24.12.2014 Views

Sic ci tat 1

Sic ci tat 1

Sic ci tat 1

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Temat<br />

me |u kojima prevladavaju Jergovi}, Hemon, Lazarevska, Kulenovi}<br />

itd.<br />

Plodotvorne mogu }nosti ovakvog pisanja postaju sve ve }e,<br />

tako da se, jednostavno re ~eno, takav diskurs {iri na svaki<br />

knji`evni iskaz koji postaje paradigma stradanja uzrokovanog<br />

(posredno ili neposredno) ratnim doga |anjima. Neosporna je,<br />

pa ~ak nu `no i eti ~ka, po tre ba pis ca da se ba vi te mom ra ta,<br />

ideolo {kim opredjeljenjima, stradanjima koja su imala apokalipti<br />

~no djelovanje i koja su, u domino efektu, za sobom povukla<br />

dugogodi{nje traumatske posljedice i ponovno bujanje na<strong>ci</strong>onalizma<br />

kao odgovor na<strong>ci</strong>onalizmu samom. Ratna i postratna<br />

knji`evnost dvadesetog vjeka opsesivno se bave golim<br />

ljudskim stradanjem i suo~avanjem sa <strong>ci</strong>kli ~no{ }u u`asa koji<br />

se, u svojoj nakaznoj univerzalnosti, vra }a poput prokletstva.<br />

Bujanje ove tematike vrlo brzo preuzima i samo knji`evno<br />

tr`i {te, ta ~no naslutiv {i da }e spomenute “dugogodi{nje traumatske<br />

posljedice” i}i ruku pod ruku sa (tada jo{ relativno<br />

svje`im) postmodernisti ~kim tenden<strong>ci</strong>jama bavljenja identitetom<br />

(kolektivnim, individualnim, fluidnim, narativnim itd.).<br />

Bilo bi pogre {no re }i da je ratna tematika usko i neizostavno<br />

skop~ana s identitarnim “pri ~ama”, ali se, svakako, radi o dva<br />

polja koja simultano djeluju (ili su djelovali) vrlo uspje {no. ^ini<br />

se da se sam po jam iden ti te ta la ga no uvu kao u na ra ti vne<br />

subkontekste na na ~in da je kriti ~ki aparat postao rezistentan<br />

na usmjeravanje “bli`eg pogleda” u drugom smjeru. 1<br />

Va`nost govora o identitetu kao primarnom analiti ~kom<br />

oru |u, ~ija upotreba dalje odobrava i usmjerava afirma<strong>ci</strong>ju<br />

konkretnog knji`evnog djela, neosporna je jer je s poeti ~kog<br />

polja “anti-ratnog pisma” niknulo niz mogu }ih referentnih<br />

predlo`aka za govor iz raznih pozi<strong>ci</strong>ja: egzilantske/nomadske/prognani<br />

~ke, ~iji je zajedni ~ki ozna ~itelj individualna (mala)<br />

pri ~a koja subverzivno djeluje na kolektivnu. Kao takva, individualna<br />

pri ~a nosi mogu }nosti konkretiza<strong>ci</strong>je pi{ ~evog glasa<br />

kao “gla sno go vor ni ka” svih onih ko ji trpe opre si ju od ra -<br />

znolikih kolektivnih manija. Dvadeseti vijek stoga (nehoti ~no)<br />

– kao {to je bio vi jek ra to va nja, ta ko je i vi jek iden ti te ta.<br />

2. Auto ra ne ma ko da ~i ta<br />

Na koji je na ~in, dakle, mogu }e isu {iti i eksploatisati ovu bolnu<br />

(ra tnu, op. aut.) te mu i da li je uop {te mo gu }e go vo ri ti o ek -<br />

sploatisanju jedne teme, ukoliko je rije~ o individualnoj potrebi<br />

135<br />

1 Brubaker i Cooper,<br />

istra`uju}i uzroke<br />

postmoderne opsesije<br />

identitetom, govore o<br />

njegovoj populariza<strong>ci</strong>ji<br />

kao posljedi<strong>ci</strong> ratnog i<br />

poslijeratnog trenda<br />

“istra`ivanja<br />

na<strong>ci</strong>onalnog karaktera”.<br />

Autori, tako|er,<br />

ukazuju na opasnosti<br />

termina koji je, uzidan<br />

u teorijski aparat<br />

posljednjih desetlje}a,<br />

postao “beskrajno<br />

rastegljiv na na~in da<br />

on vi{e nije u stanju da<br />

obavi ozbiljan analiti~ki<br />

posao”, u R .Brubaker,<br />

F. Cooper: S onu stranu<br />

“identiteta” u Re~ –<br />

~asopis za knji`evnost i<br />

kulturu, i dru{tvena<br />

pitanja, no. 69/15, 2003:<br />

422, Beograd,<br />

http://www.fabrikaknjiga.co.rs/rec/69/405.pdf<br />

(preuzeto 2010.)

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!