You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
136<br />
2 Rije~ je o narativnom<br />
postupku poetike<br />
svjedo~enja.<br />
3 Dubravka Ugre{i} u<br />
svom eseju “Pisac i<br />
njegova budu}nost”<br />
pravilno primje}uje da<br />
su upravo politike<br />
identiteta bile najve}i<br />
ekser u grobu<br />
tradi<strong>ci</strong>onalnog<br />
esteti~kog aparata:<br />
Ostvareno je pravo na<br />
kulturnu Drugost. (...) Na<br />
sve globalnijoj knji`evnoj<br />
tr`ni<strong>ci</strong> danas ima svega i<br />
za svakoga. (...)<br />
Nekada{nje hladne<br />
interpreta<strong>ci</strong>jske {kole koje<br />
su desenzualizirale<br />
knji`evni tekst danas su<br />
zamijenjene toplim<br />
vrijednosnim relativitetom<br />
Drugosti. Anything goes!<br />
I svatko ima svoju publiku.<br />
u Ugre{i}, Dubravka:<br />
Zabranjeno ~itanje,<br />
Geopoetika-Omnibus,<br />
Beograd, 2001, 184. str.<br />
Paradoksalno, ista<br />
autorica koja progovara<br />
protiv ovih ~estih op{tih<br />
klasifika<strong>ci</strong>ja, ~esto biva<br />
svrstana u rubriku<br />
“egzilantske<br />
knji`evnosti”.<br />
4 Tako|er, jednako je<br />
iluzorno govoriti o tome<br />
da se ova pitanja ti~u<br />
samo spomenutih<br />
“stanica”. Bez obzira na<br />
jasnu ekonomskotr`i{nu<br />
podlogu ovih<br />
pitanja (koju bi bilo<br />
naivno zanemariti), u<br />
tekstu }e se poku{ati,<br />
analizom knji`evnih<br />
tekstova, ustanoviti koji<br />
su to dominantni uzusi<br />
dana{nje bh. knji`evne<br />
scene.<br />
Temat<br />
pri ~e o jednom (jedinstvenom) iskustvu 2 Kako su Brubaker i<br />
Cooper primjetili, ve} se sedamdesetih godina pro {log vijeka<br />
govori o prenapu ~enosti identitarne terminologije; raste broj<br />
knji`evnih djela ~ija je preokupa<strong>ci</strong>ja “potraga za identitetom”;<br />
razvijaju se razli ~ite teorijske {kole feministi ~kog, postkolonijalnog,<br />
dekonstruk<strong>ci</strong>jskog usmjerenja. S tim u vezi, dolazi i do ru-<br />
{enja dotada{njih esteti ~kih mjerila koja postaju nepogodna,<br />
esen<strong>ci</strong>jalisti ~ka i spremna za re<strong>ci</strong>kla`u. Pored nedirnute “romanti<br />
~nosti” spisateljskog zanata i plemenitog zahtjeva za eti ~no{-<br />
}u, tr`i {te se, propor<strong>ci</strong>onalno rastu teorijskih oznaka, razvija u<br />
smjeru politika identiteta. 3 Tr`i {te je, da kle, to ko je raz vrsta va<br />
police literature, u kojoj svaka biva markirana na osnovu svojih<br />
identitarnih preferen<strong>ci</strong>ja i smje {tena u odre |enu kategoriju.<br />
Dakle, name }e se zaklju ~ak da je pisac (postoje }i ili poten<strong>ci</strong>jalni)<br />
malodu {no (olako) prihvatio jedno od rje {enja: da se pre pus -<br />
ti orgijasti ~koj dinami<strong>ci</strong> trenutka, priklju ~i na bogatu mre`u ’transna<strong>ci</strong>onalne’<br />
kulture, da sudjeluje u akcelera<strong>ci</strong>ji transkulturnog, posthistorijskog,<br />
postkolonijalnog, postna<strong>ci</strong>onalnog, postdr`avnog, postumjetni<br />
~kog, posthumanog, postknji`evnog i postmodernog moderniteta<br />
(Ugre {i}). Postavljaju se pitanja: da li literarna djelatnost i dalje<br />
slijedi odre |ene esteti ~ke kriterije ili su oni utopljeni u vapaje za<br />
etikom Da li je postmoderna knji`evnost, sa svojim mjestimi-<br />
~nim relativizmom i te`njom ka simplifi<strong>ci</strong>ranju naru {ila balans<br />
izme |u individualnog (ipak, sasvim usamljenog) ~i<strong>tat</strong>eljskog<br />
zahtjeva za “neponovljivosti utiska” i masovnog zahtjeva za<br />
sveudilj istim pitanjem ustanovljenja identiteta Na kraju, da li<br />
sam ~italac ima pravo potra`ivati svojevrsno knji`evno ~istili {te,<br />
koje bi pred jednake – stroge – zahtjeve stavljalo svaki knji`evni<br />
tekst, prihvataju }i rizik smanjenja ionako male potra`nje knjige<br />
Pitanje se jednako ti ~e autora, urednika i samih ~itaoca/kriti<br />
~ara, koji predstavljaju posljednju, ali i najva`niju receptivnu<br />
stanicu. 4 Stoga }e se tekst u nastavku fokusirati na promatranje<br />
i poku {aj analize literature koja se promovirala kao “najbolja<br />
poslijeratna knji`evnost”, zahvaljuju }i upravo njenom monotematskom<br />
obrascu, a ipak je do`ivjela kolaps u smislu dugoro-<br />
~ne recep<strong>ci</strong>je i estetske vrijednosti.<br />
3. Ka (ne)zna nom ju na ku<br />
Mi ni ja tur ni opus bh. iz da va ~kih ku }a sva ke se go di ne, su -<br />
de }i po ma lo broj nim saj mo vi ma knji ge, jo{ vi {e sma nju je;<br />
pos tra tna knji `e vna pro du k<strong>ci</strong> ja stav lje na je u ru ke ne ko li <strong>ci</strong> ne
Change language