Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine

Glava I. i II.
Opći principi i
politički dijalog
a) Općenita procjena
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regiji koja u drugoj godini nakon svečanog
obavezivanja na uvjete krši Privremeni sporazum (PS), i to u njegovim suštinskim
odredbama. Srbija je, istini za volju, prekršila prijelazne carinske aranžmane, dajući
bez znanja EU-a povoljan položaj ruskim firmama, ali ono što BiH izdvaja od Srbije i
ostalih zemalja u regiji jeste kršenje fundamentalnih principa na kojima počiva Proces
stabilizacije i pridruživanja za jugoistočnu Evropu (PSP): ljudska prava i konkurencija.
Premda su u preambuli Ustava BiH pobrojane sve relevantne konvencije o ljudskim
pravima, BiH nije izmijenila Ustav i Izborni zakon u dijelu koji se odnosi na prava
svih građana da biraju i budu birani za članove Predsjedništva BiH, čime je direktno
prekršena Evropska konvencija o ljudskim pravima. Ne usvajajući zakon o državnoj
pomoći, BiH krši principe konkurencije koji vrijede u EU-u. Povrh svega, BiH nije usvojila
ni zakon o popisu koji, premda nije direktan uvjet SSP-a, ima itekakvo negativno
djelovanje na cjelokupan odnos BiH i EU-a. Lako je, dakle, i bez prevelikog udubljivanja
u ovo zaključiti kako BiH, premda nije zadnja započela evropski put, najviše na njemu
zaostaje i u drugoj godini (ne)implementacije SSP-a ide u susret prijetnji automatske
suspenzije Sporazuma. SSP je za nešto više od dvije godine ratificiralo svih 27 zemalja
članica EU-a i posljednja notifikacija o ratifikaciji SSP-a dostavljena je generalnom
sekretaru Vijeća Evropske unije početkom 2011. godine. Manje je vremena trebalo
svim zemljama članicama EU-a, nekima i s veoma kompliciranom parlamentarnom
procedurom, da provuku i ratificiraju SSP, nego što je BiH trebalo da ispuni tek jedan
mali dio uvjeta za kandidatski status. I sada je EU dovedena u situaciju da taktizira sa
13