Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine

More documents

Recommendations

Info

Monitoring procesa Evropskih integracija Bosne i Hercegovine stupanjem SSP-a na snagu kako ga ne bi morala suspendirati, što je mogućnost koja proizlazi iz njegovog člana 129. b) Realizacija obaveza iz SSP-a zemalja zapadnog Balkana Suradnja BiH s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu ocijenjena je pozitivnom, ali se zastoj u suradnji Srbije indirektno odražavao i na BiH. Srbijanska državna politika uporno pokušava da s drugim zemljama regije podijeli svoje teško breme u pojedinačnoj odgovornosti za ratne zločine svojih državljana, pa kršeći potpisane sporazume insistira na vlastitim sudskim procesima protiv osoba iz drugih zemalja (slučajevi Dobrovoljačka, Divjak, Jurišić) iako je ICTY u svakom od tih slučajeva utvrdio nedostatak dokaza i nije pokretao proces. Ovo je značajno opteretilo odnose između Srbije i BiH, te na određen način ugrozilo duh i slovo člana 5. SSP-a koji govori o obavezi razvoja «međunarodnog i regionalnog mira i stabilnosti, razvoja dobrosusjedskih odnosa...». Nedavne kazne izrečene hrvatskim generalima i ozbiljna optužba za urotu državnog vrha Hrvatske protiv srpskih civila doprinijele su negativnom stavu hrvatske javnosti spram članstva u EU-u, prvenstveno, kako smatraju analitičari, zato što je hrvatsko približavanje Uniji bilo uvjetovano bespogovornom suradnjom s ICTY-em. Srbija je značajno zaostajala na putu evropskih integracija, jer joj je proces ratifikacije bio zamrznut gotovo dvije godine zbog nezadovoljstva EU-a nivoom suradnje ove zemlje s Haškim sudom. Hapšenje Generala Mladića koji se podudara sa zaključkom ovog Izvještaja otklanja dio pritiska sa napora Srbije da napreduje ka Evropskoj uniji. U pogledu općih principa SSP-a BiH se našla u vakuumu predizborne kampanje, izborne utrke i postizbornog blokiranja formiranja vlasti, što je sve dovelo do potpunog zastoja u ispunjavanju preostalih obaveza iz SSP-a. Premda je bilo sasvim dovoljno vremena da do kraja 2010. godine sve bude spremno za stupanje SSP-a na snagu i da se po automatizmu, umjesto Privremenog odbora, formira vijeće za stabilizaciju i pridruživanje, to se ipak nije dogodilo. Za kraj juna 2011. godine sazvan je ponovno sastanak Privremenog odbora koji će raspravljati o realizaciji Privremenog sporazuma i još jednom evidentirati kako BiH ne poštuje preuzete ugovorne obaveze. Članom 8. SSP-a predviđeno je da vijeće za stabilizaciju i pridruživanje, kao najviša institucionalna platforma za dijalog EU-a i BiH, prati provedbu SSP-a i u trećoj godini od stupanja na snagu Sporazuma napravi inventuru ukupnog procesa. Međutim, BiH je u treću godinu ušla s potpunim nedostatkom političke volje i radnog konsenzusa da se makar počnu pripreme za uspostavljanja novog institucionalnog aranžmana u dijalogu s EU-om. U drugim zemljama regije ova je obaveza iz općih principa SSP-a ispoštovana paralelno sa stupanjem na snagu SSP-a. Albanija, Makedonija, Crna Gora, Srbija i 14
Uporedni izvještaj za 2010 (Zapadni Balkan –Bosna i Hercegovina) Hrvatska aplicirale su za članstvo prije završetka ratifikacijske procedure SSP-a, te su samim tim puno predanije i uspješnije radile na uspostavljanju potrebne strukture. Proces evropskih integracija u tim zemljama imao je ne samo deklarativan nego radni politički konsenzus, za razliku od BiH gdje su političari i njihove evropske politike ostali samo na riječima. U većini zemalja uključenih u Proces stabilizacije i pridruživanja SSP je stupio na snagu treću godinu od potpisivanja, te su odmah po potpisivanju formirana vijeća za stabilizaciju i pridruživanje. S tog stanovišta BiH bi možda imala šansu da stigne ostale zemlje i do kraja 2011. godine otkloni navedene blokade, ali potpuni zastoj u formiranju vlasti ne upućuje na preveliki optimizam. U Albaniji je SSP stupio na snagu u aprilu 2009. godine, tri godine nakon potpisivanja, ali se u drugoj godini implementacije uveliko radilo na pripremama prelaska s privremenih na stalne aranžmane. To je i pomoglo da se prva sjednica Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje održi mjesec dana nakon stupanja na snagu SSP-a. U drugoj je godini nakon potpisa Albanija, za koju se vjeruje da je bila najlošiji učenik EU-a na Balkanu, aplicirala za status kandidata i prilagodila strukturu ključnih institucija izazovima iz SSP-a, u trećoj godini apsolvirala SSP, a u četvrtoj dobila pozitivno mišljenje Evropske komisije za kandidatski status. U Makedoniji SSP je također stupio na snagu tri godine nakon potpisa, u aprilu 2004. godine, ali su u drugoj godini već bili spremni svi organizacijski mehanizmi, išlo sa na izmjenu odgovarajućih zakona kako bi se omogućila izmjena sistematizacije u pojedinima ministarstvima. U Crnoj Gori SSP je stupio na snagu dvije godine i sedam mjeseci nakon njegovog potpisivanja, prva sjednica Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje održana je mjesec dana nakon stupanja Sporazuma na snagu, a zemlja je dobila status kandidata u trećoj godini od potpisivanja SSP-a. U Srbiji je kašnjenje u proceduri ratifikacije zbog nesuradnje s ICTY-em kompenzirano snažnim angažmanom politike i struke na dobivanju kandidatskog statusa prije nego što se i okonča procedura ratifikacije SSP-a. Srbija je SSP potpisala u aprilu 2008. godine, te godinu i po nakon toga, usred blokade ratifikacijske procedure zbog nesuradnje s ICTY-em, podnijela aplikaciju za članstvo u EU-u. Usprkos zastojima, a zahvaljujući izuzetnom angažmanu državnih službenika i stručnjaka angažiranih na poslovima evropskih integracija, Srbija je unaprijed odgovorila na pitanja za kandidatski status, te tako sebi prištedjela ogromno vrijeme i gotovo anulirala zaostatak za regijom nastao zbog činjenice da je u drugoj godini od potpisivanja Sporazuma njegova ratifikacija u EU-u bila zamrznuta. c) Studija slučaja: Prilagođavanje diplomatije zadacima i obavezama iz SSP-a U gotovo svim zemljama obuhvaćenim Procesom stabilizacije i pridruživanja, osim u BiH, druga godina implementacije SSP-a, pored kandidatskog statusa, donijela je i ozbiljnije organizacijsko i kadrovsko prestrukturiranje institucija vezanih za rad s EU-om, a posebno ministarstava vanjskih poslova (MVP). Ta su ministarstva u svim 15
Page 1: Monitoring procesa evropskih integr
Page 5: Uređivački kolegij VPI BH Prevodi
Page 9 and 10: Uvod Bosna i Hercegovina (BiH) potp
Page 11: Uporedni izvještaj za 2010 (Zapadn
Page 16 and 17: Monitoring procesa Evropskih integr
Page 19 and 20: Glava III. Regionalna suradnja a) O
Page 21 and 22: Uporedni izvještaj za 2010 (Zapadn
Page 23 and 24: Glava IV. Slobodno kretanje roba, i
Page 27 and 28: c) Studija slučaja: Shvaća li iko
Page 29 and 30: Glava V. Kretanje radnika, pružanj
Page 35 and 36: Glava V. Poglavlje 2 Poslovno nasta
Page 43 and 44: Glava V. Poglavlje 4 Tekuća plaća
Page 47: Uporedni izvještaj za 2010 (Zapadn
Page 64 and 65:
Monitoring procesa Evropskih integr
Page 67 and 68:
Glava VIII. Politike suradnje a) Op
Page 69 and 70:
Uporedni izvještaj za 2010 (Zapadn
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Glava IX. Financijska suradnja a) O
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Zaključak Zemlje zapadnog Balkana
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Sažetak nalaza fokus grupa za Komp
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
PRISM RESEARCH za Vanjskopolitičku
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125:
show all

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?