Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine

u predmetnim oblastima. U području kretanja kapitala i novca BiH je zajedno s
Hrvatskom i Crnom Gorom najdalje otišla ka potpunoj liberalizaciji kretanja kapitala
i novca u skladu s uvjetima sada na snazi u odnosu na SSP. Međutim, pred BiH stoje
značajni izazovi u daljnjim naporima na liberalizaciji kretanja novca i kapitala, posebno
u davanju državljanima EU-a potpuno istih prava u pogledu raspolaganja i vlasništva
nad nekretninama, što je pitanje koje zemlje koje su predmetom ovog usporednog
prikaza još i dalje rješavaju.
b) Realizacija obaveza iz SSP-a zemalja zapadnog Balkana
U cijelosti gledano, ako se uzmu u obzir nalazi iz Izvještaja o napretku za 2010. godinu
zemalja u regiji, može se reći da su sve zemlje ostvarile određen napredak u realizaciji
obaveza iz Poglavlja 4. koje se tiču tekućih plaćanja i kretanja kapitala. U svakom
slučaju, u predmetnoj oblasti prednjače Hrvatska i Crna Gora, koje su najdalje otišle u
liberalizaciji tokova novca i kapitala. Početkom 2010. godine Hrvatska je liberalizirala
cijeli dijapazon oblasti koje se tiču plaćanja prema vani, a sredinom 2010. liberalizirala
je odobravanje kratkoročnih financijskih kredita rezidentima, što je obaveza koju BiH
treba ispuniti do isteka pete godine od dana stupanja na snagu SSP-a. Liberalizacija
depozitnih transakcija u inozemstvu od strane rezidenata je ostavljena za početak
2011. godine. Izmjenama Zakona o deviznom poslovanju Hrvatska je predvidjela
ukidanje zaštitnih mjera, što će stupiti na snagu danom pridruživanja EU-u. Za
Hrvatsku najveća prepreka u realizaciji obaveza iz ove oblasti i dalje ostaje pružanje
mogućnosti državljanima EU-a da imaju vlasništvo nad svim vrstama nekretnina (i
dalje postoje ograničenja u pogledu poljoprivrednog zemljišta i zemljišta u zaštićenim
prirodnim rezervatima) i reguliranje pitanja posebnih prava države u preduzećima,
odnosno reguliranje pitanja tzv. „zlatnih dionica“. Određenih pomaka, međutim,
bilo je u ovoj oblasti kada je hrvatska vlada povukla iz procedure zakon o Hrvatskoj
elektroprivredi (HEP) kojim se inicijalno omogućavalo da država zadrži 51% vlasništva.
Crna Gora je također napravila značajne pomake u pogledu liberalizacije tekućih i
kapitalnih transakcija, s tim da su u izmijenjenom Zakonu o inostranim tekućim i
kapitalnim transakcijama iz 2008. godine dopušteni određeni izuzeci za transakcije
koji su od javnog interesa, a koji se tiču odbrane i proističu iz međunarodnih
sporazuma. Stupanjem na snagu SSP-a u maju 2010. godine pravna i fizička lica iz
EU-a dobila su jednak tretman kao i domaća fizička i pravna lica u pogledu nabavke
i transakcija koje se tiču nepokretne imovine, čime je Crna Gora otišla dalje čak i od
Hrvatske. Crnogorske vlasti nisu zadržale posebna prava u pogledu vlasništva nad
preduzećima od posebnog interesa, međutim, Izvještaj o napretku Evropske komisije
(EK) konstatirao je da „investicijska pravila za institucionalne investitore, kao što su
penzijski fondovi, i dalje nisu u skladu s acquisem“. Najveći izazov za Crnu Goru u
ovom periodu ostaje ustroj sistema platnog prometa u skladu s direktivama 2007/64/
44