Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine

Uporedni izvještaj za 2010 (Zapadni Balkan –Bosna i Hercegovina)
sporazume o suradnji između ministarstava vanjskih poslova sa Slovenijom,
Makedonijom, Srbijom i Crnom Gorom. Očekuje se da će uskoro biti potpisan i
sporazum o suradnji u EU poslovima između BiH i Makedonije. Predstavnici MVP-a BiH
već su inicirali bilateralne konsultacije o EU poslovima s Hrvatskom, Makedonijom,
Albanijom, Crnom Gorom, a uskoro će uslijediti i sa Srbijom.
c) Studija slučaja: Koridori izgubljenih nada
Na međunarodnim filmskim festivalima potkraj 2008. godine prikazivan je
iznimno interesantan dokumentarni film pod nazivom «Koridor 8», 1 koji slikovitije i
jednostavnije od brojnih stručnih studija ukazuje zašto Pakt o stabilnosti za jugoistočnu
Evropu (PSJE), Jadransko-jonska inicijativa (JJI), Vijeće za regionalnu suradnju (VRS)
ni PSP u cjelini nisu uspjeli podići regionalnu suradnju na prihvatljiv nivo za EU.
Film zapravo ukazuje kako na Balkanu još nisu izgrađeni koridori u glavama ljudi
koji će im pomoći da razbiju vjekovne predrasude i zablude. Otuda je možda lakše
razumjeti činjenicu da ni danas ne postoji željeznička komunikacija između Albanije
i Makedonije, kao ni između Bugarske i Albanije. Preostalih 600 metara pruge
između bugarskog grada Gyueshevo i prvog pograničnog mjesta u Makedoniji, da
ironija bude veća, počeli su još 1941. godine povezivati Nijemci, koji su tek uspjeli
probiti tunel. Ostatak posla nisu završili iz dobro poznatih razloga, no više brine što
to nije učinjeno ni 65 godine nakon završetka Drugog svjetskog rata. Kroz tunel ne
prolazi pruga, ali seljaci na obje strane u njemu uzgajaju gljive. U intervjuu za potrebe
filma Makedonci, Bugari i Albanci ne kriju svoje predrasude jedni o drugima, čak ih
naglašavaju, kao i svoj pesimizam da će EU koridorom povezati ono što su vjekovima
razdvajali ratovi i mržnja. Ono što je za Albance, Bugare i Makedonce šest stotina
metara željezničke pruge, to je, na drugoj strani, za Slovence i Hrvate 19 kvadratnih
kilometara Piranskog zaljeva ili za BiH i Hrvatsku nekoliko stotina metara mosta na
Pelješcu, slobodno korištenje luke Ploče, nesmetan prolazak kroz Neum...
Koridor 8 ovdje, dakle, koristimo kao metaforičku magistralu koja na specifičan
način povezuje sve zablude i otvorena pitanja. Makedoniji u Grčkoj odriču pravo na
ime, u Bugarskoj na jezik i pismo, u Srbiji pravo na autokefalnost Pravoslavne crkve.
Dijalog Srbije i Kosova je počeo ali će, kako stvari stoje, ostati zakovan na toj početnoj
poziciji zbog suštinskog neslaganja oko priznanja suvereniteta Kosova. Srbija nikada
nije riješila otvorena granična pitanja sa BiH. Vijeće za međudržavnu suradnju sa BiH
nije se sastalo u posljednjih deset godina, dok se specijalne veze s bh. entitetom
RS-om konzumiraju do nivoa zajedničke sjednice dviju vlada, i to u trenutku kada
1 Koridor 8 kao ideju i inicijativu inaugurirala je 1997. godine Evropska unija. Planirana je izgradnja željezničke i putne komunikacije
između Crnoga i Jadranskog mora u ukupnoj dužini preko 2.000 kilometara čime bi bile bolje povezane tri države - Bugarska,
Makedonija i Albanija. Premda najavljen uz fanfare i velika očekivanja, projekt je 2002. godine prestao biti aktualan.
21