Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Sic</strong>!esej<br />
179<br />
trakom sazdana je na imagina<strong>ci</strong>jama i snatrenjima osobitoga<br />
lirizma i plod je sudjelovanja pjesničkoga u mitskoj prirodi<br />
tajanstvenoga kozmosa. Njegovo je pjevanje slušalo<br />
blaženstvenu pjesmu svijeta. Kao malo koji redatelj,<br />
vaploteći u svoje djelo suštastvenosti života, Tarkovski je<br />
uspijevao film činiti visokom umjetnošću, osobenom, posve<br />
ravnopravnom starijima književnosti, glazbi, slikarstvu i<br />
drugima – za koje je također imao strast, kompeten<strong>ci</strong>ju i<br />
snažno i pre<strong>ci</strong>zno čulo.<br />
Sedam poema jamačno jesu jedan od najvećih estetskih<br />
događaja druge polovine dvadesetoga stoljeća, dok sam<br />
Tarkovski jeste jedan od rijetkih pjesnika svojega vremena.<br />
Prevashodna obuzetost i usud Tarkovskoga jeste<br />
grozničavo traganje za duhovnošću, što postade svojstvo<br />
najljepše opusa njegovoga. Razočaran Sovjetskim Savezom,<br />
u kojemu je otpjevao prvih pet, on kreće na stranstvovanje<br />
po Zapadnoj Evropi, u Italiju i Švedsku, gdje će otpjevati i<br />
posljednje dvije svoje poeme, Nostalgiju i Offret (Žrtvovanje), i<br />
gdje će doživjeti iznenađujuće, krajnje razočarenje. U<br />
povodu Offreta, on pronicljivo i realistično kazuje:<br />
„Razvoj današnjeg svijeta odvija se na čisto materijalnom<br />
planu. Savremeno društvo kreće se u empirizmu i, konačno,<br />
bez ikakve duhovnosti. Ako posmatramo stvarnost kao<br />
vidljivi i materijalni poredak stvari, od njega onda ne<br />
možemo očekivati drugo nego obične stvari koje možemo<br />
dohvatiti rukom. Od tog momenta, ukoliko čovjek sreće<br />
isključivo empirijske činjenice, bilo na društvenom planu,<br />
političkom, tehničkom ili planu življenja, rezul<strong>tat</strong>i mogu biti<br />
samo užasni i život postaje nemoguć. Jer nemoguće je –<br />
zaključuje – živjeti bez razvoja duhovnosti. Čak i najveći<br />
grubijan može to shvatiti ili u najmanju ruku osjetiti. Čovjek<br />
gubi svoje razloge za život jer se njegov univerzum smanjuje<br />
i jer nestaje njegova usklađenost.“ (Sineast, br. 71/72)<br />
Vidno je da se od vremena u kojem je Tarkovski živio ništa<br />
nije promijenilo nabolje, već da je, štaviše, vrijeme današnje<br />
nakazna i grozna ubogost i pretjeranost opisanoga stanja,<br />
epoha u kojoj su ismijane, svetosti obesvećene, duhovnost,<br />
ljepota i osjećaj za njih prognani u tminu pribježišta<br />
nepostojanja i izrugivanja, gdje postadoše privilegijama<br />
mahnitih idealista, i, očevidno je svakome zasnatreno<br />
budnom oku, da svijet se raspada na bezbrojno mnoštvo<br />
užasa, što svjedočanstvo su strašne prošlosti i proročanstvo
Change language