SS_Habitat 67_TOMISLAV STEPIC - Arhitektonski fakultet

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 

Katedra za arhitektonsko projektiranje 

Suvremeno stanovanje 

Seminarski rad 

Seminar izradio: Tomislav Stepić 

U Zagrebu, 28.01.2009.


Tomislav Stepić 

Suvremeno stanovanje Moshe Safdie Habitat '67 

SADRŽAJ 

Vizija i inspiracija 2 

''Izvorni prijedlog'' 3 

Habitat 67' vremeplov 22 

Opći podaci 24 

FAQ 26 

Moshe Safdie – građenje u tvornici 27 

Habitat u 21. Stoljeću 29 

Literatura 32 

Diplomski studij arhitekture i urbanizma 1/32 II. semestar




VIZIJA I INSPIRACIJA 

Projekt Habitat '67 arhitekta Moshe Safdie-a razvilo se iz njegovih projektantskih istraživanja 

istraživanja ''Trodimenzionalni modlarni sustav zgrada'' i ''Studija življenja u gradu'' 1 . Zgrada je 

realizirana kao glavni paviljon Međunarodne svjetske izložbe održane u Montrealu, Canada 

1967.godine. Ona je cijela prožeta glavnom temom izložbe: ''Čovjek i njegov svijet'' 2 . Rođenjem 

socijalističkih ideala 1960', Safdie-ovi novi koncepti stanovanja istraživali su nova rješenja urbanističkog 

planiranja i stanovanja u sredinama velike gustoće naseljenosti. Njegove ideje su se razvile u sustav 

trodjelnih zgrada koje su evoluirale 

u trodimenzionalne urbane 

strukture sa specifičnom 

tehnologijom 

građenja 

(prefabriciran prototipovi jedinica u 

masovnoj proizvodnji). Posljedica 

toga što su se njegovi projekti lako 

mogli prilagoditi različitim 

klimatskim, geografskim i 

društvenim uvjetima, Safdie je više 

puta bio pozvan na sudjelovanje u 

projektiranju novih "Habitata" u 

Sjevernoj Americi i inozemstvu. 

Slika 1: Današnje stanje Habitat-a ‘67 

S projektom Habitat '67 Safdie-ove ideje i istraživanjima su u potpunosti zaživjele. Projekt 

Habitat-a se oslanja na višestruko ponavljanje istih elemenata, koje Safdie naziva kutijama i modulima - 

jedinicama, koje su raspoređene različito i čine 16 vrsta stambenih prostora različitih svojstava, spojenih 

u jedinstveni sklop od 158 stanova. 

1 "A Three-Dimensional Modular Building System" i "A Case for City Living" respectively" 

2 Eng. "Man And His World" preuzeto iz memoara Antoine de Saint Exupéry-a - "Terre des homes" – doslovni prijevod na 

eng. "Land of Men" pojma iz knjige "Wind, Sand And Stars" 





IZVORNI PRIJEDLOG 

Safdie je svoj izvorni koncept transformirao 

tijekom nekoliko godina što je dovelo do dva 

različita projekta: prvi - originalni plan, te drugi - 

ono što je poznato kao izgrađena shema, tj. 

Habitat '67. Izvorni prijedlog je isključivo 

vertikalna struktura u koju bi se nenosivi moduli 

umetali u ''nosivi okvir'' – nosivu megastrukturu. 

Originalna shema također je bila koncept za 

zajednicu koja sadrži dvadeset dva komercijalna 

kata s velikim rasponom različitih društvenih i 

kulturnih sadržaja, te odvojeni deseterokatni 

kompleks, primarno stambeni s ukupno 950 

stambenih jedinica. 

Slika 2: Originalni prijedlog – dispozicija hotela, 

trgovačkog centra, poslovnih prostora, izložbenog 

paviljona I servisne stanice 

Slika 3: Javni transport u odnosu s dizalima, pješačka ulica I 

‘privatna dizala’ 





Konstrukcija za izvorni prijedlog se razvila u niz okvira 

(koji teže obliku slova ''A''), povezanih pješačkim ulicama 

s ovješenim samo-nosivim modularnim jedinicama ,koji 

tako formiraju trodimenzionalnu membranu koja štiti 

zajedničke sadržaje ispod. 

Vertikalna komunikacija je 

unutar čitavog kompleksa 

ostvarena sa stubištima, te 

dizalima smještenih u 'A – 

okvire' koji vode do 

pješačkih ulica. 

Slika 4: 

Presjek kroz hotel I nosivi A-okvir konstrukcije, 

hotelski ostakljeni megaprostor, raspored 

rampi i parkirališta, komunikacijaski sustav, 

trgovački centar – sve unutar membrane koju čine 

stambene jedinice 

Slika 5: Habitat orignalna shema 

Prvotnu cijenu troškova 

izgradnje od $42 milijuna, 

vlada je direktno odlučila, 

promjenom plana izvornog 

projekta, smanjiti za 

predviđeni budget od $13.5 

milijuna. Posljedica toga 

bila je konačno izgradnja 

158(planirano 950 jedinica) 

stambenih jedinica s pripadajućim dodatnim sadržajima u deseterokatnoj zgradi koje će biti smještena 

na sjevernom kraju pristaništa MacKay u gradu domaćinu Svjetske međunarodne izložbe – Montrealu. 





Slika 6: 

Shema presjeka kroz tipičnu 

membranu koju čine stambene 

jedinice, ukljičujući I pješačke ulice, 

vrtove te donje razine, parkirališne 

rampe sa trgovinama iznad. 

Slika 7: 

‘Grozd, nakupina’ stambenih jedinica složene u romboidalnom tlocrtu, koji sadrži 22 etaže s pješačkim 

ulicama koje prodiru kroz svaku četvrtu etažu. Pješačka ulica je prostorna greda, kroz koje prolaze 

instalacije, tj. funkcionira kao horizontalni instalacijski kanal koji vodi instalacije od onih vertikalnih koje su 

vođene kroz A okvire. Modularne jedinice su nosivi elementi – sve vertikalne sile se prenose preko jedinica, 

prema dolje, u zemlju, dok se horizontalne sile (npr. sile od vjetra) prenose preko horizontalnih komunikacija 

tj. pješačkih mostova koji su u funkciji ukrute, kao horizontalne grede koje prenose raspon od 90 metara 

između vertikalnih A okvira 





Slika 9 . 

Alternativne studije razvoja javnih prostora izvornog 

Habitat kompleksa. Terase trgovina, poslovni prostori i 

izložba izravno su povezane s garažama ispod 

Slika 8: 

Finalna shema s kružnim rampama - 

omogućuje garažu na podijeljenim etažama, s 

trgovinama i poslovnim prostorima na višim 

etažama, dok masovni prijevoz se odvija 

vertikalno kroz A okvire koje ’hrane’ horizontalne 

pješačke ulice. Postoji kontinuiran ’zik-zak’ 

pješačka mreža koja je s unutarnje pozicije 

građevine. U originalnoj shemi stanovnici 

kompleksa mogu iz vlastitog doma putem 

zatvorenih hirizontalnih ulica (plexiglass) i dizala 

doći do javnih sadržaja bez izlaska na vanjski 

prostor. 





Slika 10: 

Presjek kroz membranu stambenih 

jedinica – organizirana tako da 

omogućuje poglede i vizure na luku i 

nebo iz svake stambene jedinice s 

privatne terase. Tako je i riješeno 

osvjetljenje javnih sadržaja kloji se 

nalaze ispod 

Slika 11: 

Izvorni prijedlog sadržavao je 22 različita 

tipa stambenih jedinicam koje su 

formirane iz jedne, dvije ili tri modularne 

jedinice identičnih dimenzija. 

Karakterističan tlocrt imao je tri spiralne 

skupine stambenih jedinica postavljenih s 

odmakom jedna iznad druge kako bi 

formirale vrt na krovu jedinice ispod 





Habitat možemo grubo podijeliti na pet 

dijelova: tri velika kompleksa (klastera) 

koji gledaju na Pierre Dupuy aveniju i 

dva manja koji gledaju na rijeku St. 

Lawrence. Gradnja je počela na 

najvećem, južnom konpeksu, te 

nastavljena prema sjeveru. Moduli su 

postavljani neovisno o oknu dizala sve 

do razile prve pješačke aleje (mostovi) 

koja je u razilni petog kata. Na toj 

razini okviri su spojeni na aleje te 

dodatno spojeni s postnapregnutim 

kabelima za krutost. Neki moduli 

stambenih jedinica na trećem katu 

pridržani su stupovima s trga na 

drugom katu. 

Slika 12: 

Podjela gradilišta prema 

specijaliziranim područjima - 

proizvode prefabricirane elemente 

koji se ugrađuju na samo nekoliko 

stotina metara dalje – tvornica na 

gradilištu 





Slika 14: 

Izvođenje pilota 





Slika 15: 

Izvedba prve etaže garaža, izvedena in situ 





Okna dizala su izgrađena tako da su 

prefabricirane jedinice složene jedna na drugu, 

te naknadno učvršćene. Na razini svake aleje 

(peta, šesta, deveta i deseta etaža) - na 

betonskom oknu lifta postoje nosači na koje su 

sidrene aleje, tj njihov nosivi dio – hodne ploče. 

Svaka stambena jedinica proizvedena je 

zasebno, zamišljena u potpunosti samostalnom, 

koja u potpunosti zadovoljava toplinske uvjete, 

uvjete zaštite od buke (kao posljedica toga u 

raznim slučajevima dolazi do poduplavanja 

zidova što povezujemo s neekonomičnošću). No, 

na takav način postiže se potpuna individualna 

samostalnost vlasnika stana. 

Slika 16 i 17: 

Izvedba prefabricirane modularne jedinice – 

priprema i postavljanje panela oplate, izrada 

armaturnog ‘kaveza’ 

Slika 18: 

Postavljanje armiranog ‘kaveza’ u 

prostornu oplatu 





Slika 19: 

Postavljanje unutarnje oplate 

Slika 20: 

Injektiranje betona u podnu 

horizontalnu ploču 

Slika 21: 

Injektiranje betona u oplatu 





Slika 22: 

Tipični detalji spojeva i postnaprezanja 

između modularnih jedinica 





Slika 23: 

Završni radovi – postavljanje izolacije 

unutar modularne jedinice 

Slika 24: 

Na ’industrijskoj traci’ sastavljanja modularne jedinice 

– ugrađivanje prozora, postavljanje i lakiranje podnih 

parketnih panela, te bojenje zidova 





Slika 25: 

Modeliranje kalupa za izradu potpuno 

prefabticirane kupaonice od fiberglassa, cijevi 

vodovoda i kanalizacije te električne 

instalacije u potpunosti se ugrađuju u tvornici 

Slika 26: 

Tlocrt i presjeci tipične kupaonice 





Svaka kuća ima barem jednu otvorenu terasu, koja je formirana stropom 

jedinice ispod. Modularna jedinica (kutija, kub) dimenzija 11.7m x 5.3m 

x 3m su sastavljane u nakupinama (grozdovima) i to s osam kutija 

postavljenim jedno iznad druge. Vertikalna komunikacija ostvarena je 

dizalima koji se spajaji na horizontalne aleje koje se nalaze na četiri 

različite etaže kompleksa. Ulazi u sambene jedinice ostvareni su 

direktno s aleja. Na takav način je omogućen individualan ulaz svakom 

stanovniku kompleksa. Aleje su planirane kao prostor kontakta između 

stanovnika, s konotacijom na gradske ulice. 

Slika 27: 

Kran podiže 70 tona tešku prefabriciranu 

modularnu jedinicu na predviđeno mjesto 

Slika 28: 

Postavljanje krova na predviđeno mjesto 

– zastave označavaju proslavu 

postavljanje posljednjeg elementa 





Slika 29: 

Pješačke ulice čekaju na ’industrijskoj 

traci postavljanje na predviđeno mjesto, 

stubište je formirano ponavljanjem 

identičnih prefabriciranih elemenata 





Slika 30: 

Modularne jedinice na 

postavljene na 

predodređeno željeno 

mjesto, instaliranje krovnih 

ploha i držača za biljke 

Slika 31: 

Postnaprezanje kablova koji 

nose pješačku ulicu, slika 

prikazuje 500 kablova u 

procesu naprezanja 

Slika 32: 

Pogled na 

interijer 

pješačke ulice, 

prikaz 

instalacijski 

kanal kroz 

kojeg se vode 

sve instalacije – 

odvodnja, 

vodovod, 

elektoinstalacje 

vodovi 





Slika 33: 

Presjek kroz 

karakterističnu 

membranu 

izgrađenu od 

stambenih 

jedinica 





Slika 34: 

Shema distribicije vodovoda 

Slika 35: 

Shema distribucije 

elektroinstalacija 





Slika 36: 

Detaljan prikaz poda 

modularne jedinice, 

ventilokonvektori koji 

imaju mogućnost 

grijanja i hlađenja 

prostora od 50 m 2 

Slika 37: 

Prikaz toplinske 

stanice poja 

opskrbljuje toplom 

vodom čitav kompleks 





HABITAT '67 VREMEPLOV 

1955. 

CMHC (Canada Mortgage and Housing Corporation – 

Kanadska hipotekarna i stambena korporacija) – 

prostorni plan Montreala (McGill University) 

1959. 

Moshe Safdie odlazi na pet tjedana putovanja koje 

stipendira CMHC 

Proizvodi ''Izvješće o nekim aspektima stanovanja u 

Sjevernoj Americi 

1961. 

Magistarski rad na temu 'Studija življenja u gradu / 

Trodimenzionalni modlarni sustav zgrada' 

Lt. Governer Zlatna Medalja i Mclennan stipendirano 

putovanje 

Magistarski rad objavljuje u časopisu 'Habitat' 

1962.-63. 

Školovanje s Louis Kahn-om u Philadelphia-ji 

1963. 

Pozvan od strane Sandy van Ginkel-a nazad u Montreal 

– implementacija njegovih idejnih shema u Expo '67. 

SVG zadužen za planiranje 

Projekt je napravljen u 30 mjeseci (2.5 godine) 

Projekt izgrađen bez trgovačkog kompleksa 

Trgovine osnovnih potrepština u garaži 

Od 27. travnja do studenog otvaranje gradilišta 

Dio za izložak na izložbi Expo '67 – 26 jedinice, ostatak 

za iznajmljivanje 

Safdie iznajmljuje stambenu jedinicu i useljava se sa 

svojom obitelji 

Prosinac – vlasništvo preneseno na CMHC za $1 milijun 

1967. 

Veljača – CMHC-om i Habitatom '67 predsjeda MacKay 

Pier 

Ispravljeni građevinski nedostatci (asfaltiranje, ulica, 

vodovod, krovišta – terase 

Generalni izvođač N. Anglis bankrotiraa 

Moshe Safdie nagrađen nagradom Construction Man 

godine od strane časopisa 'Engineering News-Record' 

Moshe Safdie nagrađen nagradom Massey Medal for 

Architecture u Kanadi 

CMHC uspijeva iznajmiti samo 26 od 114 stambenih 

jedinica. 

1968.-1969. 

Dovršavanje projektirano od strane CMHC-a 

1964. 

Izmjena projekta Habitata s troškova od $42 milijuna na 

$22milijuna, koji je potom odbačen od strane Odbora koji 

upravlja proračunom - Treasury Board-a. 

Moshe Safdie razvija dva nova prijedloga – Habitat s 10 i 

22 etaže. Habitat na 10 etaža je napokon odobren 28. 

listopada 

Revidirani proračun je $13,5milijuna (50% savezni, 

37.5% gradski i 12.5% općinski) 

Od svibanja 1964 do studenog 1965 izrada izvedbene 

dokumentacije 

1965. 

1969. 

Tehnička izvješća Jean Eudes Guy-a za dovršetak 

sjevernog klastera 

Ograde za garaže i poboljšanje predvorja 

1970. 

Kolovoz – sjeverni klaster dovršen 

Objavljena knjiga Moshe Safdie-a 'Beyond Habitat' 

1973. 

Lipanj – izvješće J.E. Guy i Al Meyer i David, Boulva 

arhitekti o intervenciji potrebnoj za održavanje 





Dr. Komendant – inspekcijski obilazak sponzoriran od 

strane CMHC-a 

Hitno se preporuča održavanje nosive konstrukcije 

1983. 

Provođenje održavanja 

Prihodi $1.5mil, troškovi $1.4 mil bez hipoteke) 

Ljeto: Habitat za prodaju 

Prosinac – daje Habitat '67 u zakup tvrtki: Housing 

Complex '67 and Co. Ltd, dakle podstanari postaju 

vlasnici 

Upravljanje provodi Complexe Cite du Havre (Pierre 

Brien) 

Veljača – Sporazum između Moshe Safdie-a, Housing 

Complex '67 and Co. Ltd i Complexe Cite 

du Havre da su Moshe Safdie i Pierre Larose ekskluzivni 

arhitektonski konzultanti 

Potrebno imenovati arhitekta koji će predstavljati Safdiea 

u Montrealu 

Svibanj – kupnja stambene jedinice samo pod određenim 

uvjetima – zakon za stanovnike o održavanju, gradnji i 

ličenju zidova. 

Rujan – 20. godišnjica 

Prosinac – predvorje proradilo , hidroizoliranje plaza 

etaže 

1986. 

31. siječnja Pierre Heafey kupuje Habitat '67 od CMHC 

za $2 mil s dodatnih $8 mil 

Veljača - Housing Complex '67 and Co. Ltd kupili Habitat 

'67 od Heafey-aza $3.35 mil ($8 dug CMHC-u) 

Moshe Safdie traži zaštitu Habitata '67 od daljnjih 

promjena – neuspjelo 

1987. 

1992. 

25.obljetnica 

1997. 

30.obljetnica 

1999. 

CAC otvara web stranicu 

OPĆI PODACI 

• Broj modularnih jedinica i stambenih jedinica 





354 modularnih jedinica (MJ) – 150 stambenih jedinica (SJ) 

1 MJ - 6% SJ 

2 MJ – 60% SJ 

3 MJ – 29% SJ 

4 MJ – 4% SJ 

5 MJ – 1%SJ 

8MJ – 1SJ 

• Količina armiranog betona korištena u izgradnji 

20.000 m 3 

• Opterećenje vjetrom na ulici 4. razine 

137 895.146 N/m 2 

• Udaljenost Habitat '67 od centra Montreala 

10 min autobusom 

• Parkirna mjesta (PM) 

200 natkrivenih PM ispod razine glavnog trga, 76 parkirnih mjesta uz okolne ulice 

50.000sq.ft (4 645.152 m 2 ) Unutarnji parkirališni i garažni prostor 

• Površina javnih prostora 

Površina komunikacija 

(ulice, sporedni prolazi, terasa na 2 katu i vanjsko stubište) 

+ 

Parkirališni prostor i garaže 

9 290.300 m 2 + 4645.150 m 2 = 13 935.450 m 2 

• Površina stambenih jedinica 

23 225.76 m 2 

• Omjer P(stambeno) i P(javno) 

P (stambene jedinice)/P(javni prostori) ~ 1.5 





HABITAT DANAS 

Slika 38: 

Pogled sa 

sjeveroistoka 

FAQ 





Habitat '67 sadrži 354 modularne samonosive jedinice od kojih je izgrađeno 158 stambenih jedinica. 

Veličina stambene jedinice od jednosobne 600 f 2 (55. 74 m 2 ) do četverosobnih 1800 f 2 (222.96m 2 ) . 

Sveukupno postoji 18 različitih tipova stambenih jedinica koje se baziraju na jednoj 'kutiji' kojoj su 

vanjske dimenzije 17.5f x 38.5f x 10.5f. (5.33m x 11.73m x 3.2m) 

Natkrivena parkirna mjesta imaju svi stanari uz dodatna parkirališna mjesta za 

posjetitelje. 

Vertikalna komunikacija je ostvarena kroz tri vertikalna okna u kojima su dizala. Dizala se zaustavljaju 

na svakom 4. katu, te tako servisiraju horizontalne pješačke ulice (aleje). Ulaz u stambene jedinice 

ostvaren je direktno s pješačkih ulica, koji je ponekad smješten razinu iznad ili ispod. 

Ulice su pružaju kontinuirano kroz projekt, te osim za komunikaciju postoje proširenja za igru djece. 

Habitat '67 je trodimenzionalna prostorna struktura u kojoj svi djelovi građevine sudjeluju kao nosioci 

opterećenja. Jedinice su povezane jedna s drugom uz pomoć postnaprezanja; koristeći visokotlačne 

šipke, kablove što rezultira kontinuiranom strukturom. Osim jedinica, pješačke ulice i okna dizala 

prenose opterećenje; postoje 28 postnapregnutih kabela u najdužoj ulici što podsjeća na viseću 

konstrukciju mostova. 

Sve kuće su grijane i hlađene s centralnim postrojenjem. Konstrukcija ulica je zapravo instalacijski kanal 

koji nosi sve potrebne instalacije, uključujući toplu vodu za svaku jedinicu i sustav odvodnje vrtova. 

Unutar jedinice instalacije se vode ispod drvenog poda dok su toaleti i kuhinje potpuno prefabricirane 

jedinice. Svaka stambena jedinica ima otvoreni vrt s pogledom u više smjerova. 

Moshe Safdie: 'GRAĐENJE U TVORNICI' 





Tvornički izrađene komponente imaju prednost u građenju samo ako se pronađe tehnologija njihova 

spajanja podjednaka i jednostavna kao i spajanje dvije cigle mortom, koja je očita svakom. Bez nje 

takvo građenje je preplavljeno mnogim poteškoćama. 

Moshe Safdie i njegovi suradnici su industrijalizirano građenje uzeli kao logično - u smislu kontrole 

kvalitete izgradnje, smanjenja toplinskih mostova, redukcije ljudskih pogrešaka itd. Nasuprot tome stoje 

ideje o radikalnom smanjenju troškova koja je u ovom projektu potpuno podbacilo. Uz svu učinkovitost 

proizvodnje komponenata na tvorničkoj traci, ukupni troškovi su smanjeni samo za jednu trećinu! 

(Cijena materijala koja je polovina ukupne cijene projekta ne može se reducirati.) U troškove valja uzeti i 

visoko specijaliziranu opremu. Dakle ukupni troškovi građenja su smanjeni za oko 15%, što i nije takva 

značajna redukcija troškova. No, postoje znatne prednosti u industrijalizaciji građenja koje nisu direktno 

povezane s potrošnjom. Značajna prednost je promjenjivost strukture i veličine kapitalne investicije s 

obzirom na mjerilo projekta što omogućuje stalan razvoj i istraživanje istog područja. Tehnologija 

građenja će pojeftiniti ponavljanjem projekta, te će cijena biti amortizirana u određenom vremenskom 

periodu. Istraživanje i razvoj u drugim granama industrije je modificiralo sam proizvod, produkt, zgradu. 

Industrijalizacija građenja je u potpunosti nerazvijena i neistražena stoga ne možemo ni pojmiti kako bi 

njen razvoj imao utjecaja na sam izgled građevine, a kroz njen prostor i na nas same. Ironija Habitata 

67, ali i projekata koje je Safdie projektirao u Puerto Rico-u te u Rochesteru, je da su izvedene samo 

fragmentarno, neiskorištene industrije koja je danas dostupna. Ograničenim sredstvima, privatni 

investirori ne mogu ulagati u razvoj ovog sustava koje Safdie i njegovi konzultanti razvijaju, stoga su 

njihovi projekti bili ograničeni na gotovo katalošku gradnju s standardnim materijalima i komponentama. 

Esencija Safdievog projekta je razvijanje modula koji svojim sistematski razvijenim osobinama mogu 

dovesti do stvarne standardizirane industrijske proizvodnje. Taka industrijska proizvodnja bila bi moguća 

jedino kada bi npr. investitor naručivao 5000 jedinica godišnje u jedinstvenoj tvornici. Takva tvornica bi 

tada imala iskustva u radu na tom području, ljude koji bi se bavili isključivo istraživanjem novih 

materijala, te generiranla znanje na izvedenim projektima. Tada bi bilo moguće od dobavljača 

komponenti dobiti odgovore na pitanja detalja, spojeva konstrukcije, izolacija i sl. Takva korporacija, čiji 

je obuhvat djelatnosti u području isključivo vezanim za industrijsko građenje, danas ne postoji. 

Potreba za industrijalizacijom građenja, '60-tih godina dvadesetog stoljeća, bila je samo daleka 

fantazija. Danas vlade imaju programe kojima podupiru takvo građenje. 





Mnogi ljudi imaju nepotrebnu odbojnost prema takvim građevinama jerbo postoji određen strah. Njihova 

nesigurnost je očita zbog toga što se ljudi kod rješavanja vlastitog stambenog pitanja radije odlučuju na 

stariji (old time-tested way) provjereni način, koji ih svakako neće razočarati, te će dobiti onaj osrednji 

standard života koji daje kakav takav lagodan i siguran život. 

Masovnom industrijskom građenju također ne ide u prilog različiti zakoni o građenju i kodovi, prostorni 

planovi koji su drugačiji u svakoj zemlji. Stoga je takva produkcija ponekad u svojim detaljima 

ograničena na jedno područje, što nije isplativo investitorima, tj. proizvođačima standardiziranih jedinica. 

Dakle takvo građenje je osuđeno na izgradnju na nekom području jedne ili više država (ili čak određeno 

područje unutar države u kojoj vladaju jednaki uvjeti građenja) s podjednakim osnovnim sistemom 

građenja. Prototip koji će zadovoljiti sve preduvjete različitih lokacija izgradnje nije lako projektirati... 

HABITAT 67 U 21. STOLJEĆU 





1960-ih godina 20. stoljeća u Zagrebu je postojao zamah izgradnje novih naselja prema osnovnim 

odrednicama CIAM-a. Funkcionalni grad, socijalna izgradnja, te napose racionalne medote građenja i 

korištenja. Sustavi građenja JU-60 i nešto napredniji JU-61 (proizvođač betonskih elemenata - 

Jugomont) bili su vrhunac korištenja predzgotovljenih elemenata na ovim prostorima sredinom prošlog 

stoljeća. Tu možemo povezati teme prefabrikacije trodimenzionalnih modula – Habitat-a i prefabrikacije 

dvodimenzionalnih nosivih panela – JU sustava - koji su se koristili u izgradnji više naselja u Zagrebu 

(Borongaj, Folnegovićevo naselje, Zapruđe, Remetinec). Koristeći ideje 70-ih godina prošlog stoljeća i 

tehnologije i materijale 21. stoljeća možemo revitalizirati zgrade idejama istog razdoblja njihova 

nastanka. 

Problem revitalizacije postojećih zgrada je vrlo praktične prirode – naseljene su. Svaka intervencija na 

njima zahtijevala bi zadiranje u privatni život svakog stanovnika zgrade kojoj želimo udahnuti novi elan. 

Rješenje tog problema možemo pronaću u prefabrikaciji svih elemenata koji se ugrađuju. Brzina i 

visokokvalitetni ugrađeni materijali su prednosti koju nam daje prefabrikacija. Ideje koje su razvijali 60-ih 

i 70- ih godina autori Habitat-a (Safdie) 67 i Zagrebačkih naselja (Budimirov) potrebno je samo prevesit 

u današnji kontekst, te će zadovoljiti različite potrebe suvremenog stanovanja.... 





Habitat 67 Zapruđe 61 – postojeće stanje Zapruđe 61 – NOVO 





Habitat 67 Zapruđe 61 – postojeće stanje 

Literatura: 





Safdie, Moshe ''For Everyone A Garten'' The Massachusetts Institute of Technology, 1974 

http://en.wikipedia.org 

http://cac.mcgill.ca 

www.habitat67.com

SS_Habitat 67_TOMISLAV STEPIC - Arhitektonski fakultet

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?