Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine

More documents

Recommendations

Info

Monitoring procesa Evropskih integracija Bosne i Hercegovine b) Realizacija obaveza iz SSP-a zemalja zapadnog Balkana U nastavku slijedi prikaz nivoa ispunjenja obaveza za svaku od zemalja zapadnog Balkana dvije godine nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno od stupanja na snagu Privremenog sporazuma. Opći je zaključak da za usvajanje zakona koji reguliraju oblast slobodnog kretanja roba, kao i za uspostavu potrebnih institucija ne postoje ustavne ni bilo koje druge zakonske smetnje, već ispunjavanje obaveza iz SSP-a isključivo ovisi od spremnosti i opredijeljenosti vlasti. Kada je riječ o Albaniji, može se zaključiti da je ostvaren značajan napredak u ovoj oblasti. Do kraja devetog mjeseca 2008. godine usvojena su 14.424 evropska standarda, što je procentualno 84,30% ukupnih evropskih standarda od planiranih 80%. Primijećeno je povećanje broja prihvaćenih standarda u privatnom sektoru zahvaljujući promotivnim aktivnostima Direkcije za standardizaciju, koja je, između ostalog, aktivno učestvovala u aktivnostima Evropskog odbora za standardizaciju (CEN) i Evropskog odbora za elektrotehničku standardizaciju (CENELEC). U drugoj godini primjene Privremenog sporazuma Albanija je usvojila ukupno četiri zakona (Zakon o standardizaciji, Zakon o akreditaciji, Zakon o mjeriteljstvu i Zakon o zaštiti potrošača) i podzakonske akte vezane za njih, izuzev onih za Zakon o akreditaciji koji su bili u formi nacrta. Usvojene su tri srednjoročne nacionalne strategije: Strategija o razvoju infrastrukture kvaliteta, kojom je obuhvaćena i oblast akreditacije, zatim Strategija o razvoju sistema mjeriteljstva i Strategija zaštite potrošača i nadzora nad tržištem. Ipak, zaključak je da većina sektorskih acquisa još uvijek nije preuzeta i implementirana. Horizontalna administrativna infrastruktura postoji, ali su postojeći kapaciteti nedovoljni i ne mogu odgovoriti potrebama. Osim toga, još uvijek nije ispunjena obaveza formiranja pojedinih tijela za implementaciju usvojenih zakona, a to se naročito odnosi na oblast zaštite potrošača. Crna Gora je dvije godine nakon stupanja na snagu Privremenog sporazuma usvojila 1530 evropskih standarda. Usvojeni su podzakonski akti uz Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usuglašenosti. Usvojena su dva zakona (Zakon o akreditaciji i Zakon o metrologiji), međutim, nedostaju podzakonski akti koji bi omogućili njihovu efikasnu primjenu. Vlada Crne Gore je usvojila Nacionalni program za zaštitu potrošača i u toj oblasti Crna Gora je ostvarila znatan napredak. Imenovano je tijelo za vansudsko rješavanje sporova (tzv. Arbitražni odbor za zaštitu potrošača koji broji 20 članova), a interesantna je i činjenica da je država osigurala sredstva nevladinim organizacijama za aktivnosti vezane za zaštitu potrošača. U ostalim oblastima Crna Gora je ispunila poprilično mali broj obaveza. Opći je zaključak da Crna Gora nije posjedovala administrativne i institucionalne kapacitete za ispunjavanje preuzetih obaveza. Kašnjenje u donošenju podzakonskih propisa jedan od ključnih problema za napredak u oblasti slobodnog kretanja roba. 24
Uporedni izvještaj za 2010 (Zapadni Balkan –Bosna i Hercegovina) Ono što je karakteristično za Hrvatsku u dvogodišnjem periodu od stupanja na snagu Privremenog sporazuma jeste činjenica da je njezina obaveza, osim postupnog prilagođavanja tehničkim propisima i normama EU-a kao i područja mjeriteljstva, akreditacije i ocjene usklađenosti, bila i postupno otvaranje tržišta javne nabavke. U posmatranom periodu Republika Hrvatska je usvojila 4.877 evropskih standarda. Tokom 2003. godine na području horizontalnih i proceduralnih mjera usvojeno je šest novih zakona: Zakon o standardizaciji, Zakon o mjeriteljstvu, Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni usklađenosti, Zakon o općoj sigurnosti proizvoda i Zakon o potvrđivanju / akreditaciji, Zakon o hrani. Na osnovu tih zakona formirana su tijela nadležna za implementaciju. Državni zavod za intelektualno vlasništvo, normizaciju i mjeriteljstvo, u svojstvu nacionalnog instituta za norme, osnovao je otprilike 166 tehničkih odbora koji su imali 3.100 stručnjaka koji su predstavljali i privatne i javne institucije. Akreditirana su 22 tijela, a u tom periodu postojalo je 25 privatnih tijela koja su pružala usluge ocjene usklađenosti na području ispitivanja, potvrđivanja / certifikacije i inspekcije industrijskih proizvoda. Može se zaključiti kako svi podaci govore da je Hrvatska pokazala izuzetnu spremnost za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s načelom slobode kretanja roba. Dvije godine nakon stupanja na snagu Privremenog sporazuma Makedonija se nalazila pred pristupanjem Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). To je bio razlog više da bude usvojeno 10 novih zakona: Zakon o industrijskom vlasništvu, Zakon o zaštiti autorskih prava, Zakon o standardizaciji, Zakon o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama, Zakon o antidampingu i zaštitnim mjerama, Zakon o carinama, Zakon o pravilu porijekla dobara, Zakon o deviznom poslovanju, Zakon o standardizaciji i Zakon o mjeriteljstvu. U ovom periodu obaveze Makedonije bile su smanjenje carina i liberalizacija trgovine, a bile su prioritet u odnosu na jačanje institucionalnih kapaciteta. Stoga i ne čudi činjenica da je imperativ za naredni period bilo upravo formiranje tijela za standardizaciju, mjeriteljstvo i akreditaciju, kao i usvajanje podzakonskih akata za spomenute oblasti. Nakon što je ukinuta suspenzija, primjena Privremenog sporazuma stupila je na snagu i Srbija je do kraja 2010. godine usvojila 8.986 evropskih standarda. U drugoj godini primjene Sporazuma usvojeno je sedam zakona: Zakon o bezbjednosti rada mašina, Zakon o elektromagnetnoj kompatibilnosti, Zakon o opremi pod visokim naponom, Zakon o tehničkim uslovima za proizvode i ocjenjivanje usaglašenosti proizvoda, Zakon o akreditaciji, Zakon o mjeriteljstvu i Zakon o zaštiti potrošača te veći broj podzakonskih akata. Broj akreditiranih tijela porastao je na 413, a Srbija je usvojila i Strategiju tržišnog nadzora za period 2010.–2014. godine. Osnovan je Centar za zaštitu potrošača u okviru Ministarstva trgovine i usluga, koji je usmjeren na rješavanje reklamacija koje podnose potrošači. Međutim, u oblasti slobodnog kretanja robe Srbija je ostvarila umjeren napredak. Još uvijek ostaje problem jačanja kapaciteta kao preduvjet za dalje približavanje EU-u i usklađivanje zakonodavstva. Ono na šta 25
Page 1: Monitoring procesa evropskih integr
Page 5: Uređivački kolegij VPI BH Prevodi
Page 9 and 10: Uvod Bosna i Hercegovina (BiH) potp
Page 11: Uporedni izvještaj za 2010 (Zapadn
Page 14 and 15: Monitoring procesa Evropskih integr
Page 19 and 20: Glava III. Regionalna suradnja a) O
Page 21 and 22: Uporedni izvještaj za 2010 (Zapadn
Page 23: Glava IV. Slobodno kretanje roba, i
Page 27 and 28: c) Studija slučaja: Shvaća li iko
Page 29 and 30: Glava V. Kretanje radnika, pružanj
Page 35 and 36: Glava V. Poglavlje 2 Poslovno nasta
Page 43 and 44: Glava V. Poglavlje 4 Tekuća plaća
Page 47: Uporedni izvještaj za 2010 (Zapadn
Page 67 and 68: Glava VIII. Politike suradnje a) Op
Page 73 and 74: Glava IX. Financijska suradnja a) O
Page 75 and 76:
Uporedni izvještaj za 2010 (Zapadn
Page 77 and 78:
Zaključak Zemlje zapadnog Balkana
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Sažetak nalaza fokus grupa za Komp
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
PRISM RESEARCH za Vanjskopolitičku
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125:
show all

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?