Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine

Uporedni izvještaj za 2010 (Zapadni Balkan –Bosna i Hercegovina)
podzakonskih propisa koji omogućavaju provođenje zakona. Većina analiziranih
zemalja je suočena i s nedovoljnim znanstvenim i institucionalnim kapacitetom za
brže djelovanje, odnosno usklađivanje domaćeg zakonskog okvira sa zahtjevima
acquisa.
Većina zemalja zapadnog Balkana nalazi se u prvoj fazi implementacije mjera koje se
odnose na poslovno nastanjivanje, dok samo neke od njih (Hrvatska, Srbija i dijelom
Makedonija) koriste neke od poticajnih instrumenata iz druge faze. Evidentna su
odstupanja među zemljama u regiji (a na nivou BiH i među entitetima) u pitanju
registracije pravnih subjekata, pribavljanja boravišne i radne dozvole za nerezidentne
uposlenike, uzajamnog priznavanja kvalifikacija, financijskih troškova koji prate ove
procese te sveukupne poslovne atmosfere.
U području kretanja kapitala i novca BiH je zajedno s Hrvatskom i Crnom Gorom najdalje
otišla ka potpunoj liberalizaciji kretanja kapitala i novca u skladu s uvjetima sada na snazi u
odnosu na SSP. Međutim, pred BiH su značajni izazovi u daljnjim naporima ka liberalizaciji
kretanja novca i kapitala, posebno u omogućavanju državljanima EU-a potpuno istih
prava u pogledu raspolaganja i vlasništva nad nekretninama, a to je pitanje koje zemlje
što su predmetom ovog usporednog prikaza još i dalje rješavaju. Najmanji napredak u
oblasti liberalizacije kretanja kapitala zabilježen je u Makedoniji i Srbiji.
Sve države zapadnog Balkana do ovog trenutka usvojile su potrebne zakone i
uspostavile tražene institucije u vezi s uspostavom sistema državne pomoći, s
izuzetkom Bosne i Hercegovine koja nije usvojila zakon o državnoj pomoći niti je
uspostavila neovisno operativno tijelo za državne pomoći. Vremenski okvir od dvije
godine nakon potpisivanja SSP-a, koji je aktualan za BiH u ovome izvještaju, ističe
prvenstveno početne probleme u prilagođavanju zakonodavstva EU-a standardima i
uspostavi institucija u slučaju svih država regije.
Kada je riječ o biometrijskim putnim ispravama, u BiH je, iz tehničkih razloga,
registrirano polugodišnje kašnjenje u započinjanju njihovog izdavanja, tako da je
do juna 2010. godine bilo izdano oko 300.000 biometrijskih pasoša, dok je u Srbiji
i Crnoj Gori, koje su zajedno s Makedonijom od decembra 2009. godine došle na
„bijelu listu Schengena“, u istom periodu bilo izdano oko 1.500.000, odnosno
120.000 biometrijskih pasoša. U gotovo svim zemljama regije registrirana su ozbiljna
kašnjenja u povezivanju njihovih DKP-a i graničnih prijelaza u jedinstven registar
migracija i viznih modula.
Broj ilegalnih migracija u zemljama regije je smanjen, a krajem 2008. godine Srbija,
Hrvatska, BiH, Makedonija, Albanija i Crna Gora potpisale su Memorandum o
razumijevanju o osnivanju sistema za razmjenu statističkih podataka o ilegalnim
migracijama i učešću u regionalnom sistemu ranog obavještavanja. S druge strane,
79