Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Temat<br />
me |u kojima prevladavaju Jergovi}, Hemon, Lazarevska, Kulenovi}<br />
itd.<br />
Plodotvorne mogu }nosti ovakvog pisanja postaju sve ve }e,<br />
tako da se, jednostavno re ~eno, takav diskurs {iri na svaki<br />
knji`evni iskaz koji postaje paradigma stradanja uzrokovanog<br />
(posredno ili neposredno) ratnim doga |anjima. Neosporna je,<br />
pa ~ak nu `no i eti ~ka, po tre ba pis ca da se ba vi te mom ra ta,<br />
ideolo {kim opredjeljenjima, stradanjima koja su imala apokalipti<br />
~no djelovanje i koja su, u domino efektu, za sobom povukla<br />
dugogodi{nje traumatske posljedice i ponovno bujanje na<strong>ci</strong>onalizma<br />
kao odgovor na<strong>ci</strong>onalizmu samom. Ratna i postratna<br />
knji`evnost dvadesetog vjeka opsesivno se bave golim<br />
ljudskim stradanjem i suo~avanjem sa <strong>ci</strong>kli ~no{ }u u`asa koji<br />
se, u svojoj nakaznoj univerzalnosti, vra }a poput prokletstva.<br />
Bujanje ove tematike vrlo brzo preuzima i samo knji`evno<br />
tr`i {te, ta ~no naslutiv {i da }e spomenute “dugogodi{nje traumatske<br />
posljedice” i}i ruku pod ruku sa (tada jo{ relativno<br />
svje`im) postmodernisti ~kim tenden<strong>ci</strong>jama bavljenja identitetom<br />
(kolektivnim, individualnim, fluidnim, narativnim itd.).<br />
Bilo bi pogre {no re }i da je ratna tematika usko i neizostavno<br />
skop~ana s identitarnim “pri ~ama”, ali se, svakako, radi o dva<br />
polja koja simultano djeluju (ili su djelovali) vrlo uspje {no. ^ini<br />
se da se sam po jam iden ti te ta la ga no uvu kao u na ra ti vne<br />
subkontekste na na ~in da je kriti ~ki aparat postao rezistentan<br />
na usmjeravanje “bli`eg pogleda” u drugom smjeru. 1<br />
Va`nost govora o identitetu kao primarnom analiti ~kom<br />
oru |u, ~ija upotreba dalje odobrava i usmjerava afirma<strong>ci</strong>ju<br />
konkretnog knji`evnog djela, neosporna je jer je s poeti ~kog<br />
polja “anti-ratnog pisma” niknulo niz mogu }ih referentnih<br />
predlo`aka za govor iz raznih pozi<strong>ci</strong>ja: egzilantske/nomadske/prognani<br />
~ke, ~iji je zajedni ~ki ozna ~itelj individualna (mala)<br />
pri ~a koja subverzivno djeluje na kolektivnu. Kao takva, individualna<br />
pri ~a nosi mogu }nosti konkretiza<strong>ci</strong>je pi{ ~evog glasa<br />
kao “gla sno go vor ni ka” svih onih ko ji trpe opre si ju od ra -<br />
znolikih kolektivnih manija. Dvadeseti vijek stoga (nehoti ~no)<br />
– kao {to je bio vi jek ra to va nja, ta ko je i vi jek iden ti te ta.<br />
2. Auto ra ne ma ko da ~i ta<br />
Na koji je na ~in, dakle, mogu }e isu {iti i eksploatisati ovu bolnu<br />
(ra tnu, op. aut.) te mu i da li je uop {te mo gu }e go vo ri ti o ek -<br />
sploatisanju jedne teme, ukoliko je rije~ o individualnoj potrebi<br />
135<br />
1 Brubaker i Cooper,<br />
istra`uju}i uzroke<br />
postmoderne opsesije<br />
identitetom, govore o<br />
njegovoj populariza<strong>ci</strong>ji<br />
kao posljedi<strong>ci</strong> ratnog i<br />
poslijeratnog trenda<br />
“istra`ivanja<br />
na<strong>ci</strong>onalnog karaktera”.<br />
Autori, tako|er,<br />
ukazuju na opasnosti<br />
termina koji je, uzidan<br />
u teorijski aparat<br />
posljednjih desetlje}a,<br />
postao “beskrajno<br />
rastegljiv na na~in da<br />
on vi{e nije u stanju da<br />
obavi ozbiljan analiti~ki<br />
posao”, u R .Brubaker,<br />
F. Cooper: S onu stranu<br />
“identiteta” u Re~ –<br />
~asopis za knji`evnost i<br />
kulturu, i dru{tvena<br />
pitanja, no. 69/15, 2003:<br />
422, Beograd,<br />
http://www.fabrikaknjiga.co.rs/rec/69/405.pdf<br />
(preuzeto 2010.)