Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Estet<strong>Sic</strong>!a<br />
95<br />
– karavana koja svaki dan putuje tim pustinjskim obiljem<br />
nevažnog, i da bismo preživjeli, ta naša karavana ne smije<br />
zastajati zarad svakog zrnca pijeska, čulima ga ispitivati, za to<br />
nemamo vremena. Da bi zadržala karavanu naše pažnje<br />
književnost mora biti važna kao što je važno pustinjsko vrelo.<br />
Književnost ne može uopće preživjeti ako nije važna stvar!<br />
Šta je važna stvar, to vrlo dobro znamo; stvar koja ima<br />
jedinstvena svojstva, stvar koja može učiniti ono što nijedna<br />
druga ne može. To se zove i razlikovnim obilježjem. Bez toga<br />
stvar zamire, tone u nepregledu pustinjskog pijeska<br />
nevažnosti. Koliko je samo za Atenjane bio važan glasnik s<br />
Maratona, a danas; danas postoji elektronska pošta. Je li neko<br />
u posljednjih 100 godinu vidio goluba pismonošu Ili konji; ti<br />
su nekada bili najvažnije prevozno sredstvo, a danas, u<br />
vrijeme mašina, oni su besmisleni, osim ako su brzi kao vjetar<br />
i imaju svog džokeja, tj. sasvim nov smisao. Jedra nisu bila<br />
jednako važna prije i poslije pojave parobroda, a to važi i za<br />
vjetar; a taj parobrod, gdje je on danas, kad imamo dizelmotore.<br />
Čemu više karavane između Medine i Mekke, kada je<br />
tamo danas više nafte negoli pustinje! Čemu deve, ako nema<br />
karavana. Itd, itd. Unutar sveopćeg kretanja stvari i pojave se<br />
rađaju, mijenjaju se, umiru. Stvari i pojave koje ne podnose<br />
promjenu vlastite svrhe brže postaju besmislene, to vidimo<br />
na primjeru begova i konja. Govorimo o smislu jedra, ili<br />
smislu konja i sl. To sve naravno stoji samo sa stanovišta<br />
čovjekovog života. Ali i književnost jeste i može biti samo za<br />
onoga koji govori. Ona ipak nije nikakavo govorkanje, već<br />
pojava koja se mora razlikovati od drugih pojava jezika. U<br />
Oktavijanovo doba poezija je bila i nekakva ilustrirana<br />
en<strong>ci</strong>klopedija pčelogojstva, ali čemu bi danas takve pjesme<br />
služile pored naučne en<strong>ci</strong>klopedije iz apikulture, koja, na<br />
primjer, poznaje više pčelinjih bolesti negoli su Hora<strong>ci</strong>je i<br />
Vergilije mogli i zamisliti.<br />
“Gordost” – to neka bude naša osnovna riječ kada danas<br />
govorimo o književnosti! Književnost danas može preživjeti<br />
samo ukoliko bude gorda. Književnost ne smije ni po koju<br />
<strong>ci</strong>jenu pris<strong>tat</strong>i na zahtjeve koje joj postavlja proizvodnja;<br />
pjesničke snove ne smiju krojiti nikakavi izdavači, naslove ne<br />
smiju davati izdavači, književnost ne smije biti, prije svega,<br />
izdavačeva roba. Književnost ne smije biti dopadljiva roba!<br />
Ne smije zbog toga biti izdana. Niti bilo kakav moral smije<br />
uzaptiti literaturu; kleri<strong>ci</strong> moraliziraju, profesori, novinari, ti
Change language