Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine

Uporedni izvještaj za 2010 (Zapadni Balkan –Bosna i Hercegovina)
„očekujući brz porast njihove cijene radi ograničene ponude, i zatim te nekretnine
preprodati po višoj cijeni“. 30 U takvim okolnostima ne bi bilo moguće utvrditi da li su
cijene formirane kao „rezultat normalnog djelovanja ponude i potražnje“ ili je „dio
ostvarenog profita nastao na temelju špekulacijskog djelovanja poduzetnika“. 31
Još je jedno pitanje bitno: kako će prodaja nekretnina državljanima EU-a uticati na
domaće stanovništvo U slučaju poljoprivrednog zemljišta, naprimjer, mnoge su bivše
zemlje kandidati tokom pregovora o pridruživanju dogovorile moratorij na kupovinu
zemljišta od strane državljana EU-a, navodeći kao obrazloženje da bi to nepovoljno
djelovalo na domaće stanovništvo, koje je imalo vrlo niska materijalna primanja, u
velikoj mjeri je ovisilo od poljoprivrede i ne bi moglo konkurirati kupcima iz EU-a. 32
Slična ograničenja tražena su za kupovinu kuća za odmor, uz iznošenje stajališta da
bi omogućavanje prodaje takvih kuća državljanima EU-a dovelo do naglog porasta
cijena i domaćim fizičkim i pravnim licima onemogućilo pristup tržištu nekretnina. 33
Osnovna pouka drugih zemalja jeste da je u procesa pridruživanja, usprkos zahtjevima
koje nameće PSP, tokom sklapanja Ugovora o pristupanju moguće pregovarati o
preciznijim uvjetima liberalizacije tržišta nekretnina. To podrazumijeva da je tokom
pregovora potrebno vrlo jasno definirati koji su to interesi zemlje u pogledu tržišta
nekretnina i koje bi ekonomske, ekološke, pa i sociološke efekte imala potpuna
liberalizacija toga tržišta na dotične države. Mora se nedvosmisleno utvrditi
„postoji li važan nacionalni interes za odgodu liberalizacije tržišta nekretnina“,
te isto tako nedvosmisleno demonstrirati kako bi potpuna liberalizacija kupovine
nekretnina „mogla trajnije štetiti zaštiti tog interesa“. 34 U odnosu na druge zemlje
može se reći da je BiH u nepovoljnijoj pregovaračkoj poziciji. Primjera radi, Poljska
je mogla dogovoriti „dvanaestogodišnji moratorij na pravo nerezidenata da kupuju
poljoprivredno zemljište u Poljskoj u zamjenu za sedmogodišnje prijelazno razdoblje
za slobodno kretanje poljskih radnika u većini zemalja EU-a“. 35 Nažalost, sama veličina
BiH ne stavlja je u poziciji da može ispregovarati takve uvjete. Ovo potcrtava značaj
jasnog utvrđivanja pregovaračke pozicije BiH u ovom i drugim pitanjima tokom
daljnjeg procesa pristupanja kako same posljedice pristupanja ne bi bile pretjerano
štetne za stanovništvo BiH i njezinu ekonomiju.
30 Ibid.
31 Ibid.
32 Ibid.
33 Ibid.
34 Ibid.
35 Ibid
47