Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine
Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine
Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Monitoring</strong> <strong>procesa</strong> Evropskih <strong>integracija</strong> <strong>Bosne</strong> i <strong>Hercegovine</strong><br />
U oblasti zaštite ličnih podataka najveći je napredak u Bosni i Hercegovini ostvaren<br />
uspostavljanjem Agencije za zaštitu ličnih podataka. Međutim, iako je u izvještajnom<br />
periodu imenovan i njezin direktor, te iako su za potrebe funkcioniranja Agencije<br />
osigurane i nove prostorije, njezini kapaciteti još uvijek nisu bili na zadovoljavajućem<br />
nivou, uzimajući u obzir da je od 45 sistematiziranih mjesta bilo popunjeno svega<br />
15. Također, prema odredbama Zakona o zaštiti ličnih podataka sve nadležne<br />
institucije u BiH trebale su usvojiti podzakonske akte u cilju njegovog provođenja,<br />
ali se s donošenjem odgovarajućih podzakonskih akata i planova značajno kasnilo.<br />
U Crnoj Gori, i pored usvajanja Zakona o zaštiti ličnih podataka, značajniji napredak<br />
nije mogao biti zabilježen jer nije osigurana neovisnost nadležnog organa u<br />
njegovom radu, a s izmjenama i dopunama predmetnog zakona kojima bi se ovo<br />
pitanje riješilo uveliko se kasnilo. U Srbiji je povjerenik za informacije od javnog<br />
značaja preuzeo i funkciju nadzornog organa u ovoj oblasti, međutim njegov ured<br />
nije raspolagao odgovarajućim tehničkim i materijalnim sredstvima, a postavljalo se<br />
i pitanje mogućeg sukoba interesa povjerenika u kontekstu dviju prilično oprečnih<br />
funkcija koje je trebalo da obavlja. U Albaniji je također usvojen Zakon o zaštiti ličnih<br />
podataka i imenovan povjerenik za zaštitu podataka, međutim, kapaciteti njegovog<br />
ureda bili su nezadovoljavajući. U Hrvatskoj je usvojen Zakon o zaštiti osobnih<br />
podataka, a potpisana je i Konvencija o zaštiti osoba s obzirom na automatsku obradu<br />
osobnih podataka. Općenito, sve zemlje regije primarno su karakterizirali nedovoljni<br />
institucionalni kapaciteti kojima su raspolagale u ovoj oblasti, kao i potreba daljnjeg<br />
usklađivanja njihovih zakonskih rješenja sa standardima Evropske unije.<br />
c) Studija slučaja: Borba protiv nelegalne trgovine drogama<br />
(član 83. SSP-a)<br />
Borba protiv nedozvoljene trgovine drogama, kao jedan od elemenata borbe protiv<br />
organiziranog kriminala u cjelini, interesantna je iz nekoliko razloga: prije svega, na<br />
osnovu ocjene ispunjavanja obaveza zemalja regije u ovoj oblasti u spomenutom<br />
periodu jasno se mogu sagledati njihove opće, zajedničke institucionalne i operativne<br />
slabosti, ali istovremeno uočiti i specifične slabosti BiH koje se kod ostalih zemalja<br />
regije u tome kontekstu ne mogu identificirati. Kod svih zemalja u regiji zabilježena<br />
je odgovarajuća aktivnost na legislativnom nivou u pogledu stvaranja prikladnoga<br />
strateškog, legislativnog i normativnog okvira za borbu protiv trgovine drogama,<br />
što kazuje da usmjerenost na potrebu realizacije definiranih obaveza političkih<br />
subjekata predstavljenih zakonodavnim organima vlasti u svakom slučaju postoji.<br />
Po pravilu su se ozbiljni problemi javljali na institucionalnom i operativnom nivou,<br />
te se BiH u tom kontekstu značajnije ne razlikuje od ostalih zemalja regije. Međutim,<br />
dok su kod većine ovih zemalja izvori problema u vezi s ovim pitanjem bili, uvjetno<br />
rečeno, tehničkoga i financijskog karaktera, u slučaju BiH, čini se, značajniji problemi<br />
proizlazili su iz njezine unutrašnje strukture i onoga što je Evropska komisija najčešće<br />
64
Change language