Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine
Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine
Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Monitoring</strong> <strong>procesa</strong> Evropskih <strong>integracija</strong> <strong>Bosne</strong> i <strong>Hercegovine</strong><br />
obilježila i usporila implementaciju usvojene Nacionalne strategije za razvoj srednjih i<br />
malih preduzeća 2008.–2013. godine i Zakona o srednjim i malim preduzećima.<br />
Zemlje u kojima je primjetna ne samo stagnacija nego i nazadovanje u ispunjavanju<br />
predviđenih mjera i aktivnosti u procesu pristupanja EU-u u drugoj godini od<br />
potpisivanja SSP-a su Albanija, Makedonija i Bosna i Hercegovina.<br />
Analiza postignutih rezultata za Republiku Albaniju pokazuje da je legislativni<br />
proces bio izrazito manje dinamičan u odnosu na Hrvatsku, Crnu Goru i Srbiju. Iako<br />
na osnovu dostupnih izvora nije moguće utvrditi tačan broj usvojenih zakonskih i<br />
podzakonskih akata, u relevantnim izvještajima albanske vlade i EK-a provlači se<br />
ocjena da je donošenje odgovarajući zakonskih akata u gotovo svim oblastima koje<br />
tretiraju politike suradnje otežano i u zaostajanju. Razlozi tome su dvojaki: nedovoljni<br />
institucionalni kapaciteta unutar nadležnih ministarstva i nedovoljna osposobljenost,<br />
stručnost postojećih ljudskih kapaciteta za pripremanje zakonskih akata usklađenih<br />
s acquisem. Pored toga, u pojedinim se oblastima (npr. poljoprivrede, informacijskog<br />
društva i medija, energetske politike) po usvajanju zakonodavnog okvira kasni s<br />
usvajanjem odgovarajućih strateških dokumenata i podzakonskih akata. S obzirom<br />
na to da je poboljšanje zakonodavnog okvira vrlo rijetko praćeno istovremenim<br />
donošenjem pratećih strateških dokumenata i jačanjem institucionalnih kapaciteta<br />
ključnih aktera na razini nadležnih ministarstava i agencija, započeti reformski<br />
procesi se, u pravilu, zadržavaju u prvoj, embrionalnoj fazi.<br />
Slična situacija je i u Makedoniji, u kojoj se u posmatranom periodu još uvijek osjećaju<br />
efekti političke krize i promjena vlasti shodno netom održanim parlamentarnim<br />
izborima, što se u procesu <strong>evropskih</strong> <strong>integracija</strong> i u drugoj godini od potpisivanja<br />
SSP-a reflektira u ozbiljnom zaostajanju u svim oblastima koje tretiraju politike<br />
suradnje. Značajno kašnjenje u ispunjavanju planiranih aktivnosti evidentno je na<br />
oba nivoa: na nivou zakonodavnog usuglašavanja s acquisem i na nivou strukturalnih<br />
i institucionalnih reformi. Ne čudi stoga što se čak i u očito pažljivo formuliranom<br />
izvještaju EK-a za navedeni period najčešće navodi kako se “poseban napredak ne<br />
bilježi u ovom izvještajnom periodu“. (EK, 2003.)<br />
Sve produbljenija politička kriza u Bosni i Hercegovini imala ja za posljedicu “totalnu<br />
regresiju u realizaciji definiranih obaveza...“ (VPI, 2011.) u drugoj godini od potpisivanja<br />
SSP-a. Razmjere utvrđene regresije najilustrativnije je moguće pokazati na procesu<br />
zakonodavnog usuglašavanja: Parlament BiH je u 2010. godini od planiranih 111<br />
zakona usvojio svega 27, među kojima je samo 7 “<strong>evropskih</strong>“ koji se odnose na<br />
oblasti pokrivene politikama suradnje. Ne treba posebno naglašavati činjenicu da<br />
je usuglašavanje zakonodavnog okvira s acquisem prvi i osnovni preduvjet daljnjeg<br />
napredovanja u procesu reformi, što znači da blokiran zakonodavni proces uzrokuje<br />
značajna pomjeranja u realizaciji predviđenih mjera u svim sektorskim politikama,<br />
70
Change language