Sic ci tat 1
Sic ci tat 1 Sic ci tat 1
Citat 59 istu zadatu temu; mo`da }e, velim, neki faustovski efe kat da se po ja vi u je dnom slu ~a ju, dok }e u dru gom na tra ci os ta ti sa mo ta mna mrlja, ni ka - kvog zra ~enja, nikakvog emotivnog eha! No, sre- }om (ili ne sre }om), u sva kom slu ~a ju na sre }u mahera i njihovih menad`era, “divljih kriti ~ara” i {upljoglavaca, takav je efekat nemogu}, jer bi se faustovski halo mogao u tom slu ~aju javiti u trenutku ~itanja nekog la`iromana skladne strukture oko u~e ne gla ve ne kog nau ~ni ka ili oko pra - zne ti kve ne kog ~i ta oca... I {ta je nor mal ni je ne go {to onih sa da rom ima ma nje od onih bez da ra i onih sa slu hom ma nje od onih bez slu ha! I {ta je nor mal ni je ne go da se u sve tu sve ve }e de mo - kratizacije nauke i obrazovanja spoljne sve vi {e razvija na ra ~un unutra{njeg, da se forma savla- |uje pre sadr`ine, da se sadr`ina zamenjuje i brka sa for mom... A ako tzv. ma so vni me di ji ima - ju u se bi ne ~eg po gi be ljnog, on da je to ba{ u ovo - me: oni ubijaju “metafizi ~nost” dela, oni ne uzima ju i ne mo gu da uzmu u ob zir me ta fi zi ~ko zna ~enje (ili zna ~enja), oni ne neguju, {tavi {e: oni upro pa{ }u ju “sluh”, da ne ka `em – du {u. (Danilo Ki{, Gorki talog iskustva)
60 EstetSic!a Haris Imamović Credo Smiješno nam je ono što smo do jučer radili s ozbiljnošću svećenika. Smijemo li i pomisliti šta će sutra biti s ovim našim danas; kada su i izvjesni bogovi postajali smiješnima, po vaskrsnuću Hristovom, ili po Muhamedovoj objavi. To je malo nezgodno okružje za razmišljanje. Biti smiješan to, na primjer, znači ne promislivši pomisliti i, uzviknuvši tri hiljade eureka, kazati kako smo na pragu božije osmatračnice, proglasiti da je sve spoznato, sve – viđeno, uostalom i sve već rečeno! Znači imati pamet vjeverice. Bilo je to prekjučer. Sad znamo. Vita est magistra historiae. Ali tad... Molitveno otvorivši ruke, alarmantno smo još i zavapili u rumene obraze nebesa tog “predvečerja građanske civilizacije”, tražeći da Sunce zastane nad tim zapadnim nebesima duže od tog bijednog predvečerja. To smo bili mi – prepotopni ljudi! Prije svih tih potopa 20. stoljeća... Tražeći da konačno iznikne i onaj nasušni kruh bez klasa, iznijesmo na sunce, sa naučnom uvjerenošću i nenaučnom strašću, uz grmljavinu hiljada imperativnih uskličnika, povikasmo zapaljivo, kao grom iz sunčanog neba, podvukosmo jednu jedanaestu tezu, prema kojoj smo već dovoljno mislili, tumačili, objašnjavali: treba svijet mijenjati! Da li je 2.500 godina moglo biti dovoljno, na primjer, majmunu da se urazumi To nismo upitali. Samo onaj komediograf neisušive mašte, bezobrazan i inovator bez obzira, ironični učitelj zadriglih knjiga i umišljenih svijesti, taj vražji Život, kao
- Page 7 and 8: 8 Sadr`aj (s
- Page 9 and 10: 10 Uvodna riječ Mirnes Sokolović
- Page 11 and 12: 12 Uvodna riječ u jednoj književn
- Page 13 and 14: 14 Prikazi Ane la Ha ka lo vi} @i v
- Page 15 and 16: 16 Prikazi iz je dnog u dru go sta
- Page 17 and 18: 18 Sic!critic Mirnes Sokolović Ras
- Page 19 and 20: 20 2 Roman Volga, volga nagrađen j
- Page 21 and 22: 22 Sic!critic visokih standarda koj
- Page 23 and 24: 24 Sic!critic Eto ga: tu smo, to je
- Page 25 and 26: 26 Sic!critic osjećaj ironije spra
- Page 27 and 28: 28 Sic!critic odlomcima: i nakon š
- Page 29 and 30: 30 Sic!critic Da bismo provjerili d
- Page 31 and 32: 32 Sic!critic iskaz, hladnokrvno in
- Page 33 and 34: 34 Sic!critic reklame za kaladont:
- Page 35 and 36: 36 Sic!critic jadnoj rečenici, kao
- Page 37 and 38: 38 Sic!critic priče svi u isto vri
- Page 39 and 40: 40 Sic!critic Mudruju tako Osman Fa
- Page 41 and 42: 42 28 Walter Benjamin. Pripovjedač
- Page 43 and 44: 44 Sic!critic dokument s njegovim i
- Page 45 and 46: 46 Sic!critic koristi - takav ugođ
- Page 47 and 48: 48 31 Davor Beganović. Tragedija F
- Page 49 and 50: 50 Sic!critic čovjeka koji na neob
- Page 51 and 52: 52 Sic!critic samoposluge. Negdje s
- Page 53 and 54: 54 35 Autoreferncijalna opaska Jerg
- Page 55 and 56: 56 Sic!critic njegovu romanu zove k
- Page 57: 58 Citat (Sic ci tat 2) Nau~iv {i o
- Page 61 and 62: 62 EstetSic!a želeći saznati samo
- Page 63 and 64: 64 EstetSic!a Tu su odštete velike
- Page 65 and 66: 66 EstetSic!a šaradom, maškaradom
- Page 67 and 68: 68 EstetSic!a su već prije dva mil
- Page 69 and 70: 70 EstetSic!a zloćudnim svjetovima
- Page 71 and 72: 72 EstetSic!a odgovarali stilskom a
- Page 73 and 74: 74 EstetSic!a s ironijskim makazama
- Page 75 and 76: 76 EstetSic!a dadaističku farsu, o
- Page 77 and 78: 78 EstetSic!a kraju, znamo li šta
- Page 79 and 80: 80 EstetSic!a način djelovanja u p
- Page 81 and 82: 82 EstetSic!a Govorili smo kako je
- Page 83 and 84: 84 EstetSic!a zbir stilskih utjecaj
- Page 85 and 86: 86 EstetSic!a savremenom svijetu. U
- Page 87 and 88: 88 EstetSic!a razumije kako je svak
- Page 89 and 90: 90 EstetSic!a vremenu neprestane i
- Page 91 and 92: 92 EstetSic!a ma”, kao što to ra
- Page 93 and 94: 94 EstetSic!a zabavlja i podučava
- Page 95 and 96: 96 EstetSic!a nam sole pamet. Knji
- Page 97 and 98: 98 EstetSic!a Kobeljao se tako pola
- Page 99 and 100: 100 EstetSic!a kulture, odnesite to
- Page 101 and 102: 102 EstetSic!a čovjeka. Neobičan
- Page 103 and 104: 104 EstetSic!a biti, mi više ne mo
- Page 105 and 106: 106 EstetSic!a Almir Kljuno Litanij
- Page 107 and 108: 108 EstetSic!a II Među svim djelan
Ci<strong>tat</strong> 59<br />
istu zadatu temu; mo`da }e, velim, neki faustovski<br />
efe kat da se po ja vi u je dnom slu ~a ju, dok }e<br />
u dru gom na tra <strong>ci</strong> os ta ti sa mo ta mna mrlja, ni ka -<br />
kvog zra ~enja, nikakvog emotivnog eha! No, sre-<br />
}om (ili ne sre }om), u sva kom slu ~a ju na sre }u<br />
mahera i njihovih menad`era, “divljih kriti ~ara”<br />
i {upljoglavaca, takav je efekat nemogu}, jer bi se<br />
faustovski halo mogao u tom slu ~aju javiti u trenutku<br />
~itanja nekog la`iromana skladne strukture<br />
oko u~e ne gla ve ne kog nau ~ni ka ili oko pra -<br />
zne ti kve ne kog ~i ta oca... I {ta je nor mal ni je ne go<br />
{to onih sa da rom ima ma nje od onih bez da ra i<br />
onih sa slu hom ma nje od onih bez slu ha! I {ta je<br />
nor mal ni je ne go da se u sve tu sve ve }e de mo -<br />
kratiza<strong>ci</strong>je nauke i obrazovanja spoljne sve vi {e<br />
razvija na ra ~un unutra{njeg, da se forma savla-<br />
|uje pre sadr`ine, da se sadr`ina zamenjuje i<br />
brka sa for mom... A ako tzv. ma so vni me di ji ima -<br />
ju u se bi ne ~eg po gi be ljnog, on da je to ba{ u ovo -<br />
me: oni ubijaju “metafizi ~nost” dela, oni ne uzima<br />
ju i ne mo gu da uzmu u ob zir me ta fi zi ~ko<br />
zna ~enje (ili zna ~enja), oni ne neguju, {tavi {e:<br />
oni upro pa{ }u ju “sluh”, da ne ka `em – du {u.<br />
(Danilo Ki{, Gorki talog iskustva)