Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Mahunarke<br />
LEĆA Lens esculentum L.<br />
Leća je jednogodišnja<br />
lepirnjača,<br />
visoka 50 − 70 cm<br />
sa parno perastim<br />
lišćem. Cvjetovi se<br />
razviju u pazusima<br />
lišća. Mahuna je<br />
mala i sadrži 1 − 3 mala sjemena.<br />
Sazri u pribl. 100 dana nakon sjetve<br />
(kad se mahune ofarbaju). Traži puno<br />
toplote. Dobro podnosi kraća razdoblja<br />
suše. Podnosi sve vrste tla. Kad naraste<br />
na 15 cm, zagrnemo je i tlo zastremo.<br />
Leću možemo uzgajati u ukrasnim loncima.<br />
Sadrži puno bjelančevina (esencijalnih<br />
aminokiselina), dobrih ugljikohidrata,<br />
do 2 % ulja, vitamine skupine<br />
B, željezo, kalcij, kalij, fosfor i cink. Vrlo<br />
je aromatična te se koristi naročito za<br />
juhe, čorbe, u salati i za kličice. Zelenu<br />
leću kuhamo od 30 do 40 minuta.<br />
SOJA Glycine max.<br />
SJEME NIJE<br />
GENETSKI PROMI-<br />
JENJENO.<br />
Sjemena počnu<br />
sazrijevati 3 − 4<br />
mjeseca nakon<br />
sjetve. Nije zahtjevno<br />
povrće. Voli humusno i vlažno tlo<br />
te puno sunca. U suši zalijevamo. Kad<br />
naraste na 20 cm, zagrnemo je i zastremo<br />
tlo. Soja bogati tlo dušikom<br />
(poboljšava ga) pa uzgojimo pojedinačne<br />
kompaktne grmčiće na više različita<br />
mjesta u vrtu.<br />
Beremo još zelene mahune s razvijenim<br />
zrnima: operemo ih i kuhamo<br />
pribl. 20 minuta. Kad se mahune<br />
ohlade, oljuštimo zrna te ih koristima<br />
za različita jela. Također možemo<br />
kuhati pojedinačna suha zrna (od posušenih<br />
mahuna). Zelena zrna možemo<br />
i zamrznuti. Kao kod svih mahunarki<br />
važno je da soju prije kuhanja namačemo<br />
najmanje 12 − 24 sata (ljeti<br />
manje, zimi duže) u hladnoj vodi. Time<br />
simuliramo ugodne uvjete za kaljenje,<br />
a također se većina zaštitnih tvari razgradi<br />
u vodi. Važno je da zrna namačemo<br />
u velikoj količini vode kako<br />
bismo otpadne tvari mogli kasnije odliti.<br />
U suprotnom slučaju one će se<br />
26<br />
ponovo upiti u zrno. Bitno je i vrijeme<br />
kuhanja. Većinu sjemena kuhamo dok<br />
ono nije mekano. Kod soje to ćemo<br />
teško postići – opet radi visokog udjela<br />
bjelančevina. Naime, i kad je kuhana<br />
ona još ostaje malo hrskava.<br />
KORISTAN SAVJET<br />
KIŠNE GLISTE U VRTU<br />
Što više ima kišnih glista, to kvalitetnije<br />
je tlo jer sadrži više organske mase,<br />
zračnije je, a rezultat svega toga su veći<br />
i kvalitetniji proizvodi. O kišnim glistama<br />
u vrtu moramo stoga svjesno brinuti.<br />
U vrtu bi trebalo na 1 četvorni metar<br />
živjeti približno 200-400 kišnih glista.<br />
400 kišnih glista probavi 2 kg zemlje<br />
koju preradi u najfinije gnojivo za biljke<br />
u vrtu te ga u obliku hrpica odlaže na<br />
površini. Zovemo ga glistin te je pun<br />
korisnih tvari, kako za prehranu biljki<br />
tako za poboljšanje strukture tla. Kišne<br />
gliste žive na širokom području, sve do<br />
matične podloge, a njihovo preseljavanje<br />
tijekom zime i ljetne vrućine stvori<br />
bezbroj rovova. Ti rovovi provjetravaju,<br />
odvode vodu i omogućavaju bolje razrastanje<br />
korijenovog sustava. Uz to kišne<br />
gliste jamče biljkama i većinu potrebnih<br />
hranljivih tvari koje su njihovom aktivnošću<br />
pristupačnije. Kišne gliste također<br />
poboljšavaju zadržavanje vode u tlu,<br />
reguliraju pH vrijednost tla (kiselost i<br />
bazičnost) te sudjeluju u procesima<br />
nastanka humusa. Korijenje biljki ima<br />
u zemlji koja je bogata kišnim glistama<br />
jako olakšan posao te se, jer ima na<br />
raspolaganju dovoljno hrane, zraka<br />
i vlage, u rahloj zemlji dobro razvija.