Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
52<br />
<strong>Sic</strong>!critic<br />
samoposluge. Negdje su se zvale maksi marketi, za razliku od<br />
malih dućana i bakalnica koje su najednom postale mini<br />
marketi, a negdje bi ih još pompoznije nazvali dragstor.“ (170),<br />
„U to vrijeme Jugoslavijom su lunjale stotine hiljada ljudi koji<br />
su tragali za braćom, sinovima i kćerima...“ (183),„...uostalom,<br />
tih su godina objede na račun Tita i Jugoslavije, temeljene na<br />
istinitim činjenicama, poluinforma<strong>ci</strong>jama ali i najvjerovatnijim<br />
izmišljotinjama, bile svakodnevne u tisku kapitalističkog<br />
bloka.“ (213) Predstave koje takvim postupkom Jergović gradi<br />
o istoriji, Saša Ćirić je vrlo kon<strong>ci</strong>zno i brzo pobrojao u kriti<strong>ci</strong>:<br />
istorija počiva na izmišljenim pričama i iskrenim ispovestima čiji je<br />
oblik istovetan; istorija je priča koliko i literatura, literatura je istorija<br />
koliko i priča; delegitimisanje priče kao reprezenta<strong>ci</strong>je istorijske<br />
istine; svođenje velike nara<strong>ci</strong>je na fik<strong>ci</strong>ju. 34<br />
Ti sudovi o istoriji s kojima nas Jergović suočava, te slike<br />
prema kojima je istorija samo jedna priča, jedna grozomorna<br />
laž, taj blistavi projekt delegitimiza<strong>ci</strong>je istorijske istine, ta<br />
dekonstruk<strong>ci</strong>ja velike nara<strong>ci</strong>je – predstavljaju ustvari obične<br />
idejne žvakotine koje literatura i književna teorija i studenti<br />
književnosti variraju već desetljećima po našim katedrama.<br />
Taj krajnji domet Jergovićeva romana predstavlja jadnu<br />
mjeru od koje su ozbiljni romansijeri samo kretali u<br />
ispitivanje čovjekova položaja u istorijskim koordinatama.<br />
Zar nam je trebao još jedan roman koji će nam uspostaviti tu<br />
dijagnozu Zar nije dovoljno doktorskih diserta<strong>ci</strong>ja napisano<br />
tome u prilog Zar nas današnja književnost stalno mora<br />
ovako uvjeravati u sopstvenu rahlost i na nivou ideja U<br />
svoju fatalnu i bolećivu krakovidnost i zarobljenost<br />
Ali, zastanimo za trenutak: zaboravili smo da u središtu te<br />
istorijske agonalnosti u Jergovićevoj dokumentarističkoj<br />
fantaziji stoji Dželal Plevljak, dobri čovjek iz Baškine Vode; on se<br />
u posljednim rečenicama ispostavlja u apsolutnoj dobroti<br />
bivanja – i tome relativiza<strong>ci</strong>je nema. Poslušajmo posljednje<br />
rečenice:<br />
34 Saša Ćirić. Dobri<br />
čovek iz Baškine vode.<br />
Izvor:<br />
http://www.booksa.hr/v<br />
ijesti/proza/1807<br />
„Stojim, a noge ne osjećam, gledam u prozor,<br />
slušam Drinu kako huči, pucnjavu u daljini, rat<br />
u kojemu će mnogi izginuti, i žao mi je onih koji<br />
su imali za šta i za koga da žive. Sretan sam<br />
čovjek jer se i sad Bogu molim, i jer mi je za<br />
leđima onaj kojeg dobro znam, Avram<br />
Prodanović, prijatelj.“ (358)
Change language