Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine

More documents

Recommendations

Info

Monitoring procesa Evropskih integracija Bosne i Hercegovine podzakonski akti, koji će pomoći u provođenju, čekali da budu razvijeni i usvojeni. Crna Gora je morala pojačati svoje napore kako na usklađivanju s acquisem, tako i na njegovom provođenju. Pristup tržištu za prijevoz roba i usluga je bio reguliran za domaće i za inozemne operatere, ali četiri kriterija za stjecanje zvanja (stručna sposobnost, financijsko stanje, dobra reputacija i stvarno preduzeće) još uvijek nisu bila ispunjena. Crna Gora je, međutim, morala osnažiti mehanizme za praćenje provođenja relevantnih međunarodnih pravila i zakonodavstva EU-a. U Srbiji je ostvaren zapažen napredak i dozvoljen je neograničen tranzitni saobraćaj za prijevoznike iz EU-a. Ratificiran je Evropski sporazum o međunarodnom prijevozu opasnih materija. Usvojeni su značajni podzakonski propisi i u 2009. godini uspostavljena je bila Direkcija za bezbjednost saobraćaja. Odgođena je primjena digitalnih tahografa zbog nedostatka administrativnog kapaciteta te usvajanje određenih podzakonskih propisa. Neujednačen napredak zabilježen je i u oblasti željezničkog transporta. U BiH je potrebno razdvojiti operativne funkcije od upravljanja infrastrukturom u dvije vertikalno integrirane kompanije, Željeznice FBiH i Željeznice RS-a. Otvaranje tržišta željezničkih usluga još je u ranoj fazi. Regulatorni odbor Željeznica Bosne i Hercegovine izdao je set uputstava o sigurnosti kojima se djelimično provode direktive „Željezničkog paketa II”. Željeznice FBiH objavile su svoju izjavu o mreži i obrazac ugovora o pristupu za željeznička preduzeća. Međutim, znatan broj pitanja vezanih za sigurnost željeznica i dalje je neriješen. Još uvijek je potrebno završiti reformu koju predviđa Dodatak Memorandumu o razumijevanju o razvoju Osnovne regionalne transportne mreže jugoistočne Evrope za područje željezničkog transporta, dokument koji nije bio usvojen ni u Albaniji 2008. godine, gdje je bio zabilježen slab napredak i uglavnom se ticao nove regulative o uspostavljanju poslovnih jedinica unutar Albanskih željeznica. Slična situacija je bila i u Hrvatskoj 2003. godine, gdje je veliki dio legislative vezane za provođenje mjera morao biti usvojen a restrukturiranje Hrvatskih željeznica je tek bio dugoročan plan. Administrativni kapacitet u ovoj oblasti je morao biti poboljšan. Crna Gora je bila postigla izvjestan napredak u provođenju reforme željeznice. Razdvojeni su bili infrastruktura i prijevoz u državnom željezničkom preduzeću, čime je bio ispunjen glavni zahtjev zakonodavstva EU-a u oblasti željeznica. Međutim, zakonski okvir u ovoj oblasti nije zadovoljavao zahtjeve EU-a u 2009. godini. I dalje se očekivalo računovodstveno odvajanje aktivnosti prijevoznika od ostalih aktivnosti, kao što je teretni prijevoz. Direkcija za željeznice nije bila u potpunosti funkcionalna. Potrebno je bilo uspostaviti neovisno tijelo za istraživanje nesreća. Što se tiče zračnog transporta, kao u većini zemalja u regiji i u BiH je ostvaren značajniji napredak nego u ostalim vrstama transporta. Usvojeni su zakoni o Direkciji za civilno zrakoplovstvo i o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi, a sektor je 32
Uporedni izvještaj za 2010 (Zapadni Balkan –Bosna i Hercegovina) restrukturiran. Osnovano je tijelo za pružanje usluga u zračnoj plovidbi i finalizirana prva prijelazna faza Sporazuma o zajedničkom evropskom zračnom prostoru (ECAA). Ipak, potrebno je uložiti dodatni napor na preuzimanju i primjeni propisa vezanih za projekt Jedinstveno evropsko nebo, posebno u pogledu državnog tijela za nadzor. U Albaniji je također bio ostvaren napredak, posebno u oblasti upravljanja zračnim transportom kao i u oblasti provođenja prve tranzicijske faze ECAA. Za razliku od Albanije, i u još većoj mjeri nego u BiH, Hrvatska je bila ostvarila značajan napredak u ovoj oblasti stvarajući pravnu osnovu za uspostavu neovisnog tijela za istraživanje nesreća, dok su podzakonski akti još nedostajali. Što se tiče sigurnosnog dijela acquisa, Hrvatska je također bila veoma aktivna. Crna Gora je postigla značajan napredak u pogledu realizacije prve prijelazne faze ECAA sporazuma i daljnjih zahtjeva koji se tiču druge faze. Stepen usklađenosti zračnog saobraćaja u Crnoj Gori bio je zadovoljavajući. Međutim, trebalo je riješiti pitanje neovisnosti tijela za istraživanje nesreća (kao i u Srbiji) i primjene sistema upravljanja sigurnošću na aerodromima. Posebni napori su bili potrebni da bi se proveo acquis u oblasti sigurnosti i Jedinstvenog evropskog neba, a isto vrijedi i za Srbiju koja primjenjuje odredbe ECAA, ali gdje još uvijek nije došlo do razdvajanja nadležnosti za inspekciju i za reviziju. Nije bilo napretka u oblasti pomorskog transporta u Bosni i Hercegovini. Prioritet ostaje deminiranje i osposobljavanje plovnog puta rijekom Savom. Određeni napredak je bio zabilježen u Albaniji (parlament je podržao Zakon o pomorskoj administraciji u aprilu 2009.), dok bi u nekoliko podoblasti provođenje moralo biti poboljšano. Hrvatska je usvojila Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, koji doprinosi, izuzev u nekoliko tačaka, harmonizaciji legislative s EU-om, dok su podzakonski akti i dalje trebali biti doneseni. Što se tiče unutrašnjeg riječnog saobraćaja, Srbija je ostvarila i zavidan napredak u ovoj oblasti, usvojivši šest međunarodnih konvencija. c) Studija slučaja: I dalje bez politike razvoja transportnog sektora U Bosni i Hercegovini, zbog političkih razloga i neslaganja entiteta Republike Srpske (RS), veoma bitni dokumenti nisu usvojeni. Naime, u Parlamentarnoj skupštini BiH nije usvojen dokument o politici razvoja transportnog sektora, a zbog toga Vijeće ministara nije moglo usvojiti strategiju i akcioni plan. Strategija transportnog sektora jedan je od ključnih prioriteta za BiH i njenu važnost su redovno isticali predstavnici EU-a. Što se tiče transporta i njegovog strateškog razvoja, zakonodavstvo EU-a u oblasti saobraćaja ima za cilj poboljšanje funkcioniranja unutrašnjeg tržišta poticanjem efikasnih, ekoloških i pristupačnih saobraćajnih usluga, što je ostvarivo ukoliko BiH djeluje kao jedinstveno i samim tim efikasnije tržište. 33
Page 1: Monitoring procesa evropskih integr
Page 5: Uređivački kolegij VPI BH Prevodi
Page 9 and 10: Uvod Bosna i Hercegovina (BiH) potp
Page 11: Uporedni izvještaj za 2010 (Zapadn
Page 14 and 15: Monitoring procesa Evropskih integr
Page 19 and 20: Glava III. Regionalna suradnja a) O
Page 21 and 22: Uporedni izvještaj za 2010 (Zapadn
Page 23 and 24: Glava IV. Slobodno kretanje roba, i
Page 27 and 28: c) Studija slučaja: Shvaća li iko
Page 29 and 30: Glava V. Kretanje radnika, pružanj
Page 35 and 36: Glava V. Poglavlje 2 Poslovno nasta
Page 43 and 44: Glava V. Poglavlje 4 Tekuća plaća
Page 67 and 68: Glava VIII. Politike suradnje a) Op
Page 73 and 74: Glava IX. Financijska suradnja a) O
Page 77 and 78: Zaključak Zemlje zapadnog Balkana
Page 83 and 84:
Sažetak nalaza fokus grupa za Komp
Page 85 and 86:
Uporedni izvještaj za 2010 (Zapadn
Page 87 and 88:
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
PRISM RESEARCH za Vanjskopolitičku
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125:
show all

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?