Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine

Uporedni izvještaj za 2010 (Zapadni Balkan –Bosna i Hercegovina)
njihovih DKP-a i graničnih prijelaza u jedinstveni registar migracija i viznih modula. 76 S
druge strane, bilo je primjetno intenzivirano preuzimanje šengenskog acquisa kada je
riječ o normativnoj regulaciji postupaka predviđenih za dobivanje različitih vrsta viza
predviđenih ovim acquisem (A, B, C, D), te opadanje broja viza izdanih na graničnim
prijelazima. Istovremeno su kod većine zemalja registrirani i nedovoljni kapaciteti i
tehnička opremljenost DKP-a za izdavanje viza, kao i potreba progresivnije obuke
osoba koje su se bavile konzularnim poslovima ove vrste.
U Hrvatskoj su tokom 2003. godine izvršeni značajni pomaci u pravcu usuglašavanja
s viznom politikom Evropske unije. Usvojen je novi Zakon o strancima i nekoliko
podzakonskih akata, 77 a u parlamentarnu proceduru upućen je Prijedlog zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana. S druge strane,
zabilježeno je kašnjenje u povezivanju diplomatsko-konzularnih predstavništava
Hrvatske u jedinstveni informacijsko-komunikacijski sistem IKOS, kao centralnu bazu
podataka migracijskog kretanja i viznih modula. 78
U oblasti upravljanja granicom u većini ovih zemalja zabilježen je određeni napredak,
ali je niz slabosti bio i dalje prisutan. Na strateškoj ravni, registrirano je odgovarajuće
provođenje Strategije za integrirano upravljanje granicom i njenog akcionog plana,
kao i uspješna suradnja u pograničnom patroliranju i kontrolama 79 te fizičkom
zatvaranju mjesta korištenih za ilegalni prelazak granice. 80 Na legislativnoj ravni u
većini zemalja registriran je određeni napredak. 81 Što se tiče uočenih slabosti, jedna
od najspominjanijih odnosila se na nezadovoljavajuću infrastrukturnu i tehničku
opremljenost graničnih prijelaza 82 i nepostojanje njihove odgovarajuće uvezanosti u
jedinstvenu bazu podataka. Pored toga, pitanje demarkacije i rješavanja preostalih
graničnih pitanja istaknuto je kao jedan od zadataka koji je neophodno što hitnije
riješiti.
76 U BiH, naprimjer, umjesto u 2009., do uspostavljanja funkcionalne baze podataka u okviru IDDEEA došlo je tek godinu dana
kasnije.
77 Pravilnici o statusu stranaca u Republici Hrvatskoj, putnim ispravama za strance, vizama, graničnim propusnicama, načinu
postupanja prema strancima, izdavanju putnih isprava, izdavanju diplomatskih i službenih putovnica i viza hrvatskim državljanima itd.
78 U izvještajnom periodu jedinstvenim informacijskim sistemom bilo je obuhvaćeno 28 DKP-a Republike Hrvatske u svijetu.
79 Srbija, Albanija, BiH i Makedonija potpisale su zajedničku deklaraciju o suradnji u oblasti granične sigurnosti u jugoistočnoj Evropi,
zaključivani su bilateralni protokoli između zemalja regije o implementaciji prethodno zaključenih sporazuma o graničnoj kontroli,
registrirano je i jačanje suradnje s FRONTEX-om i EUROPOL-om.
80 Do kraja izvještajnog perioda na strani BiH na granici prema Republici Hrvatskoj zatvoreno je ukupno 87 mjesta pogodnih za ilegalni
prelazak granice automobilom.
81 U izvještajnom periodu u BiH je usvojen Zakon o kontroli državne granice, imenovan je koordinator za integrirano upravljanje
granicom, potpisan je i Memorandum o razumijevanju između nadležnih institucija kojim je predviđeno uspostavljanje zajedničkog
centra za analizu rizika za integrirano upravljanje granicom. U Srbiji je usvojen novi Zakon o zaštiti državne granice i predmetni
podzakonski akti, a u Hrvatskoj Zakon o nadzoru državne granice.
82 Nezadovoljavajući tehnički standardi odnosili su se na odsustvo integriranih čitača pasoša i uređaja za uzimanje otisaka prstiju na
graničnim prijelazima te neuvezanost graničnih prijelaza u jedinstven informacijski sistem.
61