 

Tirana 

Tel./Fax: +355 4 271 272 / 276 

info@procreditbank.com.al 

www.procreditbank.com.al 



Osnovana u oktobru 1997. godine 

26 filijala 

42.459 kredita / 117,4 miliona EUR u kreditima 



Emerika Bluma 8 

71000 Sarajevo 

Tel./Fax: +387 33 250 950 / 250 971 

info@procreditbank.ba 

www.procreditbank.ba 


Bugarska 

Osnovana u oktobru 2001. godine 

60 filijala 

49.728 kredita / 309,8 EUR u kreditima 


1.074 uposlenika 

131, Hristo Botev Blvd. 

Sofia 

Tel./Fax: +359 2 921 71 00 / 71 10 

contact@procreditbank.bg 

www.procreditbank.bg 


Gruzija 

Osnovana u maju 1999. godine 

32 filijale 

58.967 kredita / 141,1 milion EUR u kreditima 



D. Agmashenebeli Ave 154 

Tbilisi 

Tel./Fax: +995 32-20 2222 / 0580 

info@procreditbank.ge 

www.procreditbank.ge 


Kosovo 

Osnovana u januaru 2000. godine 

30 filijala 




Str. Skenderbeu 

10 000 Prishtina/ Kosovo UNMIK 

Tel./Fax: +381 38-240 248 / 248777 

info@procreditbank-kos.com 

www.procreditbank-kos.com 


Makedonija 

Osnovana u julu 2003. godine 

24 filijale 




Jane Sandanski 109a 

1000 Skopje 

Tel./Fax: +389 2 321 99 00 / 01 

info@procreditbank.com.mk 

www.procreditbank.com.mk 


Moldavija 

Osnovana u decembru 1999. godine 

21 filijala 



Stefan cel Mare si Sfant, 65 

Off. 900, 902, 904; Chisinau 

Tel./Fax: +373 22 270707/ 3488 

office@procredit.md 

www.procredit.md 


Rumunija 

Osnovana u junu 2002. godine 

29 filijala 


87.986 depozitnih računa /116,9 miliona EUR 


Calea Buzesti, no. 62-64, Sector 1 

011017 Bucharest 

Tel./Fax: +40 21 2016000 / 2016002 

headoffice@procreditbank.ro 

www.procreditbank.ro 


Srbija 

Osnovana u aprilu 2001. godine 

52 filijale 




Bulevar despota Stefana 68c 

Belgrade 

Tel./Fax: +381 11 20 77 906/ 905 

info@procreditbank.co.yu 

www.procreditbank.co.yu 


Ukrajina 

Osnovana u januaru 2001. godine 

52 filijale 


81.985 depozitni računi / 118,2 miliona EUR 


107-A Pobedy Ave. 

Kyiv 03115 

Tel./Fax: +380 44 590 10 41 / 01 

info@procreditbank.com.ua 

www.procreditbank.com.ua

14 


Godišnji pregled 

Januar 

• Odobrenje članstva u Visa-i i dozvola za 

korištenje logotipa, što je omogućilo banci da 

svojim klijentima izdaje Visa kartice. 

• Početak kurseva «trening za trenere», koji su 

povećali efikasnost programa usavršavanja 

našeg osoblja. 

Februar 

• Uvođenje ProCash-a, nove usluge koja 

omogućuje fizičkim licima da vrše plaćanje 

gotovinom putem ProCredit banaka u regiji. 

Mart 

• Depoziti klijenata dostižu 50 miliona EUR. 

• Fitch Ratings povećava dugoročni 

međunarodni rejting banke sa B na B+ za 

stranu valutu i sa B+ na BB- za lokalnu valutu, 

što je najbolji bankarski rejting u BiH. 

April 

• Nove ekspoziture otvorene u Ilidži, Sokocu i 

Banjoj Luci. 

Maj 

• Uvedeno novo radno mjesto, «službenik plat 

nog prometa», koji će omogućiti brže pružanje 

usluga obrade platnih naloga i izdavati izvode 

sa računa. Službenici platnog prometa će 

omogućiti postojećim savjetnicima za klijente 

da posvete još više vremena našim klijentima. 

• Uspostavljeni rukovodni timovi za filijale da bi 

se poboljšala redovna komunikacija između direktora 

filijala i supervizora i podržao razvoj rukovodnih 

kapaciteta. 

Juni 


• U Travniku otvorena još jedna ekspozitura. 

• Pokretanje marketinške kampanje u kojoj se 

prikazuju klijenti banke koji govore o uticaju 

kredita i štednih proizvoda ProCredit Bank na 

njihova preduzeća i budućnost. Klijenti 

podstiču druge da izaberu ProCredit 

Bank govoreći, «Ja imam svoju banku. Imajte i 

vi svoju banku! ProCredit Bank.

G o d i š n j i p r e g l e d 15 

Juli 

• Banka dobija svog 500-tog. uposlenika. 

• Uvođenje direktne promocije na nivou filijala, 

predstavljanje naših usluga direktno i proaktivno 

u našim filijalama i van njih. 

Avgust 

• Naš 50.000-ti klijent otvara račun. 

• Izdata 10.000-ta ProCredit Bank kartica. 


• Nove ekspoziture otvorene na Otoci (4. poslov 

na jedinica u Sarajevu) i u Gradačcu. 

Septembar 

• Počelo izdavanje Visa kartica. 

• Nove ekspoziture otvorene u Zavidovićima i 

Trebinju. 

• Uposlenici proslavili 9. godišnjicu banke u 

Međugorju. 

• ProCredit Bank potpisuje ugovor za izgradnju 

prvog Pro-dječijeg zabavnog parka u Travniku. 

Ova inicijativa je prva te vrste koju je pokrenula 

jedna banka u BiH. 

Oktobar 

• Ukupan iznos aktivnog kreditnog portfolija 

dostiže 100 miliona EUR. 

• Postavljen 20. bankomat banke. 

• Otvorena nova ekspozitura u Gračanici. 

• Filijale slave Svjetski dan štednje sa svojim klijentima. 

Novembar 

• Isplata od 3.800 kredita postavlja novi rekord u 

mjesečnom plasiranju kredita. 


• Otvorena nova ekspozitura u Tuzli. 

• Pokrenuta kampanja nakon Svjetskog dana 

štednje da bi se naglasio značaj štednje i 

sigurnost štednje u ProCredit Bank. 

Decembar 

• Isplata od 4.800 kredita postavlja novi rekord u 

mjesečnom plasiranju kredita. 


• Izdata 15.000-ta kartica. 

• Otvorena nova ekspozitura na Ciglanama (Sara 

jevo). 

• ProCredit Holding počinje proces povećanja 

kapitala za 10 miliona KM.

16 


Pregled poslovanja 

Uprava Banke 

s lijeva na desno: 

Senad Redžić 



Edin Hrnjica 

Vedran Hadžiahmetović 

Maja Hrnjić

P r e g l e d p o s l o v a n j a 17 

Političko i ekonomsko okruženje 

Godina 2006. je bila godina izazova za politički i 

ekonomski napredak u Bosni i Hercegovini. Zemlja 

je i dalje nastavila da se bori sa izuzetno visokom 

zvaničnom stopom nezaposlenosti, konstantnim 

trgovinskim deficitom i nedovoljno razvijenim poslovnim 

okruženjem. I pored ovih faktora, ukupni 

ekonomski rast u 2006. godini iznosio je 5%, uslijed 

visokih cijena sirovih materijala na globalnom 

tržištu. 

Izgledi budućeg pridruživanja Evropskoj uniji predstavljali 

su glavnu pokretačku snagu reformi u 

zemljama Jugoistočne Evrope koje su bile potencijalne 

nove članice. Tokom 2006. godine, u Bosni 

i Hercegovini su nastavljene strukturalne reforme, 

pri čemu su zvanično najavljeni pregovori o parafiranju 

Sporazuma o Stabilizaciji i pridruživanju (SSP) 

da bi se stvorio okvir za buduće članstvo u EU. 

Ujedinjenje vojnih i policijskih snaga je u toku, carinske 

usluge su poboljšane, a uspješno uvođenje 

sistema PDV-a ojačalo je fiskalnu situaciju u zemlji. 

Dalji napredak bio je primjetan u harmonizaciji i 

ujedinjenju državnih funkcija, uključujući osnivanje 

Ministarstva poljoprivrede, hrane i ruralnog razvoja. 

Zajednički politički okvir u cijeloj zemlji predstavlja 

ključ za poboljšanje kredibiliteta u svijetu i 

sprječavanje sukoba među entitetima. 

Cijene su ostale stabilne: uvođenje PDV-a je imalo 

samo neznatan uticaj na stopu inflacije. Porast 

povjerenja u domaću valutu ogleda se u porastu 

depozita u domaćoj valuti. Međunarodni investitori, 

svjesni tempa razvoja, dali su u 2006. godini najveću 

stranu direktnu investiciju ikada (500 miliona EUR), 

dok je Fitch Ratings odgovorio tako što je povećao 

dugoročni kreditni rejting zemlje sa B na B+ za stranu 

valutu i sa B+ to BB- za domaću valutu. 

Politička situacija je ostala stabilna; u oktobru 2006. 

godine održani su mirni demokratski izbori. Za 

novu Vladu, koja se trenutno još formira, izazov će 

predstavljati zatvaranje Ureda visokog predstavnika 

najavljeno za juni 2008. godine i insistiranje na 

daljnjim strukturalnim ekonomskim reformama. 

Složena politička situacija i neefikasna javna administracija 

sprječavaju BiH da ostvari svoj puni 

potencijal. Rezultati susjednih zemalja pokazuju 

da progresivne reforme u regulisanju poslovanja 

i zaštite imovinskih prava imaju značajan uticaj na 

poslovno okruženje, što je pokazala i World Bank’s 

Doing Business Ranking /Poslovno rangiranje Svjetske 

banke/. Prema ovoj bazi podataka Srbija i 

Bugarska, na primjer, su u 2006. godini poboljšale 

svoju poslovnu klimu u odnosu na 2005. godinu nakon 

uvođenja nekoliko reformi. U globalnom rangiranju 

175 zemalja (pri čemu je broj 1 najviši), Srbija 

se popela sa 95. na 68, a Bugarska je napredovala sa 

59. na 54. mjesto. BiH je nazadovala u rangiranju za 

4 mjesta sa 91. u 2005. godini na 95. u 2006. godini, 

što ukazuje na hitnu potrebu za novim reformama. 

Finansijski sektor je jak i konkurentan. Taj sektor se 

smatra najdinamičnijim sektorom ekonomije Bosne 

i Hercegovine. U 2006. godini poslovalo je 26 privatnih 

banaka, mnogobrojne mikro-kreditne organizacije 

(MKO), 6 lizing preduzeća i 31 osiguravajuće 

društvo. Tokom 2006. godine, lizing tržište poraslo 

je za 74%, sustižući najmodavce u susjednim zemljama. 

Bankarski sektor karakteriše stalni rast koji je nastavljen 

tokom 2006. godine: ukupno kreditiranje od 

strane banaka poraslo je za 27%1, da bi na kraju godine 

ukupni opseg bio 4,8 milijardi EUR. Povećano 

povjerenje u banke i lokalnu valutu ogledalo se 

porastom ukupne osnovice depozita za 27%, sa 

ukupnim opsegom od 4,5 milijardi EUR. Dalja konsolidacija 

u bankarskom sektoru biće nastavljena sa 

daljim spajanjem postojećih banaka. 

Konkurentne i inventivne – ali često neiskrene 

– markentiške kampanje i dalje predstavljaju realnost 

u bankarskom sektoru Bosne i Hercegovine. 

Pored kredita u stranoj valuti, banke nude niske 

kamate pokušavajući da privuku klijente. Međutim, 

te kamate su često promjenljive i mogu se promijeniti 

svakih nekoliko mjeseci. Ovo je u suprotnosti 

sa profesionalnim pristupom ProCredit Bank, koja 

nastoji da klijentima pruži transparentne informacije, 

posvećujući koliko god je potrebno vremena 

na objašnjavanje stvarnih troškova naših usluga. 

Davanje informacija o efektivnim kamatama sa 

kojim će bankarska industrija početi u 2007. godini 

će djelomično osujetiti neiskrene marketinške 

strategije, jasno podržavajući transparentnost u 

određivanju cijena. 

1 

Kurs na dan 31.12.2006. godine: 1 EUR = 1,955830 KM

18 


Uvođenje Centralnog registra kredita za fizička lica, 

kreditnog ureda koji je planiran za početak 2007. 

godine, bi trebalo dalje unaprijediti transparentnost 

i ograničiti nerazumno kreditiranje domaćinstava. 

Centralna banka je preduzela ovaj korak da bi smanjila 

rizik od prezaduženosti. Tokom 2006. godine 

napravljeni su pomaci u smislu zahtjeva Basela II 

i konačno uvođenje regulacija Basela II se očekuje 

2008. godine. 

Trend većeg regulatornog nadzora uključuje 

propise za MKO-e u Federaciji Bosne i Hercegovine i 

Republici Srpskoj. U oba entiteta doneseni su zakoni 

kojima se eliminiše nedostatak regulative na donjem 

kraju tržišta. Novi propisi obezbjeđuju pravni 

okvir koji MKO-ima omogućava da se transformišu 

u komercijalna preduzeća ili da zadrže svoj ne-profitni 

status. U skladu sa zakonima, MKO-i će morati 

tokom slijedeće godine promijeniti svoj status i 

postati profitne organizacije koje mogu isplaćivati 

kredite do 50.000 KM; ili ne-profitne fondacije 

koje mogu isplaćivati kredite u iznosu do 20.000 

KM. Profitni MKO-i će biti pod nadzorom Agencija 

za bankarstvo i moraće usvojiti strožije postupke 

kreditiranja. Ove promjene će doprinijeti većoj 

transparentnosti i ojačati regulatorni nadzor na finansijskom 

tržištu. 

U BiH postoji oko 50 MKO-a. Ukupan portfolio 12 

najvećih MKO-a, koji čine većinu mikro-finansijskog 

tržišta, porastao je za 51% na 249 miliona 

EUR. Pošto novi zakoni ne dopuštaju MKO-ima da 

uzimaju depozite, dalji razvoj mikro-finansijskog 

sektora će uveliko zavisiti od mogućnosti finansiranja 

od strane lokalnih banaka i međunarodnih 

institucija.Tokom 2007. godine, koja predstavlja 

prelazni period za ove zakonske promjene, pitanje 

pravnog vlasništva nad kapitalom akumuliranim 

u postojećim ne-profitnim MKO-ima će morati biti 

riješeno. 

Kao jedna uređena banka, ProCredit Bank će nastaviti 

da jača svoju poziciju na tržištu, podržavajući 

ekonomski razvoj davanjem kredita i unapređenjem 

kulture štednje. Sa svojom jasnom misijom i vizijom 

koju sve više prepoznaju naši klijenti i šira javnost, 

banka će nastaviti da nudi fer usluge klijentima i 

pomaže na uspostavljanju standarda u bankarskom 

sektoru u pogledu kvaliteta usluga, transparentnosti 

i efikasnosti. 

Kreditni učinak 

Sa ponosom ističemo da je u toku ove godine Pro- 

Credit Bank BiH plasirala 37.200 kredita u Ukupnom 

iznosu od 121,2 miliona EUR. Kreditni portfolio banke 

povećan je za 46%, i iznosi 117,4 miliona EUR, 

a sačinjava ga više od 42.000 klijenata sa aktivnim 

kreditima Prosječni iznos kredita koji je plasiran 

našim klijentima je 2.765 EUR i veoma jasno ilustruje 

naše ciljno tržište i našu ciljnu grupu. 

Značajan segment našeg kreditnog poslovanja 

je podrška poljoprivrednoj proizvodnji direktno 

doprinoseći ekonomskom rastu i razvoju zemlje. 

Poljoprivredni proizvođači su važni za ekonomiju 

BiH jer se povećanjem proizvodnje poboljšava 

Rast kreditnog portfolija 

Broj aktivnih kredita u otplati – prikaz po veličini kredita* 

Opseg (u milion EUR) 

Broj (u '000) 

120 

100 

120 

100 

3.4% 

0.5% 

o.08% 

80 

80 

60 

60 

40 

20 

40 

20 

52.2% 

43.9% 

0 

Jun Dec Jun Dec Jun Dec Jun Dec 

03 04 05 06 

0 

< EUR 10,000 > EUR 150,000 

EUR 10,001 – EUR 50,000 Ukupan broj aktivnih kredita 

EUR 50,001 – EUR 150,000 

< EUR 1,000 EUR 50,001 – EUR 150,000 

EUR 1,001 – EUR 10,000 > EUR 150,000 

EUR 10,001 – EUR 50,000 * 31 Dec 2006


uvozno/izvozni balans . Također, poljoprivredna 

proizvodnja utiče na smanjenje nezaposlenosti i 

unaprjeđenje samoodrživog ekonomskog razvoja. 

Osnova našeg kreditnog poslovanja i dalje su krediti 

u iznosu do 10.000 EUR za mala poduzeća, samostalne 

poduzetnike i poljoprivredne proizvođače. 

Na kraju 2006 godine, portfolio ProCredit Bank BiH 

u ovom tržišnom segmentu je 61 miliona EUR sa više 

od 37.200 aktivnih kredita što predstavlja povećanje 

od 52% u odnosu na 2005. godinu. Tokom ove godine, 

u spomenutom segmentu plasirano je više od 

32.000 kredita čime je stvoren prostor za kreiranje 

velikog broja radnih mjesta i naravno doprinijelo 

smanjenju nezaposlenosti u BiH. 

I pored značajne konkurencije u kreditiranju malih i 

srednjih preduzeća (koje mi definišemo kao kredite 

preko 10.000 EUR), ProCredit Bank je povećala 

svoj tržišni udio, prvenstveno prilagođavajući se 

zahtjevima klijenata i tržišnim uslovima. Od ukupnog 

porasta kreditnog portfolija banke za 37 miliona 

EUR u 2006. godini, više od 14 miliona tog rasta 

pripada segmentu malih i srednjih preduzeća. 

U ovom dijelu svog poslovanja ProCredit Bank je 

postigla stopu rasta od 46% kreditnog portfolija. 

bih. tržišta i dalje približavanje banke njenim klijentima. 

Pored kredita, usluge dokumentarnog poslovanja 

(npr. bankarske garancije i akreditivi) imaju sve 

značajniju ulogu. Tržište je prepoznalo ProCredit- 

Bank kao pouzdanog partnera koji efikasno nudi 

odgovarajuće usluge. 

Naredne godine naše poslovanje će se fokusirati na 

brzo i efikasno pružanje proizvoda i usluga 

osmišljenih tako da odgovaraju tržišnim 

očekivanjima. Veliki broj specijalizovanih i fleksibilnih 

usluga, kao i bolje pokrivanje tržišta i ciljne 

grupe, biće vodilje razvoja poslovanja ProCredit 

Bank. 

Brza ekspanzija nije uticala na izuzetno visok kvalitet 

kreditnog portfolija banke; portfolio u riziku iznosi 

samo 0,80% ukupnog kreditnog portfolija na kraju 

godine. Tokom 2006. godine, ProCredit Bank je 

zaposlila 76 kreditnih službenika. Otvoreno je 9 

ekspozitura čime je obezbijeđeno bolje pokrivanje 

Portfolio poslovnih kredita – prikaz po ročnosti 

Kvalitet kreditnog portfolija (kašnjenje > 30 dana) 

u % 

u % kreditnog portfolija 

100 

2.0 

90 

80 

70 

60 

50 

40 

30 

20 

10 

0 


03 04 05 06 

1.6 

1.2 

0.8 

0.4 

0 


03 04 05 06 

< 12 mjeseci 12 – 24 mjeseca > 24 mjeseca 

Neto otpis kredita: u 2003: EUR 107,000 

u 2004: EUR 55,000 

u 2005: EUR 270,000 

u 2006: EUR 254,000

20 


Depoziti klijenata i druge usluge banke 

ProCredit Bank je nastavila pružati pouzdane savjete 

i dobre bankarske usluge, koje smatramo osnovom 

za unaprijeđenje kvaliteta usluge klijenatima. 

Naš glavni cilj je da budemo prepoznati kao banka 

koja predstavlja prvi izbor za male poduzetnike, kao 

i banka koja nudi punu paletu usluga stanovništvu. 

Unutar samo jedne godine, broj naših krajnjih korisnika 

se povećao za 64%; na kraju 2006. godine 

usluživali smo više od 41.000 klijenata. 

ProCredit Bank je uposlila i obučila dodatno osoblje 

platnog prometa da podrži naše brzo širenje 

i fokusira se na kvalitetnu uslugu, za koju su brzo 

obrađivanje transakcija i jake veze s klijentima od 

najvećeg značaja. Posebna pažnja je posvećena 

našim savjetnicima za klijente koji su potpuno 

usmjereni na kontakt s klijentima. Uz to, revidirali 

smo naše usluge štednje da bismo ponudili 

visok povrat na sredstva klijenata, a u isto vrijeme 

obezbijeđujući veću fleksibilnost. Ovakav pristup je 

rezultirao povećanjem naše depozitne osnove od 

94%, u poređenju s 27% u bankarskom sektoru u 

cijelini. Naši klijenti su otvorili 7.033 novih štednih 

računa i oročenih depozita, povećavajući ukupan 

broj ove vrste depozita na 19.000. Udvostručili 

smo našu depozitnu osnovu tri godine zaredom, 

potvrđujući efektivnost naše strategije mobilizacije 

štednje. Na kraju 2006. godine, 75% naših kredita je 

finansirano depozitima klijenata, koji su dostigli ukupni 

iznos od 90 miliona EUR. Nadamo se da ćemo 

postati u potpunosti neovisni, tj. da ćemo u skoroj 

budućnosti moći finansirati čitav naš kreditni portfolio 

s vlastitom depozitnom osnovom. 

Također smo proširili paletu naših usluga uvodeći 

Visa electron, Visa standard i Visa business kartice 

pored naših postojećih Master i Maestro kartica. 

Da bismo podržali dodatnih 12.218 kartica izdatih 

samo ove godine, udvostručili smo broj bankomata 

na 23. Dodatni bankomati će biti instalirani u 2007. 

godini, a u skladu sa širenjem naše mreže filijala i 

ekspozitura. Na ovaj način, mi ispunjavamo naš 

cilj približavanja naših usluga klijentima kao prava 

banka iz susjedstva. 

Obim poslovanja vezan za transfere novca se 

proširio u 2006. godini. Broj domaćih plaćanja se 

povećao za 22%, dok su međunarodna plaćanja 

porasla za više od 30%. Značajan broj plaćanja se 

obavio putem ProPay-a, usluge plaćanja između klijenata 

ProCredit banaka u jugoistočnoj Europi, kojeg 

uglavnom koriste naši poslovni klijenti. Klijenti 

imaju korist bržih transakcija i nižih provizija nego 

drugdje. 

Nastavićemo nuditi našim klijentima direktne, profesionalne 

i brze usluge centraliziranjem plaćanja u 

2007. godini i kroz stalnu obuku našeg osoblja. 

Depoziti klijenata 

Broj depozita klijenata – podjela po veličini 


Broj (u ’000) 

100 

100 

1.7% 

0.2% 

80 

80 

8.8% 

o.1% 

60 

40 

60 

40 

13.2% 

20 

20 

76.0% 

0 


03 04 05 06 

0 

Oročenje Štednja Tekući računi Ukupan broj 

< EUR 100 EUR 10,001 – EUR 50,000 

EUR 101 – EUR 1,000 EUR 50,001 – EUR 100,000 

EUR 1,001 – EUR 10,000 > EUR 100,000


Domaći transfer novca 

Međunarodni transfer novca 


Broj (u '000) 


Broj (u '000) 

360 

720 

90 

15 

320 

280 

240 

640 

560 

480 

75 

60 

13 

10 

200 

160 

120 

400 

320 

240 

45 

30 

8 

5 

80 

40 

0 

Jan–Jun Jul–Dec Jan–Jun Jul–Dec Jan–Jun Jul–Dec Jan–Jun Jul–Dec 

03 04 05 06 

160 

80 

0 

15 

0 

Jan–Jun Jul–Dec Jan–Jun Jul–Dec Jan–Jun Jul–Dec Jan–Jun Jul–Dec 

03 04 05 06 

3 

0 

Dolazni Odlazni Broj 

Dolazni Odlazni Broj

22 


Finansijski učinak 

Tokom veoma uspješne 2006. godine, aktiva banke 

je povećana na 150,8 miliona EUR, što je za 47% 

više u odnosu na 2005. godinu. Ovo povećanje je 

u velikoj mjeri finansirano iz fondova klijenata, 

doprinoseći zadovoljavajućem finansijskom učinku 

u bilansu uspjeha. U skladu s misijom banke, 

kreditne operacije su se fokusirale na mala i srednja 

preduzeća, rezultirajući povećanjem portfolia 

poslovnih kredita u iznosu većem od 35 miliona 

EUR ili više od 50% u odnosu na 2005. Gore navedene 

aktivnosti u poslovanju s privredom su takođe 

podržane razvojem drugih kreditnih proizvoda, u 

prvom redu poslovnih kredita po osnovu tekućih 

računa, koji su se povećali za 80%.

P r e gB lu esd i np eo ss l Ro ve av ni ejw 

a 23 

Kontinuirano jačanje depozitne osnove banke 

odražava nekoliko faktora. Oni uključuju intenzivno 

poboljšanje i širenje mreže naših poslovnica, ciljane 

marketinške napore, široku paletu atraktivnih proizvoda 

za fizička i pravna lica, i stalno profesionalno 

usavršavanje našeg osoblja. Dodatnih 44 miliona 

EUR sredstava klijenata je mobilizirano tokom 2006. 

godine, postavljajući novi rekord za našu banku. Usljed 

ovog dostignuća, obaveze u obliku dugoročnih 

pozajmica od banaka i međunarodnih finansijskih 

institucija (IFI) ostale su skoro na istom nivou kao 

i prošle godine, pokazujući uspjeh u sposobnosti 

banke da finansira kreditne aktivnosti vlastitim izvorima 

sredstava. 

U svjetlu snažnog rasta kreditnog portfolia, prihod 

od kamata je porastao za 4,9 miliona EUR, dostižući 

17,5 miliona EUR na kraju godine, što je povećanje 

od 39% u odnosu na prošlu godinu. U isto vrijeme, 

uslovi na tržištu su povećali cijenu depozita banke i 

pozajmica od IFI. Kamatni troškovi su iznosili 4,5 miliona 

EUR u 2006. Uz doprinos prihoda od naknada 

i provizija, operativni prihod banke se povećao za 

30% u odnosu na 2005. godinu. 

Dobro planirana marketinška strategija banke 

sadrži različite aktivnosti, kao što su ciljane kampanje 

koje promovišu imidž banke i poboljšavanju 

njenu poziciju na tržištu. Troškovi marketinga su se 

održali na istom nivou kao 2005. godine. 

Značajno širenje mreže poslovnica u 2006. godini 

(9 novootvorenih poslovnica) dovelo je do 

upošljavanja više od 200 novih kolega. Broj od 595 

uposlenika na kraju godine predstavlja povećanje 

od 38% u odnosu na 430 uposlenih na kraju 2005. 

godine. Banka je nastavila da pruža mogućnosti 

profesionalnog usavršavanja svom osoblju. Ove investicije 

su povećale troškove stručnog usavršavanja 

za 68%, na 0,3 miliona EUR na kraju godine. Uprkos 

značajnom strukturalnom investiranju, mjere efikasnosti 

i kontrole troškova ograničile su administrativne 

troškove na samo 3.2 miliona EUR više nego 

u 2005. godini. 

povratom na kapital od 9,4%. Zahvaljujući velikom 

porastu bilansnih i vanbilansnih pozicija, pokazatelj 

adekvatnosti kapitala banke je iznosio 14,5% na kraju 

godine, značajno iznad propisanog minimalnog 

nivoa od 12%. 

Perspektiva 

Dalji razvoj u Bosni i Hercegovini zavisi od implementacije 

novih reformi, pod pritiskom izgleda za 

pridruživanje EU, kao i usljed unutrašnjih ekonomskih 

imperativa. Kao što se vidi iz rezultata zemalja 

u okruženju, potrebne su progresivne reforme kako 

bi se poboljšala poslovna klima. Takve promjene bi 

imale direktan efekat na privatni sektor, čiji potencijal 

još nije u potpunosti iskorišten. 

ProCredit Bank će nastaviti da prepoznaje kapacitet 

i jača aktivnosti malog i srednjeg biznisa, 

podržavajući njihov rast otvorenim bankarskim 

uslugama koje pruža profesionalno i ljubazno osoblje. 

Nastavljajući da gradimo na našim naporima iz 

2006. godine, poduzećemo dodatne korake kako 

bi pokazali da se mnogo više može uraditi u smislu 

unapređenja dostupnosti bankarskih usluga za sve 

stanovnike Bosne i Hercegovine. 

Naša mreža prepoznatljivih, uslužnih filijala će se 

nastaviti širiti u 2007. godini, kada očekujemo i dalji 

rast svih naših bankarskih operacija. Očekujemo da 

će u narednoj godini kreditni portfolio banke porasti 

za 50 miliona EUR, kao i da će se depoziti klijenata 

uvećati za 40 miliona EUR. 

Unapređivanjem naših procedura u smislu efikasnosti, 

nastavićemo poboljšavati kvalitet naših 

usluga vodeći računa da prepoznamo i odgovorimo 

na kapacitete naših klijenata. Profesionalno 

usavršavanje našeg osoblja će i dalje ostati u 

središtu pažnje osiguravajući da banka zadrži svoju 

reputaciju na tržištu u smislu profesionalnih i ljubaznih 

usluga koje nudi svojim klijentima. 

Iako su investicije u 2006. godini premašile planirane 

nivoe širenja mreže poslovnica i upošljavanja, 

i uprkos tome da su troškovi kamata porasli na lokalnim 

i međunarodnim tržištima, banka je postigla 

veoma dobre finansijske rezultate. Profit nakon 

poreza u 2006. godini je bio 1,1 milion EUR u odnosu 

na planiranih 0,7 miliona EUR, rezultirajući ukupnim

24 


Upravljanje rizikom 

Ubrzan porast operacija u 2006. godini je 

kreirao mnoge prilike za ProCedit Bank, ali 

je takođe skrenuo našu pažnju na potencijalne 

rizike. Naš rast je zahtijevao da pratimo 

potencijalne gubitke još budnije i 

procijenimo njihovu potencijalnu ozbiljnost 

Rizici su tijesno povezani s našim poslom; upravljanje 

rizikom je dio naše svakodnevne poslovne kulture 

i ono se vrši kroz visok nivo svijesti o rizicima i 

kroz razvoj odgovarajućih instrumenata za praćenje 

i izbjegavanje. Ovi poslovi su odgovornost svih 

članova osoblja na svim nivoima upravljanja. 

Uzimajući u obzir prirodu našeg osnovnog posla, 

aktiva ProCredit Bank se primarno sastoji od hiljada 

malih kredita kao i od limitiranog broja kredita izdatih 

srednjim preduzećima. Rizici su prirodno diverzificirani 

kad se uslužuje na hiljade krajnjih korisnika. 

Špekulativne operacije se namjerno izbjegavaju. 

Aktivnosti trgovanja na tržištima novca se izvode 

samo u smislu upravljanja otvorenom deviznom 

pozicijom u skladu s bosanskohercegovačkim zakonima. 

Strategija upravljanja rizicima ProCredit Bank u 

Bosni i Hercegovini štiti interese naših dioničara 

uspostavljajući dugoročne odnose s klijentima 

i izgradnjom mehanizama zaštite baziranih na 

usluživanju naših klijenata na profesionalan način 

u svim situacijama. Četiri Odbora za rizik su odgovorna 

za identifikaciju, praćenje i upravljanje svim 

rizicima koji idu uz naš posao. Aktivni već neko 

vrijeme, ovi odbori su formalizirani 2006. godine. 

Njihov nadzor je intenziviran, a njihove aktivnosti 

proširene s rastom operacija. Uključenost osoblja, 

revizija i koordinacija odbora od strane višeg 

menadžmenta, kao i redovno izvještavanje Uprave 

banke osiguravaju odgovarajuću kontrolu rizika s 

kojima se susrećemo. Harmonizacija i pojačani napori, 

s početkom u prvom kvartalu 2007. godine, 

uključuju uspostavu Odjela za upravljanje rizicima 

unutar banke. 

Česte interne revizije koncentrisane na reviziju procesa 

osiguravaju da su relevantni setovi unutarnjih 

kontrola potpuno integrisani u sve procese u 

banci. Uprava banke vidi revizije kao sredstvo za 

poboljšanje učinka i snažno podržava profesionalno 

jačanje osoblja ovog odjela. Rad službenika 

zaduženih za usklađivanje sa relevantnim propisima 

unutar pojedinih sektora sada podržava 6 internih 

revizora. Fitch rejting banke, koji uzima u obzir potencijalne 

rizike, povećan je na viši nivo početkom 

godine. Dodatno, CAMEL rejting banke ju je svrstao 

među najbolje banke u zemlji. U smislu Basel II standarda 

čija se primjena u BiH očekuje u narednim 

godinama, obezbjeđujemo odgovarajuću obuku za 

naše osoblje. 

Kreditni rizik 

Rizik našeg glavnog posla, tj. kreditnih operacija, integrisan 

je u dobro razvijenu kreditnu metodologiju 

banke i prati se na dnevnoj osnovi. Krediti do iznosa 

manjeg od 50.000 EUR čine 79% ukupnog portfolia. 

Diverzifikacija svojstvena portfoliu od desetak hiljada 

malih kredita se ogleda u veoma niskom i skoro 

nepromijenjivom PAR-u od 0,80% ukupnog kreditnog 

portfolia. Neto otpisani krediti u 2006. godini su 

iznosili samo 0,22% portfolia (254.000 EUR) , dok su 

rezervisanja za potencijalne gubitke premašila 300% 

PAR-a. 

Pored reduciranja rizika putem naše kreditne 

tehnologije, Odbor za kreditni rizik analizira sastav 

ukupnog kreditnog portfolia. Relevantne karakteristike 

naših kreditnih operacija se redovno revidiraju 

i o njima se regularno izvještava. Dok su broj 

kredita i iznos kreditnog portfolia rasli, kvalitet i 

sastav portfolia se nije značajnije promijenio: 96% 

ukupnih kredita sastoji se od poslovnih kredita, 

koji su diverzificirani po regiji i vrsti biznisa. Vanjski 

događaji i njihov efekat na naš kreditni portfolio 

se procjenjuju, kao što je npr. bio slučaj s ptičjom 

gripom prošle godine. Drugi odbor, Odbor za reviziju 

kreditnog portfolia, obraća posebno pažnju na 

kredite iznad 50.000 EUR, koji se revidiraju redovno 

bez obzira na njihov učinak. 

Tržišni i rizik likvidnosti 

S obzirom da je lokalna valuta (KM) vezana za Euro 

te da su otvorene pozicije drugih stranih valuta veoma 

male, ProCredit Bank nije suočena sa značajnim 

deviznim rizikom. Rizici vezani za aktivnosti trgovine 

valutama su mali jer se ProCredit Bank angažuje 

samo u ograničenim količinama trgovanja da bi zatvorila 

otvorene pozicije. 

Struktura naše aktive i njene osjetljivosti na promjene 

kamatne stope se pažljivo prate od strane 

2 

PAR (Portfolio At Risk – rizični portfolio) je uobičajena mjera za kvalitetu kreditnog portfolia. Definisan je kao ukupan iznos 

potraživanja svih kredita kod kojih je naplata u kašnjenju preko 30 dana, izražen kao procent ukupnog kreditnog portfolia.

U p r a v l j a n j e r i z i k o m 25 

Odbora za aktivu i pasivu (ALCO). Male promjene u 

dospijeću našeg portfolia su praćene promjenama 

u dospijeću obaveza, rezultujući u povoljnom strukturom 

dospijeća. Znatan dio naših dugoročnih pozajmica 

je konvertovan u ¸pozajmice s fiksnom kamatnom 

stopom, osiguravajući tako da banka nije 

izložena trenutnim promjenama kamatnih stopa na 

evropskom tržištu. 

Snažan rast depozita klijenata tokom 2006. godine 

je obezbijedio dovoljnu likvidnost za naše 

kreditne operacije, omogućavajući banci da 

bez problema zadovolji zahtjeve za držanjem 

obavezne rezerve kod Centralne banke BiH. 

Pokazatelj adekvatnosti kapitala, koji prati ALCO, je 

opao na 14,5% na kraju decembra kao posljedica 

snažnog rasta bilansa stanja banke. Na početku 

godine ovaj pokazatelj je bio na nivou od 20%. 

Zahtijevani nivo je 12%. Rast kapitala od 10 miliona 

KM koji je planiran početkom 2007. godine će 

obezbijediti dostatnu bazu za dalji rast i nastavak 

usklađenosti s regulativama. 

operacija banke. Plan za postupanje i oporavak u 

vanrednim situacijama kao i plan za održavanje kontinuiteta 

poslovanja u spomenutim situacijama su 

revidirani detaljno tokom 2006. godine. Poduzet je 

važan korak u podizanju nivoa sigurnosti informacija, 

naročito kroz tehničke sisteme. Sigurnost naših elektronskih 

informatičkih sistema je pojačana kroz rigoroznije 

mjere protiv potencijalne zloupotrebe. Svi 

redovni sistemi su dobili rezervne uređaje. Službenik 

za zaštitu informacija je uspostavio opća pravila za 

postupanje s internim podacima, i sve informacije 

banke su klasifikovane. Stalna obuka osoblja će se 

nastaviti 2007. godine, održavajući visok nivo svjesnosti 

o izvorima rizika. Tokom 2006. godine, Projekat 

upravljanja procesima nastavio je dokumentovanje 

procesa u banci, kreirajući bazu za njihovu strukturalnu 

analizu. Ojačana interna revizija, imenovanje 

službenika zaduženih za usklađivanje sa relevantnim 

propisima, unaprjeđene strukture za interne procese, 

obavezna obuka, i povećana svjesnost osoblja 

balansiraju rast operacija banke sa potrebama za upravljanje 

rizicima. 

Operativni rizik 

ProCredit Bank je svjesna veće mogućnosti gubitaka 

u vremenu brzog rasta osoblja i operacija. Iako 

zrelost i stabilnost institucije obezbjeđuje značajnu 

lagodnost, proširili smo polja aktivnosti Odbora za 

operativni rizik kako bismo obuhvatili sva područja

26 


Mreža filijala 

U 2006. godini, nastavili smo naše napore da ponudimo 

izuzetne usluge postojećim klijentima i da 

pridobijemo nove klijente povećavajući prisustvo 

banke u našim lokalnim susjedstvima. Proširili smo 

mrežu filijala nudeći kompletnu paletu usluga i 

povećali vidljivost postojećih. 

Devet dodatnih ekspozitura je otvoreno u 2006. godini, 

šireći našu mrežu na 26 operacijskih jedinica. 

Ušli smo na tržište u ruralnim sredinama i manjim 

gradovima, kao što su Gradačac, Gračanica i 

Zavidovići. U isto vrijeme, povećali smo našu prisutnost 

u većim gradovima. Dvije dodatne jedinice su 

otvorene u Sarajevu (Otoka i Ciglane), prostrana i 

centralno locirana filijala je otvorena u Banja Luci, a 

tri dodatne poslovne jedinice su otvorene na Ilidži, 

u Travniku i Tuzli. 

postojećih jedinica. Da bismo olakšali pristup našim 

klijentima, izabrali smo strateški važne lokacije: 

pješačke zone, blizinu pijaca i središta malog biznisa. 

U Cazinu, premjestili smo našu poslovnu jedinicu 

u gradski poslovni centar. U Trebinju i Sokolcu, naše 

kreditne ekspoziture smo pretvorili u jedinice koje 

pružaju punu uslugu, koje sada uslužuju i pravna i 

fizička lica. Proširili smo naše prostorije u Bijeljini i 

Bihaću kako bi smo našim klijentima pružili profesionalne 

usluge u ugodnom okruženju. 

Naše poslovne jedinice se lako prepoznaju po 

svom direktnom, jasnom i jednostavnom dizajnu, 

izražavajući i podržavajući naš pristup otvorenom, 

profesionalnom i pouzdanom bankarstvu. 

Nismo se fokusirali samo na nove filijale: preseljavali 

smo, preuređivali i proširivali nekoliko naših 

Cazin 

Bihać 

Prijedor* 

Banja Luka (2) 


Doboj* 

Zavidovići 

Gradačac 

Gračanica 

Brčko 

Tuzla (2) 

Bijeljina 

Srbija 

Travnik (2) 

Zenica 

Hrvatska 

Ilidža (2) 

Sokolac 

Sarajevo (5) 

Posušje 

Mostar (2) 

Crna Gora 

* Kreditni biro 

Jadransko more 

Trebinje

M r e ž a f i l i j a l a 27 

Filijala Tuzla Filijala Gradačac Filijala Ilidža 

Postignuća u 2006. godini, uključujući operativni 

uspjeh otvaranja novih jedinica, uvjeravaju nas da 

se naša mreža može i dalje širiti: poslovne jedinice 

na Palama i u Bijeljini će uskoro biti otvorene, a 

pripreme za otvaranje organizacijskih jedinica u 

Doboju, Prijedoru, Konjicu i Zvorniku su u toku. Šest 

‘’info centara’’ je predviđeno u regiji Unsko-sanskog 

Kantona. Lako prepoznatljive poslovne jedinice 

širom okruga će služiti kao info-tačke za uvođenje 

naših usluga u ruralna područja, male i gradove 

srednje veličine. Ovi zadaci će biti ispunjeni tokom 

prve polovine 2007. godine. 

Filijala Bihać

28 

O r g a n i z a c i j a , o s o b l j e i s t r u č n o o s p o s o b l j a v a n j e o s o b l j a 

Organizacija, osoblje i stručno osposobljavanje osoblja 

ProCredit Bank pridaje veliku važnost stručnom 

osposobljavanju osoblja. Kad se odnosi prema klijentima 

svaki pojedinačni uposlenik funkcioniše 

kao predstavnik banke. Sposobnosti i ponašanje 

osoblja doprinose poziciji banke na tržištu. Odatle, 

stručno osposobljavanje osoblja ne odnosi se samo 

na obuku, već takođe uključuje ukupnu organizacijsku 

strukturu i strategiju za olakšavanje transfera 

znanja, društvenih sposobnosti i komunikacijskih 

vještina. 

Srž naših aktivnosti na stručnom osposobljavanju 

osoblja se bazira na Standardima poslovne etike 

koji izražavaju naše ukupne vrijednosti. Oni se 

stalno komuniciraju tokom obuke i dio su naših svakodnevnih 

aktivnosti. Stariji i srednje pozicionirani 

menadžeri imaju ulogu uzora, pojačavajući njihov 

uticaj. 

S rastućim brojem osoblja, organizaciji dnevnog 

posla se pridaje iznimna važnost. Kombinirana sa 

strukturisanim tokom komunikacije, osigurava pristup 

važnim informacijama svim članovima osoblja. 

Pored prenosa tehničkih informacija i vizije i misije 

banke, smatramo organizaciju našeg dnevnog posla 

vitalnom za obezbijeđivanje redovnih novosti 

o razvoju naših institucija, sestrinskih banaka i Pro- 

Credit Grupacije. 

Periodični sastanci svih nivoa uprave, otvorene diskusije 

o svim aspektima naših poslovnih operacija 

i ličnog razvoja svakog pojedinačnog člana naše 

ProCredit Bank porodice njeguje kulturu otvorene 

komunikacije. Dodatno, u prvom kvartalu godine, 

uveli smo periodični, strukturirani sistem informisanja 

osoblja. Do kraja 2006. svaki uposlenik je primio 

povratnu informaciju, koja ističe njegov ili njen 

doprinos našoj instituciji i identifikuje lična i profesionalna 

područja za poboljšanje. 

Da bi se optimizirala usluga klijentima, uveli 

smo nove pozicije, službenike platnog prometa, 

da bismo podržali interakciju s našim klijentima 

u podružnicama. Centralizacija nekolicine 

zadataka u Upravi je umanjila administrativne 

dužnosti naših savjetnika klijenata, omogućujući 

im da posvete još više vremena klijentima. 

Dalje centralizacijske inicijative se baziraju na 

našem konceptu centara za usavršavanje, gdje 

stručnjaci unutar našeg osoblja daju profesionalne 

savjete o efikasnosti naših svakodnevnih aktivnosti. 

Centralizacija upravljanja porezima je samo jedan 

primjer koji olakšava proces, posebno kad se radi u 

fragmentiranom zakonskom i poreskom okruženju, 

kao što je ono u BiH. Imajući u vidu povećan broj 

plaćanja, planiramo uvesti centralizirani sistem 

plaćanja u 2007. godini. 

Štaviše, nekoliko odjeljenja u banci je reorganizovano 

da bi se organizacijska struktura uskladila s odgovornostima 

odgovarajućih odjeljenja. Npr. Odjel 

za ljudske resurse je dobio veću organizacijsku nezavisnost 

da bi se ojačala njegova centralna uloga u 

usluživanju svih članova osoblja, a tako i naših poslovnih 

aktivnosti. 

Daljnja reorganizacija je već u toku. Regionalni organizacijski 

plan je u pripremi i biće službeno implementiran 

u prvom dijelu 2007. godine.

T e m a u f o k u s u 29 

Tema u fokusu 

Stručno osposobljavanje osoblja i obuka 

kao strateški izazov 

Intenzivan rast operacija banke čini obuku osoblja 

i stručno usavršavanje još bitnijim za uspješnu implementaciju 

naše poslovne strategije. Vjerujemo 

da je samo dobro obučeno osoblje sposobno da 

uspostavi profesionalne i prijateljske poslovne odnose 

s našim postojećim i potencijalnim klijentima. 

Banka trenutno upošljava skoro 600 mladih i motiviranih 

zaposlenika. Njihov broj se povećao za 

38% u 2006. godini. Broj od 217 uposlenika koji su 

se pridružili ProCredit Bank tokom 2006. godine 

uključuje 76 kreditnih službenika i 92 službenika 

platnog prometa i raznih profila službenika za 

podršku. Ovi uposlenici su ojačali postojeće poslovne 

jedinice i formirali nove timove u novim poslovnim 

jedinicama. Prosječna starosna dob naših 

službenika je oko 30 godina. Za većinu novog osoblja 

koji su se pridružili ProCredit Bank to je bio njihov 

prvi posao. 

Smatramo prioritetom da našem osoblju obezbijedimo 

informacije i vještine koje su im potrebne da 

svoj svakodnevni posao rade pouzdano. Od istog 

značaja je prenošenje vizije i misije koja nas definiše 

kao ProCredit Bank. Iako je 300.000 EUR potrošenih 

na obuku zaposlenika u 2006 godini trošak, mi to vidimo 

kao dugoročnu investiciju. Posljedično, razvili 

smo strukturiranu i sveobuhvatnu strategiju obuke 

za uposlenike koji u našu instituciju dolaze po prvi 

put kao i za naše iskusno osoblje. 

Pet do šest sedmica uvodne obuke za nove uposlenike 

počinje uvodnom sedmicom koja se koncentrira 

na misiju banke i njene vrijednosti, status Grupacije 

ProCredit banaka, naše poslovno okruženje, 

i prezentacije svih relevantnih odjela. Povratna informacija 

od učesnika je potvrdila da je informacija 

prezentirana tokom uvodne sedmice krucijalna za 

razumijevanje naše poslovne strategije i ciljeva, kao 

i ukupnih odgovornosti u našoj banci. Tokom 2006. 

godine, održano je 12 uvodnih sedmica. Specijalizirana 

obuka je pratila uvodnu sedmicu kao drugi 

modul. Zavisno od posla koji će novi uposlenik 

obavljati ova specijalizirana obuka traje od 2 do 4 

sedmice, prezentirajući do u detalje zadatke koje 

će uposlenik obavljati. Sale za obuku su opremljene 

kompjuterima tako da se mogu podučavati svi 

praktični aspekti bankarstva. Obuku obezbjeđuje 

interno osoblje; snažan angažman starijeg i srednjeg 

menadžmenta osigurava kvalitet informacija 

koje se prenose. Završni dio obuke se održava u 

svim našim poslovnim jedinicama kao stvarni test 

usvajanja informacija i tehničkih vještina. Ova obuka 

na poslu se popularno zove ‘’promatranje’’ – naši 

novi uposlenici provode 1-2 sedmice gledajući 

preko ramena njihovih iskusnijih kolega. 

U fazi promatranja, svakoj osobi se dodjeljuje mentor, 

iskusan uposlenik koji prati učenika i obezbjeđuje 

strukturiranu povratnu informaciju Odjelu za ljudske 

resurse o napretku novog uposlenika. Svo novo 

osoblje je uspješno integrisano u svoje timove, što 

je svojevrsna nagrada našem postojećem osoblju. 

Dalje smo povećali efikasnost naše obuke u 2006. 

godini uvodeći sesije ‘’treninga za trenere’’. Takođe 

je održano nekoliko nastavaka obuka preduzetih 

u prethodnoj godini te kurseva poboljšanja interkomunikacijskih 

vještina. Pored obuke posvećene

30 

T e m a u f o k u s u 

izmjenama procedura i procesa, posebna pažnja je 

posvećena osoblju pogodnom za pozicije srednjeg 

menadžmenta: ova obuka je uključivala eksterne 

kurseve vještina menadžmenta, dok je interna obuka 

za ove uposlenike predviđena za početak 2007. 

godine. Kao rezultat, tri sale za obuku u Upravi banke 

su bile popunjene tokom čitave godine, tokom 

koje je izvedeno 4000 zaposlenik/dana obuke. 

Svu obuku je organizovao Odjel za ljudske 

resurse, čija uloga je bila da odgovori na kontinuirani 

rast banke, te da dizajnira i implementira 

mjere da bi pripremili osoblje za budući razvoj. 

U 2006. godini, napravili smo veliki napredak u 

proaktivnom upravljanju personalom. Odjel je 

pojačan i organizacijski i brojem specijaliziranog 

osoblja. Stručni saradnik za zapošljavanje i 

stručni saradnik za treninge i razvoj osoblja su 

se pridružili odjelu. Zbog svoje aktivne uloge i 

važnosti, odjeljenje je postalo organizaciona jedinica 

koja direktno izvještava Upravi banke. 

uposlenika su završili prvu godinu, približavajući se 

na još jedan korak da postanu ‘’ProCredit bankar’’, 

kojeg karakteriše velika posvećenost našoj viziji 

podrške malim i srednjim preduzećima. U 2007. 

godini, još 5 uposlenika se pridružilo Akademiji. U 

istoj godini će Regionalna ProCredit Akademija za 

Jugoistočnu Evropu otvoriti svoja vrata u Skoplju, u 

Makedoniji. Radujemo se još intenzivnijoj obuci osoblja 

i razmjeni iskustava s kolegama iz sestrinskih 

banaka u regiji. 

Ponosni smo da su naši napori priznati od Agencije 

za promociju stranih investicija u BiH (FIPA) koja je 

ProCredit banku proglasila za ‘’Investitora godine’’ 

u 2006. godini u kategoriji zapošljavanja. 

Uz to, ProCredit grupacija je podržala naše napore 

uspostavljajući ProCredit Akademiju, centar za 

obuku menadžmenta unutar Grupacije. Troje naših

P o s l o v n a e t i k a i o k o l i š n i s t a n d a r d i 31 

Poslovna etika i okolišni standardi 

Dio ukupne misije ProCredit Grupacije je da postavi 

standarde u finansijskom sektoru u kom poslujemo. 

Želimo da napravimo razliku, ne samo u segmentu 

koji pokrivamo i kvalitetu finansijskih usluga koje 

pružamo, nego i u pogledu poslovne etike. Naše 

temeljne korporativne vrijednosti igraju ključnu 

ulogu u ovom pogledu. Uspostavili smo šest esencijalnih 

principa koji usmjeravaju i vode operacije Pro- 

Credit institucija: 

• Transparentnost: pridržavamo se principa 

transparentnih informacija prema našim klijentima, 

prema javnosti i prema našim uposlenicima. 

Naše postupanje na tržištu je pošteno i 

otvoreno; 

• Kultura otvorene komunikacije: za nas znači 

otvoren, pošten i konstruktivan način komuni 

kacije jedni prema drugima. Prema konfliktima 

na poslu odnosimo se na profesionalan način, 

radeći zajedno da bismo pronašli rješenja. 

• Društvena odgovornost i tolerancija: našim 

klijentima nudimo poslovne savjete; na osnovu 

njihove ekonomske i finansijske situacije 

vršimo procjenu i kreiramo u prikladne 

‘’proizvode’’. Promovisanje kulture štednje je 

bitno za nas. Postupanje prema svim klijentima 

i uposlenicima mora biti s poštovanjem i 

pošteno, bez obzira na njihovo porijeklo, boju, 

jezik, spol ili religijska i politička uvjerenja; 

• Uslužna orijentacija: svaki klijent se uslužuje na 

prijateljski, kompetentan i učtiv način. Naši uposlenici 

su posvećeni obezbjeđivanju što kvalitetnije 

usluge svim klijentima, bez obzira na njihovo 

porijeklo ili veličinu njihovog posla; 

• Visoki profesionalni standardi: svaki uposlenik 

odgovara za kvalitet svojeg rada i trudi se da 

radi svoj posao još bolje; 

• Visok stepen lične predanosti: ovo ide ruku pod 

ruku s ličnim integritetom i poštenjem – osobine 

koje su potrebne za sve uposlenike 

ProCredit institucija. 

Ove vrijednosti ProCredit-a predstavljaju osnovu 

naše korporativne kulture koja se prakticira u našem 

svakodnevnom poslovanju. Navedene vrijednosti se 

reflektuju u Kodeksu ponašanja, koji pretvara etičke 

principe ProCredit Grupacije u praktične smjernice 

za svo osoblje ProCredit-a. Da bi se osiguralo da 

svi uposlenici potpuno razumiju sve principe koji 

su definisani, održalo se nekoliko sesija obuke na 

kojoj su se prezentovala istraživanja i diskutovano 

o svim aspektima. Naša želja je da nastavimo da 

provodimo ove sesije obuke i da povećamo njihovu 

učestalost u budućnosti. 

Slijedeći veoma važan aspekt osiguranja 

pridržavanja i provođenja najviših etičkih standarda 

jeste naša konzistentna aplikacija internacionalnih 

metoda i procedura iz najbolje prakse, kako 

da zaštitimo sebe od iskorištavanja kao poluge 

za pranje novca ili drugih ilegalnih aktivnosti kao 

što je finansiranje terorističkih aktivnosti. Veoma 

važan fokus se pridaje ‘’poznavanju klijenta’’, i u 

skladu s ovim principom, provođenje razboritog 

izvještavanja i zadovoljavanja primjenjivih pravila. 

Takođe postavljamo standarde u pogledu utjecaja 

naših kreditnih operacija na okoliš. ProCredit Bank 

Bosna i Hercegovina je implementirala okolišni 

sistem menadžmenta baziran na stalnom procjenjivanju 

kreditnog portfolia po okolišnom kriteriju, 

analizu svih ekonomskih aktivnosti koje potencijalno 

uključuju okolišne rizike, i 

odbijanje kreditnih zahtjeva od 

preduzeća uključenih u aktivnosti 

koje se smatraju opasnim po okoliš 

i pojavljuju na listi isključenja (lista 

aktivnosti koje se ne kreditiraju od 

strane ProCredit Bank). Ugrađujući 

pitanja okoliša u proces odobravanja 

kredita, ProCredit Bank 

Bosna i Hercegovina je takođe 

u stanju i pokušava da podigne 

ukupni nivo svjesnosti klijenata 

o okolišu. Osiguravamo da kada 

se ocjenjuju kreditni zahtjevi, 

usaglašenost s etičkom poslovnom 

praksom bude ključna 

briga. Ne izdaju se krediti osobama ili 

preduzećima ako se posumnja da iskorištavaju nesiguran 

ili moralno neodgovoran oblik radne snage, 

posebice dječije radne snage.

32 


Naši klijenti 

Srećko Jović, 

Proizvođač namještaja od 

pletene trske 

Veliki uticaj malih kredita 

Da bi se napravio namještaj od trske treba mnogo 

strpljenja, napornog rada i talenta. Porodica Jović 

iz Brčkog, grada na sjeveru Bosne i Hercegovine, 

koristi ljepotu prirode da napravi funkcionalne 

proizvode od trske, kao što su stolovi i stolice. Ova 

porodična tradicija je počela 1970. godine, i otad se 

razvila u uspješan biznis. 

Ipak, Jovići, kao i drugi Bosanci i Hercegovci, suočili 

su se s ogromnim ekonomskim poteškoćama nakon 

rata kad je industrijska proizvodnja potonula, 

prouzrokujući ogroman rast nezaposlenosti. Ljudi 

koji su prethodno imali održive prihode, vratili su 

se kućama da bi živjeli u siromaštvu. Tokom ovog 

teškog perioda, porodica Jović je preživljavala 

prodajući proizvode od trske. Posljednjih godina, 

potražnja je kontinuirano rasla, i bilo je jasno da 

će morati da promijene svoj poslovni model da bi 

zadovoljili tražnju i ušli na veća tržišta. 

U 2006. godini, odlučili su da prošire svoje trenutne 

aktivnosti kao i proizvodne kapacitete, koristeći 

kreditna sredstva ProCredit Bank. Izgradili su atraktivan 

objekat u kojem su ugostili kupce koji mogu 

u relaksirajućoj, ali profesionalnoj atmosferi dobiti 

savjet ili kupiti proizvod. Atraktivna lokacija poslovnog 

prostora (na glavnom putu između dva 

bih grada) pomogla je i doprinijela rastu njihovog 

posla. 

‘’Naša ljubav prema ovom poslu nas inspiriše 

da pravimo nove i uzbudljive proizvode. Ovo je 

rezultiralo stalnom ekspanzijom palete proizvoda 

i mnogobrojnim novim klijentima na lokalnom i 

državnom nivou. Iskreno sam zadovoljan da mogu 

uposliti i nove radnike.’’ 

Ono što privlači mnoge ljude u BiH je da mogu 

poboljšati svoju situaciju uz vlastite napore. 

‘’Ima mnogo građana BiH koji su siromašni, ali koji 

ne žele finansijsku pomoć od socijalnih institucija 

i humanitarnih organizacija. Upravo kao i ja, oni 

žele raditi i zaraditi novac da bi izdražavali svoje 

porodice. Vjerujem da dostupnost malih kredita 

može pomoći mnogima od njih da poboljšaju svoj 

životni standard, a da u isto vrijeme budu tretirani 

s poštovanjem usprkos njihovom finansijskom 

statusu.’’

N a š i k l i j e n t i 33 

Smail Čeliković, 

biljni apotekar 

Biljna apoteka kojoj se vjeruje 

Za one koji pokušavaju poboljšati svoje zdravlje, vrijedi 

razmišljati o biljkama, posebno biljnim lijekovima 

koje priprema Smail Čeliković, naučnik i vlasnik 

Biljne apoteke u Bihaću, gradu na sjeverozapadu 

Bosne i Hercegovine. 

Biljke se koriste kao važni lijekovi i jednostavna 

medicinska rješenja hiljadama godina. Moderna 

istraživanja su analizirala biljke i ustanovila medicinsko 

osnovu za njihovu efikasnost. Smailova porodica 

je decenijama koristila i prodavala biljke da 

izliječi ili ublaži različite bolesti. Slično kao i drugi, 

Smail se susreo sa poslije ratnim izazovima. 

Razarajuće posljedice rata su bile očigledane: neki 

su izgubili svoje voljene, svoje domove, prijetelje, 

a većina bih. građana je izgubila zaposlenje. To je 

bila gruba realnost s kojom su se morali pomiriti. I 

tako, Smail je odlučio da se bori za svoju porodicu 

i njihovu dugu tradiciju biljnih apotekara. Koristeći 

kredit ProCredit banke, ponovno je otvorio biljnu 

apoteku. 

‘’Osjećao sam se ponovno živim radeći ono što volim, 

i što sam sposoban da obezbijedim egzistenciju 

za sebe i svoju porodicu.’’ 

Dvanaest godina poslije rata, BH ekonomija 

je još suočena sa značajnim teškoćama. Visoka 

nezaposlenost i visok trgovinski deficit 

ostaju razlozi za zabrinutost. Situacija je 

posebno teška za obične ljude koji su još uvijek 

nezaposleni, te se, zbog nedostatka sredstava, 

suočavaju sa izazovima pokretanja ili ponovnog 

oživljavanja privatnog biznisa. Smail se smatra 

sretnim, jer je našao partnera u ProCredit Bank. 

‘’Za razliku od mnogih drugih, ja sam uspio usprkos 

mnogim teškoćama. Uspio sam pomoći svojim 

kćerkama da prošire posao otvorivši dodatnu apoteku 

u centru grada.’’ 

Njegovi proizvodi se prepoznaju na nivou države, a 

on je primio brojne nagrade za uspjeh svog posla. 

Prošle godine, neke austrijske i hrvatske kompanije 

su izrazile interes za saradnju sa Smailom, planirajući 

da koriste njegove proizvode u proizvodnji kozmetike. 

Da bi iskoristio ove međunarodne prilike, Smail 

se ponovno obratio ProCredit Bank. Ovog puta je 

iskoristio kredit da kupi opremu za preradu biljaka 

i od tada je njegov posao procvjetao. Da citiramo 

jednog od njegovih kupaca u biljnoj apoteci: ‘’efikasan 

i pouzdan’’ je Smailov zaštitni znak.

34 


Vehid Skrobo, 

trgovac poljoprivrednim proizvodima 

Iz ‘’Vlašićke kuće’’ u svijet 

Bosna i Hercegovina je poznata po prirodnoj, netaknutoj 

ljepoti svojih planina. Na padinama Vlašića, 

planine blizu Travnika, ogromno je područje netaknute 

divljine. Ovo je takođe mjesto gdje mnogi 

bih. farmeri gaje stoku i proizvode visokokvalitetne 

mliječne proizvode, kao i mnoge druge prirodne 

proizvode kao što su voće, povrće i med. 

Ipak, ovi mali poljoprivrednici zbog svoje veličine i 

limitirajuće akumulacije kapitala nisu u stanju izboriti 

se za dobro pozicioniranje i bolji pristup tržištu. 

Situacija je posebno teška za poljoprivrednike koji 

žive u udaljenim selima i trebaju pomoć u razvijanju 

i implementaciji poslovnog koncepta. Nedostatak 

finansijskih sredstava je dodatna prepreka, koja ne 

samo da koči dalji razvoj već i sputava bilo kakav 

razvoj poslovanja. 

Prije sedam godina, Vahid Škrobo i njegova kćerka 

Selma su razvili poslovni koncept kupovine mlijeka 

za proizvodnju različitih vrsta sira, kajmaka, pavlake 

i drugih mliječnih proizvoda. Naknadno su uspjeli 

da počnu sa preradom povrća i proizvodnju jedinstvenih 

kombinacija s mliječnim proizvodima, kao 

što su paprike punjene pavlakom, koje su poznate 

po svom ukusu. Nastala je porodična kompanija 

‘’Poljorad’’ koja je zaokružila navedene aktivnosti 

bazirane i fokusirane na poljoprivredoj djelatnosti 

kao i restoran ‘’Vlašićka kuća’’, u kojoj se mogu kupiti 

proizvodi ove kompanije, i gdje gosti mogu probati 

tradicionalna bosanska jela u ugodnom okruženju. 

Uz podršku 28 uposlenika, Poljorad sarađuje sa 500 

lokalnih poljoprivrednika. 

Kako je posao brzo rastao, Poljorad je morao kupovati 

sve veće količine sirovih proizvoda, što je 

značajno pomoglo malim poljoprivrednicima da 

povećaju proizvodnju i prodaju. Već nekoliko godina, 

Poljorad je klijent i partner ProCredit Bank. Otvoreno 

je više od 200 novih računa za kooperante 

i podugovarače. Tokom ovog procesa, mnogi mali 

poljoprivrednici su dobili poljoprivredne kredite od 

ProCredit Bank i poboljšali svoj životni standard. 

Trougao koji čine Poljorad, ProCredit Bank i mali 

poljoprivrednici funkcioniše veoma efikasno i zadovoljava 

zahtjeve svake strane. 

‘’Ponosan sam da je naša kompanija postigla ove 

značajne rezultate, ali sam takođe sretan što su 

mnogi mali poljoprivrednici proširili svoju proizvodnju, 

i da i oni mogu dobiti finansijsku podršku,’’ 

kaže Selma. Poljorad je postao prepoznatljiv na 

međunarodnom novou; njihovi proizvodi se izvoze 

u Sjedinjene Američke Države i Skandinaviju.

N a š i k l i j e n t i 35 

Idriz Delić, 

pekar 

Topao hljeb u svako doba! 

Postoji izreka da pekari prvi ustaju, a gosp Idriz 

Delić, uvjerio nas je u tačnost ove izreke. Idrizov dan 

počinje ujutro u 5, dok miris toplog hljeba, kroasana 

i kolača se širi kroz centar Bihaća, privlačeći one što 

su se uputili na posao. Cijeli grad zna gdje je pekara, 

jer je ona dio porodice i tradicija stara više od 40 godina. 

Posebno je poznat ‘’nanin hljeb’’ pravljen po 

starom receptu. 

Pekara ‘’Lejikomerc’’ obezbjeđuje posao i „hljeb“ za 

radnike koji su tu zaposleni, i koji pomažu Idrizu u 

svakodnevnom teškom poslu. 

‘’Bilo je vremena kad sam morao da se suočim 

s mnogim finansijskim poteškoćama i sačuvam 

svoj i posao svojih uposlenika. Srećom, čuo sam 

za banku gdje ljudi mogu dobiti kredite. S brzim 

odobravanjem malih kredita, dobio sam priliku da 

riješim finansijske probleme i nastavim s poslom. 

Iskreno sam zadovoljan uslugom, i osjećam se slobodnim 

da nazovem svog kreditnog službenika u 

svako doba i zatražim od njega pomoć ili finansijski 

savjet,’’ 

ima drugu strast koja je prilično jedinstvena u 

BiH. Daleko od gradskog središta, Idriz je napravio 

ekološku farmu fazana. Njegovo gajenje fazana ima 

za cilj proizvodnju mesa i uzgoja posebnih sorti fazana. 

Idriz je kupio inkubatore jaja s velikim kapacitetima 

da bi odgovorio na zahtjeve kupaca. Mali 

krediti su igrali značajnu ulogu u ovoj aktivnosti , a 

Idriz je također odabrao ProCredit Bank za sve svog 

poslovnog partnera, Idrizov posao je samo mali 

primjer kako krediti mogu doprinijeti održivosti 

posla i pomoći malom biznisu da efikasno upravlja 

resursima. Idriz smatra da mali krediti igraju važnu 

ulogu za kompanije kao što je njegova. 

‘’Teško je nekome na mom nivou dobiti kredit u 

bankama. Oni imaju mnogo uslova koje je meni 

teško ispuniti.’’ 

Idriz planira nastaviti sa svojim pekarskim i biznisom 

farme fazana. Pošto ima pouzdanog partnera 

u ProCredit Bank, osjeća se sigurnim da planira i poduzima 

nove projekte. 

kaže Idriz, koji sad upošljava 21 osobu. 

Usprkos činjenici da Idriz voli praviti pecivo, on

36 


Finansijski izvještaji 

Finansijski izvještaji pripremljeni u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja za godinu završenu 31. decembra 2006. 

¯

F i n a n s i j s k i i z v j e š t a j i 37

38 


Bilans uspjeha 

Za godinu koja završava 31. decembra 2006 

(iznosi iskazani u hiljadama KM) 

Napomena 2006 2005 

Prihodi od kamata 3 34.228 24.634 

Rashodi od kamata 3 (8.742) (4.338) 

Neto prihod od provizija i naknada 25.486 20.296 

Prihodi od provizija i naknada 4 2.718 1.962 

Rashodi od provizija i naknada 4 (632) (484) 

Neto prihod od provizija i naknada 2.086 1.478 

Kursne razlike (neto) 5 139 108 

Ostali operativni prihodi 434 150 

Operativni prihod 28.145 22.032 

Operativni troškovi 6 (24.144) (17.981) 

Troškovi rezervi za kreditne i druge gubitke 8 (1.570) (1.625) 

Dobit prije oporezivanja 2.431 2.426 

Porez na dobit 9 (269) (246) 

Dobit za godinu 2.162 2.180 

Prateće napomene predstavljaju sastavni dio ovih finansijskih izvještaja.

F i n a n s i j s k i i z v j e š t a j i 39 

Bilans stanja 



Aktiva 


Novčana sredstva i računi kod Centralne banke 10 60.060 35.364 

Plasmani drugim bankama 11 – 6.144 

Krediti dati komitentima 12 224.592 152.709 

Materijalna sredstva 13 7.909 4.506 

Nematerijalna sredstva 14 638 629 

Odložena poreska sredstva 15 66 – 

Ostala aktiva 16 1.621 1.077 

Ukupna aktiva 294.886 200.429 

Obaveze 

Depoziti klijenata 17 176.844 91.249 

Obaveze po uzetim kreditima i ostalim pozajmicama 18 82.045 76.082 

Subordinirani dug 19 9.056 9.051 

Rezervisanja za potencijalne i preuzete obaveze 20 487 308 

Odložene poreske obaveze 15 3 – 

Ostale obaveze 21 1.354 804 

Ukupne obaveze 269.789 177.494 

Kapital 

Dionički kapital 23 15.679 15.679 

Dionička premija 293 293 

Zadržana dobit 7.867 5.920 

Zakonske rezerve 1.258 1.043 

Ukupni kapital 25.097 22.935 

Ukupni kapital i obaveze 294.886 200.429 

Uprava Banke je odobrila prikazane finansijske izvještaje dana 21. februara 2006. godine. 


Direktor 


40 


Izvještaj o promjenama kapitala 


Dionički Dionička Zakonske Zadržana Ukupno 

(iznosi iskazani u hiljadama KM) kapital premija rezerve dobit kapital 

Stanje na dan 1. januara 2005. 15.679 293 814 3.969 20.755 

Neto dobit perioda – – – 2.180 2.180 

Izdvajanje u zakonske rezerve – – 229 (229) – 

Stanje na dan 31. decembra 2005. 15.679 293 1.043 5.920 22.935 

Stanje na dan 1. januara 2006. 15.679 293 1.043 5.920 22.935 

Neto dobit perioda – – – 2.162 2.162 

Izdvajanje u zakonske rezerve – – 215 (215) – 

Stanje na dan 31. decembra 2006. 15.679 293 1.258 7.867 25.097 

Dionički kapital Banke se sastoji od 1.567.900 običnih dionica. Sve dionice 

imaju nominalnu vrijednost od 10 KM i u potpunosti su plaćene. 

Zakonske rezerve predstavljaju dodatni dio kapitala izdvojen iz neto 

dobiti. Ove rezerve se koriste za pokriće gubitaka i ne mogu se distribuirati. 



Izvještaj o novčanom toku 



Operativne aktivnosti 


Dobit prije oporezivanja 2.431 2.426 

Prilagođavanja za: 

Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine 1.842 1.335 

Troškovi rezervi za kreditne i druge gubitke 8 1.570 1.625 

Otpis imovine i opreme 13 12 77 

5.855 5.463 

Prihodi od kamata 3 (34.228) (24.634) 

Rashodi od kamata 3 8.742 4.338 

(25.486) (20.296) 

Naplaćena kamata 32.747 23.940 

Plaćena kamata (7.753) (3.832) 

Plaćeni porez na dobit (269) (246) 

24.725 19.862 

Novčani tok iz operativnih aktivnosti prije promjena u operativnim sredstvima 5.094 5.029 

(Povećanje) / smanjenje u operativnim sredstvima 

Sredstva kod Centralne Banke (13.990) (13.081) 

Krediti i avansi dati komitentima (72.134) (37.711) 

Krediti i avansi dati bankama 6.144 (6.144) 

Ostala sredstva (544) 505 

Povećanje / (smanjenje) operativnih obaveza 

Depoziti 85.212 50.150 

Ostale obaveze 480 (386) 

Novčani tok iz operativnih aktivnosti 10.262 (1.638) 

Investicione aktivnosti 

Nabavka materijalne imovine (5.081) (2.460) 

Nabavka nematerijalne imovine (185) (710) 

Novčani tok iz investicionih aktivnosti (5.266) (3.170) 

Finansijske aktivnosti 

Prilivi od obaveza po kreditima 31.419 34.057 

Otplaćene obaveze po kreditima (25.709) (23.934) 

Novčani tok iz finansijskih aktivnosti 5.710 (10.123) 

Neto povećanje / (smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata 10.706 5.315 

Novac i novčani ekvivalenti na dan 1. januar 11.045 5.730 

Novac i novčani ekvivalenti na dan 31. decembra 24 21.751 11.045 


42 


Opšte informacije 

ProCredit Bank d.d. Sarajevo (u daljem tekstu: Banka) je licencirana da 

obezbijedi sve bankarske aktivnosti u skladu sa zakonom. 

Banka je registrovana kao dioničko društvo sa sjedištem u Bosni i Hercegovini. 

ProCredit Bank d.d. Sarajevo je dio globalne mreže finansijskih 

institucija i upravljana je i kontrolisana od strane Internationale 

Micro Investionen AG. Internationale Micro Investitionen AG je u januaru 

2005. godine promijenio naziv u ProCredit Holding AG. 

Adrese 

Adrese registrovanih poslovnih jedinica Banke su kako slijedi: 

Sjedište Banke: 

Sarajevo 

Adresa: Emerika Bluma 8 


Filijale 

Sarajevo 

Adresa: Muvekita 1 

Ilidža 

Adresa: Ibrahima Ljubovića 20 

Bihać 

Adresa: Safvet-bega Bašagića 18 

Tuzla 

Adresa: Džafer Mahala 29 

Mostar 

Adresa: Biskupa Čule bb 

Banja Luka 

Adresa: Kralja Petra I Karađorđevića 

Brčko 

Adresa: R. Dz. Čauševića 19 

Bijeljina 

Adresa: Karađorđeva 6 

Travnik 

Adresa: Bosanska 133 

Zenica 

Adresa: Maršala Tita bb 

Adresa: Turalibegova 48 

Gračanica / ekspozitura 

Adresa: H. K. Gradaščevića bb 

Posušje / ekspozitura 

Adresa: Fra Grge Martića bb 

Mostar / ekspozitura 

Adresa: Trg Republike bb 

Trebinje / ekspozitura 

Adresa: Kralja Petra I Oslobodioca 33 

Banja Luka / ekspozitura 

Adresa: Brace Potkonjaka 2 

Gradačac / ekspozitura 

Adresa: H. K. Gradaščevića bb 

Travnik / ekspozitura 

Adresa: RK Borac – Bosanska bb 

Zavidovići / ekspozitura 

Adresa: 8. Marta bb 

Sokolac / ekspozitura 

Adresa: Glasinačka 1 

Prijedor / ekspozitura 

Adresa: Vožda Karađorđa bb 

Doboj / ekspozitura 

Adresa: Kralja Aleksandra bb 

Zaposleni 

Na dan 31. decembra 2006. ProCredit Bank d.d. Sarajevo je zapošljavala 

595 radnika (2005: 430 radnika). 

Direktori 

Imena direktora koji su bili u službi tokom finansijske godine i do 

datuma ovog izvještaja su slijedeća: 

Direktor 


Izvršni direktor sektora računovodstva i kontrolinga 


Ekspoziture 

Sarajevo / ekspozitura 

Adresa: Emerika Bluma 8 

Novo Sarajevo / ekspozitura 

Adresa: Topal Osman-paše 22 

Otoka / ekspozitura 

Adresa: Gradačačka 1 

Ciglane / ekspozitura 

Adresa: Husrefa Redžića 1 

Sokolac / ekspozitura 

Adresa: Glasinačka 1 

Ilidža / ekspozitura 

Adresa: Hrasnička cesta 4 

Cazin / ekspozitura 

Adresa: Stara Čaršija 

Tuzla / ekspozitura 

Izvršni direktor sredstava, poslova sa stanovništvom i platnog 

prometa 

Edin Hrnjica 

Izvršni direktor sektora opštih poslova 

Vedran Hadžiahmetović


Napomene uz finansijske izvještaje 

za godinu završenu 31. decembra 2006 

Svi iznosi su iskazani u hiljadama KM, osim ukoliko drugačije nije navedeno 

1. Računovodstvene politike 

Glavne računovodstvene politike korištene u pripremi finansijskih 

izvještaja navedene su u nastavku. Ove računovodstvene politike 

su konstantno primjenjene za navedene godine, osim ukoliko nije 

drugačije navedeno. 

1.1 Osnova prezentacije 

Finansijski izvještaji ProCredit Bank d.d. Sarajevo su pripremljeni u skladu 

sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja („MSFI”) i 

izraženi su u Konvertibilnim markama (KM). 

Sastavljanje finansijskih izvještaja u skladu sa MSFI zahtijeva upotrebu 

procjena i pretpostavki koje utiču na imovinu i obaveze u finansijskim 

izvještajima, na objavljivanje o potencijalnoj imovini i obavezama 

na dan sastavljanja finansijskih izvještaja, te na iskazane prihode i 

rashode u toku izvještajnog razdoblja. Iako se procjene baziraju na 

najboljim saznanjima menadžmenta o tekućim događajima i aktivnostima, 

stvarni rezultati se mogu razlikovati od tih procjena. Oblasti u 

kojima su procjene i pretpostavke značajne za finansijske izvještaje su 

objavljene 

1.2 Usvajanje novih i revidiranih standarda 

(a) Dopune objavljenih standarda i tumačenja koje stupaju na snagu 

počev od 1.januara 2006. godine 

Primjena dopuna koje su navedene u daljem tekstu nije rezultirala u 

značajnijoj promjeni računovostvenih politika Banke. 

IAS 19 Dopune 

IAS 21 Dopune 

IAS 39 Dopune 

IAS 39 Dopune 

IAS 39 and IFRS 4 

Aktuarski dobici i gubici, planovi grupe i 

objelodanjivanja; 

Neto ulaganje u inostrano poslovanje; 

Računovodstvo zaštite od rizika u 

predviđanju novčanog toka unutargrupnih 

transakcija; 

Fer vrijednost opcija; 

Ugovori o finansijskim garancijama; 

IFRS 1 (Dopune) Prva primjena MSFI i MSFI 6 

IFRS 6 (Dopune) 

IFRS 6 

IFRIC 

IFRIC 5 

IFRIC 6 

Istraživanje i procjenjivanje mineralnih 

resursa; 

Istraživanje i procjenjivanje mineralnih 

resursa; 

Utvrđivanje da li ugovor sadrži lizing; 

Pravo na kamatu po osnovu sredstava nam 

jenjenih za povlačenje iz upotrebe, za ob 

navljanje i zaštitu životne sredine; 

Obaveze koje proizilaze iz učešća na 

specifičnim tržištima - Otpad elektronske i 

električne opreme. 

• MRS 19 - Dopuna uvodi opciju alternativnog pristupa za 

priznavanje aktuarskih dobitaka i gubitaka. Istovremeno zahtje 

va dodatna objelodanjivanja. Kako Grupa ne namjerava da 

mjenja računovodstvene politike za priznavanje aktuarskih 

dobitaka i gubitaka i ne učestvuje u nekim planovima zajedničkih 

penzijskih fondova, usvajanje ovih izmjena i dopuna utiče samo 

na format i obim objelodanjivanja prezentiranih u finansijskim 

izveštajima. 

• MRS 21 Dopune, MRS 39 Dopune – Računovodstvo zaštite od 

rizika u predviđanju novčanog toka unutargrupnih transakcija; 

• MSFI 1, MSFI 6, IFRIC 4 i IFRIC 5 nisu relevantni za poslovne 

aktivnosti Grupe i stoga nemaju značajan uticaj na 

računovodstvene politike Grupe. 

• MRS 39 Dopuna – Fer vrijednost opcija. Prije ovih dopuna, Banka 

je primjenjivala neskraćenu verziju za fer vrijednosti opcija u 

MRS 39. Banka ispunjava nove kriterijume sadržane u dopunama, 

i zato nastavlja da određuje pojedina finansijska sredstva i finan 

sijske obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspeha. 

• MRS 39 i MSFI 4 Dopuna – Ugovori o finansijskim garancijama. 

Ovakvi tipovi ugovora su sada obuhvaćeni u MRS 39, a ne u 

MSFI 4, kao što je ranije zahtjevano po MSFI. Odmjeravanja i 

objelodanjivanja zahtjevana po MRS 39 nisu imala uticaja na 

promjene politika Banke. 

(c) Prijevremeno usvajanje standarda 

Banka nije prijevremeno usvojila sljedeće standarde i tumačenja standarda 

koji su objavljeni, ali nisu u primjeni za obračunske periode koji 

počinju od 1. januara 2006. godine: 

• MSFI 7, Finansijski instrumenti: Objelodanjivanja; 

• MRS 1 (Dopune) – Objelodanjivanje kapitala; 

• MSFI 8, Poslovni segmenti (stupa na snagu od 1. januara 2008. 

godine); 

• IFRIC 7, Primjena pristupa preračunavanja po MRS 29 (stupa na 

snagu od 1. marta 2006. godine); 

• IFRIC 8, Djelokrug MSFI 2 (stupa na snagu od 1. maja 2006. 

godine); 

• IFRIC 9, Ponovna procjena ugrađenih derivata (stupa na snagu od 

1. juna 2006. godine); 

• IFRIC 10, Periodično finansijsko izvještavanje i obezvrjeđivanje 

(stupa na snagu od 1. novembra 2006. godine); 

• IFRIC 11, MSFI 2 – Transakcije sa otkupljenim sopstvenim 

akcijama (stupa na snagu od 1. marta 2007. godine); i 

• IFRIC 12, Ugovori o koncesiji za obavljanje usluga (stupa na snagu 

od 1. januara 2009. godine). 

Primjena ovih novih tumačenja nisu imali materijalno značajan uticaj 

na finansijske izvještaje u periodu početne primjene. 

1.3 Kritične računovodstvene procjene i prosudbe u primjeni 

računovodstvenih politika 

Komiteti za pregled portfolia Banke, na mjesečnoj bazi, vrše pregled 

kreditnog portfolia u cilju procjene rezervisanja za kreditne gubitke. 

Prilikom razmatranja okolnosti za evidentiranje umanjenja u bilansu 

uspjeha, Banka vrši procjenu o tome da li postoje primjetni podaci koji 

ukazuju na to da postoji mjerljivo smanjenje u procijenjenim budućim 

novčanim tokovima iz kreditnog portfolia prije nego što smanjenje 

može biti identifikovano na nekom pojedinačnom kreditu unutar tog 

portfolia. 

Uprava koristi procjene zasnovane na istorijskom iskustvu o gubicima 

za aktivu sa karakteristikama kreditnog rizika i objektivne dokaze o 

umanjenjima za kreditne gubitke slične onima u portfoliu kada planira 

buduće novčane tokove. Metodologija i pretpostavke korištene u 

procjeni iznosa i tempiranja budućih novčanih tokova se redovno 

pregledaju kako bi se reducirale razlike između procjena o gubicima 

i stvarnih gubitaka.

44 


1.4 Strane valute 

Sredstva i obaveze izražene u stranim valutama su preračunate u konvertibilnim 

markama po zvaničnom srednjem kursu na dan bilansa 

stanja. Transakcije izražene u stranim valutama su preračunate u KM 

primjenom kursa koji je validan na dan transakcije. Dobici i gubici koji 

rezultiraju iz poravnanja takvih transakcija i iz pretvaranja monetarne 

aktive i pasive, denominirane u stranim valutama, su evidentirani u bilansu 

uspjeha. 

Kurs stranih valuta: 

u KM 31. dec 2006 31. dec 2005 

USD 1,485065 1,657905 

EUR 1,955830 1,955830 

1.5 Finansijski instrumenti koji se poravnavaju 

Materijalna imovina se periodično vrednuje u svrhu svođenja na stvarnu 

vrijednost iste. U slučaju da je knjigovodstvena vrijednost imovine 

veća od obračunatog nadoknadivog iznosa, vrijednost imovine se otpisuje 

do visine nadoknadivog iznosa. 

Sredstva u pripremi se izvještavaju po nabavnom trošku uključujući 

troškove nabavke od trećih lica. Za sredstva u pripremi se ne obračunava 

amortizacija. Nakon kompletiranja, svi akumulirani troškovi se prenose 

na relevantnu kategoriju materijalne imovine i na njih se primjenjuje 

određena stopa amortizacije. 

Prihodi ili rashodi od otuđenja imovine i opreme se priznaju u bilansu 

uspjeha. 

Amortizacija se obračunava na svu imovinu, osim zemljišta i imovine 

u pripremi, prema linearnoj metodi kako bi se otpisao trošak nabave 

imovine kroz njezin procijenjeni vijek trajanja prema sljedećim 

godišnjim stopama: 

Finansijska sredstva i obaveze se poravnavaju i u bilansu stanja iskazuju 

u neto iznosu kada postoji zakonsko pravo za poravnanje prepoznatljivih 

iznosa kao i namjera o poravnanju na neto osnovi, ili kada 

se u isto vrijeme vrši priznavanje sredstava i izmirenje obaveza. 

1.6 Prihodi i rashodi od kamata 

Prihodi i rashodi od kamata iskazuju se u bilansu uspjeha za sve instrumente 

koji donose kamatu po načelu obračunatih kamata primjenom 

metode efektivne kamatne stope. Kada je naplata kredita sumnjiva, 

njihova vrijednost se umanjuje na naplative iznose, a prihodi od kamata 

se nakon toga priznaju na temelju kamatne stope koja je korištena 

za diskontiranje budućih novčanih tokova za potrebe mjerenja naplativog 

iznosa. 

1.7 Naknade i provizije 

Naknade i provizije se sastoje uglavnom od naknada naplaćenih od 

preduzeća po osnovu usluga domaćeg i inostranog platnog prometa. 

Naknade i provizije, osim onih koje formiraju dio efektivne kamatne 

stope instrumenta, uglavnom se iskazuju na obračunskoj osnovi kada 

su usluge pružene. 

1.8 Krediti i potraživanja 

Krediti i potraživanja predstavljaju finansijsku aktivu sa fiksnim ili 

određenim plaćanjima koja nisu istaknuta na aktivnom tržištu. Nastaju 

kada Banka dužniku pruža novac, robe ili usluge direktno bez namjere 

da trguje potraživanjem. 

Svi krediti i avansi se priznaju kada se novac doznači klijentima. 

Rezervisanja za kreditne gubitke se utvrđuje ako postoji objektivni 

dokaz da Banka neće biti u stanju da naplati sva potraživanja prema 

ugovorenom dospjeću kredita. Iznos rezervisanja je razlika između 

nominalnog i nadoknadivog iznosa, koji je u stvari sadašnja vrijednost 

očekivanih gotovinskih tokova, uključujući iznose naplative iz garancija, 

kolaterala, diskontovane na bazi efektivne kamatne stope kredita. 

Ako se iznos rezervisanja smanji usljed događaja koji nastaju nakon 

izdvajanja rezervisanja, otpuštanje rezervisanja se knjiži kao smanjenje 

rezervisanja za kreditne gubitke. Rezervisanja za kredite su analizirana 

u Napomeni 12. 

% 

Zgrade 10 

Kompjuteri i telefonska oprema 20–33 

Namještaj i oprema 17 –25 

Ulaganja u zakupljene objekte 

tokom perioda zakupa 

Rezidualna vrijednost imovine i njen vijek trajanja se pregledavaju i 

prilagođavaju ukoliko je potrebno, na dan bilansa stanja. 

1.10 Nematerijalna imovina 

Nematerijalna imovina se sastoji od kompjuterskih softvera i licenci. 

Inicijalni trošak pribavljanja nematerijalnog sredstva se priznaje kao 

sredstvo i amortizuje se linearnom metodom tokom svog vijeka trajanja, 

koji ne prelazi 5 godina. 

1.11 Lizing 

Do danas, ugovori o iznajmljivanju poslovnih prostora Banka evidentira 

kao operativni lizing. Ukupna plaćanja za operativni lizing su evidentirana 

u bilansu uspjeha linearnom metodom kroz period zakupa. 

Kada operativni lizing prestaje prije isteka ugovora, bilo kakvo plaćanje 

zahtjevano od zakupodavca u vidu zateznih kamata se priznaje kao 

trošak perioda u kojem je ugovor prekinut. 

1.12 Novac i novčani ekvivalenti 

Za potrebe izvještaja o novčanom toku, novac i novčani ekvivalenti 

sadrže stanja sa dospjećem manjim od 90 dana od datuma sticanja 

uključujući: novac i stanja na računima kod Centralne banke. 

1.13 Rezervisanja 

Rezervisanja se priznaju ako Banka ima sadašnju pravnu ili izvedenu 

obavezu koja je nastala temeljem prošlih događaja, ako postoji 

vjerovatnoća da će za podmirenje obaveze biti potreban odliv resursa 

koji predstavljaju ekonomsku korist, te ako je u velikoj mjeri moguće 

procijeniti iznos obaveze. 

1.9 Materijalna imovina 

1.14 Naknade zaposlenima 

Sva materijalna imovina je izražena po nabavnoj vrijednosti umanjenoj 

za amortizaciju. 

Banka, u svakodnevnom poslovanju, za svoje zaposlene plaća penzi-


ono osiguranje, zdravstveno osiguranje i porez na platu koji se računa 

na bruto plate i naknade, topli obrok i troškove prevoza na i sa radnog 

mjesta u skladu sa zakonskom regulativom. Banka plaća ove doprinose 

državnim fondovima za zdravstveno i penziono osiguranje, prema stopama 

koje se primjenjuju tokom godine, obračunate na bruto plate. 

Banka je u obavezi da plaća doprinose za javno penziono osiguranje. 

Kada jednom izvrši plaćanje, Banka nema daljne obaveze po tom osnovu. 

Stalni doprinosi čine troškove godine u kojoj dospijevaju i kao 

takvi su uključeni u troškove zaposlenih. Troškovi ovih plaćanja su 

uključeni u bilans uspjeha u istom periodu kao i troškovi plaća. 

Banka nema nikakvih drugih penzionih šema ili planova beneficiranja 

zaposlenih, tako da nema nikakvih drugih obaveza po ovom osnovu. 

Dodatno, Banka nije u obavezi da obezbjedi buduće beneficije 

sadašnjim ili bivšim zaposlenicima. 

1.15 Oporezivanje 

Porez na dobit ili gubitak uključuje tekući i odgođeni porez. 

Tekući porez je obaveza za porez za koju se očekuje da bude obračunata 

na oporezivu dobit za tekuću godinu, uz upotrebu propisanih poreskih 

stopa ili naknadno propisanih poreskih stopa na datum bilansa stanja, i 

bilo kakva korekcija obaveze za porez koja se odnosi na prethodne godine. 

U skladu sa Zakonom o porezu na dobit, poreska stopa je 30%. 

Banka nastoji da poveća svoje kamatne marže dostižući više od 

prosječne marže, umanjenje za rezervisanja, kroz plasmane kreditno 

sposobnim fizičkim i pravnim licima. 

Ova izloženost ne uključuje samo pozicije kredita iz bilansa stanja 

nego Banka preuzima i garancije i druge potencijalne obaveze 

2.2 Kreditni rizik 

Banka preuzima kreditni rizik koji se ogleda u tome da ugovorna 

strana neće biti u mogućnosti da otplati sve iznose u potpunosti, po 

dospijeću. Banka formira nivoe kreditnog rizika postavljajući limite prihvatljivog 

rizika vezano za klijenta ili grupu klijenata, a po geografskim 

i industrijskim segmentima. Takvi rizici se redovno nadgledaju, i predmet 

su godišnjeg ili učestalijeg pregleda. 

Upravljanje izloženošću kreditnom riziku vrši se stalnim analizama 

sposobnosti klijenta i potencijalnih klijenata da izvršavaju svoje 

obaveze za kamatu i glavnicu, kao i promjenama kreditnih limita gdje 

je to pogodno. Upravljanje izloženošću kreditnom riziku dijelom se 

vrši obezbjeđenjem kolaterala i garancija pravnih i fizičkih lica. 

Maksimalna izloženost kreditnom riziku je prezentirana knjigovodstvenim 

iznosom svake od pozicija finansijske aktive u bilansu stanja i 

vanbilansu. 

Odgođeni porez na dobit se preračunava, putem metode obaveza, 

za sve privremene razlike koje se javljaju između poreske osnovice 

sredstava i obaveza i njihove knjigovodstvene vrijednosti za potrebe 

finansijskih izvještaja. Koriste se postojeće porezne stope kako bi se 

preračunao odgođeni porez na dobit. 

2.3 Geografska koncentracija sredstava, obaveza i vanbilansnih 

pozicija 

Odgođena porezna imovina priznaje se do iznosa oporezive dobiti za 

koju je vjerojatno da će biti raspoloživa za iskorištenje privremene razlike. 

1.16 Obaveze po uzetim kreditima i ostalim pozajmicama 

Obaveze po uzetim kreditima i ostalim pozajmicama se početno 

priznaju po ‘trošku nabave’, što predstavlja primljeni iznos (fer vrijednost 

primljene naknade) umanjeno za nastale troškove transakcije. U 

slučaju otplate duga prije dospjeća, bilo koja razlika između plaćenog 

iznosa i knjigovodstvene vrijednosti istog se priznaje u bilansu uspjeha 

tog perioda. 

1.17 Dionički kapital 

Dionički kapital se sastoji od običnih dionica. 

1.18 Uporedni podaci 

Tamo gdje je bilo potrebno, uporedni podaci su reklasificirani kako bi 

se postigla dosljednost u prikazivanju podataka s podacima tekuće 

godine. 

Ukupna Ukupne Potencijalne i 

sredstva obaveze preuzete obaveze 

Na dan 31. decembra 2005. 

Bosna i Hercegovina 193.586 102.479 7.154 

Zemlje Evropske unije 6.401 75.015 – 

Zemlje koje nisu članice EU 442 – – 

200.429 177.494 7.154 

Na dan 31. decembra 2006. 

Bosna i Hercegovina 286.785 180.595 12.950 

Zemlje Evropske unije 7.854 89.195 – 

Zemlje koje nisu članice EU 247 – – 

294.886 269.790 12.950 

2.4 Valutni rizik 

2. Upravljanje finansijskim rizicima 

2.1 Strategija u korištenju finansijskih instrumenata 

Banka prima depozite od klijenata po fiksnoj i varijabilnoj kamatnoj 

stopi i na različite periode nastojeći da zaradi preko iznosa prosječne 

kamatne marže, investirajući sredstva u visoko kvalitetnu aktivu. 

Banka je izložena efektima fluktuacija dominantnih deviznih kurseva 

stranih valuta na njen finansijski položaj i novčane tokove. 

Menadžment je postavio limite nivoa izloženosti po valutama i ukupno 

za “overnight“ oročene pozicije, koji se dnevno promatraju. Donja 

tabela sumira izloženost Banke valutnom riziku na dan 31. decembra 

2006 godine. U tabelu su uključeni aktiva i obaveze Banke po knjigovodstvenim 

iznosima, kategorisani po valutama.

46 


2.5 Koncentracija sredstava i obaveza 

Banka je imala slijedeće značajne devizne pozicije: 


EUR USD KM Ostale Ukupno 

Sredstva 

Novac i sredstva kod Centralne banke 8.354 2.208 49.222 276 60.060 

Krediti i avansi dati komitentima 172.863 – 51.729 – 224.592 

Materijalna imovina – – 7.909 – 7.909 

Nematerijalna imovina – – 638 – 638 

Odložena poreska sredstva – – 66 – 66 

Ostala aktiva 388 29 1.204 – 1.621 

Ukupna sredstva 181.605 2.237 110.768 276 294.886 

Obaveze 

Depoziti klijenata 88.674 2.162 86.008 – 176.844 

Krediti i druge pozajmice 81.288 – 757 – 82.045 

Subordinirani dug 9.056 – - – 9.056 

Rezervisanja 362 – 125 – 487 

Odložene poreske obaveze – – 3 – 3 

Ostale obaveze 155 – 1.199 – 1.354 

Ukupne obaveze 179.535 2.162 88.092 – 269.789 

Neto bilansna pozicija 2.070 75 22.676 276 25.097 

Potencijalne i preuzete obaveze 2.115 593 10.242 – 12.950 


Ukupna sredstva 133.281 1.123 65.894 131 200.429 

Ukupne obaveze 133.545 1.094 42.855 – 177.494 

Neto bilansna pozicija (264) 29 23.039 131 22.935 

Potencijalne i preuzete obaveze 1.127 264 5.763 – 7.154 

2.6 Kamatni rizik 

Kamatna osjetljivost sredstava i obaveza 

Banka je izložena efektima fluktuacija preovlađujućih nivoa tržišnih 

kamatnih stopa na njen finansijski položaj i novčane tokove. Kamatne 

marže se mogu povećavati kao rezultat takvih promjena, ali se mogu i 

smanjiti ili stvoriti gubitke u slučaju da dođe do neočekivanih kretanja. 

Menadžment je postavio limite nivoa neusaglašenosti kamatnih stopa 

koje može biti izvršeno, a koji se dnevno promatraju. 

Dolje priložena tabela sumira izloženost Banke kamatnom riziku. 

Sredstva i obaveze Banke koje su prikazane u pregledu raspoređene 

su prema ugovorenim datumima dospijeća: 

Na dan 31. decembra 2006. Do 1 – 3 3 – 12 1 – 5 Preko Beskamatna Ukupno 

1 mjeseca mjeseca mjeseci godina 5 godina sredstva i obaveze 

Sredstva 

Novac i sredstva kod Centralne banke 5.787 – – – – 54.273 60.060 

Krediti i avansi dati komitentima 18.170 20.422 79.785 102.568 4.436 (789) 224.592 

Materijalna imovina – – – – – 7.909 7.909 

Nematerijalne imovina – – – – – 638 638 

Odložena poreska sredstva – – – – – 66 66 

Ostala aktiva – – – – – 1.621 1.621 

Ukupna sredstva 23.957 20.422 79.785 102.568 4.436 63.718 294.886 

Obaveze 

Depoziti klijenata 26.112 9.111 38.917 57.708 1.286 43.710 176.844 

Krediti i druge pozajmice – 16.551 20.658 19.759 2.897 22.180 82.045 

Subordinirani dug – – – – 8.801 255 9.056 

Rezervisanja – – – – – 487 487 

Odložene poreske obaveze – – – – – 3 3 

Ostale obaveze – – – – – 1.354 1.354 

Ukupne obaveze 26.112 25.662 59.575 77.467 12.984 67.989 269.789 

Bilansna osjetljivost na promjenu kamatne stope (2.155) (5.240) 20.210 25.101 (8.548) (4.271) 25.097


Dole priložena tabela sumira prosječnu efektivnu kamatnu stopu tokom 

godine za monetarne finansijske instrumente. 

u % 2006 2005 

Novčane rezerve i depoziti kod 

finansijskih institucija 1,39 1,63 

Krediti 15,88 16,09 

Depoziti 5,12 3,00 

Krediti i druge pozajmice 4,46 3,30 

2.7 Rizik likvidnosti 

Banka je izložena dnevnim potrebama za raspoloživim novčanim 

resursima iz “overnight” depozita, tekućih računa, dospjelih depozita, 

kreditnih povlačenja i garancija. Nadzorni odbor je odobrio Politike i 

procedure upravljanja likvidnošću. Banke upravlja rizikom likvidnosti 

primjenjujući optimalnu kombinaciju dospjeća i devizne strukture 

sredstava i obaveza. 

Dole priložena tabela analizira sredstva i obaveze Banke grupisane 

po značajnim dospijećima baziranim na preostalom periodu od 

datuma bilansa stanja do ugovorenih datuma dospijeća. 

Dospijeće sredstava i obaveza 


Sredstva 

Do 1 – 3 3 – 12 1 – 5 Preko Ukupno 

1 mjeseca mjeseca mjeseci godina 5 godina 

Novac i sredstva kod Centralne banke 60.060 – – – – 60.060 

Krediti i avansi dati komitentima 17.381 20.422 79.785 102.568 4.436 224.592 

Materijalna imovina – – – – 7.909 7.909 

Nematerijalne imovina – – – – 638 638 

Odložena poreska sredstva 66 – – – – 66 

Ostala aktiva 1.588 – – – 33 1.621 

Ukupna sredstva 79.095 20.422 79.785 102.568 13.016 294.886 

Obaveze 

Depoziti klijenata 69.293 9.197 39.172 57.896 1.286 176.844 

Krediti i druge pozajmice 9 3.128 8.530 64.743 5.635 82.045 

Subordinirani dug – – 255 – 8.801 9.056 

Rezervisanja 487 – – – – 487 

Odložene poreske obaveze 3 – – – 3 

Ostale obaveze 1.354 – – – – 1.354 

Ukupne obaveze 71.146 12.325 47.957 122.639 15.722 269.789 

Neto pozicija likvidnosti 7.949 8.097 31.828 (20.071) (2.706) 25.097 

Potencijalne i preuzete obaveze 7.508 1.894 2.845 703 – 12.950 


Ukupna sredstva 53.376 16.029 59.710 64.874 6.440 200.429 

Ukupne obaveze 35.584 17.569 25.049 74.185 25.107 177.494 

Neto pozicija likvidnosti 17.792 (1.540) 34.661 (9.311) (18.667) 22.935 

Potencijalne i preuzete obaveze 4.797 1.078 1.020 259 – 7.154

48 


2.8 Fer vrijednost finansijskih sredstava i obaveza 

5. Kursne razlike (neto) 

Sredstva 

Knjigovodstvena vrijednost Fer vrijednost 

2006 2006 

Krediti i avansi dati komitentima 224.592 220.396 

2006 2005 

Pozitivne kursne razlike 5.074 1.721 

Negativne kursne razlike (4.935) (1.613) 

139 108 

Obaveze 

Depoziti klijenata 176.844 176.131 

Krediti i druge pozajmice 82.045 68.574 

Subordinirani dug 9.056 9.655 

Krediti i avansi dati komitentima 

Krediti i avansi komintentima su iskazani neto od rezervisanja za 

kreditne gubitke. Procijenjena fer vrijednost kredita i avansa predstavlja 

diskontovani iznos procijenjenih budućih očekivanih novčanih 

tokova. Očekivani novčani tokovi se diskontuju po tekućim tržišnim 

stopama kako bi se odredila njihova fer vrijednost. 

Depoziti i uzeti krediti 

Procijenjena fer vrijednost depozita bez dospijeća, uključujući i nekamatonosne 

depozite, je iznos isplativ po zahtjevu. 

Procijenjena fer vrijednost depozita sa fiksnom kamatom i ostalih pozajmica 

bez navedene tržišne cijene zasnovana je na diskontovanim 

novčanim tokovima uz korištenje kamatnih stopa za nove dugove sa 

sličnim preostalim dospijećem. 

6. Operativni troškovi 


Troškovi zaposlenih (Napomena 7) 11.935 8.713 

Troškovi zakupa 2.191 1.380 

Troškovi promocije i marketinga 1.704 1.509 

Amortizacija 1.842 1.335 

Troškovi usluga 991 765 

Premije osiguranja 1.145 724 

Poštanske i telekomunikacijske usluge 526 417 

Troškovi kancelarijskog materijala 733 469 

Održavanje stalnih sredstava i opreme 622 400 

Ostali porezi i doprinosi 1 8 

Ostalo 2.454 2.261 

24.144 17.981 

7. Troškovi zaposlenih 

3. Neto prihod od kamate 

Prihodi od kamata 


Krediti i avansi dati komitentima 33.647 24.304 

Potraživanja od drugih banaka 157 60 

Obavezne rezerve kod Centralne banke 424 270 

34.228 24.634 

Rashodi od kamata 

Tekući računi i depoziti klijenata 4.737 1.725 

Banke i druge finansijske institucije 4.005 2.613 

4. Neto prihod od provizija i naknada 

8.742 4.338 


Prihodi od provizija i naknada 

Prihodi od naknada za izvršene usluge 

inostranog platnog prometa 782 682 

Prihodi od naknada za izvršene usluge 

unutrašnjeg platnog prometa 710 616 

Prihodi od naknada po garancijama 

i akreditivima 178 133 

Prihodi od naknada u poslovanju 

sa stranim valutama 412 283 

Ostalo 636 248 

2.718 1.962 

Rashodi od provizija i naknada 

Banke 359 318 

Ostalo 273 166 

632 484 


Neto plate 6.312 4.628 

Porezi i doprinosi 4.115 3.023 

Topli obrok i prevoz 995 682 

Regres za godišnji odmor 380 287 

Ostalo 133 93 

11.935 8.713 

Broj zaposlenih u Banci na kraju godine bio je 595 (2005 : 430). 

8. Troškovi rezervi za kreditne i druge gubitke 


Krediti i avansi dati komitentima (Napomena 12) 1.379 1.480 

Potencijalne i preuzete obaveze (Napomena 20) 179 195 

Ostala sredstva (Napomena 16) 12 (50) 

1.570 1.625


9. Porez na dobit 

Kretanje u rezervisanja za kreditne gubitke je kako slijedi: 


Tekući porez 332 246 

Odložen porez (63) 

269 246 

Detaljniji podaci o odloženim porezima dati su u Napomeni 15. Porez 

na dobit Banke prije oporezivanja se razlikuje od teorijskog iznosa koji 

bi nastao primjenom lokalne poreske stope na dobit prije oporezivanja 

prikazane u MSFI finansijskim izvještajima kao što slijedi: 


Dobit prije oporezivanja 2,431 2,426 

Obračunati porez od 30% 

(uz poresko oslobađanje od 75% u skladu 

sa lokalnim propisima) 182 182 

Stavke koje ne umanjuju poresku osnovicu su: 

neoporezivi prihod (18) (28) 

neoporezivi rashodi 168 92 

Promjene u odloženim poreskim sredstvima (66) 0 

Promjene u odloženim poreskim obavezama 3 0 

Porez na dobit 269 246 


Stanje na dan 1. januara 4.143 3.147 

Neto rashod u bilansu uspjeha (Napomena 8) 1.379 1.480 

Otpisi (482) (484) 

Stanje na dan 31. decembra 5.040 4.143 

Koncentracija kreditnog rizika po industrijskim granama je kako slijedi: 

2006 % 2005 % 

Veletrgovina i maloprodaja 77.168 34 53.523 35 

Poljoprivreda. šumarstvo 

i ribolov 55.788 25 33.257 22 

Proizvodnja 30.133 13 26.313 17 

Građani 11.742 5 9.727 6 

Turizam i ugostiteljstvo 9.326 4 5.492 4 

Građevinarstvo 4.733 2 2.031 1 

Transport i 

komunikacije 8.847 4 6.880 5 

Ostalo 26.855 12 15.486 10 

224.592 100 152.709 100 

10. Novčana sredstva i računi kod Centralne banke 

Geografska koncentracija kreditnog rizika je: 


Novčana sredstva u blagajni 7.893 5.754 

Tekući računi kod banaka 13.858 5.291 

Uključeno u novac i novčane ekvivalente 

(Napomena 24) 21.751 11.045 

Računi kod Centralne banke BiH 38.309 24.319 

60.060 35.364 

2006 % 2005 % 

Bosna i Hercegovina 224.592 100 152.709 100 

Obavezna rezerva predstavlja minimalni iznos koji obavezno mora biti 

deponiran kod Centralne banke Bosne i Hercegovine. Prema Zakonu 

o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, obavezna rezerva predstavlja 

15% od prosječnih desetodnevnih oročenih depozita i depozita po 

viđenju i pozajmljenih sredstava izraženih u KM-u. Obavezna rezerva 

se održava kroz prosječna stanja računa kod Centralne banke Bosne 

i Hercegovine. 

11. Plasmani drugim bankama 


Plasmani u stranim bankama – 6.144 

– 6.144 

12. Krediti dati komitentima 

Short term Long term 

2006 2005 2006 2005 

Krediti dati fizičkim licima 633 404 13.480 13.986 

Krediti dati 

preduzećima 15.802 11.313 199.717 131.149 

16.435 11.717 213.197 145.135 

Umanjenje: Rezervisanja 

za kreditne gubitke (371) (350) (4.669) (3.793) 

16.064 11.367 208.528 141.342

50 


13. Materijalna imovina 

Nabavna vrijednost materijalne imovine i amortizacija za 2005. godinu 

su prikazane kako slijedi: 

2005 Zgrade Ulaganja u Namještaj i Imovina u Ukupno 

zakupljene objekte oprema pripremi 

Nabavna vrijednost 

Stanje na dan 1. januara 2005. 348 1.098 4.515 187 6.148 

Povećanja – 457 1.322 681 2.460 

Transferi – 70 111 (181) – 

Smanjenje i otpis – (134) (245) – (379) 

Stanje na dan 31. decembra 2005. 348 1.491 5.703 687 8.229 

Ispravka vrijednosti 

Stanje na dan 1. januara 2005. 87 276 2.459 – 2.822 

Amortizacija za period 35 261 907 – 1.203 

Smanjenje i otpis – (94) (208) – (302) 

Stanje na dan 31. decembra 2005. 122 443 3.158 – 3.723 

Neto sadašnja vrijednost na dan 31. decembar 2005. 226 1.048 2.545 687 4.506 

1. januara 2005. 261 822 2.056 187 3.326 

Nabavna vrijednost materijalne imovine i amortizacija za 2006. godinu 

su prikazane kako slijedi 

2006 Zgrade Ulaganja u Namještaj i Imovina u Ukupno 

zakupljene objekte oprema pripremi 


Stanje na dan 1. januara 2006. 348 1.491 5.703 687 8.229 

Povećanja – 1.240 2.442 1.399 5.081 

Transferi – 36 408 (444) – 

Smanjenje i otpis – - (371) – (371) 

Stanje na dan 31. decembra 2006. 348 2.767 8.182 1.642 12.939 


Stanje na dan 1. januara 2006. 122 443 3.158 – 3.723 

Amortizacija za period 34 385 1.247 – 1.666 

Smanjenje i otpis – – (359) – (359) 

Stanje na dan 31. decembra 2006. 156 828 4.046 – 5.030 

Neto sadašnja vrijednost na dan 31. decembar 2006. 192 1.939 4.136 1.642 7.909 

1. januara 2006. 226 1.048 2.545 687 4.506 

14. Nematerijalna imovina 

15. Odložena poreska sredstva 



Stanje na dan 1. januara 800 90 

Povećanje 185 710 

Stanje na dan 31. decembra 985 800 

Odloženi porezi su obračunati na privremene razlike po metodu 

obaveza koristeći efektivnu poresku stopu od 7.5% (25% na zvaničnu 

poresku stopu od 30% nakon 75% poreskog oslobađanja). 

Odložena poreska sredstva i obaveze se pripisuju sljedećim stavkama: 



Amortizacija za godinu 176 132 


Neto sadašnja vrijednost na dan 

31. decembra 638 629 

1. januara 629 51 


Odložena poreska sredstva 

Rezervisanja za kreditne gubitke 66 0 

66 0 

Odložene poreske obaveze 

Ostale privremene razlike 3 0 

3 0 

Odloženi poreski rashod u bilansu uspeha sastoji se od sljedećih 

stavki: 


Rezervisanja za kreditne gubitke (66) 0 

Ostale privremene razlike 3 0 

(63) 0


16. Ostala aktiva 

17. Depoziti klijenata 


Unaprijed plaćeni zakup 5 11 

Unaprijed plaćeni porez 1.052 773 

Ostala sredstva 579 303 

Umanjenje: Rezervisanja za kreditne gubitke (15) (10) 

1.621 1.077 

Kretanje rezervisanja za kreditne gubitke: 



Neto rashod u bilansu uspjeha (Napomena 8) 12 (50) 

Otpis (7) (24) 



Preduzeća 

Tekući računi 32.637 17.175 

Oročeni depoziti 66.168 33.037 

Fizička lica 

Tekući računi 24.013 12.028 

Oročeni depoziti 54.026 29.009 

176.844 91.249 

18. Obaveze po uzetim kreditima i ostalim pozajmicama 


Evropska komisija 20.869 20.899 

Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške 605 605 

Kreditanstalt fuer Wiederaufbau 1.852 22.334 

EFSE 29.884 – 

Commerzbank 4.062 8.961 

Evropska Banka za obnovu i razvoj 

(EBRD) 11.837 13.164 

Međunarodna finansijska korporacija (IFC) – 5.213 

USAID 1.149 1.902 

Raiffeisen Bank – 3.004 

ProCredit Holding 10.043 – 

IFAD 757 – 

Udruženje za razvoj 987 – 

82.045 76.082 

Pozajmice ugovorene sa Evropskom komisijom i Ministarstvom vanjskih 

poslova Kraljevine Norveške predstavljaju nekamatonosne 

kredite. 

Kamatna stopa za obaveze po uzetim kreditima je prikazana kako 

slijedi: 

Izvor 2006 2005 

Evropska komisija 0% 0% 

Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške 0% 0% 

Kreditanstalt fuer Wiederaufbau EURIBOR + 0,5% 3% . EURIBOR 

EURIBOR + 2% EURIBOR + 0.5% 

EURIBOR + 2,25% EURIBOR + 2% 

EFSE 5.6% . EURIBOR – 

EURIBOR + 2% 

Commerzbank EURIBOR +2.45% EURIBOR + 3.4% 

EURIBOR +2.45% 

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) EURIBOR + 3.25% EURIBOR + 3.25% 

EURIBOR + 4% 

Međunarodna finansijska korporacija (IFC) – EURIBOR + 3% 

USAID 1.6723 1,6723 

Raiffeisen Bank d.d Sarajevo – 3.85% 

ProCredit Holding 6,7% – 

IFAD 3% – 

Udruženje za razvoj 5% – 

U skladu sa ugovorima o uzetim kreditima i ostalim pozajmicama 

(finansijskim sredstvima) Banka je izmirila sve finansijske obaveze sa 

31 Decembrom 2006. Ipak zbog promjena u vlasničkoj strukturi (kupovina 

EBRD dionica od strane ProCredit Holding), Commerzbank se 

odrekla pridržavanja po obavezama definisanim u paragrafu 5, koje 

se odnosi na nepoštivanje ugovora, iz ugovora potpisanog 3. marta 

2004.

52 


19. Ostale obaveze 

21. Rezervisanja za potencijalne i preuzete obaveze: 


Obaveze za neisplaćene plate – 140 

Obračunata kamata 255 149 

Dobavljači 321 93 

Ostale obaveze 779 422 

1.355 804 

Kretanje rezervisanja za potencijalne i preuzete obaveze: 


Stanje na daj 1. januara 308 113 

Neto (prihod) / rashod u bilansu uspjeha 

(Napomena 8) 179 195 


20. Potencijalne i preuzete obaveze 

Slijedeća tabela prikazuje ugovorene iznose koji se odnose na potencijalne 

i preuzete obaveze Banke po kategorijama: 


Garancije 3.719 1.631 

u stranim valutama 3.070 1.538 

Akreditivi – 37 

Umanjenje: Rezervisanja za potencijalne i 

preuzete obaveze (487) (308) 

6.302 2.898 

Undrawn lending commitments 6.648 4.256 

12.950 7.154 

22. Subordinirani dug 


Subordinirani dug 9.056 9.051 

9.056 9.051 

Sporazum o subordiniranom dugu je potpisan između ProCredit Bank 

d.d. Sarajevo i ProCredit Holding AG dana 31. augusta 2005. godine. 

Na glavnicu će biti obračunavana kamata po stopi od 8,9% godišnje. 

Ugovor će biti na snazi do 7. septembra 2015. i na taj datum dospijeća 

Banka će vratiti kredit. 

23. Transakcije sa povezanim stranama 

Strane sa smatraju povezanim ako jedna strana ima mogućnost da 

kontroliše drugu stranu ili ima značajan uticaj preko drugih strana u 

donošenju finansijskih i operativnih odluka. Transakcije sa povezanim 

stranama su dio svakodnevnog poslovanja. Ove transakcije uključuju 

kredite, depozite, pozajmice i obavljaju se na komercijalnim osnovama 

i po tržišnim stopama. Iznosi transakcija sa povezanim stranama, preostala 

stanja na kraju godine, su kako slijedi: 

Transakcije sa povezanim stranama u toku 2006. 

ProCredit EBRD IPC Uprava Članovi uže Ukupno 

Holding Banke porodice 

Uprave 

Krediti 

Stanje kredita na dan 1. januara – – – 80 – 80 

Krediti plasirani tokom godine – – – 189 – 189 

Povrat kredita tokom godine – – – (105) – (105) 

Stanje kredita na dan 31. decembra – – – 164 – 164 

Prihodi od kamata – – – 4 – 4 

Troškovi rezervisanja za kreditne gubitke – – – (1) – (1) 

Depoziti 

Stanje na početku godine 7.823 – – 66 22 7.911 

Depoziti primljeni tokom godine – – – 590 18 608 

Depoziti isplaćeni tokom godine (7.823) – – (589) (13) (8.425) 

Stanje na dan 31. decembra – – – 67 27 94 

Rashodi po kamatama na depozite 38 – – 1 1 40 

Uzeti krediti 

Stanje uzetih kredita na dan 1. januara 8.801 13.047 – – – 21.848 

Uzeti krediti tokom godine 9.779 – – – – 9.779 

Povrat kredita tokom godine – (1.312) – – – (1.312) 

Stanje na dan 31. decembra 18.580 11.735 – – – 30.315 

Rashodi po kamatama za uzete kredite 1.388 690 – – – 2.078 

Transferi u okviru licenci i finansijskih sporazuma – – 408 – – –


Transakcije sa povezanim stranama u toku 2005. 

ProCredit EBRD IPC Bank’s Bank’s Total 

Holding management management 

close members 

Krediti 

Stanje kredita na dan 1. januara – – – 131 – 131 

Krediti plasirani tokom godine – – – 4 – 4 

Povrat kredita tokom godine – – – (55) – (55) 

Stanje kredita na dan 31. decembra – – – 80 – 80 

Prihodi od kamata – – – 8 – 8 

Troškovi rezervisanja za kreditne gubitke – – – (1) – (1) 

Depoziti 

Stanje na početku godine – – – 37 35 72 

Depoziti primljeni tokom godine 8.801 – – 329 3 9.133 

Depoziti isplaćeni tokom godine (978) – – (300) (16) (1.294) 

Stanje na dan 31. decembra 7.823 – – 66 22 7.911 

Rashodi po kamatama na depozite 117 – – 1 – 118 

Uzeti krediti 

Stanje uzetih kredita na dan 1. januara – 15.672 – – – 15.672 

Uzeti krediti tokom godine 8.801 – – – – 8.801 

Povrat kredita tokom godine – (2.625) – – – (2.625) 

Stanje na dan 31. decembra 8.801 13.047 – – – 21.848 

Rashodi po kamatama za uzete kredite 250 766 – – – 2.280 

Transferi u okviru licenci i finansijskih sporazuma – – 330 – – – 

Plate direktora za godinu koja je završila 31. decembra 2006. iznosile su 

211.897 KM (2005: 198.151 KM). 

24. Dionički kapital i dionička premija 

Obične dionice 


U broju dionica 

Na dan 1. januara 1.567.000 1.567.000 

Na dan 31. decembra 1.567.000 1.567.000 

Dole navedeni dioničari imaju vlasnički udjel u Banci veći od 5%. 

Dioničari ProCredit Bank d.d. su: 

Commerzbank je jedna od vodećih komercijalnih banaka u Evropi 

sa ukupnom aktivom koja premašuje 500 milijardi Eura i globalnom 

mrežom korespondentnih banaka. Commerzbank smatra da su zemlje 

jugoistočne Evrope važne zbog njenih međunarodnih poslovnih operacija 

i zbog toga je odlučila da investira u ProCredit Bank. Uzimajući 

u obzir svoje obuhvatno iskustvo u svim oblastima bankarskog poslovanja, 

kako sa preduzećima, tako i sa stanovništvom, Commerzbank 

predstavlja vrlo važan izvor kompetencija i podrške za ProCredit 

Bank. 

Naziv 

% vlasničkog udjela 


Evropska banka za obnovu 

i razvoj – 23,1% 

ProCredit Holding AG 

(bivši International Micro Investionen) 79,8% 56,7% 

Kreditanstalt fuer Wiederaufbau, 

Frankfurt 7,7% 7,7% 

Commerzbank AG 12,5% 12,5% 

100% 100% 

KfW Entwicklungsbank: U ime Vlade SR Njemačke, KfW Entwicklungsbank 

finansira investicije i prateće savjetodavne usluge u tranzicijskim 

i zemljama u razvoju. Njen cilj je da izgradi i proširi socijalnu i 

ekonomsku infrastrukturu zemalja u kojima je aktivna, te da unaprijedi 

finansijski sektor, štiteći resurse i osiguravajući zdravo okruženje. KfW 

Entwicklungsbank je lider u mikrofinansijskom sektoru i ciljne grupe 

su mu finansijske institucije širom svijeta. 

ProCredit Holding AG je osnovan 1998. godine od strane Internationale 

Projekt Consult (IPC) GmbH i grupe viših menadžera ove kompanije. 

Ubrzo nakon osnivanja, fondacija DOEN (Holandija), DEG (Njemačka) 

i ProCredito Bolivia su se pridružili ProCredit Holdingu kao dioničari, a 

nakon njih i FMO, IFC i BIO. ProCredit Holding je investiciona kompanija 

koja se fokusira na unapređenje komercijalno održivih mikrofinansijkih 

ekonomskih institucija u tranzicijskim i zemljama u razvoju. ProCredit 

Holding ima 56,7% dionica u ProCredit Bank d.d.

54 

F i n a n s i j s k i i z v j e š t a j i 

25. Novac i novčani ekvivalenti 

Za potrebe novčanog toka novac i novčani ekvivalenti se sastoje od 

sljedećih stanja sa dospijećem manjim od 90 dana: 


Novac i novčana sredstva kod 

Centralne banke (Napomena 10) 21.751 11.045 

21.751 11.045 

26. Događaji nakon datuma bilansa stanja 

Dionički kapital Banke je porastao za 10 miliona KM kao rezultat 

dodatnih dionica od strane ProCredit Holding AG. Nova struktura 

dioničarskog kapitala je: 

Name 

ProCredit Holding AG 

% vlasničkog udjela 

2005 

(bivši International Micro Investionen) 87,7% 

Kreditanstalt fuer Wiederaufbau, Frankfurt 4,7% 

Commerzbank AG 7,6% 

100% 

Nije bilo drugih značajnih događaja nakon datuma bilansa stanja, a 

koji zahtijevaju objavljivanje u finansijskim izvještajima. 

Kurs na dan 31.12.2006. godine: 1 EUR = 1,955830 KM

K o n t a k t a d r e s e 55 

Kontakt Adrese 

Glavni ured 

Sarajevo 


Telefon: 033/250-950 

Fax: 033/250-971 

www.procreditbank.ba 

info@procreditbank.ba 

Filijale i ekspoziture 

Filijala Banja Luka 

Kralja Petra i Karađorđevića 91 

Telefon: 051/229-340 

Fax: 051/229-371 

Ekspozitura Banja Luka 

Braće Potkonjaka 2 

Telefon: 051/431-530 

Fax: 051/431-537 

Filijala Bihać 

Safvet-bega Bašagića 18 

Telefon: 037/311-709 

Telefon/Fax: 037/311-710 

Filijala Bijeljina 

Karađorđeva 6 


Filijala Brčko 

R.DŽ. Čauševića 19 


Ekspozitura Gradačac 

H.K. Gradaščevića bb 

Telefon: 035/821-715 

Fax: 035/821-725 

Ekspozitura Gračanica 

Alije Izetbegovića 23 


Filijala Ilidža 

Ibrahima Ljubovića 20, 

Telefon: 033/761-580 

Fax: 033/761-681 

Ekspozitura Ilidža 

Hrasnička cesta 4 

Telefon: 033/771-130 

Fax: 033/771-132 

Filijala Mostar 

Biskupa Čule bb 

Telefon: 036/449-720 

Fax: 036/449-729 

Ekspozitura Mostar 

Trg Republike bb 

Telefon: 036/502-050 

Fax: 036/502-051 

Ekspozitura Posušje 

Fra Grge Martića bb 

Telefon: 039/685-020 

Fax: 039/685-021 

Ekspozitura Sarajevo (Novo Sarajevo) 

Topal Osman paše 22 

Telefon: 033/615-771 

Fax: 033/613-406 

Ekspozitura Sarajevo (Otoka) 

Gradačačka 1 - TC Otoka – Merkur 

Telefon: 033/716-485 

Fax: 033/716-487 

Ekspozitura Sokolac 

Glasinačka bb 

Telefon: 057/400-850 

Fax: 057/400-851 

Filijala Travnik 

Bosanska 133 

Telefon: 030/540-370 

Fax: 030/540-372 

Ekspozitura Travnik 

Bosanska bb 

Telefon: 030/510-510 

Fax: 030/510-522 

Ekspozitura Trebinje 

Kralja Petra I Oslobodioca 33 


Filijala Tuzla 

Džafer Mahala 29 

Telefon: 035/301-200 

Fax: 035/258-340 

Ekspozitura Cazin 

ZC Stara Čaršija 

Telefon: 037/539-116 

Fax: 037/511-693 

Kreditni biro Doboj 

Kralja Aleksandra bb, 


Kreditni biro Prijedor 

Vožda Karađorđa bb 


Filijala Sarajevo 

Muvekita 1 

Telefon: 033/232-172 

Fax: 033/232-174 

Ekspozitura Sarajevo (Biznis centar) 


Telefon: 033/250-950 

Fax: 033/253-991 

Ekspozitura Tuzla 

Turalibegova 48 

Telefon/Fax: 035/319- 800 

Ekspozitura Zavidovići 

8. Marta bb 


Filijala Zenica 

Maršala Tita bb 

Telefon: 032/449-960 

Fax: 032/449-964 

Ekspozitura Sarajevo (Ciglane) 

Husrefa Redžića 1 

Telefon: 033/554-955 

Fax: 033/554-996


Meksiko 

(u planu) 


Honduras 

(u planu) 


El Salvador 


Nikaragva 


Kolumbija 

(u planu) 


Ekvador 

Banco Los Andes 

ProCredit Bolivija 

ProCredit Bank Srbija 



ProCredit Bank Kosovo 

ProCredit Bank Albanija 

ProCredit Bank Makedonija 


Siera Leone 


Ghana 

ProCredit Bank Demokratska 

Republika Kongo 

NovoBanco Angola 

NovoBanco Mozambik 

ProCredit Bank Ukrajina 

ProCredit Moldavija 

ProCredit Bank Rumunija 

ProCredit Bank Kirgistan 

(u planu) 

ProCredit Bank Gruzija 

ProCredit Bank Armenija 

(u planu) 

ProCredit Bank Bugarska

GodiÅ¡nji izvjeÅ¡taj 2006 - ProCredit

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?