Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine

Zaključak
Zemlje zapadnog Balkana na različitim su nivoima uspješnosti primjene odredaba
SSP-a, što je posljedica više faktora poput različitog vremena zaključivanja ovog
sporazuma, različitih inicijalnih uvjeta te različitih institucionalnih kapaciteta i
ljudskih resursa uključenih u implementacijski proces. Bosna i Hercegovina, premda
nije zadnja započela evropski put pridruživanja, najviše na njemu zaostaje - manje
je vremena trebalo da 27 zemalja članica okonča svoje parlamentarne procedure i
ratificira SSP nego što je BiH trebalo da ispuni tek jedan mali dio uvjeta za kandidatski
status. Kao i u prethodnim izvještajima, i ovaj put ističe se činjenica da je u BiH u svim
posmatranim segmentima naglašena nedovoljna koordinacija među relevantnim
tijelima, kao i nejasno definiranje nadležnosti i odgovornosti za pojedine aktivnosti.
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regiji koja u drugoj godini nakon svečanog
obavezivanja na uvjete krši Privremeni sporazum, i to u njegovim suštinskim
odredbama. Srbija je, istini za volju, prekršila prijelazne carinske aranžmane dajući
bez znanja EU-a povoljan položaj ruskim firmama. Srbija je također značajno
zaostajala na evropskom putu jer joj je proces ratifikacije bio zamrznut gotovo dvije
godine zbog nezadovoljstva Unije nivoom suradnje ove zemlje s Međunarodnim
kaznenim sudom za bivšu Jugoslavije (ICTY) sa sjedištem u Haagu, dok se BiH našla u
vakuumu predizborne kampanje, izborne utrke i postizbornog blokiranja formiranja
vlasti. Bosna i Hercegovina je u treću godinu ušla s potpunim nedostatkom političke
volje i radnog konsenzusa da se makar počnu pripreme za uspostavljanja novog
institucionalnog aranžmana u dijalogu s EU-om - vijeća za stabilizaciju i pridruživanje.
Napredak pojedinačnih zemalja u procesu evropskih integracija u prve četiri godine
77