Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
92<br />
Estet<strong>Sic</strong>!a<br />
ma”, kao što to rade ustavi i centralne izborne komisije.<br />
Izvjesno je, demokratska epoha i popularna kultura, a koja je<br />
samo produžena reklama, dovest će ljude do jednakosti koju<br />
Karl Marx nije mogao vidjeti ni u najluđim svojim snovima<br />
dijalektičkim. Pravi nacrt današnjega čovjeka, to je<br />
Paracelzijev model homunkulusa. To je bio pravi futurizam. A<br />
od demokratske nauke i od demokratskih univerzalnih<br />
deklara<strong>ci</strong>ja o univerzalnim ljudskih prava očekivati boljega<br />
čovjeka, to je građanski pedagogizam, tj. najobičnija<br />
baljezgarija, koještarija.<br />
Rekli smo: književnost. Ali kakvo rješenje može biti ona<br />
Kad je upitno može li uopće preživjeti, to jest može li biti<br />
korisna. Da bude pristupačna običnom čovjeku Vidjeli smo<br />
na primjeru najnovije verzije “Imena ruže” kolika je to ludost,<br />
koliko smiješno. “Moj san bio je da knjigu naslovim Adso da<br />
Melk. Ovaj naslov bio bi sasvim neutralan, jer je ipak Adso<br />
glas koji pripovjeda. Međutim, naši izdavači ne vole vlastite<br />
imenice; bili su preoblikovani čak i Fermo e Lu<strong>ci</strong>a, dok su,<br />
inače, rijetki primjeri kao što je Lemmonio Boreo, Rubé, Metello...<br />
“ Šta ovo uopće i dovraga znači! Da izdavači posjeduju i<br />
snove u glavi g. Eca! Da ako naši izdavači npr. odjednom<br />
odluče da ne vole imenice da pišemo samo s glagolima Ili<br />
ako zavole pisanje samo sa glagolima u infinitivu, jer to je<br />
najjednostavnije, da pišemo samo u infinitivu. Zamislimo<br />
onda jednu infinitivnu verziju “Imena ruže”, tj. verziju za<br />
polupismene čitaoce, tj. skraćenu verziju romana na tri lista i<br />
to, naravno, sa očuvanom radnjom i strukturom romana.<br />
“Početi, pisati, skratiti, imenovati ružu, saopćiti, prodati...”<br />
Tiraž od – 500 miliona primjeraka! Sunca nam ekološkog,<br />
neće os<strong>tat</strong>i nijedno drvo na planeti dok se odštampaju sva ta<br />
izdanja! – Tenden<strong>ci</strong>je g. Eco su poprilično besmislene i sa<br />
stanovišta običnih čitalaca i sa književnog stanovišta. G. Eco<br />
može skratiti koliko hoće svoj roman i čak sačuvati radnju i<br />
strukturu do kraja, opet će “obični čitao<strong>ci</strong>” prije pogledati film<br />
sa Seanom Conneryjem u glavnoj ulozi, jer ti “obični čitao<strong>ci</strong>”<br />
neobično ne vole či<strong>tat</strong>i književnost. A veresija Umberta Eca u<br />
književnosti je veća od njegovih tiraža. U literarnom smislu,<br />
za g. Eca možda bi bolje bilo da nikada više ne piše postile za<br />
svoje romane; zapravo bolje bi bilo da nikada više ne piše, ni<br />
romane niti postile za bilo šta.<br />
Svrha literature je duboko povezana sa pretpostavljenim<br />
čitaocem. Pretpostavljati običnog čitaoca i pisati, to znači