Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine

Uporedni izvještaj za 2010 (Zapadni Balkan –Bosna i Hercegovina)
Slična je situacija bila i u oblasti borbe protiv nelegalne trgovine drogama. U svim
zemljama regije u izvještajnom periodu usvojeni su zakonski akti u oblasti borbe
protiv ilegalne trgovine drogama, 84 međutim, njihova implementacija je bila loša.
To se pogotovo odnosilo na Makedoniju, Srbiju, BiH i Crnu Goru, koje su „i dalje“
predstavljale glavna tranzitna područja prilikom transporta droge s istoka u zemlje
zapadne Evrope. Problem je predstavljala i nezadovoljavajuća suradnja zemalja
regije u ovoj oblasti, a u BiH je zabilježena i rascjepkanost njezinog policijskog
i pravosudnog aparata. Na kraju, još jedan značajan zajednički problem bilo je
odsustvo odgovarajućih statističkih podataka koji bi poslužili za strateško planiranje
u ovoj oblasti.
U oblasti borbe protiv organiziranog kriminala i terorizma registriran je određen
napredak na legislativnoj ravni. 85 Međutim, implementacija usvojenih akata nije
bila zadovoljavajuća zbog nedostatka institucionalnih kapaciteta i nedjelotvorne
koordinacije između policijskih agencija i drugih nadležnih tijela u ovoj oblasti. 86 I
u ovom kontekstu BiH je imala svoj specifikum, koji je proizlazio iz rascjepkanosti
njezinoga policijskog i pravosudnog aparata te posebno različitih percepcija o
najznačajnijim rizicima i opasnostima od organiziranog kriminala i terorizma koji su
identificirani na državnom i entitetskom nivou. Postojanje problema u implementaciji
usvojenih akata potvrdilo je i Vijeće ministara BiH usvajajući negativan izvještaj o
provođenju Strategije za borbu protiv organiziranog kriminala i financiranju terorizma
2006.–2009.
84 U BiH, naprimjer, radilo se o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o prevenciji i zabrani zloupotrebe opojnih droga, kojim se
uspostavlja Komisija za droge na državnom nivou. U Srbiji je usvojena Strategija za borbu protiv droga i njen akcioni plan, kao i
osnovni zakonski akti, u Crnoj Gori Nacionalni strateški odgovor za borbu protiv droga s odgovarajućim akcionim planom itd.
85 U BiH je usvojen Zakon o kontroli kretanja oružja i vojne opreme, Zakon o oružju i Zakon o međunarodnopravnoj pomoći u
krivičnim stvarima, kao i revidirana Strategija za borbu protiv organiziranog kriminala 2009.-2012. U Srbiji je usvojena Nacionalna
strategija za borbu protiv organizovanog kriminala, Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog
kriminala, Zakon o izvršenju kazne zatvora za krivična djela organizovanog kriminala, te izmjene i dopune Krivičnog zakona. U
Crnoj Gori je usvojen novi Zakon o krivičnom postupku, a ratificiran je i stupio na snagu i Dodatni protokol Evropske konvencije o
pravnoj pomoći u krivičnim stvarima. U Hrvatskoj su usvojene izmjene i dopune Kaznenog zakona, Zakona o Uredu za suzbijanje
korupcije i organiziranog kriminaliteta i Zakona o kaznenom postupku, kao i Program posebnih akcijskih mjera protiv organiziranog
kriminaliteta, a formirana je i posebna radna grupa u cilju izrade posebnog nacionalnog plana za borbu protiv organiziranog
kriminala. Također se pristupilo izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku i Zakona o USKOK-u. U Albaniji i Makedoniji
u izvještajnom periodu također su usvojeni predmetni strateški dokumenti, kako općeg karaktera, kao što je Nacionalna strategija
za borbu protiv organiziranog kriminala u Makedoniji, tako i oni specifičnijega, kao što je Akcioni plan za borbu protiv trgovine
ukradenim vozilima u Albaniji.
86 U Crnoj Gori, iako je bilo primjetno jačanje institucionalnih kapaciteta u Odjeljenju specijalnog tužioca za borbu protiv organizirani
kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina, te Upravi policije za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, u izvještajima
Evropske komisije jasno se navodi potreba osiguranja kvalitetnije koordinacije rada policijskih tijela, tužilaštava i sudova, kako bi
borba protiv organiziranog kriminala imala učinka. Slična je situacija bila i u Srbiji, gdje je ojačana institucionalna pozicija Specijalnog
tužilaštva, ali je, istovremeno, identificirana i potreba jačanja koordinacije u radu različitih policijskih agencija. U Makedoniji, upravo
zbog nedovoljne koordinacije rada policijskih tijela i odsustva strateškog planiranja, posebno u uvjetima unutrašnjih, ali i vanjskih
etničkih tenzija, organizirani kriminal i terorizam identificirani su kao najveće opasnosti po ustavni poredak države.
63