Sic ci tat 1
Sic ci tat 1 Sic ci tat 1
Temat 139 opi sa, kos tur pri ~e se osi pa i s dru gim ~i ta njem ve} pos ta je neu vjer ljiv, a pri ~e os ta ju na ra zi ni spo me nu tog do ku men to - va nog svje do ~an stva. U tom je kon tek stu pa ra di gmat ska pri - ~a [e hi }e va “Por tret Ka fan skog Du ha”, u ko joj uspi je va sa `e - ti, u ma ni ru svje do ~an stva-pri zna nja, op se si vnu po tre bu je - dnog tren da (na da sve): ka fan ski duh je i pi sac, lju ba vnik, voj - nik, re to ri ~ar, na ci ona lis ta, al ko ho li ~ar, me ga lo man. Kroz ovaj “umje tni ~ki ma ni fest”, pri po vje da~ po ku {a va na pra vi ti iro nij - ski ot klon od sve ga {to sim bo li zi ra Ka fan ski Duh, ali ipak ni - je do vo ljno za na ra to ra da na kra ju pri ~e, u ispo vje dnom to - nu, za klju ~i: “I ja sam ka fan ski duh” i ti me pro |e “ne ka` nje - no”, jer kroz os ta tak zbir ke ~i ta ocu ne nu di al ter na ti vno ri je - {e nje, odno sno dis tan cu od ono ga {to je, vrlo de ta ljno, na bra - jao u na ve de noj pri ~i. Obje zbirke su stilski jednostavne, s preciznim opisima koji korespondiraju sa strukturom same pri ~e, naro ~ito kod [ehi- }a, gdje se smje nju ju akci je sa ra ti {ta. Kod Ga ta la, pak, sli ~na je stilska struktura pri ~a, bez opse`nih opisa, {to u potpunosti odgovara naraciji. Ipak, ~esto se potkrade koja logi ~ka gre {ka, suvi {an atribut ili nemarna figura. 6 Ukoliko bismo povukli paralelu izme |u ove dvije knjige, mogli bismo zaklju ~iti da se su- {tinski nadopunjuju; dok [ehi} “dokumentira” ratno iskustvo koje se doima autobiografskim, Gatalo vi {e pa`nje posve }uje dezerterskom, emigrantskom i postratnom do`ivljaju. Ipak, ~ini se da ova pro za ne uspi je va po nu di ti vi {e od svo je pri mar - ne namjere: golo, gotovo dokumentovano iskustvo, ponegdje pojednostavljeno, s povremenom upotrebom stereotipa tzv. proze kafanskog duha, iza koje, ~ini se, protagonisti pri ~a bje`e kada nemaju ni {ta vi {e ponuditi znati`eljnom oku. Te ma ti ka ra tnog, a uje dno i mi gran tskog is kus tva (ta ko |er po pri li ~no atra kti vna za no vo pe ~e ne pis ce), ko ju Ga ta lo na ~i - nje u je dnoj pri ~i, nas tav lja se u Zo ro vom ci klu su u zbir ci pri - ~a “Za pi si o biv {im lju di ma” Go ra na Si mi }a. Si mi }e va je pro - za, za ra zli ku od pret ho dne dvi je zbir ke, mno go kon kre tni ja i ra zno vrsni ja u smi slu sa mih na ra ti vnih kon stru kci ja, stil ske do vr{e nos ti pri ~e i do bro vo |e ne fa bu le. Ta kva je uvo dna “Pri ~a o ze mlji”, ko ja te ma ti zi ra po ro di ~nu ne sre }u u ra tnim vre me ni ma, ge ne ra cij sko po nav lja nje po gu bnih ide olo {kih utje ca ja. Je dno od bo ljih Si mi }e vih os tva re nja jes te i pri ~a “Min sko po lje”, ko ja pre ci zno opi su je dvi je za ra }e ne stra ne raz dvo je ne min skim po ljem i ne ko li ko kva dra tnih me ta ra. Za ra zli ku od li ko va u [e hi }e voj i Ga ta lo voj pro zi, Si mi }e vi li ko - 6 (...) kao davno napu{tena ku}a u kojoj odavno niko ne stanuje; u|o{e u omanju sobicu; ispod namre{kanih stakala prljavog stubi{ta; Med`idovo lavovsko lice, poput lica lava (...); iznova ranjavala neranjene itd. Nije nam cilj sitni~ariti nad stilskim nedovr{enostima, ali se povr{no{}u ovih sintagmi, kao i spomenutih opisa likova, koji djeluju kao da su pisani u `urbi, poni{tava efekt dobre tekstualne stilizacije.
140 Temat vi su hu ma ni zi ra ni i vje ro dos toj ni, sa kon kre tnom mo ti va ci - jom i tra gi ~kim is kus tvom ap sur da si tnih splet ka re nja ka kvo je opi sa no u ovoj pri ~i. Ta ko nje go vi li ko vi psov ku ko ris te kao boj no sred stvo, a tra gi ~ni hu mor izbi ja iz si tu aci ja po put raz - mje ne ro be, za vri je me ko je je dni dru gi ma po dva lju ju ci ga re na ko je su pret ho dno uri ni ra li, otro va nu kra vu itd. Spomenuto migrantsko iskustvo opisano je u pri ~ama “Veliki svijet” i “Subota”. Za razliku od gore spomenutih pri ~a, u kojima se pripovijeda u prvom licu, “Subota” uvodi novu pripovjeda ~ku perspektivu emigranta Josipa koji posmatra de {ava nja na uli ci u ko joj se na la zi bar ko ji je ne kad po sje do vao, a istovremeno slu {a nervozno prigovaranje svoje `ene. Iako dobro zami{ljena, pri ~a se, zbog promjene na ~ina pripovijedanja i pone {to izmijenjene tematske strukture, ne uklapa u cjelinu ko ju ~i ne os ta le pri ~e. Is ti je slu ~aj i sa po slje dnjom pri ~om u zbirci, “Legenda o Adamu Okviru” koja u potpunosti izlazi iz postavljenog narativnog okvira ratne pri ~e i uplovljava u fantastiku. O Simi }evoj se prozi mo`e govoriti, ipak, kao o uspjeloj narativizaciji ratnog iskustva, koja izlazi iz nametnutog stereotipa tipizirane mu {ke pri ~e i izbjegava svojevrstan kalup koje su (nehoti ~no) nametnule prethodne dvije zbirke. Zanimljivo je pratiti kako se tematska preokupacija autorica, prate }i liniju opri ~anog iskustva kod autora, pomjerila sa opsesivne eskplicitne ratne i postratne pri ~e na intimniju sferu i pripovijedanje o svakodnevnom `ivotu, iako su, naravno, pojedine pri ~e kontekstualno uvjetovane ~inom izbjegli{tva i povratka (da li je mogu }e naslutiti blagu liniju razdvajanja izme- |u “mu {kih” i “`en skih” te ma). “San duk po mje ri” Snje `a ne Mu li} i “Kad umrem da se smi jem” Fa di le Nu re Ha ver po di `u sivu zavjesu i napu {taju buku i bijes rati {ta, te pa`nju usmjeravaju na porodi ~ne hronike, “toplinu ognji {ta” i intimnu sferu ~ovjekovu, uz nostalgi ~ne osvrte u idili ~no djetinjstvo. Naro ~ito je ova vizura prisutna u zbirci pri ~a Snje`ane Muli} “San duk po mje ri”. Pri ~e su krat ki uvi di u pro {lost na ra to - ri ~inu, koncipirani na monta`nom principu, sa vi {e nagla {enim autori ~inim pripovjednim mogu }nostima nego slo`eno{- }u same pri ~e. Pripovjedni postupak je najbezbri`niji kada je najmanje optere }en potrebom moralnog zaklju ~ka ili neuhvatljive poente pri ~e (tako paraboli ~no izvedena naslovna pri ~a “Sanduk po mjeri”, kroz bolest nekad bogatog i nemilosrdnog profitera “dijasporca” – vje ~nih negativaca – zbog koje mu moraju amputirati udove, naivno govori o izvjesnoj “vi {oj” ka-
- Page 87 and 88: 88 EstetSic!a razumije kako je svak
- Page 89 and 90: 90 EstetSic!a vremenu neprestane i
- Page 91 and 92: 92 EstetSic!a ma”, kao što to ra
- Page 93 and 94: 94 EstetSic!a zabavlja i podučava
- Page 95 and 96: 96 EstetSic!a nam sole pamet. Knji
- Page 97 and 98: 98 EstetSic!a Kobeljao se tako pola
- Page 99 and 100: 100 EstetSic!a kulture, odnesite to
- Page 101 and 102: 102 EstetSic!a čovjeka. Neobičan
- Page 103 and 104: 104 EstetSic!a biti, mi više ne mo
- Page 105 and 106: 106 EstetSic!a Almir Kljuno Litanij
- Page 107 and 108: 108 EstetSic!a II Među svim djelan
- Page 109 and 110: 110 EstetSic!a gena. Pjevanjem, pol
- Page 111 and 112: 112 EstetSic!a zaustaviti vrijeme.
- Page 113 and 114: 114 EstetSic!a svijeta, te dobija s
- Page 115 and 116: 116 EstetSic!a ono što jesu: čude
- Page 117 and 118: 118 EstetSic!a divovskom, iskvareno
- Page 119 and 120: 120 EstetSic!a igda dopustimo da nj
- Page 121 and 122: 122 Temat Iz da va{ tvo i tr`i {te
- Page 123 and 124: 124 Temat lju bav pre ma pi sa noj
- Page 125 and 126: 126 Temat ka sve ve }em bro ju pi s
- Page 127 and 128: 128 Temat lizama u vladaju }im obra
- Page 129 and 130: 130 Temat is kli znu }a u pa te ti
- Page 131 and 132: 132 Temat da va ~ke dje la tnos ti.
- Page 133 and 134: 134 Temat Ja smi na Baj ra mo vi} T
- Page 135 and 136: 136 2 Rije~ je o narativnom postupk
- Page 137: 138 Temat nog he ro ja lo {eg stri
- Page 141 and 142: 142 Temat pi{ ~e vog `i vo ta (ili,
- Page 143 and 144: 144 Temat Osman Zu ki} Iz da ja li
- Page 145 and 146: 146 Temat vo de }i po emu La Je une
- Page 147 and 148: 148 Temat {tan do ve to kom dva ve
- Page 149 and 150: 150 Temat vama o Bogu, o odrastanju
- Page 151 and 152: 152 Poezija Haris Imamović Voajer
- Page 153 and 154: 154 Poezija S oprezom ribara prebir
- Page 155 and 156: 156 Poezija Ukočenog: ko da sam na
- Page 157 and 158: 158 Poezija požari mi meso duše.
- Page 159 and 160: 160 Poezija tj. srh glupavosti što
- Page 161 and 162: 162 Poezija sličan bilo kojem poet
- Page 163 and 164: 164 Poezija Da nisi samo sijedi g.
- Page 165 and 166: 166 HomeSic! Veleštovano čitatelj
- Page 167 and 168: 168 HomeSic! njega zovno. Ha sam do
- Page 169 and 170: 170 HomeSic! Bertolt Brecht Kratka
- Page 171 and 172: 172 HomeSic! (Veselo čitateljstvo,
- Page 173 and 174: 174 HomeSic! svijeta jednog naroda,
- Page 175 and 176: 176 Citat (Sic ci tat 3) Ja vi li s
- Page 177 and 178: 178 Sic!esej Almir Kljuno Андр
- Page 179 and 180: 180 Sic!esej budućnosti nezasitnog
- Page 181 and 182: 182 Sic!esej njima je tek obesnaže
- Page 183 and 184: 184 Sic!esej one što, ne vjerujuć
- Page 185 and 186: 186 Prevod Günther An ders: Ver gi
- Page 187 and 188: 188 Prevod Iz o~aja zbog neozbiljno
Temat 139<br />
opi sa, kos tur pri ~e se osi pa i s dru gim ~i ta njem ve} pos ta je<br />
neu vjer ljiv, a pri ~e os ta ju na ra zi ni spo me nu tog do ku men to -<br />
va nog svje do ~an stva. U tom je kon tek stu pa ra di gmat ska pri -<br />
~a [e hi }e va “Por tret Ka fan skog Du ha”, u ko joj uspi je va sa `e -<br />
ti, u ma ni ru svje do ~an stva-pri zna nja, op se si vnu po tre bu je -<br />
dnog tren da (na da sve): ka fan ski duh je i pi sac, lju ba vnik, voj -<br />
nik, re to ri ~ar, na <strong>ci</strong> ona lis ta, al ko ho li ~ar, me ga lo man. Kroz ovaj<br />
“umje tni ~ki ma ni fest”, pri po vje da~ po ku {a va na pra vi ti iro nij -<br />
ski ot klon od sve ga {to sim bo li zi ra Ka fan ski Duh, ali ipak ni -<br />
je do vo ljno za na ra to ra da na kra ju pri ~e, u ispo vje dnom to -<br />
nu, za klju ~i: “I ja sam ka fan ski duh” i ti me pro |e “ne ka` nje -<br />
no”, jer kroz os ta tak zbir ke ~i ta ocu ne nu di al ter na ti vno ri je -<br />
{e nje, odno sno dis tan cu od ono ga {to je, vrlo de ta ljno, na bra -<br />
jao u na ve de noj pri ~i.<br />
Obje zbirke su stilski jednostavne, s pre<strong>ci</strong>znim opisima koji<br />
korespondiraju sa strukturom same pri ~e, naro ~ito kod [ehi-<br />
}a, gdje se smje nju ju ak<strong>ci</strong> je sa ra ti {ta. Kod Ga ta la, pak, sli ~na<br />
je stilska struktura pri ~a, bez opse`nih opisa, {to u potpunosti<br />
odgovara nara<strong>ci</strong>ji. Ipak, ~esto se potkrade koja logi ~ka gre {ka,<br />
suvi {an atribut ili nemarna figura. 6 Ukoliko bismo povukli paralelu<br />
izme |u ove dvije knjige, mogli bismo zaklju ~iti da se su-<br />
{tinski nadopunjuju; dok [ehi} “dokumentira” ratno iskustvo<br />
koje se doima autobiografskim, Gatalo vi {e pa`nje posve }uje<br />
dezerterskom, emigrantskom i postratnom do`ivljaju. Ipak, ~ini<br />
se da ova pro za ne uspi je va po nu di ti vi {e od svo je pri mar -<br />
ne namjere: golo, gotovo dokumentovano iskustvo, ponegdje<br />
pojednostavljeno, s povremenom upotrebom stereotipa tzv.<br />
proze kafanskog duha, iza koje, ~ini se, protagonisti pri ~a bje`e<br />
kada nemaju ni {ta vi {e ponuditi znati`eljnom oku.<br />
Te ma ti ka ra tnog, a uje dno i mi gran tskog is kus tva (ta ko |er<br />
po pri li ~no atra kti vna za no vo pe ~e ne pis ce), ko ju Ga ta lo na ~i -<br />
nje u je dnoj pri ~i, nas tav lja se u Zo ro vom <strong>ci</strong> klu su u zbir <strong>ci</strong> pri -<br />
~a “Za pi si o biv {im lju di ma” Go ra na Si mi }a. Si mi }e va je pro -<br />
za, za ra zli ku od pret ho dne dvi je zbir ke, mno go kon kre tni ja i<br />
ra zno vrsni ja u smi slu sa mih na ra ti vnih kon stru k<strong>ci</strong> ja, stil ske<br />
do vr{e nos ti pri ~e i do bro vo |e ne fa bu le. Ta kva je uvo dna<br />
“Pri ~a o ze mlji”, ko ja te ma ti zi ra po ro di ~nu ne sre }u u ra tnim<br />
vre me ni ma, ge ne ra <strong>ci</strong>j sko po nav lja nje po gu bnih ide olo {kih<br />
utje ca ja. Je dno od bo ljih Si mi }e vih os tva re nja jes te i pri ~a<br />
“Min sko po lje”, ko ja pre <strong>ci</strong> zno opi su je dvi je za ra }e ne stra ne<br />
raz dvo je ne min skim po ljem i ne ko li ko kva dra tnih me ta ra. Za<br />
ra zli ku od li ko va u [e hi }e voj i Ga ta lo voj pro zi, Si mi }e vi li ko -<br />
6 (...) kao davno<br />
napu{tena ku}a u kojoj<br />
odavno niko ne stanuje;<br />
u|o{e u omanju sobicu;<br />
ispod namre{kanih stakala<br />
prljavog stubi{ta;<br />
Med`idovo lavovsko lice,<br />
poput lica lava (...);<br />
iznova ranjavala<br />
neranjene itd. Nije nam<br />
<strong>ci</strong>lj sitni~ariti nad<br />
stilskim<br />
nedovr{enostima, ali se<br />
povr{no{}u ovih<br />
sintagmi, kao i<br />
spomenutih opisa<br />
likova, koji djeluju kao<br />
da su pisani u `urbi,<br />
poni{tava efekt dobre<br />
tekstualne stiliza<strong>ci</strong>je.