Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
98<br />
Estet<strong>Sic</strong>!a<br />
Kobeljao se tako pola noći<br />
kao dijete u hodaljki<br />
sve dok ga odatle nije<br />
samo jednim majčinskim zahvatom<br />
izvukao njegov prvi komšija Bahrić Delić<br />
I znajući dobro kako njih dvojica<br />
već pet godina ne govore<br />
zamišljam Čolaka kako svunoć<br />
u mislima psuje i Bahrića i Boga i sudbinu<br />
što ga ne pustiše da propadne skroz u potok<br />
Kako se prave postmodernistički stihovi Uđite u bilo koju<br />
lokalnu kafanu. Naručite kafu: bit će dovoljna šoljica. Zatim<br />
posadite na stolicu pokraj sebe konobaricu ili nekog od<br />
stalnih gostiju. A onda poslušajte čega ima novoga. To što<br />
vam opričaju, za vrijeme dok se vaša kafa ohladila do<br />
temperature ugodne za ispijanje, dok se šećer u njoj rastopio<br />
do prave mjere, to zapišite. To je vaša postmodernistička<br />
pjesma. Možda i antologijska, ako ste sarajevski novinar.<br />
Zaštićen pred bilo kakvim kritičkim rasvjetljavanjem, sa<br />
hiljadama maškara svojih nakaznih pojmova (“dehermetiza<strong>ci</strong>je<br />
modernističkog poetskog idioma”, “demistifika<strong>ci</strong>je<br />
modernističke estetske utopije”, “niveliranja modernističke<br />
diferen<strong>ci</strong>ja<strong>ci</strong>je kodova elitne i popularne kulture” itsl.),<br />
postmodernizam je doista napravio šaradeskni bal, karneval<br />
budala u našoj poeziji, i tu se više i ne zna ko je ko, niti ko pije,<br />
a ko plaća, tj. ko je samo budala, a ko lirski pjesnik. Krećući se<br />
u rasponu od nazovipobunjene nazovipoezije raznih<br />
žurnalističkih poetastera i flastera redak<strong>ci</strong>jskih do bakalinskog<br />
intimizma marindvorskih starograđana i gadljive sarajevske<br />
lirske hirurgije, tj. nesnošljivog otvaranja staračkih srdaca i<br />
gnjilih jetara, izvrtanja smežuranih i rahlih kožurina, na<br />
CUM-u Sarajevskih svezaka, od vene<strong>ci</strong>janskih jadikovki s<br />
perspektivom Bistrika, pisanih izanđalim i kao nevaljano sidro<br />
hrđavim jezikom, do ispovijesti poetskih turista s njihovih<br />
jutarnjih kafa u ligurijskim hotelima, u nekim najitalijanskijim<br />
jutrima od svih italijanskih jutara, od tešanjske pričam-tipričicu<br />
lirike g. Predsjednika Udruženja književnika do<br />
brzopotezne i mangupske slike fudbalera Zinedina Zidanea u<br />
nepravilnom apoteotskom sonetu jednog mangupskog<br />
novinara, od vic-ironije i brkova Harisa Džinovića u