Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine

More documents

Recommendations

Info

u predmetnim oblastima. U području kretanja kapitala i novca BiH je zajedno s Hrvatskom i Crnom Gorom najdalje otišla ka potpunoj liberalizaciji kretanja kapitala i novca u skladu s uvjetima sada na snazi u odnosu na SSP. Međutim, pred BiH stoje značajni izazovi u daljnjim naporima na liberalizaciji kretanja novca i kapitala, posebno u davanju državljanima EU-a potpuno istih prava u pogledu raspolaganja i vlasništva nad nekretninama, što je pitanje koje zemlje koje su predmetom ovog usporednog prikaza još i dalje rješavaju. b) Realizacija obaveza iz SSP-a zemalja zapadnog Balkana U cijelosti gledano, ako se uzmu u obzir nalazi iz Izvještaja o napretku za 2010. godinu zemalja u regiji, može se reći da su sve zemlje ostvarile određen napredak u realizaciji obaveza iz Poglavlja 4. koje se tiču tekućih plaćanja i kretanja kapitala. U svakom slučaju, u predmetnoj oblasti prednjače Hrvatska i Crna Gora, koje su najdalje otišle u liberalizaciji tokova novca i kapitala. Početkom 2010. godine Hrvatska je liberalizirala cijeli dijapazon oblasti koje se tiču plaćanja prema vani, a sredinom 2010. liberalizirala je odobravanje kratkoročnih financijskih kredita rezidentima, što je obaveza koju BiH treba ispuniti do isteka pete godine od dana stupanja na snagu SSP-a. Liberalizacija depozitnih transakcija u inozemstvu od strane rezidenata je ostavljena za početak 2011. godine. Izmjenama Zakona o deviznom poslovanju Hrvatska je predvidjela ukidanje zaštitnih mjera, što će stupiti na snagu danom pridruživanja EU-u. Za Hrvatsku najveća prepreka u realizaciji obaveza iz ove oblasti i dalje ostaje pružanje mogućnosti državljanima EU-a da imaju vlasništvo nad svim vrstama nekretnina (i dalje postoje ograničenja u pogledu poljoprivrednog zemljišta i zemljišta u zaštićenim prirodnim rezervatima) i reguliranje pitanja posebnih prava države u preduzećima, odnosno reguliranje pitanja tzv. „zlatnih dionica“. Određenih pomaka, međutim, bilo je u ovoj oblasti kada je hrvatska vlada povukla iz procedure zakon o Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) kojim se inicijalno omogućavalo da država zadrži 51% vlasništva. Crna Gora je također napravila značajne pomake u pogledu liberalizacije tekućih i kapitalnih transakcija, s tim da su u izmijenjenom Zakonu o inostranim tekućim i kapitalnim transakcijama iz 2008. godine dopušteni određeni izuzeci za transakcije koji su od javnog interesa, a koji se tiču odbrane i proističu iz međunarodnih sporazuma. Stupanjem na snagu SSP-a u maju 2010. godine pravna i fizička lica iz EU-a dobila su jednak tretman kao i domaća fizička i pravna lica u pogledu nabavke i transakcija koje se tiču nepokretne imovine, čime je Crna Gora otišla dalje čak i od Hrvatske. Crnogorske vlasti nisu zadržale posebna prava u pogledu vlasništva nad preduzećima od posebnog interesa, međutim, Izvještaj o napretku Evropske komisije (EK) konstatirao je da „investicijska pravila za institucionalne investitore, kao što su penzijski fondovi, i dalje nisu u skladu s acquisem“. Najveći izazov za Crnu Goru u ovom periodu ostaje ustroj sistema platnog prometa u skladu s direktivama 2007/64/ 44
Uporedni izvještaj za 2010 (Zapadni Balkan –Bosna i Hercegovina) EC i 2009/110/EC. Evropska komisija konstatira da su potrebne aktivnosti ne samo na jačanju zakonodavnog okvira u pogledu propisivanja platnih institucija i pitanja prekograničnog plaćanja već je potrebno i kadrovski ojačati postojeće administrativne strukture koje će biti pod većim pritiscima kada jednom budu na snazi novi propisi u skladu sa zahtjevima EU-a. Slični izazovi stoje i pred Albanijom, ako ne i veći, uzimajući u obzir da platni sistem ove države u mnogim aspektima odstupa od zahtjeva i direktiva EU-a i daleko je nerazvijeniji. U svom Izvještaju o napretku za 2010. EK navodi da postojeće zakonodavstvo ne tretira pitanja prekograničnih plaćanja i da se usluge platnog sistema trenutno odnose samo na transakcije unutar zemlje. Kadrovsko jačanje postojećih institucionalnih struktura također je istaknuto kao prioritet. U pogledu liberalizacije kapitalnih kretanja situacija je mnogo povoljnija; u Albaniji je Zakonom o deviznom poslovanju, koji je stupio na snagu krajem 2009. godine, omogućena potpuna liberalizacija tekućih i kapitalnih tokova. Zakon o stranim investicijama, usvojen još 1993. godine, predvidio je potpuno jednak tretman rezidenata i nerezidenata u pogledu investiranja. Iako je zakonom omogućeno da država zadrži „zlatne dionice“ ukoliko zadovoljava javne interese, država do sada to pravo nije iskoristila. Ovakav zakonski okvir očito je vrlo pozitivno djelovao, jer je vrijednost inozemnih direktnih investicija u Albaniji u 2009. godini iznosila 695 miliona eura (prema podacima FIPA-e u BiH su one iznosile 452 miliona eura za isti period). Određena ograničenja su zadržana u pogledu investicija u financijskim nebankarskim tržištima, koje mogu biti opravdane jedino u slučaju ozbiljnog ugrožavanja javnog interesa. Kao i Hrvatska, Albanija je ograničila mogućnost nerezidentnima vlasništvo nad određenom vrstom imovine (poljoprivredno zemljište, šumsko zemljište i pašnjačka područja), ali je SSPom dozvoljena postepena liberalizacija u pogledu vlasništva nad nekretninama, te je Albaniji ostavljen rok da do 1. aprila 2016. godine osigura jednak tretman državljana EU-a i državljana Albanije. Evropska komisija ustanovljuje da ovo sa sobom nosi potrebu jačanja administrativnih kapaciteta, kao i rješavanja spornih imovinskopravnih pitanja. Najmanji napredak u oblasti liberalizacije kretanja kapitala zabilježen je u Makedoniji i Srbiji tokom 2010. godine. U Makedoniji ovo nije nužnu uzrokovano neadekvatnim djelovanjem državnih institucija, već činjenicom da Vijeće EU-a u vrijeme izrade izvještaja EK-a o napretku u 2010. godini nije još donijelo odluku kojim se dozvoljava da Makedonija prijeđe u drugu fazu implementacije SSP-a, iako su sve obaveze koje su bile na snazi u prvoj fazi njegove implementacije u 2008. godini realizirane u potpunosti. Posljedica tog stanja jeste da i dalje postoje značajna ograničenja u pogledu liberalizacije kretanja kapitala. Državljanima EU-a nije dozvoljeno da kupuju poljoprivredno zemljište, a stanovita su ograničenja na transfere koje nerezidentni mogu da vrše preko svojih tekućih i deviznih računa, te iznos novca koji može biti prebačen preko granice. S druge strane, postoje ograničenja prema rezidentima u 45
Page 1: Monitoring procesa evropskih integr
Page 5: Uređivački kolegij VPI BH Prevodi
Page 9 and 10: Uvod Bosna i Hercegovina (BiH) potp
Page 11: Uporedni izvještaj za 2010 (Zapadn
Page 14 and 15: Monitoring procesa Evropskih integr
Page 19 and 20: Glava III. Regionalna suradnja a) O
Page 21 and 22: Uporedni izvještaj za 2010 (Zapadn
Page 23 and 24: Glava IV. Slobodno kretanje roba, i
Page 27 and 28: c) Studija slučaja: Shvaća li iko
Page 29 and 30: Glava V. Kretanje radnika, pružanj
Page 35 and 36: Glava V. Poglavlje 2 Poslovno nasta
Page 43: Glava V. Poglavlje 4 Tekuća plaća
Page 47: Uporedni izvještaj za 2010 (Zapadn
Page 67 and 68: Glava VIII. Politike suradnje a) Op
Page 73 and 74: Glava IX. Financijska suradnja a) O
Page 77 and 78: Zaključak Zemlje zapadnog Balkana
Page 83 and 84: Sažetak nalaza fokus grupa za Komp
Page 95 and 96:
Uporedni izvještaj za 2010 (Zapadn
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
PRISM RESEARCH za Vanjskopolitičku
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125:
show all

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?