studija o procjeni utjecaja na okoliš - Federalno ministarstvo okoliša ...

UNIVERZITET U ZENICI
MAŠINSKI FAKULTET U ZENICI
Institut za mašinstvo
Centar za ekološki inžinjering
STUDIJA O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ
ZA POGON I POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE
I TOPLINSKE ENERGIJE
''KTG ZENICA'' d.o.o. ZENICA
- IZMJENE I DOPUNE -
Zenica, Septembar 2011.

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
OPĆI PODACI
NAZIV PROJEKTA:
OBJEKAT:
LOKACIJA:
INVESTITOR:
IZVRŠILAC:
RUKOVODIOC
PROJEKTA:
SARADNICI:
ŠIFRA ELABORATA:
Studija o procjeni utjecaja na okoliš za pogon i
postrojenja za proizvodnju električne i toplinske
energije u Zenici (izmjene i dopune)
Kombinovana ciklična elektrana u Zenici
Poslovna zona “Zenica-1“, južni dio industrijske zone
br.1, sjevero-zapadno od grada Zenice
KTG ZENICA d.o.o. ZENICA
Bulevar Kralja Tvrtka I broj 17
Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici
Institut za mašinstvo, Centar za ekološko inženjerstvo
Fakultetska broj 1, 72 000 Zenica
Web: http://www.mf.unze.ba
Prof. dr. sc. Šefket Goletić
Prof. dr. sc. Jusuf Duraković
Doc. dr. sc. Farzet Bikić
Prof. dr. sc. Mustafa Imamović
Mr. sc. Nusret Imamović
Andrijana Lepki, tehničko uređenje
EK-050-3/11
DIREKTOR
Instituta za mašinstvo
D E K A N
MAŠINSKOG FAKULTETA U ZENICI
_______________________
(Prof.dr. Šefket Goletić)
____________________
(Prof.dr. Nagib Neimarlija)
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 2

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
S A D R Ž A J
UVOD .......................................................................................................................................7
1. IME I ADRESA OPERATORA / INVESTITORA...................................................................9
2. OPIS PREDLOŽENOG PROJEKTA ...................................................................................9
2.1. Opis fizičkih karakteristika cijelog projekta i uvjeti upotrebe zemljišta u toku
gradnje i rada pogona i postrojenja.................................................................................9
2.1.1. Osnovne karakteristike lokacije......................................................................................9
2.2. Opis osnovnih karakteristika proizvodnog procesa, priroda i količina materijala
koji se koriste ................................................................................................................12
2.2.1. Osnovne tehničke karakteristike građevinskih objekata...............................................12
2.2.2. Osnovne tehničke karakteristike tehnološke opreme ...................................................15
2.2.2.1 Tehnički opis procesne opreme..................................................................................17
2.2.2.1.1. Tehnički opis plinskih turbina i pomoćne opreme ................................. 17
2.2.2.1.2. Tehnički opis utilizatora (HRSG) i pomoćne opreme.......................... 177
2.2.2.1.3. Tehnički opis parne turbine i pomoćne opreme.................................... 19
2.2.2.1.4 Tehnički opis sistema vode za hlađenje ................................................ 20
2.2.2.1.5 Tehnički opis postrojenja toplotne stanice............................................. 21
2.2.2.1.6 Tehnički opis postrojenja za demineralizaciju vode............................... 22
2.2.2.1.7. Tehnički opis ''Step-up'' transformatora za plinske i parnu turbinu ........ 22
2.2.2.1.8. Tehnički opis trafostanice i konekcije na 110 kV ................................... 23
2.2.2.1.9. Tehnički opis sistema opskrbe zemnim plinom ..................................... 24
2.2.2.1.10. Tehnički opis sistema opskrbe lakim uljem.......................................... 25
2.2.2.1.11. Tehnički opis ostale opreme................................................................ 25
2.2.3. Tehnološki opis proizvodnog procesa ..........................................................................26
2.2.3.1. Princip rada plinske turbine .......................................................................................28
2.2.3.2. Princip rada parno-turbinskog postrojenja.................................................................29
2.2.4. Tehnološki opis sistema za tretman otpadnih voda.....................................................30
2.2.5. Osnovne i pomoćne sirovine, ostale supstance i energija............................................31
2.2.5.1. Zemni plin..................................................................................................................32
2.2.5.2. Ekstra lako ulje ..........................................................................................................33
2.2.5.3. Električna energija.....................................................................................................34
2.2.5.4. Vodosnabdijevanje pogona i postrojenja...................................................................34
2.2.5.5. Kemijska sredstva .....................................................................................................34
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 3

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
2.3. Procjena po tipu i količini, očekivanog otpada i emisija kao rezultat predviđenog
proizvodnog procesa...................................................................................................344
2.3.1. Procjena emisije u zrak ................................................................................................35
2.3.2. Procjena emisije u vodu ...............................................................................................36
2.3.3. Procjena produkcije otpada..........................................................................................37
2.3.4. Procjena i vrednovanje buke ........................................................................................38
2.3.5. Procjena i vrednovanje termalnih polucija....................................................................39
2.3.6. Procjena i vrednovanje elektromagnetnog zračenja.....................................................39
2.4. Plan upravljanja otpadom................................................................................................39
2.4.1. Dokumentacija o otpadu koji proizvodi preduzeće (porijeklo, vrsta otpada u
skladu sa listom otpada, sastav i količina otpada) ........................................................40
2.4.2. Mjere koje se trebaju poduzeti radi sprečavanja proizvodnje otpada, posebno
kada se radi o opasnom otpadu....................................................................................42
2.4.3. Odvajanje otpada, posebno opasnog otpada od druge vrste otpada koji će se
ponovo koristiti ..............................................................................................................42
2.4.4. Odlaganje otpada na deponiji.......................................................................................43
2.4.5. Metode tretmana i odlaganja otpada............................................................................43
3. OPIS OKOLIŠA KOJI BI MOGAO BITI UGROŽEN PROJEKTOM ....................................44
3.1. Stanovništvo....................................................................................................................44
3.2. Biljni i životinjski svijet na području lokacije.....................................................................44
3.3. Geomorfološke karakteristike lokacije.............................................................................44
3.4. Hidrološke karakteristike lokacije ....................................................................................45
3.5. Inženjersko-geološke karakteristike................................................................................45
3.6. Klimatske karakteristike...................................................................................................46
3.7. Postojeća materijalna dobra, uključujući kulturno-historijsko i arheološko
naslijeđe ........................................................................................................................46
3.8. Opis pejzaža....................................................................................................................47
3.9. Opis specifičnih elemenata utvrđenih prethodnom procjenom uticaja na okoliš .............47
4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA PROJEKTA NA OKOLIŠ................................47
4.1. Utjecaj na stanovništvo....................................................................................................47
4.2. Utjecaj na floru, faunu, vodu i zemljište...........................................................................47
4.3. Utjecaj na zrak.................................................................................................................48
4.4. Utjecaj na klimatske faktore.............................................................................................49
4.5. Utjecaj na materijalna dobra, uključujući kulturno-historijsko i arheološko
naslijeđe ........................................................................................................................49
4.6. Utjecaj na pejzaž .............................................................................................................50
4.7. Međusobni odnos gore navedenih faktora ......................................................................50
4.8. Specifični utjecaji projekta na okoliš utvrđeni prethodnom procjenom uticaja na
okoliš .............................................................................................................................50
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 4

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
4.9. Opis metoda za procjenu utjecaja na okoliš ...................................................................50
5. OPIS MJERA ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH EFEKATA .............................................50
5.1. Mjere za smanjenje emisije u zrak ..................................................................................51
5.2. Mjere za smanjenje emisije u vodu .................................................................................51
5.3. Mjere za smanjenje intenziteta buke ...............................................................................52
5.4. Mjere za sprečavanje produkcije otpada i povrat korisnoga materijala iz otpada
koji produkuje pogon .....................................................................................................53
5.5. Mjere za sprečavanje elektromagnetnog zračenja.........................................................54
5.6. Opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obavezama operatora
posebno mjera nakon zatvaranja pogona i postrojenja.................................................54
6. NACRT OSNOVNIH ALTERNATIVA I OPIS RAZLOGA ODABIRA PREDLOŽENE
ALTERNATIVE..............................................................................................................55
7. NETEHNIČKI REZIME .......................................................................................................57
7.1. Opis projekta ...................................................................................................................57
7.2. Tehnološki opis proizvodnog procesa .............................................................................57
7.3. Procjena očekivanog otpada i emisija .............................................................................58
7.4.1. Utjecaj na stanovništvo.................................................................................................60
7.4.2. Utjecaj na floru, faunu, vodu i zemljište........................................................................60
7.5. Opis mjera za ublažavanje negativnih efekata ................................................................61
7.5.1. Mjere za smanjenje emisije u zrak ...............................................................................61
7.5.2. Mjere za smanjenje emisije u vodu ..............................................................................61
7.5.3. Mjere za smanjenje intenziteta buke ............................................................................61
7.5.4. Mjere za sprečavanje produkcije otpada i povrat korisnoga materijala iz
otpada koji produkuje pogon .........................................................................................62
7.5.5. Mjere za sprječavanje elektromagnetnog zračenja ......................................................62
8. NAZNAKA POTEŠKOĆA KOD IZRADE STUDIJE O PROCJENI UTJECAJA NA
OKOLIŠ.........................................................................................................................63
9. SISTEM MONITORINGA EMISIJA ....................................................................................63
10. MJERE U VEZI RADA U VANREDNIM UVJETIMA.........................................................67
10.1. Plan upravljanja u izvarednim situacijama.....................................................................68
10.2. Indentifikacija i evolucija mogućih nesreća....................................................................68
10.2.1. Kompresorska stanica i podzemni plinovod zemnog plina.........................................69
10.2.2. Zatvaranje i otvaranje plinovoda.................................................................................70
10.2.3. Remont plinskih instalacija .........................................................................................70
10.2.4. Skladišni rezervoari i cjevovod ekstra lakog ulja ........................................................71
10.2.5. Pretakalište ekstra lakog ulja......................................................................................71
10.3. Osnovna svojstva zemnog plina....................................................................................72
10.3.1. Identifikacija opasnosti ...............................................................................................72
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 5

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
10.3.2. Mjere prve pomoći......................................................................................................72
10.3.3. Mjere za suzbijanje požara.........................................................................................73
10.3.4. Mjere zaštite okoliša...................................................................................................73
10.3.5. Rukovanje i skladištenje.............................................................................................73
10.3.6. Lična zaštita................................................................................................................73
10.3.7. Fizikalna i kemijska svojstva.......................................................................................74
10.3.8. Podaci o toksičnosti....................................................................................................75
10.3.9. Ekološki podaci...........................................................................................................75
10.3.10. Podaci o prijevozu ....................................................................................................75
10.4.1. Identifikacija opasnosti ...............................................................................................75
10.4.2. Mjere prve pomoći......................................................................................................76
10.4.3. Mjere za suzbijanje požara.........................................................................................76
10.4.4. Mjere zaštite okoliša...................................................................................................77
10.4.5. Rukovanje i skladištenje.............................................................................................77
10.4.6. Lična zaštita................................................................................................................77
10.4.7. Fizikalna i kemijska svojstva.......................................................................................78
10.4.8. Podaci o toksičnosti....................................................................................................78
10.4.9. Ekološki podaci...........................................................................................................79
10.4.10. Podaci o prijevozu ....................................................................................................79
10.5. Mjere zaštite i plan intervencije kojima se sprječava širenje posljedica
nesreće .........................................................................................................................79
10.6. Unutrašnji plan intervencije ...........................................................................................81
11. REZULTATI PRETHODNE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA
PREDMETNI POGON I POSTROJENJA .....................................................................82
12. PRIMJEDBE, PRIJEDLOZI I SUGESTIJE ORGANA UPRAVE, JAVNIH
PREDUZEĆA, NEVLADINIH ORGANIZACIJA.............................................................82
P R I L O Z I............................................................................................................................82
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 6

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
UVOD
Privredno društvo KTG ZENICA d.o.o. Zenica je pokrenulo aktivnosti na realizaciji
projekta izgradnje pogona za proizvodnju električne i toplinske energije
(kombinovane ciklične elektrane) u južnom dijelu industrijske zone br.1, u Poslovnoj
zoni “Zenica 1“. Lokacija se nalazi sjevero-zapadno od grada Zenice.
Termoelektrane i druga postrojenja za spaljivanje goriva mogu imati negativne
uticaje na okoliš i zato se za ista obavezno provodi procedura izdavanja okolinske
dozvole prije izdavanja urbanističke saglasnosti od strane nadležnog Ministarstva.
Ovakvi pogoni se podvrgavaju posebnom režimu kontrole.
Projektovani kapacitet pogona za proizvodnju električne i toplinske energije iznosi
aproksimativno 390 MW. Projektovani kapacitet proizvodnje toplinske energije iznosi
170 MW za potrebe grada.
Termoelektrane i ostala postrojenja za sagorijevanje goriva sa toplotnim izlazom
preko 50 MW moraju proći proceduru procjene uticaja na okoliš prije izdavanja
okolinske dozvole od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma, sukladno
članu 4. tačka a.3. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna
procjena uticaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni
u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (“Službene novine Federacije BiH“, broj:
19/04).
Investitor je podnio zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za predmetni pogon
Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, koje je na osnovu prethodne procjene
utjecaja na okoliš donijelo zaključak broj: UPI-05-23-341-1/09 MK od 02.12.2009.
godine o izradi Studije o utjecaju na okoliš za predmetni pogon. Ovo Ministarstvo je
na bazi Studije o utjecaju na okoliš i provedene javne rasprave izdalo rješenje o
okolišnoj dozvoli broj: UP-I/05-23-341-3/09-MK od 18.03.2010. godine za
kombinovanu cikličnu elektranu kapaciteta 234 MWh električne energije i 170 MW
toplinske energije. S obzirom da se kapacitet proizvodnje električne energije
povećava na aproksimativno 390 MWh el i da je došlo do izmjene u razmještaju
tehnološke opreme, urađene su izmjene i dopune Studije o uticaju na okoliš u cilju
izjene izdate okolišne dozvole.
Pogon i postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije moraju biti
izgrađena i korištena tako da se:
- ne ugrožava niti ometa zdravlje ljudi i ne predstavlja nesnosnu, pretjeranu
smetnju za ljude koji žive na području uticaja postrojenja ili za okolinu zbog
emisija supstanci, buke, mirisa ili od postrojenja,
- preduzmu sve odgovarajuće preventivne mjere da se spriječi zagađenje i da
se ne prouzrokuje značajnije zagađenje okoliša,
- izbjegava produkciju otpada, a ukoliko dolazi do stvaranja otpada količina će
se svesti na najmanju moguću mjeru ili će se vršiti reciklaža ili ukoliko to nije
tehnički ili ekonomski izvodljivo, otpad se odlaže a da se pri tome izbjegava ili
smanjuje bilo kakav negativan uticaj na okoliš,
- energetski i prirodni resursi efikasno koriste,
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 7

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
- preduzmu neophodne mjere za sprečavanje nesreća i ograničavanje njihovih
posljedica,
- preduzmu neophodne mjere nakon prestanka rada pogona i postrojenja da bi
se izbjegao bilo kakav rizik od zagađenja i da bi se lokacija na kojoj se pogon,
odnosno objekat nalazi vratila u zadovaljavajuće stanje na način da su
ispunjeni svi standardi kvaliteta okoliša koji su relevantni za lokaciju pogona
naročito oni koji se tiču zaštite zemljišta, vode i zraka.
Za izradu Studije o uticaju na okoliš u svrhu provođenja procedure procjene utjecaja
na okoliš pogona za proizvodnju električne i toplinske energije (Kombinovane ciklične
elektrane) u svrhu izdavanja okolinske dozvole investitor je angažovao Mašinski
fakultet Univerziteta u Zenici, čiji stručni tim je:
▪ pregledao i izvršio analizu postojeće tehničke i druge dokumentacije vezane
za predmetni projekat,
▪ izvršio pregled lokacije i okolnog područja u odnosu na lokaciju,
▪ prikupio potrebne informacije od investitora i prostorno-plansku dokumentaciju
za predmetnu lokaciju od Općine Zenica,
▪ analizirao specifičnosti tehnološkog procesa i predviđene procesne opreme, te
mogućih izvora emisije i predviđenih mjera za sprečavanje odnosno
smanjenje emisija iz pogona i postrojenja, kao i negativnih uticaja na okoliš i
▪ izradio Studiju.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 8

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
1. IME I ADRESA OPERATORA / INVESTITORA
Naziv društva
KTG ZENICA d.o.o. ZENICA
Pravni oblik
Društvo sa ograničenom odgovornošću
Adresa društva
Bulevar Kralja Tvrtka I broj 17, 72 000 Zenica
Pogon i postrojenja (objekat) Kombinovana ciklična elektrana
Lokacija objekta
Poslovna zona ”Zenica-1” u Zenici
Telefon 032 421 825
Faks 032 421 825
E-mail
ktgzenica@bih.net.ba
Direktor privrednog društva Vildana Dedić, dipl.inž.maš.
Kontakt osoba
Vildana Dedić, dipl.inž. & Muhamed Pašić, dipl.inž.
2. OPIS PREDLOŽENOG PROJEKTA
2.1. Opis fizičkih karakteristika cijelog projekta i uvjeti upotrebe zemljišta u
toku gradnje i rada pogona i postrojenja
Svrha izgradnje navedene kombinovane ciklične elektrane je proizvodnja električne
energije i pouzdana i dugoročna isporuka toplinske energije gradu Zenica, uz
prihvatljivu cijenu. Zbog tehničkih problema, odnosno zastarjelosti sistema
snabdijevanja toplinom, a pogotovo zbog zavisnosti od načina rada kompanije
Accelor Mittal, građani Zenice su zadnjih godina često ostajali bez grijanja tokom
najhladnijih perioda zime. Zato je stabilno snabdijevanje Zenice toplotnom energijom
jedan od najvažnijih ciljeva izgradnje navedenog pogona. Proizvodnja električne i
toplinske energije će se temeljti na ekološki prihvatljivim modernim tehnologijama,
koje su ujedno i ekonomične u pogledu iskorištenosti energije (kogeneracija).
Proizvodnja električne energije će se odvijati u dvije plinske i jednoj parnoj turbini s
električnim generatorima. Pojedinačna projektovana izlazna snaga plinskih turbina
iznosi aproksimativno 2 x 128 MW električne energije, dok je projektovana izlazna
snaga parne turbine aproksimativno 135 MW električne energije, što ukupno iznosi
391 MW. Projektovani kapacitet proizvodnje toplinske energije iznosi 170 MW.
Planirani razvoj proizvodnje toplinske energije predviđa povećanje prvobitnog vršnog
opterećenja od 100 MW na 170 MW do 2030. godine.
Kao primarno gorivo plinskih turbina koristit će se zemni plin, a kao rezervno gorivo
ekstra lako lož ulje. Godišnja potrošnja zemnog plina se procjenjuje na 455.000.000
m 3 , dok proizvodnja električne energije doseže 2.083.768 MWh el /godinu.
2.1.1. Osnovne karakteristike lokacije
Kombinovana ciklična elektrana se planira izgraditi na zemljištu koje je Općina
Zenica kao suosnivač privrednog društva “KTG ZENICA“ d.o.o. Zenica ustupila za
lokaciju ovog pogona. Površina građevinske parcele iznosi 41.850 m 2 . Za izgradnju
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 9

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
navedenog pogona i postrojenja predviđena je lokacija u Poslovnoj zoni “Zenica-1“,
koja se nalazi sjevero-zapadno od grada Zenice (Shema 1 i 2, Slika 1 i 2).
Slika 1. Prikaz užeg područja lokacije kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Kombinovana ciklična
elektrana
Slika 2. Položaj lokacije kombinovane ciklične elektrane u Poslovnoj zoni Zenica 1
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 10

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Poslovna zona “Zenica-1“ nalazi se na lokaciji koja je prostorno-planskom
dokumentacijom Općine Zenica opredijeljena za industrijsku zonu lociranu na
sjevernom dijelu zeničke kotline. Ova zona se veže sa urbanom zonom grada
Zenica, sa kojom čini jedinstvenu industrijsko-urbanu prostornu cjelinu. Najveću
površinu u industrijskoj zoni zauzima kompanija Arcelor Mittal Zenica. Najbliži objekti
za stanovanje nalaze se na zapadnoj strani i udaljeni su preko 700 m zračne linije.
Na ovoj lokaciji postoje proizvodni pogoni u okviru nekadašnje Željezare Zenica više
od 117 godina, uz određena proširenja lokacije prema sjeverozapadu u periodu
šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća.
Zemljište i napušteni kapaciteti bivše Čeličane 1 prenešeni su na upravljanje Općini
Zenica, koja je potom formirala Poslovnu zonu “Zenica-1“ s ciljem stvaranja uvjeta za
razvoj poduzetništva, bržeg zapošljavanja i privlačenje stranih ulaganja kroz
obezbjeđenje prostora, objekata i prateće infrastrukture. Ova poslovna zona ima
izgrađenu svu potrebnu infrastrukturu, koju čine:
▪ transportni putevi,
▪ mreža pitke i industrijske vode,
▪ mreža kanalizacije,
▪ mreža hidranata,
▪ kablovska mreža,
▪ instalacije zemnog plina,
▪ instalacije kisika,
▪ telefonija.
Poslovna zona “Zenica-1“ je sa južne strane ograničena pogonima ITC d.o.o.
Rudnika mrkog uglja Zenica, neizgrađenim građevinskim zemljištem u industrijskoj
zoni i urbanom zonom grada Zenica. Na istočnoj i sjevernoj strani graniči se sa
pogonima kompanije Arcelor Mittal Zenica, a na zapadnoj strani se nalazi pogon
livnice Cimos TMD Casting d.o.o. Zenica i drugi proizvodni pogoni unutar navedene
poslovne zone. Poslovna zona je sa zapadne strane ograničena davno napuštenim
odlagalištem jalovine RMU Zenica, čije uzvišenje razdvaja poslovnu zonu od
najbližeg naselja Brist.
Poslovna zona “Zenica-1“ je ograđena industrijskom ogradom visine 3 m. Ulaz u
Poslovnu zonu omogućen je preko kapije 1 iz Željezničke ulice, preko koje se izlazi
na magistralni put M-17. Ulaz u krug i izlaz iz istog je kontrolisan sa rampom i
portirima. Svi prilazni putevi su asfaltirani i omogućavaju normalno odvijanje
saobraćaja.
Općina Zenica je firmi KTG A.G. Lugano, Švicarska ustupila zemljište na korištenje u
Poslovnoj zoni “Zenica-1“ u svrhu izgradnje kombinovane ciklične elektrane za
proizvodnju električne i toplinske energije neophodne za grijanje grada. Za izgradnju
navedenih postrojenja predviđena je lokacija u južnom dijelu industrijske zone br.1,
sjevero-zapadno od grada Zenice (Shema 1 i 2, Slika 1 i 2).
U svrhu izgradnje kombinovane elektrane na opredijeljenoj građevinskoj parceli je
izvršeno uklanjanje ostataka industrijskih objekata Čeličane 1 i u toku je nivelisanje
terena (Slika 3).
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 11

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Slika 3. Lokacija buduće kombinovane elektrane
Predmetna lokacija, odnosno građevinska parcela na kojoj se planira graditi
kombinovana elektrana se na sjevernoj strani graniči sa energetskim kompleksom
kompanije Arcelor Mittal Zenica, tako da isti zajedno sa planiranom kombinovanom
elektranom čini jedinstvenu prostornu cjelinu (Slika 4).
Slika 4. Dio parcele na kojoj se planira graditi kombinovana elektrana
2.2. Opis osnovnih karakteristika proizvodnog procesa, priroda i količina
materijala koji se koriste
2.2.1. Osnovne tehničke karakteristike građevinskih objekata
Opći raspored objekata i postrojenja kombinovane ciklične elektrane je prikazan na
na slici 5. kao i na shemi 3 datoj u prilogu ovog dokumenta.
Planirano je da se kombinovana elektrana i pomoćni objekati sa pratećim sadržajima
izgrade na zemljišnoj parceli površine 41.850 m 2 . Nadmorska visina platforme
objekata iznosi 317 m.
Na slici 5 je prikazana 3D lokacija objekata buduće kombinovane kombinovane
energane.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 12

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Slika 5. Pogled s sjevera ka jugu
U tabeli 1 dati su nazivi objekata lociranih na prostoru lokacije budućeg pogona
kombinovane ciklične energane, koji su prikazani na slici 5. Brojne oznake objekata u
tabeli se poklapaju s brojnim oznakama na navedenim slikama.
Tabela 1. Nazivi objekata lociranih u pogonu kombinovane energane
Oznaka
Objekat
1 Objekat za smještaj plinskih turbina
2 Objekat za smještaj plinskih turbine
3 Objekat za smještaj generatora pare na otpadnu toplotu - HRSG
7 Objekat stanice 110 KV
8 Kontrolna zgrada
9 Objekti sa postrojenjima za usisavanje zraka
10 Administraciona zgrada
11 Objekat toplotne stanice
12 Skladište/Radionica
13 Objekat rashladnih tornjeva sa pumpnom stanicom istih
14 Objekat sa postrojenjima za demineralizaciju tehnološke vode
15 Objekat kompresorske stanice zraka
16 Objekat pumpne stanice vode za gašenje požara
17 Tank sa vodom za gašenje požara
18 Tank demineralizovane vode
19 Stanica za istovar (pretakanje) lakog ulja
20 Objekat pumpne stanice lakog ulja
21 Tankovi za smještaj lakog ulja
22 Objekat kompresorske stanice zemnog plina
23 Rezervoar tople vode za daljinsko grijanje
24 Ulazne kapije
25 Površina rezervisana za kolektor otpadnih naftnih derivata
26 Površina rezervisana za kolektor oborinskih voda
30 Ograda
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 13

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Objekat za smještaj plinskih i gasne turbine je dimenzija aproksimativno 122,5 x 28,5
x 17,5 m. Opće uređenje zgrade, njeno konstrukcijsko rješenja, sastav pojedinih
arhitektonskih elemenata, te pojedini detalji će spriječiti emisiju buke u vanjsko
okruženje. Zgrade će biti osmišljena kao čelična konstrukcija ili kombinacija
armiranobetonske i čelične konstrukcije. Zbog rotacione sile u pojedinim dijelovima
zgrade, temelji turbina i generatora će biti postavljeni odvojeno od drugih temelja
zgrade. Fasada će biti dodana u unutrašnjost zgrade sa sposobnošću upijanja
zvučne izolacije. Fasadni zidovi će biti od lijevanog armiranog betona debljine s
kojom se osigurava potrebna zaštita od buke, s oblogama za svjetlo zvučnu
apsorpciju. Fasada će biti obložena metalnim limom. Prozori na zgradi će takođe
osigurati odgovarajuće sprečavanje buke iz unutrašnjosti objekta prema okolišu. Krov
zgrade će imati malu strminu i potkrovlje. Krov će biti spojen sendvič limom, pristup
na krov će biti omogućen putem fiksnih ljestvi u pročelju. Ose plinske turbine su
orijentisane u smjeru istok-zapad.
Objekat za smještaj generatora pare na otpadnu toplotu (engl. Heat recovery steam
generators - HRSG), u našem jeziku poznatijem pod nazivom ''utilizator'', sastoji se
od dva konstrukcijski neovisna dijela. Zgrada je dijelom u zemlji na dubini od - 3 m
radi skupljanja raznih otpadnih kondenzata. Visina zgrade iznosi 65 m. Utilizatori su
smješteni u ose gasnih turbina i dimenzija su aproksimativno 40 x 75 m. Para je od
utilizatora do objekta parne turbine dovedena cijevima preko mosta čija je struktura
od čelika.
Kontrola proizvodnje će se provoditi iz operatorske sobe, koja se nalazi na prvom
spratu kontrolne zgrade. Kontrolna zgrada je dimenzija 13,5 x 50,9 x 8 m i ima dva
sprata. Struktura objekta je čelična s betonskim oblogama s vanjske strane. Lociran
je jugoistočno od objekta parne turbine. Na prvom spratu kontrolne zgrade se nalazi i
kontrola električnih uređaja kao što su LV razvodni ormari. U prizemlju kontrolne
zgrade se nalazi električna oprema, kao što su pomoćni transformatori, neprekidno
napajanje sustava, MV sklopke i sl. Istočno od kontrolne zgrade nalazi se 110
kilovoltna trafo stanica.
Prostor za pomoćne sisteme (tank demineralizovane vode, pumpne stanice,
postrojenja za hemijski tretman voda, separator ulja i vode itd.) planiran je na
sjevernoj strani objekata turbina. Objekat je dimenzija 22,7 x 20 x 5 m i izgrađen je
od betona. Objekat ima jedan sprat. Na jugo-zapadnoj granici područja elektrane je
glavna kapija i parkiralište.
Toplotna stanica će biti smještena na jugoistočnom dijelu pogona (Slika 5). Objekat
je duplo obložen i u njemu je smješten jedan kran. Lokacija omogućava najkraći
mogući priključak na postojeći sistem daljinskog grijanja. Dimenzije objekta su 28,5 x
45 x 10 m.
Tankovi lakog ulja s promjerom od 22 m i stanica za istovar ulja (pretakalište) bit će
smješteni u sjevernom dijelu postrojenja energane, kao i stanica za mjerenje i
reguliranje gasa dimenzija 20 m x 12 m. Na sjevero-istočnom dijelu postrojenja
energane su vrata koja omogućavaju odvojen ulaz cisternama i drugim vozilima koja
ulaze u pogon za vrijeme izvođenja radova održavanja postrojenja.
Za potrebe hlađenja CCPP Zenica će koristiti rashladne tornjeve. Tornjevi se nalaze
na zapadnoj strani između postrojenja utilizatora i glavne ceste.
Objekat pumpne stanice lakog ulja je dimenzija 31,3 x 11 x 11 m, i izgrađen je od
betona. Objekat posjeduje jedan sprat.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 14

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Objekat kompresorske stanice zemnog plina je tlocrtnih dimenzija 15 x 10 x 6 m.
Ovaj objekat je izgrađen od betona i posjeduje jedan sprat. U objektu se nalazi i
jedan kran nosivosti 2,5 t.
Objekat kompresorske stanice je dimenzija 7,5 x 7,5 x 5 m. Objekat je izgrađen od
betona i posjeduje jedan sprat.
Administrativna zgrada je tlocrtnih dimenzija 40,2 x 14,5 x 8,5 m. Konstrukcija zgrade
je betonska s vanjskim panelima. Zgrada posjeduje dva sprata.
2.2.2. Osnovne tehničke karakteristike tehnološke opreme
Kombinovane elektrane su kogeneracijska energetska postrojenja koja su
sastavljena od plinsko-turbinskog i parno-turbinskog dijela. Glavnu, odnosno ključnu
tehnološku opremu ovakvih energetskih postrojenja čine plinske i parne turbina te
utilizatori.
Kombinovana ciklična elektrana u Zenici će se sastojati od sljedećih glavnih
tehnoloških dijelova:
• Plinske turbine i pomoćna oprema;
• Utilizatori (HRSG) i pomoćna oprema;
• Parna turbina s generatorima;
• Sistem vode za hlađenje;
• Procesna oprema toplotne stanice;
• Postrojenja za demineralizaciju vode,
• Transformatori za plinske i parnu turbinu;
• Sklopna postrojenja 110 kV;
• Sistem opskrbe zemnim gasom (stanica za mjerenje i regulaciju zemnog
gasa);
• Sistem opskrbe lakim uljem (spremnici lakog ulja i crpne stanice).
U tabeli 2 prikazana je specifikacija tehnološke opreme a na slici 6 prikazan je
raspored procesne i ostale tehnološke opreme unutar građevinskih objekata i kruga
kombinovane energane.
Tabela 2. Spisak procesne i ostale opreme u pogonu energane
Oznaka
Oprema/postrojenje
1 Plinske turbine
2 Parna turbina
3 Utilizatori
4 Transformator gasne turbine
5 Transformator gasne turbine
6 Transformator parne turbine
7 Stanica 110 KV
8 Oprema kontrolne zgrade
9 Usisnici zraka
10 Administraciona zgrada
11 Toplotna stanica
12 Skladište
13 Rashladni tornjevi / Pumpna stanica rashladnih tornjeva
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 15

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Oznaka
Oprema/postrojenje
14 Postrojenja za demineralizaciju tehnološke vode
15 Kompresorska stanica
16 Pumpna stanica vode za gašenje požara
17 Tank sa vodom za gašenje požara
18 Tank demineralizovane vode
19 Stanica za istovar (pretakanje) lakog ulja
20 Pumpna stanica lakog ulja
21 Tankovi za smještaj lakog ulja
22 Kompresorska stanica zemnog plina
23 Rezervoar tople vode za daljinsko grijanje
24 Ulazna kapija
25 Kolektor otpadnih naftnih derivata
26 Kolektor oborinskih voda
27 Cisterna sa gorivom
28 Cijevi za paru
29 Nadzemni čelični nosač cijevi
30 Ograda
31 Pumpe za transport lakog ulja iz tankova
Slika 6. Lay-Out CCPP Zenica
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 16

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
2.2.2.1 Tehnički opis procesne opreme
2.2.2.1.1. Tehnički opis plinskih turbina i pomoćne opreme
Plinske turbine s kompresorima, uključujući pomoćnu opremu će biti standardnih i
dokazanih performansi. Rotori i osovine turbina su predviđeni za rad u normalnim i
iznimnim uslovima.
Parametri plinske turbine
Količina: 2
Brzina:
5.250 rpm
Nominalna snaga:
128 MW
Brzina izmjene toplote:
10.300 kJ/kWh
Iskorištenje: 34,9 %
Temperatura izduvnih plinova: 593 ˚C
Maseni protok izduvnih plinova: 748.000 kg/h
Gorivo:
zemni plin
Parametri generatora plinske turbine
Količina: 2
Nominalna frekvencija:
50 Hz
Brzina: 3.000 min -1
Nominalni napon:
11,5 kV
Nominalna snaga:
104,2 MVA
Nominalni faktor snage: 0,80
Genarator će biti trofazni sa zatvorenim sitemom hlađenja zrak/voda. Primarno
sredstavo hlađenja je zrak, a sekundarno je voda. Područje regulacija napona će biti
10 % / -7 % nominalnog napona. Maksimalan napon neće premašiti nazivni napon za
više od 10%. Granične vrijednosti temperature generatora nazivne snage će biti u
skladu sa vrijednostima za izolaciju klase B.
Generator će se hladiti putem internog kruženja zraka. Hlađenje zraka je napravljeno
kroz rashladni izmjenjivač voda-zrak. Hladnjak će biti instalisan ispod statora
generatora. Automatska regulacija temperature rashladne vode će biti izvedena kako
bi se spriječila kondenzacija vlage u hladnjacima na niskim temperaturama i
održavala temperatura generatora u uskim graničnim vrijednostima. Detekcija vlage
na dnu statora će biti izvedena kao što je uobičajeno.
2.2.2.1.2. Tehnički opis utilizatora (HRSG) i pomoćne opreme
Konstrukcija generatora pare na otpadnu toplotu, utilizatora, sa svojom čeličnom
nosećom konstrukcijom je vertikalna. U sistem će biti instalisana dva utilizatora.
Donje grijne površine su instalirane za proizvodnju pare, gdje se ispušni dimni plinovi
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 17

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
hlade do 110 °C. Predviđeni su horizontalni utilizatori sa dimnjakom na vrhu. Visina
dimnjaka do gronjeg nivoa je 40 m. Cijevi će biti prilagođene vrsti goriva plinskih
turbine, to jest prirodni gas ili ekstra lako ulje ELFO. Maksimalna temperatura dimnih
plinova na izlazu iz dimnjaka će biti 110 °C
Svaki utilizator će biti dizajniran uz mogućnost instaliranja dodatnih plamenika u cilju
povećavanja kvantiteta proizvedene pare, odnosno osiguranje pare za proizvodnju
170 MW toplinske energije za daljinsko grijanje. Utilizatori i njihova pomoćna oprema
se pokreću i zaustavljaju automatski bez dodatne intervencije od strane operativnog
osoblja.
Neki od bitnih parametara postrojenja utilizatora
Parametri pare visokog pritiska ‘’HP pare’’ na izlazu iz utilizatora:
• pritisak: 75 bar
• temperatura 540 ˚C
• kapacitet pri nominalnom opterećenju plinske turbine: 110 t/h
Parametri pare niskog pritiska ‘’LP pare’’ na izlazu iz utilizatora:
• pritisak: 3,5 bar
• temperatura 165 ˚C
• kapacitet pri nominalnom opterećenju plinske turbine: 17,5 t/h
Parametri izduvnih plinova:
• kapacitet pri nominalnom opterećenju plinske turbine: 748 t/h
• pritisak: 3.000 kPa
• temperatura: > 80 ˚C
Pomoćnu opremu utilizatora čine:
• sabirnik (rezervoar) otpadnih voda iz slivnika prljavih i zauljenih voda,
• pomoćne pumpe s cijevima,
• sistem za hemijsku pripremu napojne vode s rezervoarom iste (koristit će
samo zdrastveno i ekološki prihvatljive hemikalije),
• sistem za tretman otpadnih voda,
• sistem za zaštitu od buke od pojedinih izvora buke,
• platforma i stepeništa za inspekciju, rukovanje i održavanje,
• sistem za uzorkovanje i analizu kvaliteta kotlovske napojne vode.
Sistem za tretman otpadnih voda u okviru HRSG će se sastojati od:
• kolektora prljavih i zauljenih voda iz slivnika istih (kolektor će biti opremljen s
ekspanderom, vanjska strana će imati toplinsku izolaciju, a unutrašnja će biti
zaštićena od korozije i odgovarat će prijemu vode temperature do 100 ° C,
• kolektora hemijskih slivnika, smještenog u najnižem dijelu HRSG,
• bazena za tretman prljavih i zauljenih voda, s efektivnim kapacitetom od min. 5
m 3 (Bazen će posjedovati sistem za odvajanje ulja i drugih onečišćenja u
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 18

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
kamion cisternu. Bit će napravljen kao vodonepropusna betonska jama ili kao
metalni rezervoar. Posjedovat će opremu koja će omogućiti praćenje nivoa
vode u istom iz kontrolne sobe i alarm koji će se oglašavati kad nivo vode
bude na maksimumu).
2.2.2.1.3 Tehnički opis parne turbine i pomoćne opreme
Para koja se proizvodi u utilizatorima, para visokog pritiska ‘’HP para’’ (75 bar,
540°C), opskrbljuje pogon parne turbine, a zatim služi za zagrijavanje vode u sistemu
daljinskog grijanja u toplotnoj stanici.
Parna turbina se nalazi u zgradi parne turbine. Pod turbinom se nalaze cjevovodi za
transport i i sistem za ispust pare iz turbine koji je instalisan prema propisima u svezi
sigurnosti. Direktno ispod niskotlačnog dijela turbine, bit će smješten kondenzator s
vezama na rashladni sistem.
Parametri parne turbine
Tip:
Količina: 1
Brzina: 3.000 min -1
Nominalna snaga:
Parametri generatora parne turbine
Količina: 1
Nominalna frekvencija:
Nominalni napon:
Nominalna snaga:
dva nivoa pritiska, bez predgrijavanja
135 MW
50 Hz
Nominalni faktor snage: 0,8
10,5 kV
104,2 MVA
Parametri parnog kondenzatora
Količina: 1
Protok pare iz turbine:
255 t/h
Protok vode koja cirkuliše: 15.500 m 3 /h
Temperatura vode na ulazu: cca 21 °C
Temperatura vode na izlazu: cca 31 °C
Vanjska temperatura: 41 °C
Izvor vode u cirkulaciji:
Tank vode
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 19

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
2.2.2.1.4 Tehnički opis sistema vode za hlađenje
Rashladna voda ima u modernoj pogonskoj tehnici vrlo važnu ulogu. Rafinerije,
čeličane, plinske turbine, nuklearni reaktori, itd. Ne mogu u svojoj funkciji djelovati
bez rashladne vode. Svaki stroj, koji proizvodi toplinsku energiju, troši rashladnu
vodu. Pod rashladnom vodom se podrazumijeva voda koja ima ulogu medija za
odvođenje topline kod tehnoloških procesa. Na industrijsku rashladnu vodu se
postavljaju danas posve određeni zahtjevi obzirom na njezin sastav. Praktički nema
na raspolaganju vode, koja bi idealno u potpunosti odgovarala tim zahtjevima. Stoga
je nužna priprema i obrada vode koja se koristi u rashladne svrhe.
Za potrebe hlađenja turbina kondenzatora, hladnjaka generatora, ulja i pomoćnog
sistema hlađenja, CCPP Zenica će koristiti sistem hlađenja vode pomoću mokrih
rashladnih tornjeva. Svrha rashladnih tornjeva je odbaciti toplinu primljenu od
rashladne vode u atmosferu. Toplinu od rashladne vode na sebe preuzima zrak koji
pomoću ventilatora cirkuliše u prostoru predviđenom za izmjenu topline. U praksi,
vlažni rashladni tornjevi normalno hlade vodu do temperature koja je 3-8 ˚C iznad
temperature vlažnog termometra. Temperatura vlažnog termometra definisana je
kao temperatura isparivanja vodenog filma u struji zraka kod neke postojeće
vlažnosti i temperature okoline. Raspon hlađenja je definisan kao razlika ulazne
(zagrijane ) i izlazne (ohlađene) vode iz rashladna tornja. U praksi se kreće od 6 do
12 ˚C.
Parametri rashladnih tornjeva – mokro hlađenje
Količina:
4 jedinice u liniji
Tip:
mokro hlađenje
Potrošnja energije motora ventilatora:
120 kW
Nadoknada izgubljene vode:
2,5 % vode u recilkulaciji
Gubitak vode isparavanjem 1,8 %
Gubitak kapljica vode zapuhivanjem zraka: 0.08 %
Temperatura vode na ulazu: 31 °C
Temperatura vode na izlazu: 21 °C
Utrošak vode za zaštitu tornjeva:
0,6 % od vode u recilkulaciji
Treba istaći da rashladni tornjevi posjeduju i sistem hemijske zaštite a sastoji se od:
• Jedinice za hloriranje odnosno uklanjanje neželjenih bioorganizama. Sistem
će se sastojati od: rezervoara sredstva za hloriranje a to je natrijev hipohlorit,
tri pumpe (jedna za kontinuirana hloriranje, jedna za šok hloriranje i jedna u
stand-by). Sve radnje se izvode automatski, a obučeni izvršilac sve prati na
kontrolnoj tabli.
• Jedinica za kontrolu pH. Kao sredstvo za kontrolu pH služit će sumporna
kiselina. Sistem će se sastojati od: spremnika sumporne kiseline, dvije pumpe
(jedna operativna, jedna rezervna). Sve radnje se izvode automatski a
obučeni izvršilac sve prati na kontrolnoj tabli.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 20

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
• Jedinica za zaštitu tornjeva od korozije. Sistem će se se sastojati od:
spremnika za inhibitor korozije, dvije mjerne pumpe (jedna operativna i jedna
rezervna). Sve radnje se izvode automatski a obučeni izvršilac sve prati na
kontrolnoj tabli.
Za potrebe hlađenja voda će se zahvatati izravno iz rijeke Bosne. Nakon zahvata
voda će se pumpama transportovati u betonski bazen iz kojeg će preljev ići ka
sistemu. Navedeni bazen će biti opremljen s opremom za uklanjanje mehaničkih
onečišćenja kako bi se spriječilo da veći predmeti uđu u sistem.
Pumpe vode za hlađenje
Kapacitet: min. 500 m 3 /h
Sistem vodenog hlađenja je opremljen s pješčanim filterima koji će se nalaziti u
objektu za demineralizaciju vode.
2.2.2.1.5 Tehnički opis postrojenja toplotne stanice
Toplotna stanica će imati 4 pumpe ukupnog kapaciteta 1,800 m 3 /h, koje treba da
osiguraju dovoljan protok za daljinski sitem grijanja. U slučaju kvara jedne pumpe, u
rezervi ‘’stand-by’’ je jedna pumpa.
Potrebna toplina će biti obezbijeđena od parne turbine s maksimalnim protokom LP
pare od 138.000 kg/h, i protokom IP pare od 54.600 kg/h. Parametri LP pare su
pritisak 3,5 bara i temperatura 165 ° C, dok su parametri IP pare pritisak 1,5 bar i
temperatura 110 ° C.
Sistem je osmišljen kako bi se isporučivala voda maksimalne temperature do 130 °
C. Na povratku temperatura vode će se održavati pod kontrolom na 70 °C prije ulaza
u izmjenjivače topline.
Parametri toplotne stanice
Izlazna temperatura:
130 ˚C
Izlazni pritisak:
12 bar
Povratna temperatura:
70 ˚C
Povratni pritisak:
3 bar
Nominalni protok:
1720 t/h
Broj pumpi: 4 +1
čak i u slučaju kvara jedne pumpe.
Parametri izmjenjivača topline
Količina: 3
Nominalna snaga:
cca 42,5 MW
Ulazna temperatura pare: 165/110 ºC
Izlazna temperatura kondenzata: 75 ºC
Temperatura na izlazu crpne stanice: 135 ºC
Temperatura povratnog kondenzata: 70 ºC
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 21

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
2.2.2.1.6 Tehnički opis postrojenja za demineralizaciju vode
Hemijska priprema vode služi za pripremu hemijski pripremljene vode za parne
kotlove. Linija za pripremu vode se sastoji od kationskog, anionskog i miješanog
izmjenjivača. Za predtretman vode služe reaktori, pješčani filteri i sistem za doziranje
krečnjačkog mlijeka, koagulanata i flokulanta. U tom objektu priprema se i omekšana
voda za dopunu gubitaka u vrelovodnoj mreži sistema daljinskog grijanja grada
Zenice.
Kao sirovine za hemijski tretman vode koriste se: kreč, koagulanti, flokulanti,
klorovodična kiselina (HCl) i natrijum hidroksid (NaOH). Ove sirovine se skladište u
odvojenom skladištu zatvorenog tipa, a kiselina i lužina se skladište u posebnim
gumom obloženim rezervoarima.
Tank za demineralizaciju vode služi kao rezervoar za:
• nadoknađivanje izgubljene vode u kotlovima HRSG,
• za injekciranje vode u komore za sagorijevanje lož ulja plinskih turbina,
• za pokrivanje gubitka vode u sistemu daljinskog grijanja,
• rezerve za slučaj poremećaja povrata kondenzata iz sistema parnih turbina.
Volumen tanka će iznositi 240 m 3 . Tank će sa unutrašnje strane biti zaštićen od
korozije, vanjska strana će imati toplinsku izolaciju sposobnu da sprječava formiranje
rose. Bit će opremljen s mogućnošću mjerenja nivoa vode, a bit će zaštićen od
vakuma i visokog pritiska.
2.2.2.1.7. Tehnički opis ''Step-up'' transformatora za plinske i parnu turbinu
Transformatori u okviru postrojenja gasnih turbina imaju sljedeće tehničke
karakteristike:
Količina: 2
Nominalna frekvencija:
50 Hz
Nominalni napon – LV strana: 10,5 kV
Nominalna napon – HV strana: 115 kV
Nominalna snaga:
100 MVA
Hlađenje:
ONAF
Transformatori u okviru postrojenja parne turbine imaju sljedeće tehničke
karakteristike:
Količina: 1
Nominalna frekvencija:
50 Hz
Nominalni napon – LV strana: 10,5 kV
Nominalna napon – HV strana: 115 kV
Nominalna snaga:
100 MVA
Hlađenje:
ONAF
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 22

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Transformator će biti trofazni, dva kalema, u ulje uronjeni, vanjski tip, ONAF hlađen
sa punim opterećenjem. Oprema i materijali za proizvodnju transformatora će biti
dizajnirani kako bi bili u skladu sa lokalnim klimatskim uslovima. Transformatori će
biti spojeni na generator sa Bus-cijevima dizajniranim za povezivanje između
generatora, generator prekidač, step-up transformator i pomoćni transformator
potrošnje.
2.2.2.1.8. Tehnički opis trafostanice i konekcije na 110 kV
Trafostanica će biti smještena u zgradi koja će se izgraditi istočno od zgrade
radionice. Povezanost s transformatorima će biti s kablovima putem podzemnih
vodova. Veza na vanjske mreže će biti s kablovima na OHL postolje, smješteno
istočno od trafostanice s druge strane ceste za održavanje. OHL konekcija je
dizajnirana za konekciju sa 3 x 110 kV nadzemnim vodovima sa žicama Al/Fe
3x240/40 mm 2 . Nominalna napon OHL konekcije će iznositi 110 kV.
U blizini lokacije predviđene za izgradnju CCPP Zenica postoje četiri 110 kV
trafostanice (S/S):
• Zenica 4,
• Željezara Jug,
• Željezara Sjever,
• Zenica 1.
Transformatorske stanice Željezara Sjever i Željezara Jug se nalaze u industrijskoj
zoni sjeverno od lokacije CCPP Zenica. Transformatorska stanica Zenica 4 se nalazi
nekoliko stotina metara južno od lokacije CCPP Zenica, dok se transformatorska
stanica Zenica 1 nalazi sjeverno od trafostanice Željezara Sjever, odnosno izvan
industrijske zone. Lokacija navedenih transformatorskih stanica prikazana je na slici
7.
Shema konekcije predviđene CCPP Zenica na jednu od transformatorskih stanica
prikazanih na slici odredit će se nakon dobivanja relevantnih podataka i stjecanja
propisanih uvjeta za povezivanje sa istim od strane kompanije Elektroprijenos BiH
d.d. Banja Luka, odnosno kompanije za prijenos električne energije u Bosni i
Hercegovini.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 23

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Slika 7. Lokacija trafostanica u Zenici
2.2.2.1.9. Tehnički opis sistema opskrbe zemnim plinom
Državni operater plinskog sistema će obezbijediti plin potrebnog pritiska. U mjerno
regulacionoj stanici državnog operatera plinskog sistema plin će biti kompresovan na
28 bara i transportovan kroz neposredni podzemni plinovod do zgrade plinske
turbine. Maksimalni protok plina će iznositi 25 m 3 /s.
Plinovod za opskrbu grada Zenice se nalazi na sjeverno-istočnoj strani koji je spojen
na glavni sistem u mjernoj stanice blizu Sarajeva. Pritisak u cjevovodu je vrlo nizak, a
može pasti tokom zimskih mjeseci na 9 bara. Najbliža povezujuća tačka na plinovod
je unutar zeničke industrijske tačke.
Državni operator plinskog sistema plina BiH-Gas je dužan sam izgraditi vezu s
područjem kombinovane ciklične elektrane KTG ZENICA d.o.o. i instalirati potrebne
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 24

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
kompresore za povećanje pritiska plina za plinske turbine. Iz tog razloga
kompresorska stanica nije u okviru projekta sa iznimkom kompresorske stanice
zgrade sa dimenzijama cca 10 x 15 m. Komprimirani plin će biti transportovan od
kompresorskih stanica do zgrade plinske turbine podzemnim plinovodom.
2.2.2.1.10. Tehnički opis sistema opskrbe lakim uljem
Sistem ekstra lakog ulja se sastoji od 2 spremnika ulja prečnika po 22 m, svaki
kapaciteta od 3.500 m 3 . Maksimalni protok ulja iznosi 44 m 3 /h. Kapaciteti spremnika
ekstra lakog ulja dozvoljavaju rad elektrane s maksimalnim kapacitetom za 14 dana
uzimajući u obzir kontinuirano punjenje tankova za vrijeme nestašice plina. Tankovi
goriva ulja s mjesta istovara nalaze se u sjevernom dijelu postrojenja energane blizu
servisne kapije. Lokacija omogućava nesmetani saobraćaj prometa tokom punjenja
tankova.
Cjevovod će biti položen u zemlju ili u podzemni kanal i bit će izveden sa dvostrukom
stjenkom (cijev u cijevi). Prostor između cijevi će biti ispunjen inertnim gasom (ili
tekućinom) sa signalizacijom propuštanja. Vanjske površine vanjske cijevi će imati
antikorozivnu zaštitu.
2.2.2.1.11 Tehnički opis ostale opreme
Alarmni sistem za otkrivanje požara
Navedeni sistem služi kao dodatna mjera sigurnosti od požara. Svaki objekat će imati
ručne i automatske alarme za dojavu pojave požara. Požar će otkrivati analogni
optički detektori dima, automatski optički dojavljivačii dima, termodiferencijalni
dojavljivači i manuelni dojavljivači instalirani iznad žbuke.
Protupožarna zaštita
Vanjska hidrantna mreža će biti zatvorenog tipa. Jedinice vanjske hidrantske mreže
će biti smještene na udaljenosti od 40 i 80 metara. Udaljenost od zgrada će biti
najmanje 5 m.
Zaštita spremnika goriva i područja pretakanja ulja će biti učinjena detektorima dima
koji aktiviraju pjenu i sprej sistem oko tankova i unutar specifičnih područja. Za
gašenje početnih požara predviđeni su aparati s ABC prahom i CO 2 aparati.
Za gašenje požara služit će i voda iz tanka predviđenog za te svrhe. Adekvatan
pritisak će biti osiguran korištenjem odgovarajućih pumpi.
Vodovodna i sanitarna oprema
U upravnoj zgradi, kontroli proizvodnje, objektu za demineralizaciju i u blizini stanice
za pretakanje ulja predviđene su prostorije s WC-om, umivaonikom i tušem.
Odvodnja oborinskih voda
Odvodnja kišnice s krovova će biti provedena kroz horizontalnu kanalizaciju do
bazena predviđenog za sakupljanje kišnica.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 25

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
2.2.3. Tehnološki opis proizvodnog procesa
Kombinirane termoelektrane su energetska postrojenja koja su sastavljena od
plinsko-turbinskog i parno-turbinskog dijela. Glavni dijelovi su naravno plinska i parna
turbina. Osnovna namjena ovakvih postrojenja je iskorištenje topline nastale na
izlazu iz plinske turbine. Posto izduvni plinovi koji izlaze iz plinske turbine imaju
visoke temperature, oko 600 ° C mogu se iskoristiti kao sredstvo koje će grijati vodu i
proizvoditi vodenu paru za parnu turbinu. Time se povećava iskoristivost samog
procesa jer toplina koju bi inače izgubili je iskorištena za daljnju proizvodnju energije.
Iskoristivost takvog postrojenja doseže prema literaturnim podacima i preko 60%
(Slika 8.).
Slika 8. Prikaz iskoristivosti različitih vrsta energetskih postrojenja
Projektanti CCPP Zenica predviđaju da će u postrojenjima kombinovane energane
Zenica efikasnost pretvaranja primarne energije u sekundarnu, kod određenih uslova
rada postrojenja, ići čak iznad 70%, od toga električna energija predstavlja 45 - 50%.
Plinska turbina za proizvodnju električne energije javlja se krajem 1930-tih godina, ali
razvoj se zaustavlja u periodu II. svjetskog rata. Prvo plinsko turbinsko postrojenje
bilo je instalirano u elektroenergetskom sistemu SAD 1949. godine. Što se budućih
trendova na tržištu energenata tiče stvar je prilično jasna. Sve veća potreba za
električnom energijom će dovesti i do povećane izgradnje termoelektrana s obzirom
da su upravo termoelektrane najveći svjetski proizvođači električne energije. Naravno
trenutna situacije je da se većina električne energije proizvodi u elektranama na
ugljen. S obzirom na trendove očekuje se znatno povećanje udjela termoelektrana na
plin, a samim time i kombiniranih postrojenja za proizvodnju električne i toplinske
energije. S pojavom plinsko-turbinskog postrojenja snage većih od 150 MW i početne
temperature veće od 1100 °C došlo je do intenzivnijeg razvoja izgradnje kombiprocesa
za proizvodnju električne energije i kombiniranu proizvodnju toplinske i
električne energije.
Pojednostavljena tehnološka shema procesa u CCCP Zenica je prikazana na slici 9.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 26

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Para
Kondenzator
Dimnjak
Parna turbina
Para
Pumpa
Gorionik
HRSG
Plinske turbine
Struja
Kompresor
Turbina
Generator
Ulaz zraka
Slika 9. Pojednostavljena tehnološka shema u CCPP Zenica.
Proces počinje od kompresora koji komprimira zrak i šalje ga u komoru za
sagorijevanje gdje se istovremeno dovodi i gorivo za sagorijevanje. Dimni plinovi vrlo
visoke temperature vode se iz komore sagorijevanja u plinsku turbinu, gdje
ekspandiraju dajući koristan rad na vratilu spojenom na rotor plinske turbine. Vratilo
pokreće generator električne struje i proizvodi električnu energiju koja se šalje u
mrežu. Nakon ekspanzije, izduvni se plinovi iz plinske turbine vode u utilizator
‘’HRSG’’. Jedna od vrlo dobrih karakteristika plinske turbine je ta što je kod nje
prisutan vrlo visok omjer zrak/gorivo budući da se dodaje nekoliko puta više zraka
zbog hlađenja lopatica plinske turbine.
Na izlazu iz plinske turbine ostaje još dosta neiskorištenog zraka, koji se koristi za
sagorijevanje dodatnog goriva u utilizatoru. U utilizatoru se napojna voda zagrijava
do isparavanja i pregrijava se na zadane parametre date u okviru tehničkog opisa
HRSG. Pregrijana para odlazi iz generatora pare ''HRSG'' u parnu turbinu gdje
ekspandira i predaje mehanički rad generatoru električne struje. Nakon toga para,
niskih parametara, odlazi u kondenzator gdje kondenzira. Nakon kondenzacije, voda
se pumpom vraća u utilizator na ponovno zagrijavanje.
Kod plinske turbine temperatura sagorijevanja je oko 1450 °C, a temperatura dimnih
plinova koji izlaze iz plinske turbine oko 600 °C. Iskoristivosti ova dva procesa se
kreću oko 45 % i 40 %.
Uz povećani stupanj iskoristivosti, koji se dobija kod kombiniranih energetskih
postrojenja mogu se istaknuti još neke prednosti.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 27

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Treba posebno istaknuti ekološki aspekt ovog postrojenja, jer je kao primarno gorivo
predviđen zemni plin, a kao rezervno gorivo ekstra lako lož ulje. Prirodni plin
uglavnom ne sadrži sumpor i njegove spojeve usljed čega nema emisije SO 2 . Sistem
izgaranja je mnogo napredniji i ponekad se koristi ubrizgavanje pare u komoru
izgaranja pa se postiže sniženje temperature izgaranja. Bitno je napomenuti da je
produkcija CO 2 kao stakleničkog plina iz zemnog plina manja u odnosu na čvrsta
goriva.
No, kao problem javlja se (ne)mogućnost sigurne opskrbe plinom što bi, konkretno, u
BiH moglo ponekad predstavljati problem, posebno u zimskom periodu zbog
povećane potrošnje zemnog plina za potrebe grijanja garada. Troškovi održavanja su
niži nego kod klasičnih termoelektrana, te su samim time niži i ukupni troškovi
proizvodnje električne enrgije.
2.2.3.1. Princip rada plinske turbine
Sam proces koji se dešava u plinskoj turbini (Slika 10.) nije toliko različit od parne
turbine. Naravno različiti je medij koji ekspandira kao i postupak dobivanja radnog
medija, ali sam proces koji se dešava u turbini je vrlo sličan. Razlika je u tome što je
pad entalpije u plinskoj turbini mnogo manji, te porast volumena veći. Ukoliko se želi
povećati stupanj iskoristivosti mora se povećati temperatura medija koji ulazi u
turbinu. Tu se javlja problem hlađenja, pogotovo samih lopatica. Da bi se ohladile
lopatice koristi se komprimirani zrak iz kondenzatora. Naravno, dovođenje zraka za
hlađenje će smanjiti i snagu ovog postrojenja. Za izradu lopatica se danas koriste
visoko legirani materijali na bazi nikla koji uspješno podnose više temperature.
Naravno bez obzira na ova dostignuća na području materijala mora se osigurati
hlađenje lopatica.
Slika 10. Prikaz plinske turbine
Sistem sagorijevanja
Turbina će biti opremljena s kombiniranim plamenikom, omogućavajući korištenje
prirodnog plina i ekstra lakog ulja. Sistem izgaranja će omogućiti da emisije NO x i CO
u ispušnim dimnim plinovima budu unutar dozvoljenih graničnih vrijednosti.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 28

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Sistem sagorijevanja će omogućiti prijelaz s jednog goriva na drugo za vrijeme rada
postrojenja. Prebacivanje sa plinskog na tekuće gorivo će se izvoditi automatski u
slučaju prekida opskrbe prirodnim plinom.
Sistem sagorijevanja će obuhvatiti najmanje sljedeću opremu:
▪ zaštita od ptica,
▪ sprečavanje ulaska atmosferskih oborina u filtere,
▪ grijni sistem za sprečavanje zamrzavanja filtera,
▪ usisni kanal s integriranim filterom zraka, okretanje lopatica,
▪ prigušivači,
▪ unutrašnja rasvjeta,
▪ oprema za pad tlaka,
▪ struktura sa stepenicama i platformama.
Tehnički sistemi - filteri za prečišćavanje zraka za sagorijevanje bit će modularnog
dizajna, što omogućava brzu i jednostavnu zamjenu filtera. Sistem će spriječiti
zamrzavanje vlage u zraku za izgaranje, te će ga prilagoditi lokalnim klimatskim
uvjetima. Sistem će biti učinkovit, pouzdan i imat će najmanje mogući uticaj na
performanse plinskih turbina.
Ispusni sistem
Ispusni sistem (difuzor i cijev s kompenzatorom toplotnih dilatacija) prenosi dimne
plinove iz plinskih turbina na HRSG.
Zbog emisija buke potrebno je napraviti potpuno brtvljenje prolaza difuzora / kanala
kroz zidove plinske turbine i HRSG zgradu.
Podmazivanje i hidraulika uljnih sistema
Sistem za podmazivanje treba biti dizajniran na takav način da se spriječi curenje
nafte u površinske i podzemne vode ili kanalizaciju i preko rashladne vode u rijeku
Bosnu.
Uljni tank će biti opremljen sa odgovarajućim kolektorom, koji prihvata cijelu količinu
ulja, ili će kolektor biti povezan sa odvojenim tankom na drugoj lokaciji. Kanali sa
uljnim cijevima i površina ispod plinske turbine i ispod uljnih hladnjaka će također biti
dizajnirani kao kolektori.
2.2.3.2. Princip rada parno-turbinskog postrojenja
Klasično parno-turbinsko postrojenje zasniva
se na Rankinovom procesu, poznatom iz
termodinamike.
Temelj većine parno-turbinskih postrojenja
(termoelektrana) jeste postrojenje prikazano
na slici 11. a koje se sastoji od: generatora
pare, turbine, generatora električne energije,
kondenzatora, kondenzatorske pumpe,
napojne pumpe i spremnika napojne vode.
Slika 11. Shema parno-turbinskog postrojenja
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 29

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Generator pare
Za generator pare mogli bismo reći da čini središnji dio svake termoelektrane.
Ukratko generator pare, što mu i samo ime kaže, služi za proizvodnju pare s
određenim parametrima (temperature i tlaka), koja će se kasnije u turbini iskoristiti za
proizvodnju električne energije.
Specifična potrošnja energije u MJ/kWh opisuje ekonomičnost termoenergetskog
bloka, što je zapravo recipročna vrijednost stupnja iskoristivosti. Potrošnja energije
bitno ovisi o parametrima pare: tlaku i temperaturi. Današnje temperature svježe
pare kreću se oko 540 °C, na pritiscima od oko 190 bara. Danas postoje i elektrane
koje mogu raditi sa nadkritičkim pritiscima, do 350 bara i temperaturama do 700 °C.
2.2.4. Tehnološki opis sistema za tretman otpadnih voda
Sistem za tretman otpadnih voda će se sastojati od:
• kolektora prljavih i zauljenih voda iz slivnika istih, smješten u najnižem dijelu
HRSG,
• kolektora hemijskih slivnika, smještenog u najnižem dijelu HRSG,
• kolektora za sakupljanje otpadnih naftnih derivata, smještenog u krugu CCPP
sjeverno od objekta za demineralizaciju,
• nekoliko udubljenja na različitim mjestima za sakupljanje eventualno prosutih
naftnih derivata u koja će navedeni otpad oticati gravitacijski,
• kolektora oborinskih voda, smještenog u krugu CCPP sjeverno od objekta za
demineralizaciju,
• bazena (rezervoara) za tretman prljavih i zauljenih voda (uklanjanje masnoća i
drugih onečišćenja, neutralizacija i sl.)
Kolektor (sabirnik) prljavih i zauljenih voda iz slivnika prljavih i zauljenih voda će biti
dizajniran da sakuplja kontinuirane dotoke tehnoloških otpadnih voda ali i one koji
nastaju periodičnim čišćenjem, odnosno propuhivanjem slivnika. U slučaju oštećenja
ili potpunog začepljenja slivnika višak vode će se prazniti u sistem za tretman
otpadnih voda. Sabirnik će biti opremljen sa ekspanderom. Vanjska strana će imati
toplinsku izolaciju. Unutrašnja strana će biti zaštićena od korozije i odgovarat će
prijemu vode temperature do 100 ° C.
Iz kolektora prljavih i zauljenih voda, smještenog u najnižem dijelu HRSG, otpadna
voda će se pumpama prebacivati u bazen za tretman navedenih voda. U bazenu će
se tretirati prljave i zauljene vode nastale periodičnim pranjem površina za odvod
dimnih plinova plinskih turbina i utilizatora, prostora za skladištenje goriva i ulja i
drugih površina koje se čiste. Efektivni kapacitet rezervoara iznosi min. 5 m 3 . Bazen
posjeduje sistem za odvajanje ulja i drugih onečišćenja u kamion cisternu. Bit će
napravljen kao vodonepropusna betonska jama ili kao metalni rezervoar. Bazen će
posjedovati opremu koja će omogućiti praćenje nivoa vode u istom iz kontrolne sobe
i alarm koji će se oglašavati kad nivo vode bude na maksimumu. Otpadne vode u
navedenom bazenu će se neutralizirati i ponovno vraćati u sistem radi nadomirivanja
gubitaka tehnološke vode. Jedan dio te vode se šalje u sistem gradskog grijanja, kao
dodatna voda za zamjenu izgubljene vode.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 30

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Otpadne vode će se prazniti u kanalizaciju i dalje u rijeku Bosnu samo za vrijeme
remonta procesne opreme. Neutralizacija će se vršiti dodavanjem hemikalija
odobrenog tipa za navedene operacije.
Bazen za tretman prljavih i zauljenih voda će, kako je već spomenuto, posjedovati
opremu za uklanjanje masnoća i drugih onečišćenja iz otpadne vode. Otpadno ulje je
poseban otpad i mora se zbrinjavati u skladu s postupcima recikliranja. Masnoće će
se nakon uklanjanja iz bazena za tretman prljavih i zauljenih voda zahvatati u kamion
cisternu. U kamion cisternu će se zahvatati i otpadni naftni derivati iz kolektora za
otpadne naftne derivate smještenog u krugu pogona, sjeverno od objekta za
demineralizaciju vode.
Kolektor hemijskih slivnika prikuplja otpadne hemijske tokove koji dolaze od:
• utilizatora (voda nastala čišćenjem kotlova utilizatora, nakon uklanjanja
kamenca pomoću hemijskih sredstava)
• rashladnih tornjeva (voda koja dolazi od rashladnih tornjeva i koja u sebi nosi
hemikalije nastale hemijskom zaštitom tornjeva i to: dodavanjem sredstava za
inhibiciju korozije, sredstava za uklanjanje neželjenih bioloških tvorevina
unutar tornjeva i sredstava za kontrolu pH).
• postrojenja za demineralizaciju vode, čišćenje postrojenja.
Otpadne vode u navedenom kolektoru će se neutralizirati, nakon čega će se
ponovno vraćati u sistem radi nadomirivanja gubitaka tehnološke vode (recirkulacija).
Neutralizacija će se vršiti dodavanjem hemikalija odobrenog tipa za navedene
operacije.
Oborinske vode s internih prometnica, manipulativnih prostora i radnih površina u
krugu pogona će biti tretirane na standardni kvalitet prije ispuštanje u kanalizaciju.
Vode će biti prikupljene u kolektor, pročišćavane u cilju uklanjanja mehaničkih
nečistoća, a zatim odvođene u razdjelnik za uklanjanje masti i drugih plutajućih tvari.
Pročišćena voda iz separatora će se ispuštati u sistem kanalizacije i dalje u rijeku
Bosnu.
Voda koja se koristi u sistemu hlađenja, nakon zagrijavanja, neće se ispuštati u rijeku
Bosnu, nego će ići u rashladne tornjeve, hladiti se i ponovo vraćati u sistem. Kada je u
pitanju sistem hlađenja, iz rijeke Bosne, odnosno iz dva jezera za snabdijevanje
tehnološkom vodom pogona i postrojenja kompanije Arcelor Mittal samo će se
nadomirivati dio izgubljene količine vode u sistemu hlađenja agregata energane. Kako
se voda iz rashladnog sistema neće ispuštati u rijeku Bosnu to znači da neće biti
termalne polucije u navedeni vodotok.
2.2.5. Osnovne i pomoćne sirovine, ostale supstance i energija
Osnovne sirovine, supstance i energenti koji će se koristiti u proizvodnji električne i
toplinske energije su:
▪ zemni plin,
▪ ekstra lako ulje,
▪ električna energija,
▪ voda,
▪ hemijska sredstva za omekšavanje vode i čišćenje kotlova,
▪ hemijska sredstva za zaštitu rashladnih tornjeva.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 31

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
2.2.5.1. Zemni plin
Osnovno gorivo u kombinovanoj cikličnoj elektrani će biti zemni (prirodni) plin.
Snadbjevanje plinom će vrši “BH-Gas” Sarajevo. Godišnja potrošnja zemnog plina se
procjenjuje na 455.000.000 m 3 .
Zemni plin je važno gorivo koje se upotrebljava za proizvodnju električne i toplinske
energije u termoelektranama i toplanama.
Glavni sastojak zemnog plina je metan, a u njemu su prisutni u manjim
koncentracijama još: etan, azot, ugljenmonoksid i drugi sastojci u tragovima. Hemijski
sastav zemnog plina prikazan je u Tabeli 3.
Tabela 3. Kemijski sastav zemnog plina
Sastav zemnog plina (volumski udjeli)
CH 4 C 2 H 6 C 3 H 8 CO 2 N 2
0,98 0,037 0,020 0,077 0,005
Osobine zemnog (prirodnog) plina su sljedeće:
▪ Gustina (0°C, 1013,25 mbar): 0,843 kg/m 3
▪ Donja toplotna moć Kd: 36 MJ/m 3
▪ Metan (najmanje):
85 n/o
▪ Etan (najviše): 7 %
▪ Propan i teži ugljikovodici (najviše): 6 %
▪ Azot, ugljendioksid i drugi inertni plinovi (najviše): 7 %
▪ Sumporovodonik (najviše): 6 mg/Nm 3
▪ Merkaptanski sumpor (najviše):
15 mg/Nms
▪ Ukupni sumpor (najviše): 100 mg/Nm 3
▪ Plin ne smije da sadrži mehaničkih primjesa više od: 15 mg/Nm 3
Posebni zahtjevi za kvalitetom: plin treba biti odorisan.
Prodavac vrši kvalitativno preuzimanje zemnog plina za sve potrošače u BiH i to u
Batajnici, gdje se pored analize izračunavaju dnevni i mjesečni prosjeci po Kd, koji se
koriste kod mjesečnog fakturisanja radi korekcije ugovorene vrijednosti. Prodavac
vrši ulaznu kontrolu za sve potrošače u Federaciji BiH na stanici u Olovu. Potrošnja
plina će se pratiti dnevno.
Projekat loženja zemnog plina u CCPC-pogonu Zenica ne omogućava nikakvo
skladištenje nego se preuzimanje količina vrši kontinualno iz centralnog plinovoda
preko mjerača protoka instalisanih u GMRS-i kupca.
Izuzimanje zemnog plina vrši se u kontinuitetu preko mjerača protoka instalisanog
kod kupca, odnosno ovog operatora. Utvrđivanje mjesečno isporučenih količina vrši
se svakog 1- 3. u mjesecu za protekli mjesec, očitanjem stanja na mjeraču o čemu se
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 32

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
sačinjava zapisnik isporučenih/preuzetih količina koji je jedino mjerodavan za
obračun finansijskih troškova za utrošenu količinu plina.
Plinkso gorivo sagorijeva uz višak zraka od 10-15 %.
Zemni plin je “ekološki čisto“ gorivo i njegovim sagorijevanjem nastaju neznatne
emisije polutanata. Prilikom sagorijevanja zemnog plina u atmosferu se emituju
najviše oksidi azota, dok je emisija ostalih polutanata u normalnim uvjetima
funkcionisanja postrojenja zanemarljiva.
2.2.5.2. Ekstra lako lož ulje
Kao rezervno gorivo u slučaju nestašice zemnog plina predviđeno je ekstra lako ulje.
Ulje će biti smješteno u 2 spremnika prečnika po 22 m, svaki kapaciteta od 3.500 m 3 .
Maksimalni protok ulja iznosi 44 m 3 /h. Kapaciteti spremnika lakog ulja omogućavaju
rad elektrane s maksimalnim kapacitetom za 14 dana uzimajući u obzir kontinuirano
punjenje tankova za vrijeme nestašice plina.
Približna potrošnja lakog ulja iznosi cca 36 t/h. Prilikom spaljivanja ekstra lakih ulja
najviše se emituju oksidi azota, a znatno manje: oksidi ugljika, oksidi sumpora, čvrste
čestice, ugljikovodici i drugi spojevi. Ekstra laka ulja imaju nizak sadržaj sumpora
zbog čega je emisija SO 2 u atmosferu zanemariva. Emisija ugljenmonoksida i ugljikovodika
nastaje u malim količinama pri spaljivanju lakih ulja i varira u propisanim
granicama pri normalnim uslovima rada postrojenja. Emisija čvrstih čestica je
zanemarljiva. Tehničke karakteristike rezervnog goriva su date u Tabeli 4.
Tabela 4. Tehničke karaktersitike ekstra lakog ulja
Karakteristika kvalitete Jedinica mjere Vrijednost
Oznaka metode
ispitivanja
Izgled/boja - Bistar/crven vizuelno
Gustoća na 15 0 C kg/m 3 828,10 BASASTM D 4052:2003
Markirni indikator mg/l 6,9 BAS 1024:2004
Područje destilacije
- Početak 0 C 178 BAS ISO 3405:2004
- 350 0 C % v/v 99 BAS ISO 3405:2004
- Kraj 0 C 357 BAS ISO 3405:2004
Sadržaj sumpora % 0,006 BAS ISO 8754:2004
Sadržaj vode mg/kg 53,6 BAS ISO 12937:2002
Tačka paljenja 0 C 63,8 BAS ISO 2719:2003
Tačka tečenja 0 C -15 BAS ISO 3016:2000
Koksni ostatak % m/m 0,01 BAS ISO 6615:2000
Sadržaj onečišćenja mg/kg 8 BAS ISO 12662:2000
Sadržaj pepela % m/m 0,001 BAS ISO 6245:2003
Kinematski viskozitet na 20 0 C mm 2 /s 3,75 BAS ISO 3104:2002
Gornja kalorična moć MJ/kg 45,88 BAS ASTM D 240:2003
Donja toplotna moć MJ/kg 43,01 BAS ASTM D 4868:2003
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 33

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
2.2.5.3. Električna energija
Napajanje električnom energijom je opisano u poglavlju ''Tehnički opis trafostanice i
konekcije na 110 kV''.
U 110 KV trafostanici CCPP Zenica se električna energija transformiše preko
transformatora na 35 i 10 KV, odakle se distribuira svim potrošačima u ovom pogonu.
2.2.5.4. Vodosnabdijevanje pogona i postrojenja
Snabdijevanje pogona CCPP Zenica tehnološkom vodom vršit će se direktnim
zahvatom iz dva vještačka (sedimentaciona) jezera u krugu kompanije Arcelor Mittal,
koja koristi ova kompanija za obezbjeđenje tehnološke vode. Najveći dio tehnološke
vode će se koristiti u sistemu hlađenja koji je opisan u poglavlju 2.2.2.1.4.
Tehnološke vode su u sistemu recilkulacije. Voda koja se koristi u sistemu hlađenja,
nakon zagrijavanja, neće se ispuštati u rijeku Bosnu, nego će ići u rashladne
tornjeve, hladiti se i ponovo vraćati u sistem.
Iz rijeke Bosne, putem vještačkih jezera, će se samo nadomirivati izgubljene količine
tehnološke vode, najviše u sistemu hlađenja. Gruba procjena je da će količina vode
koja će se zahvatati iz rijeke Bosne, preko vještačkih jezera, za nadomirivanje
gubitka tehnološke vode u sistemu, iznositi cca 3% od količine tehnološke vode koja
je u recilkulaciji.
Pitku, sanitarnu i vodu za protupožarnu zaštitu CCPP Zenica će dobivati iz gradske
mreže. Nisu poznati podaci o potrošnji vode.
2.2.5.5. Kemijska sredstva
Hemijska sredstva se koriste za demineralizaciju tehnološke vode i zaštitu rashladnih
tornjeva. Kao sirovine za hemijski tretman (demineralizaciju) vode koristit će se: kreč,
koagulanti, flokulanti, klorovodična kiselina (HCl) i natrijum hidroksid (NaOH). Ove
sirovine se skladište u odvojenom skladištu zatvorenog tipa, a kiselina i lužina se
skladište u posebnim gumom obloženim rezervoarima.
Za zaštitu rashladnih tornjeva koristit će se sljedeća hemijska sredstva:
• natrijev hipohlorit, skladištit će se u rezervoaru,
• sumporna kiselina, skladištit će se u rezervoaru,
• sredstvo za inhibiciju korozije, skladištit će se u rezervoaru.
Nisu poznati podaci o potrošnji navedenih hemijskih sredstava.
2.3. Procjena po tipu i količini, očekivanog otpada i emisija kao rezultat
predviđenog proizvodnog procesa
Pogon i postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije KTG ZENICA d.o.o.
u Zenici može negativno utjecati na okoliš zbog potencijalnih emisija u okoliš. Zato je
neophodno predvidjeti u projektu i primijeniti tokokom izgradnje i eksploatacije
odgovarajuće mjere za sprečavanje ili ako to nije moguće smanjivanje emisija u
okoliš, koliko to omogućava primijenjena tehnologija, a emisije ne mogu biti veće od
vrijednosti propisanih okolinskim propisima i EU normama.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 34

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Kod termoelektrana (klasično-hlađenih) dva su osnovna učinka koji utječu na
onečišćenje okoliša. Prvi i osnovni je učinak koji nastaje zbog izgaranja fosilnih
goriva. Drugi i manje bitan je toplinsko onečišćenje rijeka ili jezera, kao recipijenta
tople vode. Kako je rashladna voda u sistemu recilkulacije, odnosno kako se hladi
pomoću rashladnih tornjeva neće biti toplinskog onečišćenja rijeke Bosne.
2.3.1. Procjena emisije u zrak
Najznačajniji polutanti koji nastaju pri izgaranju zemnog plina su oksidi azota. Oni
nastaju u plamenu na visokim temperaturama. Njihova količina zavisi od tipa i
veličine postrojenja za izgaranje plina i primijenjene tehnologije, odnosno samog
procesa sagorijevanja plina.
Emisija ostalih polutanata (SO x , CO x , ugljiko-vodici, čvrste čestice) u normalnim
uvjetima funkcionisanja postrojenja je zanemarljiva. Međutim, ako se proces gorenja
ne vodi na odgovarajući način kako je to predviđeno primijenjenom tehnologijom,
mogu se pojaviti pojedini polutanti u ispuštenim otpadnim plinovima, kao što su:
ugljiko-vodici, spojevi sumpora i drugi polutanti.
Prilikom spaljivanja ekstra lakog lož ulja, predviđenog kao alternativnog goriva u
slučaju nestašice zemnog plina, najviše se emituju oksidi azota, a znatno manje:
oksidi sumpora, čvrste čestice, ugljikovodici i drugi spojevi. Inače laka lož ulja imaju
nizak sadržaj sumpora zbog čega je emisija SO 2 u atmosferu zanemariva.
Emisija ugljenmonoksida i ugljiko-vodika nastaje u malim količinama i varira u
propisanim granicama pri normalnim uslovima rada postrojenja. Emisija čvrstih
čestica je zanemarljiva. Međutim, ako uređaji ne rade ili se ne održavaju kvalitetno na
odgovarajući način, tada koncentracije navedenih polutanata mogu da se povećaju
nekoliko puta i mogu uticati na ambijentalni kvalitet zraka.
Glavni izvor oksida azota je oksidacija azotovih jedinjenja iz lož ulja, tako da se
smatra da se prosječno 45% jedinjenja azota prevede u okside azota, a ponekad i do
70%. Količina nastalih oksida azota zavisi od primijenjene tehnologije spaljivanja lož
ulja, odnosno temperature u plamenu pri sagorijevanju. Emisija oksida azota
najjednostavnije se može reducirati višestepenim izgaranjem. Na taj način se može
smanjiti emisija oksida azota čak za oko 50%. Procijenjena emsija dušikovih oksida
ja data u Tabeli 5.
Tabela 5. Procijenjena emisija po količini NOx i CO 2
Vrsta goriva
Potrošnja
zemnog plina
(Nm 3 /god)
Količina
dimnih plinova
(Nm 3 /god)
Procijenjena
emisije
NO x
Ukupna
količina
NO x
(t/god)
Ukupna
količina
CO 2
(Nm 3 /god)
Zemni plin 455.000.000 4,55 x 10 9 20-50
mg/Nm 3 230 4.5 x 10 8
Vrsta i sastav otpadnih dimnih plinova nastalih usljed izgaranja zemnog plina ili lož
ulja kao alternativnog goriva ovisi o sastavu goriva koje izgara u procesu proizvodnje
električne i toplotne energije.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 35

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Elementi koji čine većinu fosilnih goriva su ugljik, vodik i sumpor. Ugljik može da
izgara potpuno i djelomično. Potpunim izgaranjem nastaje CO 2 kao produkt dok kod
djelomičnog izgaranja kao produkt nastaje CO. Upravo zbog toga veći udio CO
imamo u termoelektranama na ugljen jer je teže osigurati kvalitetno miješanje goriva i
zraka. Izgaranjem vodika dobivamo vodu, a izgaranjem sumpora dobivamo SO 2 . Kod
izgaranja težimo što potpunijem izgaranju goriva. Da bismo to ostvarili cilj je imati što
bolje miješanje zraka i goriva. Od svih termoelektrana, plinske imaju najmanju emisiju
otpadnih plinova, pepela, čađi i otpada.
Za izgaranje goriva potrebno je osigurati minimalnu količinu zraka, no u realnom
procesu uvijek imamo određeni višak zraka. Loša strana viška zraka jeste činjenica
da povećanjem viška zraka smanjujemo stupanj djelovanja zbog povećanja vrelih
dimnih plinova koji napuštaju postrojenje.
Pri radu termoelektrane nastaju određeni nusprodukti. Nusprodukti se moraju uzeti u
obzir pri planiranju, konstruiranju i u samom radu postrojenja. Otpadna toplina
nastala iz toplinskog ciklusa se mora pustiti u atmosferu zbog konačne efikasnosti
sistema, često korištenjem rashladnog tornja ili drugih rashladnih sredstva (pogotovo
za kondenziranu paru).
Pored emisije otpadnih plinova u atmosferu u ovom pogonu ispuštat će se otpadne
vode i to samo prilikom čišćenja kotlova, dok u toku eksploatacije postrojenja nema
ispuštanja otpadnih tehnoloških voda, jer se iste nalaze u sistemu recirkulacije.
Naime, upotrijebljena demineralizirana voda u kotlovskim postrojenjima se
transportuje u hladnjake i ponovo se koristi u istom procesu, uz dopunjavanje
potrebnih količina vode.
Prilikom rada predviđene kombinovane ciklične elektrane u Zenici produkovat će se
buka u okolinu, čiji nivo nebi trebao uticati na buku u okolini ovog pogona.
Čvrsti otpad se može pojaviti u malim količinama, jer produkcija otpada nije
karakteristična za ove pogone i postrojenja.
2.3.2. Procjena emisije u vodu
Tehnološke otpadne vode, nastale kao posljedica tehnoloških i drugih operacija, su u
sistemu recirkulacije. One se sakupljaju, zajedno s otpadnim vodama nastalim
čišćenjem i održavanjem postrojenja, u kolektoru koji će biti smješten u najnižoj tačci
objekta utilizatora. Iz kolektora se tehnološke vode pumpama prebacuju u bazen
(rezervoar) za neutralizaciju, nakon čega se, neutralizovane, ponovno vraćaju u
tehnološki proces radi nadomirivanja gubitaka.
Kada je u pitanju emisija u vodu, identificirani su potencijalni utjecaji na okoliš a to su:
• ispuštanje otpadnih voda iz bazena za tretman otpadnih (prljavih i zauljenih)
voda u kanalizacijski sistem i preko njega u rijeku Bosnu,
• hemijske otpadne vode,
• odvod sanitarnih i fekalnih otpadnih voda do kanalizacije i kroz nju u rijeku
Bosnu,
• ispuštanje oborinskih voda u kanalizaciju i kroz nju u rijeku Bosnu,
• potencijalna opasnost od otpadnih naftnih derivata.
Otpadne vode (prljave i zauljene) će se tretirati u bazenu za neutralizaciju čiji je
efektivni kapacitet min. 5 m 3 . Bazen posjeduje sistem za odvajanje ulja i drugih
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 36

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
onečišćenja u kamion cisternu. Bit će napravljen kao vodonepropusna betonska jama
ili kao metalni rezervoar. Bazen će posjedovati opremu koja će omogućiti praćenje
nivoa vode u istom iz kontrolne sobe i alarm koji će se oglašavati kad nivo vode bude
na maksimumu. Otpadne vode u navedenom bazenu će se neutralizirati i ponovno
vraćati u sistem radi nadomirivanja gubitaka tehnološke vode. Jedan dio te vode se
šalje u sistem gradskog grijanja, kao dodatna voda za zamjenu izgubljene vode.
Otpadne vode će se prazniti u kanalizaciju i dalje u rijeku Bosnu samo za vrijeme
remonta procesne opreme. Nisu poznati podaci o količini otpadnih voda koje će
nastajati remontom procesne opreme. Neutralizacija će se vršiti dodavanjem
hemikalija odobrenog tipa za navedene operacije. Navedene otpadne vode dakle
predstavljaju potencijalni uticaj na okoliš ali samo za vrijeme remonta procesne
opreme, kotlova, rashladnih tornjeva itd.
Kolektor hemijskih slivnika prikuplja otpadne hemijske tokove koji dolaze od:
• utilizatora (voda nastala čišćenjem kotlova utilizatora, nakon uklanjanja
kamenca pomoću hemijskih sredstava),
• rashladnih tornjeva (voda koja dolazi od rashladnih tornjeva i koja u sebi
nosi hemikalije nastale hemijskom zaštitom tornjeva i to: dodavanjem
sredstava za inhibiciju korozije, sredstava za uklanjanje neželjenih
bioloških tvorevina unutar tornjeva i sredstava za kontrolu pH vrijednosti).
• postrojenja za demineralizaciju vode (voda od čišćenja postrojenja).
Otpadne vode u navedenom kolektoru će se neutralizirati a zatim ponovno vratiti u
sistem radi nadoknađivanja gubitaka tehnološke vode. Neutralizacija će se vršiti
dodavanjem hemikalija odobrenog tipa za navedene operacije. Navedene otpadne
vode dakle ne predstavljaju potencijalni uticaj na okoliš s obzirom da se ni u jednom
momentu ne ispuštaju u vodni okoliš.
Bazen za tretman otpadnih voda će, kako je već spomenuto, posjedovati opremu za
uklanjanje masnoća i drugih onečišćenja iz otpadne vode. Iz gore navedenog
proizilazi da će se otpadna ulja tretirati na način kojim je onemogućen njihov
negativni uticaj na okoliš.
Oborinske vode s internih prometnica, manipulativnih prostora i radnih površina u
krugu pogona će biti tretirani na standardni kvalitet prije ispuštanja u kanalizaciju.
Vode će biti prikupljene u kolektor, filtrirane u cilju uklanjanja mehaničkih nečistoća a
zatim vođene u razdjelnik za uklanjanje masti i drugih plutajućih tvari. Pročišćena
voda iz separatora će se ispuštati u kanalizaciju i dalje u rijeku Bosnu. Time će biti
onemogućen negativni uticaj ovih voda na okoliš.
Sanitarno-fekalne otpadne vode, također, mogu utjecati na kvalitet površinskih i
podzemnih voda, ukoliko se nekontrolisano zbrinjavaju i ne tretiraju po sanitarnohigijenskim
i okolinskim propisima. Iste će se ispuštati u kanalizaciju poslovne zone i
putem nje odvoditi na centralno postrojenje za obradu otpadnih voda grada Zenice,
čija izgradnja je predviđena u blizini naselja Banlozi.
2.3.3. Procjena produkcije otpada
Prilikom proizvodnje električne i toplinske energije u predmetnoj kombinovanoj
cikličnoj elektrani ne očekuju se značajnije količine otpada, koji bi mogao ugroziti
kvalitet okoliša, a najčešće se radi o prirodnim i biorazgradivim materijalima. U toku
rada plinskih turbina čvsti otpad praktički ne postoji.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 37

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Kada je u pitanju produkcija otpada, identificirani su potencijalni utjecaji na okoliš a to
su:
• otpad koji se pojavljuje u formi sedimenata ili mulja, i taloži na dnu kolektora
otpadnih tehnoloških voda.
• otpad koji se pojavljuje u formi sedimenata ili mulja, i taloži na dnu kolektora
hemijskih tokova,
• otpad od masnoća i drugih plivajućih tvari koji nastaje u razdjeljivaču
masnoća i drugih plivajućih tvari u bazenu za tretman otpadnih voda,
• otpad koji se pojavljuje u formi sedimenata ili mulja, i taloži na dnu bazena
za tretman otpadnih voda,
• otpadni naftni derivati iz kolektora istih.
• otpad koji nastaje u vrijeme remonta procesne opreme, uglavnom metalni
otpad,
• otpadni leteći pepeo iz kolektora pepela, nastao izgaranjem ulja (male,
beznačajne, količine koje se formiraju eventualnom upotrebom lakog ulja u
slučajevima zastoja normalnog napajanja prirodnim plinom).
Otpadni mulj koji nastaje prilikom čišćenja kolektora tehnoloških voda, kolektora
hemijskih tokova i bazena za tretman otpadnih voda nije kategorisan kao opasni
otpad.
Otpadno ulje je poseban otpad i mora se zbrinjavati u skladu s postupcima
recikliranja. Masnoće će se uklanjanjem iz bazena za tretman otpadnih voda
(pomoću razdjeljivača) zahvatati u kamion cisternu. U kamion cisternu će se
zahvatati i otpadni naftni derivati iz kolektora za otpadne naftne derivate smještenog
u krugu pogona, sjeverno od objekta za demineralizaciju vode. Kada je u pitanju
navedeni otpad treba istaći da se radi o malim količinama.
Uz otpad, koji nastaje kao posljedica rada predmetnih postrojenja, valja istaknuti i
nastajanje miješanog komunalnog otpada. Miješani komunalni otpad nastaje u upravi
i krugu pogona a na bazi broja zapolenika i prirode djelatnosti procjenjuje se da će
količina ovog otpada biti oko 12 t/g.
Ambalažni otpad (papirne i plastične vreće, ostali papir i plastika, palete, metal, drvo,
i sl.) se u cjelosti može reciklirati i zbog toga ga treba selektivno sakupljati radi
recikliranja i/ili isporuke ovlaštenim operatorima za obradi i promet sekundarnih
sirovina.
2.3.4. Procjena i vrednovanje buke
Buka se pojavljuje unutar zgrade plinske i parne turbine, kao posljedica rada turbina.
Značajan izvor buke su također usisnici zraka do plinskih turbina. Orijentacija buke je
sjevero-istok, u smjeru objekata kompanije Arcelor Mittal Zenica.
Nivo buke iz jednog stalnog izvora u zatvorenom prostoru ne smije prelaziti vrijednost
od 82 dB(A), a totalni nivo buke iz svih izvora buke u zatvorenom prostoru mora biti
manji od 85 dB(A).
Projektna dokumentacija predviđa da će ukupna buka uzrokovana radom svih
postrojenja u predmetnoj kombinovanoj cikličnoj elektrani biti u propisanim
granicama određenim važećim zakonima i propisima. Razlog toj tvrdnji leži u načinu
izgradnje objekata iz kojih dolazi buka.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 38

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Opće uređenje zgrade plinskih i parne turbine, njeno konstrukcijsko rješenje, sastav
pojedinih arhitektonskih elemenata, te pojedini detalji će spriječiti emisiju buke u
vanjsko okruženje. Fasada će biti dodana u unutrašnjost zgrade sa sposobnošću
upijanja zvučne izolacije. Fasadni zidovi će biti od lijevanog armiranog betona
debljine s kojom se osigurava potrebna zaštita od buke, s oblogama za svjetlo
zvučnu apsorpciju. Fasada će biti obložena metalnim limom. Prozori na zgradi će
takođe osigurati odgovarajuće sprečavanje buke iz unutrašnjosti objekta prema
okolišu. Prema tome, za očekivati je da će se najveći intenzitet buke zadržavati u
radnom okruženju u unutrašnjosti objekata.
Buka iz ususnika zraka će se minimalizirati pomoću odgovarajućeg oblikovanja
konstrukcije usisivača i njegovog rešetkastog otvora. Zvučno izolirana fasada sa
panelima od lima će biti dodana na mjestu usisavanja zraka u cilju dodatnog
smanjenja buke.
Zaštita zaposlenika od uticaja buke prilikom rada u pogonu obezbijedit će se samo
nužnim boravkom u takvim prostorima u kraćem vremenskom periodu, uz obaveznu
primjenu ličnih zaštitnih sredstava (antifona).
2.3.5. Procjena i vrednovanje termalnih polucija
Za potrebe hlađenja turbina kondenzatora, hladnjaka generatora, ulja i pomoćnog
sistema hlađenja, CCPP Zenica će koristiti sistem hlađenja vode pomoću mokrih
rashladnih tornjeva. Svrha rashladnih tornjeva je odbaciti toplinu primljenu od
rashladne vode u atmosferu. Toplinu od rashladne vode na sebe preuzima zrak koji
pomoću ventilatora cirkuliše u prostoru predviđenom za izmjenu topline.
Zbog prisilnog strujanja zraka kroz toranj, vlažni zrak sa sobom iznosi i raspršuje
određenu količinu vode u atmosferu, uzrokujući neznačajno formiranje magle. To za
posljedicu ima termalnu poluciju u atmosferu putem navedene magle.
Nema posebno dodatnih mjera koje bi se primjenjivale u cilju eliminacije navedene
polucije.
2.3.6. Procjena i vrednovanje elektromagnetnog zračenja
Većina izvora elektromagnetnkog polja nalaze se u zgradi elektrane, zaštićeni
zaštitnom ogradom. Investitor garantuje da će se za gradnju postrojenja koja
proizvode elektromagnetno zračenje isporučiti oprema u skladu s standardima i
propisima koji se bave zaštitom radne i opće populacije protiv pretjeranog
elektromagnetnog zračenja.
2.4. Plan upravljanja otpadom
Prema odredbama Zakona o upravljanju otpadom (”Službene novine Federacije
BiH”, broj: 33/03), operator je dužan sve aktivnosti poduzimati i provoditi tako da
smanjuje količine i štetne uticaje otpada, unapređuje ponovno korištenje i recikliranje
(povrat) otpada i sigurno odlaganje otpada na komunalnoj deponiji. Otpad se odlaže
samo ako nije moguće korištenje njegovog materijala i/ili energije u postojećim
tehničkim i ekonomskim uvjetima i ako su troškovi ponovnog korištenja nerazumno
visoki u poređenju sa troškovima odlaganja.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 39

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Operator je dužan koristiti tehnologiju i razvijati proizvodnju na način koji najefikasnije
koristi materijale i energiju, stimulira ponovno korištenje i recikliranje proizvoda. U
tom smislu operator je dužan ispuniti minimum zahtjeva u pogledu skupljanja i
ponovnog korištenja raznih vrsta korisnog otpada i za odlaganje nekorisnog otpada
na deponiji. Isto tako, operator je dužan koristiti takve sirovine i osnovne materijale,
poluproizvode i ambalažu koji smanjuju upotrebu energije i materijala i čijom
upotrebom se smanjuje proizvodnja otpada i ne ugožava okoliš kada postane otpad.
U skladu sa odredbama Zakona o upravljanju otpadom i pravilnika donesenih na
osnovu ovog Zakona, plan za upravljanje otpadom obuhvata sve kategorije otpada,
koje produkuje kombinovana elektrana na predmetnoj lokaciji i to:
• leteći pepeo od izgaranja ulja i prašina iz kotlova;
• muljevi od pročišćavanja efluenata;
• muljevi od čišćenja kotlova i hladnjaka;
• otpadna hidraulička i motorna ulja;
• izolaciona ulja i ulja za prenos toplote;
• čvrste materije iz pješčanih komora i odvajača ulje/voda;
• muljevi iz odvajača ulje/voda;
• uljana voda iz odvajača ulje/voda;
• mješavine otpada iz pješčanih komora i odvajača ulje/voda;
• ambalažni otpad od plastike, papira, drveta i metala;
• metalni otpad;
• otpadni kablovi;
• muljevi od pripreme industrijske vode;
• odbačena električna i elektronska oprema;
• miješani komunalni otpad.
2.4.1. Dokumentacija o otpadu koji proizvodi preduzeće (porijeklo, vrsta otpada
u skladu sa listom otpada, sastav i količina otpada)
U tabeli 6. dati su podaci o vrsti i kategoriji očekivanog otpada koji će se produkovati
u predmetnom energetskom kompleksu.
Tabela 6. Popis vrsta otpada u skladu sa Katalogom otpada
Šifra Vrsta otpada Količina
10 OTPAD IZ TERMIČKIH PROCESA
10 01 otpad iz termoelektrana i ostalih uređaja za spaljivanje (osim 19)
10 01 04* leteći pepeo od izgaranja ulja i prašina iz kotlova Nije poznata
10 01 21 muljevi od pročišćavanja efluenata na mjestu njihovog nastanka
Nije poznata
(muljevi iz uređaja za pročišćavanje tehnološke vode)
10 01 23 vodeni muljevi od čišćenja kotla koji nisu navedeni pod 10 01 22 Nije poznata
10 01 26 otpad od prečišćavanja rashladne vode Nije poznata
13
OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (osim jestivih
ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19)
13 01 otpadna hidraulična ulja na bazi mineralnih ulja
13 01 11* sintetska hidraulična ulja Nije poznata
13 01 12* biorazgradiva hidraulična ulja Nije poznata
13 01 13* ostala hidraulična ulja Nije poznata
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 40

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
13 02 otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje
13 02 06* sintetska ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje Nije poznata
13 03 otpadna izolaciona ulja i ulja za prenos toplote
13 03 08* sintetska izolaciona ulja i ulja za prenos toplote Nije poznata
13 05 sadržaj iz odvajača ulje/voda
13 05 01* čvrste materije iz pješčanih komora i odvajača ulje/voda Nije poznata
13 05 02* muljevi iz odvajača ulje/voda Nije poznata
13 05 07* uljana voda iz odvajača ulje/voda Nije poznata
13 05 08* mješavine otpada iz pješčanih komora i odvajača ulje/voda Nije poznata
15 OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, MATERIJALI ZA
UPIJANJE, FILTERSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA
NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN
15 01 ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni
ambalažni otpad)
15 01 01 ambalaža od papira i kartona Nije poznata
15 01 02 ambalaža od plastike Nije poznata
15 01 03 ambalaža od drveta Nije poznata
15 01 04 ambalaža od metala Nije poznata
GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA
17 (UKLJUČUJUĆI ISKOPANU ZEMLJU SA ONEČIŠĆENIH
/KONTAMINIRANIH LOKACIJA)
17 04 metali (uključujući njihove legure)
17 04 05 željezo i čelik Nije poznata
17 04 11 kablovi koji nisu navedeni pod 17 04 10 Nije poznata
19 OTPAD IZ POSTROJENJA ZA UPRAVLJANJE OTPADOM,
POSTROJENJA ZA PREČIŠĆAVANJE GRADSKIH OTPADNIH
Nije poznata
VODA I PRIPREMU VODE ZA PIĆE I INDUSTRIJSKU
UPOTREBU
19 09 otpad od pripreme vode za piće ili vode za industrijsku upotrebu
19 09 01 čvrsti otpad od primarne filtracije i prosijavanja Nije poznata
19 09 02 muljevi od bistrenja voda Nije poznata
19 09 03 muljevi od dekarbonizacije Nije poznata
KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMAĆINSTAVA I SLIČN
20 OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ USTA-
NOVA) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO PRIKUPLJENE SASTOJKE
20 01 odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01)
20 01 35* odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod
20 01 21 i 20 01 23 koja sadrži opasne komponente i Nije poznata
20 03 ostali komunalni otpad
20 03 01 miješani komunalni otpad Nije poznata
Postupanje sa otpadom čiji je sadržaj nepoznat ili koji se ne nalazi na listi opasnog
otpada, a sumnja se da bi svojom količinom i sastavom mogao biti štetan i/ili opasan
po okoliš te zdravlje ljudi i životinja, kao što je mineralno motorno i hidraulično ulje,
mulj iz odvajača ulja i masnoća, uljana voda iz odvajača ulje/voda, i sl., definisano je
Pravilnikom o postupanju s otpadom koji se ne nalazi na listi opasnog otpada ili čiji je
sadržaj nepoznat (”Službene novine Federacije BiH”, broj: 9/05).
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 41

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Kod pojave opasnog ili nepoznatog otpada odmah se obavještava kantonalna
inspekcija za zaštitu okoliša Zeničko-Dobojskog kantona u cilju provođenja
inspekcijskog pregleda i angažovanja laboratorije radi analize i definiranja fizičkih i
kemijskih svojstava otpada. Na bazi laboratorijskog nalaza, kantonalna inspekcija
donosi rješenje o kategorizaciji otpada, kojim nalaže vlasniku otpada da zbrine otpad
kod ovlaštenog operatera i ovlaštenom operateru da zbrine otpad na okolinski
prihvatljiv način.
Operator je dužan preduzeti i osigurati provođenje mjera za sprečavanje produkcije,
selektivno sakupljanje i recikliranje korisnih vrsta otpada, zbrinjavanje opasnih vrsta
otpada i sigurno odlaganje neupotrebljivog otpada na komunalnoj deponiji.
2.4.2. Mjere koje se trebaju poduzeti radi sprečavanja proizvodnje otpada,
posebno kada se radi o opasnom otpadu
Operator je dužan osigurati mjere za sprečavanje stvaranja svih vrsta otpada,
posebno kada se radi o toksičnom i opasnom otpadu, koliko to dozvoljava
primjenjena tehnologija a da se ne naruši proces proizvodnje.
U cilju sprečavanja ili smanjenja produkcije otpada, operator/investitor je dužan
uspostaviti monitoring otpada te ustrojiti i uredno voditi evidenciju otpada po vrsti i
količini, koja se uredno mora voditi od strane odgovornog lica za upravljanje otpadom
(Ibrahima Kovačevića), šefa tehničke službe.
2.4.3. Odvajanje otpada, posebno opasnog otpada od druge vrste otpada koji
će se ponovo koristiti
Operator je dužan osigurati mjere za selektivno sakupljanje (odvajanje) otpada po
vrsti u cilju recikliranja i daljeg korištenja upotrebljivog otpada i sigurnog odlaganja
nekorisnog otpada na odobrenu komunalnu deponiju, sukladno propisima o
upravljanju otpadom. Opasni otpad se mora odvojeno sakupljati i skladištiti u
namjenske posude, koje treba označiti natpisom “opasni otpad“.
Prikupljanje otpada mora se vršiti na način koji isključuje rizik po okoliš, odnosno
negativan uticaj na okoliš.
U cilju selektivnog prikupljanja i zbrinjavanja otpada, operator/investitor je dužan
uspostaviti monitoring otpada i ustrojiti evidenciju otpada po vrsti i količini, koja se
uredno mora voditi od strane odgovornog lica za upravljanje otpadom, koje je
operator dužan imenovati po puštanju u rad kombinovane elektrane. U evidenciju o
monitoringu otpada unosi se naziv otpadnog materijala, količina, datum ulaza i izlaza,
te određene karakteristične primjedbe vezane za vrstu, količinu i prirodu otpada.
Operator, odnosno odgovorno lice za opasni otpad označen zvjezdicom u Tabeli 6.
mora:
- voditi evidencija o količinama (npr. otpadna ulja i sl.),
- obezbijediti natkriven ili zatvoren, odnosno kontrolisan prostor i odgovarajuće
spremnike za skladištenje opasnog otpada,
- vršiti odvojeno sakupljanje po vrsti, odnosno kategoriji otpada,
- oobezbijediti odlaganje u odgovarajuće spremnike na kojima mora stajati
natpis “opasan otpad“ (npr. otpadna ulja, i sl.),
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 42

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
- skupljaču predati prateći list za opasni otpad s podacima o vrsti, količini,
porijeklu i načinu pakovanja opasnog otpada (npr. otpadna ulja i sl.),
- čuvati evidenciju najmanje 5 godina,
- prema potrebi evidenciju staviti na uvid inspektoru zaštite okoliša.
2.4.4. Odlaganje otpada na deponiji
Operator/investitor je dužan potpisati ugovor sa nadležnim komunalnim preduzećem
(ALBA Zenica) za odvoženje mješavine komunalnog otpada na sanitarnu deponiju i
sa preduzećem “Regionalna deponija Moščanica“ d.o.o. Zenica za odlaganje
komunalnog i drugog bezopasnog otpada na sanitarnu deponiji “Moščanica“ u Zenici.
Odlaganje otpada na deponiji mora se vršiti na način koji isključuje rizik po okoliš ili
njegove pojedine elemente.
Tehnološki otpad, koji se ne reciklira, odvozit će se na industrijsku deponiju u cilju
odlaganja i konačnog zbrinjavanja.
Ostale vrste otpada će se sakupljati u namjenske posude ili skladišta na prostoru
lokacije predmetne kombinovane elektrane u cilju daljeg korištenja, recikliranja ili
propisanog zbrinjavanja (korisne i opasne vrste otpada). Transport ovog otpada se
mora vršiti na način koji isključuje zagađenje okoliša. U slučaju zagađenja nastalog u
toku transporta, prijevoznik je odgovoran za čišćenje i dovođenje u prvobitno stanje
zagađenog područja.
2.4.5. Metode tretmana i odlaganja otpada
Operator je dužan osigurati mjere tretmana upotrebljivog otpada u cilju daljeg
korištenja i sigurnog odlaganja neupotrebljivog otpada na deponiji, sukladno
propisima o upravljanju otpadom. Tretman i odlaganje otpada mora se vršiti na način
koji isključuje rizik po okoliš. U narednom periodu operator je dužan osigurati sve
mjere za kontrolisano sakupljanje, skladištenje, tretman upotrebljivog otpada, sigurno
odlaganje neupotrebljivog otpada na deponiji i isporuku opasnog otpada ovlaštenom
operateru.
Za opasni otpad označen zvjezdicom u tabeli 6. mora se oobezbijediti odlaganje u
odgovarajuće spremnike na kojima mora stajati natpis “opasan otpad“ (npr. otpadna
ulja, i sl.), koji se postavljaju u natkriveni ili zatvoreni prostor, odnosno kontrolisani
prostor.
Transport otpada se mora vršiti na način koji isključuje zagađenje okoliša. U slučaju
zagađenja nastalog u toku transporta, prijevoznik je odgovoran za čišćenje i
dovođenje u prvobitno stanje zagađenog područja.
U cilju selektivnog prikupljanja i zbrinjavanja otpada, operator/investitor je dužan
uspostaviti monitoring otpada i ustrojiti evidenciju otpada po vrsti i količini, koja se
uredno mora voditi od strane odgovornog lica, koje je operator dužan imenovati po
startanju termoelektrane. U evidenciju o monitoringu otpada unosi se naziv otpadnog
materijala, količina, datum ulaza i izlaza, te karakteristične primjedbe.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 43

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
3. OPIS OKOLIŠA KOJI BI MOGAO BITI UGROŽEN PROJEKTOM
3.1. Stanovništvo
Poslovna zona “Zenica-1“ u kojoj se planira graditi kombinovana energana, nalazi se
na lokaciji koja je prostorno-planskom dokumentacijom Općine Zenica opredijeljena
za industrijsku zonu lociranu na sjevernom dijelu zeničke kotline. Ova zona se veže
sa urbanom zonom grada Zenica, sa kojom čini jedinstvenu industrijsko-urbanu
prostornu cjelinu. Najveću površinu u industrijskoj zoni zauzima kompanija Arcelor
Mittal Zenica.
Najbliži objekti za stanovanje nalaze se na zapadnoj strani i udaljeni su preko 700 m
zračne linije.
Prema procjenama od 30.06.2008. godine, u Općini Zenica živi 127.113 stanovnika.
Općinska uprava je organizirana u 68 urbanih, prigradskh i ruralnih lokalnih
zajednica.
3.2. Biljni i životinjski svijet na području lokacije
Antropogeni faktor je intenzivnim aktivnostima u dužem vremenskom periodu
direktno uticao na sukcesiju prirodnih ekosistema na analiziranom području, odnosno
na širem području predmetne lokacije. Na ovom prostoru metalurški pogoni postoje
više od 117 godina, sa manjim ili većim intenzitetom rada i obustavom njihovog rada
sredinom 1992. godine zbog ratnih dejstava. Zbog toga su primarni ekosistemi na
širem području lokacije zamijenjeni najčešće tercijernim ekosistemima gdje
dominiraju tehnogene zone, a u širem okruženju stambeni individulani objekti sa
okućnicama i vrtovima, vještačke livade, agrobiocenoze i ruderalne zajednice sa
pripadajućim flornim i faunističkim elementima.
Šire područje lokacije pripada klimatogenoj zajednici hrastovo-grabove šume
vegetacijske asocijacije Querco-Carpinetum betuli.
Na užem i širem području lokacije nisu zastupljene endemične, rijetke i zaštićene
vrste biljaka i životinja, niti pejzažne i prirodne vrijednosti koje bi potencijalno mogle
biti ugrožene emisijama otpadnih materija iz pogona kombinovane ciklične elektrane
(CCPP) Zenica.
3.3. Geomorfološke karakteristike lokacije
U morfološkom pogledu reljef terena, predisponiran geološkim sastavom i građom,
pripada denudaciono-akumulacionom reljefu. Najveći dio područja je ravničarski
(čine ga aluvijalni nanosi rijeke Bosne, ispod 300 m n/v), a samo obodni dijelovi
bazena su predstavljeni pobrđima i brdima (visine preko 500 m n/v).
Obodni dio područja grade stijene neogene starosti predstavljene pretežno klasičnim
sedimentima, nepovoljnih hidrogeoloških svojstava i mladim reljefom velike energije
sa plitko usječenom hidrografskom mrežom i karakterističnom plastikom za aktivne
morfogenetske procese. Odlikuje se niskim stepenom prirodne stabilnosti i debelim
pokrivačima. Ovdje su najbrojnija klizišta, kao i drugi vidovi deformacija, kao što su
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 44

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
površinska spiranja. Ovo područje je najviše opterećeno uticajem antropogenih
radova u vezi sa građenjem, razvojem industrije i eksploatacijom uglja.
U konstrukciji terena na području lokacije i njenom okruženju učestvuju sedimenti
neogene i kvartalne starosti, te antropogeni sedimetni (nasip). Osnovno tlo čine
sedimenti neogena. Na osnovnom tlu su taloženi mlađi kvartaini sedimenti (aluvijum i
deluvijum) "Pokrivač" čine nasuti materijali koji u industrijskom procesu proizvodnje
predstavljaju otpadni produkat čeličana, visokih peći i generatora, te Rudnika mrkog
uglja Zenica.
Kombinovana energana Zenica će se graditi na zemljiuštu u poslovnoj zoni “Zenica-
1“, koja se nalazi na lokaciji koja je prostorno-planskom dokumentacijom Općine
Zenica opredijeljena za industrijsku zonu lociranu na sjevernom dijelu zeničke
kotline. Zemljište je na predmetnom lokalitetu već degradirano i zbog blizine drugih
industrijskih objekata nije primjerno za gradnju stambenih objekata.
3.4. Hidrološke karakteristike lokacije
Na prostoru predviđene lokacije kombinovane ciklične elektrane KTG ZENICA d.o.o.
u Zenici nema prirodnih vodotoka i izvora vode. Međutim, ova lokacija nalazi se u
slivnom područje rijeke Bosne, koja protiče istočno od lokacije i industrijskog kruga
Arcelor Mittal Zenica na udaljenosti preko 400 m.
Rijeka Bosna je hipsometrijski pozicionirana na nižoj koti od lokacije predviđene za
izgradnju predmetnog pogona i postrojenja za proizvodnju električne i toplinske
energije, što predstavlja povoljnu okolnost za sigurnost objekata i postrojenja od
uticaja voda. Ona je na ovom potezu klasificirana u treću klasu kvaliteta. Međutim,
ovaj vodotok cijelim svojim tokom uzvodno prima znatne količine otpadnih materija
uslijed unosa fekalnih i industrijskih otpadnih voda, krutog otpadnog materijala i
zagađenja od poljoprivrede, zbog čega je prije ove lokacije već opterećen
zagađujućim materijama.
3.5. Inženjersko-geološke karakteristike
Na širem području predmetne lokacije vršena su obimna inženjersko-geološka
istraživanja (bušenje plitkih bušotina dubine 6,0-20,0 m) s ciljem da se definiše
konstrukcija terena, prostorni položaj zastupljenih litoloških članova, te njihove
određene fizikalno-mehaničke karakteristike i uslovi fundiranja objekata, kao i
dobijanje podataka o stanju podzemne vode. Za sve izvedene radove postoje
izvještaji u kojima su rezultati istraživanja prikazani na profilima bušotina i
inženjersko-geološkim presjecima terena, kao i laboratorijska ispitivanja. Sva
geodetska snimanja i lociranje bušotina vršila je geodetska služba RMK Zenica, a
istražne radove i laboratorijska ispitivanja izvodile su specijalizovane organizacije:
"Geosonda" Beograd i "Geoinženjering" Sarajevo.
Na osnovu detaljnog inženjersko-geološkog kartiranja i analize fizikalno-mehaničkih
karakteristika stijena izvršena je kategorizacija terena na prostoru predmetne lokacije
i njenom okruženju kao stabilan teren. Teren je izgrađen uglavnom od terasnih i
aluvijalnih šljunkovito-pjeskovitih sedimenata, dobrim dijelom pokriveni otpadnim
materijalom.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 45

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
3.6. Klimatske karakteristike
Područje općine Zenica, na kojem se planira podići kombinovana ciklična elektrana
KTG ZENICA d.o.o. pripada umjereno-kontinentalnom klimatu subpanonskog tipa.
Ovo područje karakteriše dosta topla ljeta i relativno blage zime, sa određenim
dnevnim i sezonskim oscilacijama temperatura.
Prema podacima Federalnog meteorološkog zavoda dobivenim višedecenijskim
praćenjem klimatskih elemenata na Meteorološkoj stanici Zenica, prosječna godišnja
temperatura za područje Zenice iznosi 10,1 °C. Najtopliji mjesec je juli sa prosječnom
temperaturom od 19,7 °C, a najhladniji je januar sa prosječnom temperaturom od -0,9
°C. Temperaturni ekstremi ukazuju na pojavu znatnih temperaturnih kolebanja u
odnosu na prosječne vrijednosti i variraju u rasponu od 40 do -23,9 °C.
Srednja relativna vlažnost zraka na temelju višegodišnjih mjerenja iznosi: 83% zimi i
72% ljeti. Apslolutna maksimalna vlažnost zraka iznosi 90%, a apsolutna minimalna
54%. Vlažnost zraka doprinosi formiranju smoga u zimskom periodu.
Prosječna godišnja suma padavina u Zenici iznosi 778 mm sa variranjem u intervalu
od 542 (1990) do 1011 mm (1978). Prosječna mjesečna količina padavina iznosi 65
mm. Najveće količine padavina se javljaju u maju, junu i novembru, a minimalne u
prva tri mjeseca u godini.
Padavine i vremenske nepogode za područje Zenice traju u prosjeku:
- snijeg 63 dana
- kiša 47 do 74 dana
- grmljavina 31 dan
- magla 47 do 74 dana
- susnježica 4 do 7 dan.
Područje Zenice se nalazi u zoni umjerenih vjetrova. Dominantna zračna strujanja u
zeničkoj kotlini su iz pravca jugozapada (iz SW kvadranta) prema sjeveru i obratno,
iz pravca sjevera prema jugu. Dakle, dominantna zračna strujanja su u pravcu toka
rijeke Bosne i obratno. Najveće brzine vjetra odgovaraju najvećim učestalostima
smjerova. Pravac vjetra je nepovoljan u odnosu na raznošenje polutanata u zraku,
jer ih često nosi u područje grada. Zastupljenost tišina (bez vjetrova) je vrlo mala.
Pretežno dnevne tišine iznose 67-93 dana godišnje.
Za zeničku kotlinu su karakteristični lokalni dnevni vjetrovi, koji preko dana struje iz
kotline prema okolnim brdima, a preko noći sa brda u kotlinu (u gradsko područje),
što uslovljava zadržavanje i nakupljanje štetnih materija u kotlini tokom noći.
3.7. Postojeća materijalna dobra, uključujući kulturno-historijsko
i arheološko naslijeđe
U bližoj okolini lokacije planirane za izgradnju kombinovane energane ne postoje
kulturno-historijski spomenici niti arheološko naslijeđe. Kako se radi o industrijskoj
zoni najbliži objekti i materijalna dobra su upravo industrijski objekti u vlasništvu
drugih kompanija.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 46

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
3.8. Opis pejzaža
Pejzaž predmetne lokacije i njene bliže okoline čine industrijski pogoni, hale i objekti,
te industrijske saobraćajnice i zelene površine u industrijskom krugu i njegovom
okruženju.
3.9. Opis specifičnih elemenata utvrđenih prethodnom procjenom uticaja na
okoliš
Prethodnom procjenom utjecaja na okoliš nisu utvrđeni specifični utjecaji projekta na
okoliš.
4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA PROJEKTA NA OKOLIŠ
4.1. Utjecaj na stanovništvo
Kombinovana energana Zenica neće imati značajnijih negativnih uticaja na
stanovništvo koje živi u okolini. Negativni uticaji ovog projekta, odnosno pogona na
stanovništvo se ne očekuju zbog prirode postrojenja, primjenjene tehnologije,
karakteristika primjenjenog goriva zemnog plina i predviđenih efikasnih mjera za
sprečavanje i smanjenje emisija, odnosno sprečavanje negativnih uticaja na okoliš,
kao i relativno povoljne lokacije (u industrijskom krugu bivše Željezare u Zenici).
Ovaj zahvat ima određene značajne pozitivne ekološke efekte, jer će se izgradnjom i
puštanjem u funkciju plinske kombinovane ciklične elektrane smanjiti velika potrošnja
uglja za obezbjeđenje neophodne toplinske energije za grijanje grada, a time i
emisija značajnih količina SO 2 , čestica prašine i drugih polutanata u zrak, koji
značajno utiču na kvalitet zraka a time direktno na zdravlje ljudu u Zeničkoj kotlini.
Upravo je cilj ovog projekta obezbjeđenje sigurne proizvodnje toplinske energije za
potrebe grijanja grada a da se ne doprinese daljem pogoršavanju kvaliteta zraka i po
mogućnosti popravljanju njegovog kvaliteta, kao što se očekuje kroz realizaciju ovog
tehnološki i ekološki važnog projekta za grad Zenicu i njene stanovnike.
Pored toga, realizacija ovog projekta će imati značajne socio-ekonomske uticaje, jer
će se u ovom pogonu, odnosno privrednom društvu uposliti između 35 i 40
zaposlenika različitih profesija i stepena stručne spreme, te obezbijediti kontinuirani
prihod finansijskih sredstava Općini Zenica kao suosnivača ovog privrednog društva
KTG ZENICA Zenica iz kojih se mogu finansirati drugi razvojni projekti i programi.
Od ovog projekta će imati koristi i šira društvena zajednica te mnogi privredni subjekti
čiji angažman će biti neophodan za pružanje različitih usluga ovom operatoru.
4.2. Utjecaj na floru, faunu, vodu i zemljište
Identificirani potencijalni utjecaji na okoliš su: emisije otpadnih dimnih plinova u zrak,
proizvodnja i emisija buke, nepravilno odlaganja otpada, nepravilan tretman otpadnih
voda, te termalne polucije.
Ukoliko se budu primjenjivale sve mjere zaštite predviđene u poglavlju o mjerama za
ublažavanje negativnih uticaja na okoliš, neće biti značajnijeg uticaja navedenog
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 47

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
pogona na floru i faunu. Neznatan uticaj na faunu može predstavljati termalna
polucija u vidu magle koja se emituje iznad rashladnih tornjeva.
Za očekivati je da CCPP Zenica neće imati značajan uticaj na vode iz razloga što
nema ispuštanja otpadnih voda u kanalizaciju i dalje u rijeku Bosnu. Sve vode u
CCPP Zenica (tehnološke i otpadne) su u recilkulaciji. Jedini uticaj može imati
ispuštanje otpadnih voda nastalih za vrijeme periodičnog održavanja postrojenja.
Međutim, pogon predviđa tretman navedenih otpadnih voda i njihovo ispuštanje tek
nakon obrade. Potrebno je predvidjeti monitoring ovih voda u cilju utvrđivanja da li
zadovoljavaju parametre koji su zakonom propisani za ovu vrstu voda.
Ovaj pogon neće imati značajnijih negativnih uticaja na poljoprivredno zemljište u
okruženju, a kada je u pitanju industrijsko zemljište on je već degradirano i jako
ranjivo budući da je decenijama izloženo negatvnim uticajima bazične industrije.
4.3. Utjecaj na zrak
Kod termoelektrana (klasičnih-hlađenih) dva su osnovna učinka koji utječu na
onečišćenje okoliša. Prvi i osnovni je učinak koji nastaje zbog izgaranja fosilnih
goriva. Drugi i manje bitan je toplinsko onečišćenje rijeka ili jezera. Sagorijevanjem
goriva u atmosferu se ispuštaju dimni plinovi koji se sastoje iz: CO 2 , CO, H 2 O, NO x ,
O2, SO 2 i različitih ugljikovodika (C m H n ). Od svih navedenih ugljik dioksid (CO 2 ) i
voda (H 2 O) nisu direktno otrovni za ljude. No, oni izravno utječu svojom
koncentracijom na zagrijavanje atmosfere (apsorpcija toplinskog zračenja u
atmosferi). Vrsta i sastav plinova nastalih uslijed izgaranja ovisi o sastavu goriva koje
izgara u procesu. Elementi koji čine većinu fosilnih goriva su ugljik, vodik i sumpor.
Ugljik može da izgara potpuno i djelomično. Potpunim izgaranjem kao produkt
nastaje CO 2 dok kod djelomičnog izgaranja kao produkt nastaje CO. Upravo zbog
toga veći udio CO nastaje u termoelektranama na ugljen jer je teže osigurati
kvalitetno miješanje goriva i zraka. Izgaranjem vodika se dobija voda, a izgaranjem
sumpora SO 2 . Od svih termoelektrana, plinske imaju najmanju emisiju plinova,
otpada, pepela i čađi.
Negativni uticaji kroz emisije u zrak ovog projekta se ne očekuju zbog:
• korištenja ekološki prihvatljivih goriva (zemni plin, ekstra lako ulje) jer su to
energenti koji skoro ne sadrže sumpor,
• predviđenih efikasnih tehnoloških mjera za sprečavanje i smanjenje emisija,
odnosno sprečavanje negativnih uticaja na okoliš.
Što se tiče emisije u zrak iz postrojenja CCPP Zenica bit će ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. Dopušteni sadržaj NO x u suhim dimnim plinovima (O 2 =15 %) na izlazu iz
plinskih turbina:
• kada se koristi prirodni plin:

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
4.4. Utjecaj na klimatske faktore
Količina vode koja se može otpariti (ispustiti kao para) s rashladnih tornjeva u
atmosferu zavisi prvenstveno o stanju okoline, odnosno o relativnoj vlažnosti
okolnoga zraka, te temperaturi suhog i vlažnog termometra. U praksi se ta vrijednost
kreće cca 2,5 % od vode koja je u recilkulaciji sistema hlađenja pomoću rashladnih
tornjeva.
Srednja relativna vlažnost zraka u Zenici na temelju višegodišnjih mjerenja iznosi:
83% zimi i 72% ljeti. Apslolutna maksimalna vlažnost zraka iznosi 90%, a apsolutna
minimalna 54%.
Porastom vlažnosti okolnoga zraka, najviše zimi, smanjuje se količina vode koja se u
danim uvjetima može otpariti sa rashladnih tornjeva u atmosferu, pa se na taj način
smanjuje i temperaturni raspon hlađenja, odnosno rashladni učinak tornjeva. Samim
tim je smanjen i utjecaj rashladnih tornjeva na vlažnost okoline. Ako se u obzir uzme
ogromna količina zraka koja cirkuliše u okolini ali i isparavanje vode prirodnim
ciklusom najviše iz rijeke Bosne, može se reći da količina vlage koja otparava sa
rashladnih tornjeva u atmosferu neće dovesti do promjene klimatskih faktora,
prvenstveno vlažnosti zraka. Treba istaći da je gotovo nemoguće izračunati promjenu
relativne vlažnosti okoline puštanjem u rad pogona CCPP Zenica, odnosno
rashladnih tornjeva, s obzirom na brojne promjenjive faktore koji utiču na vlažnost, a
to su:
• količina i strujanje zračnih masa koja se ne može u ovako otvorenom sistemu
niti približno izračunati,
• vremenski uslovi (padavine, temperatura okolnog zraka, atmosferski pritisak),
• blizina rijeke Bosne kao ogromnog akomulatora vode koja isparava u
atmosferu a što opet zavisi od vremenskih uslova, itd.
Jedini adekvatni način ocjene utjecaja otparavanja vode sa rashladnih tornjeva u
okoliš jeste snimanje nultog stanja vlažnosti zraka na predmetnoj lokaciji i kasnije
monitorng vlažnosti u dužem vremenskom periodu u cilju utvrđivanja navedenog
utjecaja.
Ovdje je bitno istaći da je primjena rashladnih tornjeva u sistemu hlađenja tehnološke
vode alternativa za okoliš, a dodatno investiciono ulaganja za investitora, u odnosu
na tehnološko rješenje koje bi podrazumijevalo direktan zahvat rashladne vode iz
rijeke Bosne a kasnije njeno ispuštanje sa povišenom temperaturom u vodotok rijeku
Bosnu, što bi za posljedicu imalo uticaj na biosisteme (živi svijet) u ovoj rijeci.
4.5. Utjecaj na materijalna dobra, uključujući kulturno-historijsko i arheološko
naslijeđe
Ovaj pogon neće imati značajnijih negativnih utjecaja na materijalna dobra, kulturnohistorijsko
i arheološko naslijeđe. Negativni uticaji ovog pogona na materijalna dobra
se ne očekuju zbog prirode postrojenja, primjenjene tehnologije, karakteristika
primjenjenog goriva zemnog plina i predviđenih efikasnih mjera za sprečavanje i
smanjenje emisija, odnosno sprečavanje negativnih uticaja na okoliš, kao i relativno
povoljne lokacije (u industrijskom krugu bivše Željezare u Zenici).
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 49

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
4.6. Utjecaj na pejzaž
Izgradnja pogona i postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije, te
njeno korištenje neće negativno uticati na pejzažna, jer pejzaž predmetne lokacije i
njene bliže okoline čine industrijski pogoni, hale i objekti, te industrijske
saobraćajnice i zelene površine u industrijskom krugu i njegovom okruženju.
Na prostoru predmetne lokacije i njenom okruženju nema nikakvih posebno vrijednih
pejzažnih vrijednosti, koje bi trebalo tretirati ovom studijom i zaštititi od eventualnih
negativnih uticaja predmetnog pogona prilikom njegove eksploatacije.
4.7. Međusobni odnos gore navedenih faktora
Ukoliko se budu primjenjivale sve mjere zaštite predviđene u poglavlju o mjerama za
ublažavanje negativnih uticaja na okoliš, neće biti značajnijeg uticaja navedenog
pogona na bilo koji od segmenata okoliša.
4.8. Specifični utjecaji projekta na okoliš utvrđeni prethodnom procjenom
uticaja na okoliš
Prethodnom procjenom utjecaja na okoliš nisu utvrđeni specifični utjecaji projekta na
okoliš.
4.9. Opis metoda za procjenu utjecaja na okoliš
Za izradu dokumentacije u svrhu provođenja procedure procjene uticaja na okoliš
pogona za proizvodnju električne i toplinske energije (Kombinovane ciklične
elektrane) u svrhu izdavanja okolinske dozvole investitor je angažovao Mašinski
fakultet Univerziteta u Zenici, čiji stručni tim je:
▪ pregledao i izvršio analizu postojeće postojeće tehničke i druge dokumentacije
vezane za predmetni projekat,
▪ izvršio pregled lokacije i okolnog područja u odnosu na lokaciju,
▪ prikupio potrebne informacije od investitora i prostorno-plansku dokumentaciju
za predmetnu lokaciju od Općine Zenica,
▪ analizirao specifičnosti tehnološkog procesa i predviđene procesne opreme, te
mogućih izvora emisije i predviđenih mjera za sprečavanje odnosno smanjenje
emisija iz pogona i postrojenja, kao i negativnih uticaja na okoliš i
▪ izradio navedenu dokumentaciju.
5. OPIS MJERA ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH EFEKATA
Zbog potencijalnih povećanih emisija i negativnih uticaja ove kombinovane ciklične
elektrane na okoliš, nužno je predvidjeti i primjeniti adekvatne mjere za sprečavanje
ili ako to nije moguće smanjenje emisija i negativnih uticaja na okoliš, ovisno o vrsti i
intenzitetu prisutnih emisija i otpadnih tokova.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 50

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
5.1. Mjere za smanjenje emisije u zrak
Zbog mogućeg potencijalnog povećanja emisija NO x i CO i negativnih uticaja ovog
pogona i postrojenja na kvalitet zraka, nužno je predvidjeti i primjeniti adekvatne
tehničke i tehnološke mjere za smanjenje emisija navedenih otpadnih plinova i drugih
polutanata.
Idejnim projektom je predviđen tehnički sistem za redukciju NO x u ispuštenim
otpadnim plinovima ispod 50 mg/Nm 3 pri spaljivanju zemnog plina što je znatno ispod
dozvoljenih graničnih vrijednosti od 350 mg/m 3 . Ako se koristi ekstra lako ulje emisje
NOx će biti ispod 120 mg/Nm 3 što je znatno ispod dozvoljenih graničnih vrijednosti od
450 mg/m 3 propisanih odredbama člana 17. Pravilnika o graničnim vrijednostima
emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (“Službene novine Federacije BiH“, broj:
12/05).
Smanjivanje emisije NO x riješit će se primjenom odgovrajućih gorionika,
višestepenim sagorijevanjem ili izgradnjom postrojenja za denitrifikaciju, što će se
definisati projektom.
U cilju kontrole emisije CO potrebno je voditi proces sa minimalnim viškom zraka
tako da u produktima sagorijevanja nastaje CO 2 . Za sagorijevanje zemnog plina
predviđa se ugradnja gorionika sa niskom emisijom NO x . U tim slučajevima se
primjenjuju tri različita principa:
• Aplikacija gorionika Low NO x sa ciljem reduciranja temperature plamena a
time i smanjenje NO x ;
• Recirkulacija dimnog plina je metoda za efektivno reduciranje emisije NO x;
• Dvostepeno sagorijevanje sa ciljem reduciranja reakcije između kisika i
dušika tokom procesa sagorijevanja.
Emisija ostalih polutanata je znatno niža od graničnih vrijednosti propisanih
odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za
sagorijevanje.
Ispusni otpadni plinovi će se ispuštati na kontrolisan način putem dimnjaka visine 65
m. Pri projektovanju ovog energetskog postrojenja moraju se predvidjeti priključci za
monitoring emisije i obezbjediti uvjeti za pravilno mjerenje emisije.
Mjere za smanjivanje emisije otpadnih plinova i čestica prašine moraju biti usklađene
sa odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za
sagorijevanje u smislu:
• načina ispuštanja otpadnih dimnih plinova,
• utvrđivanja uvjeta sagorijevanja,
• propisivanja dozvoljenog sadržaja sumpora u gorivu,
• maksimalnog ograničavanja vrijednosti emisije, koliko to omogućava
primjenjena tehnologija s tim da emisije moraju biti niže od graničnih
vrijednosti propisanih citiranim Pravilnikom i EU normama.
5.2. Mjere za smanjenje emisije u vodu
Sve tehnološke otpadne vode su u sistemu recirkulacije, tj. ne ispuštaju se u
recipijent, kanalizaciju. One se sakupljaju u kolektoru koji je smješten u najnižoj tačci
objekta utilizatora (HRSG). Iz kolektora se tehnološke vode pumpama prebacuju u
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 51

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
bazen za neutralizaciju, nakon čega se ponovno vraćaju u tehnološki proces. Jedan
dio te vode se šalje u sistem gradskog grijanja, kao dodatna voda za zamjenu
izgubljene vode.
Potrebno je redovno pratiti na kontrolnoj tabli nivo vode u bazenu za tretman
otpadnih voda i redovno održavati opremu za tretman otpadnih voda u cilju
sprječavanje eventualnog uticaja na okoliš koji bi se javio u slučaju nemarnog
održavanja navedene opreme.
Jedini teret za okoliš predstavljaju tehnološke otpadne vode nastale u toku remonta
procesne opreme (kotlovskih postrojenja, rashladnih tornjeva, turbina itd.). Navedene
vode se ispuštaju u kanalizaciju i dalje u rijeku Bosnu. Nastale otpadne vode se
moraju prethodno prečistiti u cilju smanjivanja tereta zagađenja u efluentu ispod
dozvoljenih vrijednosti propisanih odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima
opasnih i tehnoloških tvari za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u
sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik (Službene novine Federacije
BiH, broj: 50/07). Treba istaći da je projektant CCPP Zenica predvidio neutralizaciju
navedenih otpadnih voda prije ispuštanja u recipijent. Potrebno je predvidjeti
monitoring navedenih otpadnih voda prije ispuštanja u efluent u ciju utvrđivanja tereta
njihovog zagađenja.
Sanitarno-fekalne otpadne vode je potrebno ispuštati u kanalizaciju poslovne zone i
putem nje odvoditi na centralno postrojenje za obradu otpadnih voda grada Zenice,
čija izgradnja je predviđena u blizini naselja Banlozi.
Oborinske vode s internih prometnica, manipulativnih prostora i radnih površina u
krugu pogona je potrebno tretirati na standardni kvalitet prije ispuštanja u
kanalizaciju. Vode treba prikupljati u kolektor, filtrirati u cilju uklanjanja mehaničkih
nečistoća a zatim voditi u razdjelnik za uklanjanje masti i drugih plutajućih tvari. Tek
pročišćene oborinske vode se iz separatora mogu ispuštati u kanalizaciju i dalje u
rijeku Bosnu. Time će biti onemogućen negativni uticaj ovih voda na okoliš. Treba
istaći da je projektant CCPP Zenica predvidio objekte i postrojenja za prikupljanje i
prečišćavanje navedenih otpadnih voda prije ispuštanja u recipijent.
Kvalitet otpadnih voda koje se ispuštaju u kanalizaciju i rijeku Bosnu mora zadovoljiti
dozvoljene granične vrijednosti propisane odredbama Pravilnika o graničnim
vrijednostima opasnih i tehnoloških tvari za tehnološke otpadne vode prije njihovog
ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik, što se mora
detaljno analizirati i predvidjeti projektnom dokumentacijom.
5.3. Mjere za smanjenje intenziteta buke
Buka se pojavljuje unutar zgrade plinske i parne turbine, kao posljedica rada turbina.
Značajan izvor buke su također usisnici zraka do plinskih turbina. Orijentacija buke je
sjevero-istok, u smjeru objekata Arcelor Mittala.
Intenzitet buke emitovane radom svih postrojenja u predmetnoj kombinovanoj
cikličnoj elektrani mora biti u propisanim granicama određenim važećim zakonima i
propisima.
Za očekivati je da će se najveći intenzitet buke zadržavati u radnom okruženju u
unutrašnjosti objekata. Nivo buke iz jednog stalnog izvora u zatvorenom prostoru ne
smije prelaziti vrijednost od 82 dB(A), a totalni nivo buke iz svih izvora buke u
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 52

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
zatvorenom prostoru mora biti manji od 85 dB(A). Projektna dokumentacija predviđa
da će ukupna buka uzrokovana radom svih postrojenja u predmetnoj kombinovanoj
cikličnoj elektrani biti u propisanim granicama određenim važećim zakonima i
propisima. Razlog toj tvrdnji leži u načinu izgradnje objekata iz kojih dolazi buka o
čemu je pisano u poglavlju o procjeni buke.
Buka iz ususnika zraka će se minimalizirati pomoću odgovarajućeg oblikovanja
konstrukcije usisivača i njegovog rešetkastog otvora. Zvučno izolirana fasada sa
panelima od lima će biti dodana na mjestu usisavanja zraka u cilju dodatnog
smanjenja buke.
Zaštita zaposlenika od uticaja buke prilikom rada u pogonu obezbijedit će se
obaveznim korištenjem prikladnih ličnih zaštitnih sredstava (antifona) prilikom
eventualnog boravka u takvim prostorima. Inače u normalnim uslovima rada u takvim
prostorima zaposlenici ne borave.
Projektom treba predvidjeti sve tehničke efikasne mjere zaštite od uticaja
produkovane buke, kako bi se intenzitet buke što više smanjio.
5.4. Mjere za sprečavanje produkcije otpada i povrat korisnoga materijala iz
otpada koji produkuje pogon
Projektom je potrebno predvidjeti da se kruti otpad (mulj, pepeo i drugi talozi) nastao:
• na dnu kolektora tehnoloških voda,
• na dnu kolektora hemijskih tokova,
• na dnu bazena za tretman otpadnih voda,
• otpad koji nastaje u vrijeme remonta procesne opreme,
• otpadni leteći pepeo iz kolektora pepela, nastao izgaranjem ulja,
transportuje kamionima na industrijsko odlagalište otpada ”Rača” u Zenici ili drugo
kontrolisano odlagalište, radi konačnog odlaganja. Pored toga, potrebno je sagledati
mogućnost upotrebe navedenog otpadnog mulja za nasipanje zemljanih depresija
(npr. napušteni površinski kop uglja ”Rača” u blizini istoimene industrijske deponije),
nivelisanje terena, i sl. uz prethodno isušivanje i primjenu mjera zaštite okoliša.
Otpadne masti i ulja koja su kategorisana kao opasni otpad a koja nastaju u:
• razdjeljivaču masnoća i drugih plivajućih tvari u bazenu za tretman
otpadnih voda,
• u kolektoru otpadnih naftnih derivata.
Njih treba zbrinjavati u skladu s postupcima koji propisuju recikliranje istog. Ove
otpadne materije se selektivno sakupljaju u adekvatan kolektor postavljen na
odgovarajućoj lokaciji i pomoću kamion cisterne otpremaju ovlaštenom operateru u
cilju recikliranja i konačnog zbrinjavanja. Operator je dužan potpisati ugovor sa
ovlaštenim operatorom za isporuku otpadnih ulja i masti, kao i drugih opasnih vrsta
otpada u cilju njihovog recikliranja i konačnog zbrinjavanja.
Potrebno je predvidjeti sakupljanje miješanog komunalnog otpada u namjenske
posude (kontejnere) i njegovo odvoženje na regionalnu sanitarnu deponiju
“Mošćanica“ u Zenici u cilju odlaganja. Operator je dužan potpisati ugovor sa firmom
“Regionalna deponija Moščanica“ d.o.o. Zenica o zbrinjavanju otpada, ali i sa
ovlaštenim operatorom za prevoz otpada.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 53

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Ambalažni otpad (papirne i plastične vreće, PET i staklena ambalaža, i sl.) i druge
vrste korisnog otpada se u cjelosti mogu reciklirati i zbog toga ga treba selektivno
sakupljati radi isporuke ovlaštenim operatorima za obradu i promet sekundarnih
sirovina.
Upravljanje otpadom u ovom pogonu detaljno je opisano u planu o upravljanju
otpadom, koji čini sastavni dio ovog dokumenta.
5.5. Mjere za sprečavanje elektromagnetnog zračenja
Potrebno je poštivati sve relevantni propise za osiguranje zaštite ljudi od
prekomjernog utjecaja elektromagnetskog zračenja.
Prije početka rada postrojenja potrebno je da investitor odgovarajućim inspekcijama
dostavi dokumente kojim će dokazatii da su oprema i postrojenja u skladu sa
zahtjevima koji se odnose na elektromagnetno zračenje.
5.6. Opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obavezama operatora
posebno mjera nakon zatvaranja pogona i postrojenja
Operator je dužan izvršiti procjenu uticaja na okoliš predmetne kombinovane ciklične
elektrane u Zenici, kojom treba identifikovati i analizirati sve izvore emisije i negativne
uticaje na okoliš u cilju predviđanja efikasnih mjera za smanjivanje emisije i
negativnih uticaja na okoliš. Za odobravanje lokacije potrebno je pribaviti okolinsku
dozvolu od Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
Operator je dužan osigurati da se u projektu predvide neophodne efikasne mjere za
ograničavanje emisija ispod dozvoljenih graničnih vrijednosti i da se sve predviđene
mjere implementiraju u toku izgradnje objekata i postrojenja predmetne elektrane.
U toku izgradnje objekata i postrojenja potrebno je urediti gradilište tako da se
smještaj i kretanje vozila i mehanizacije odvija strogo u funkciji same izgradnje.
Tečna goriva i ostale tečne materije (npr. rastvarači, sredstva za bojenje cijevi,
instalacija i sl.), koje će se koristiti za potrebe gradnje potrebno je čuvati u zatvorenim
posudama smještenim na sigurnom mjestu, po mogućnosti u nepropusnoj kadi koja
je natkrivena ili u limenim buradima postavljenim na tankvanu ili u zatvorenom
skladištu bez odvoda u kanalizaciju. Ukoliko eventualno dođe do izljeva potrebno je
izvršiti sakupljanje rasutog ulja, maziva ili goriva sa nekim upijajućim sredstvom (npr.
piljevina, pijesak i sl.) i uklanjanje onečišćenog sloja zemlje. Sakupljeni materijal
treba odložiti na propisan način na deponiju kako ne bi došlo do onečišćenja
površinskih i podzemnih voda i zemljišta.
Sav građevinski otpad treba prikupljati i iskoristiti za nivelisanje terena na predmetnoj
lokaciji a višak odmah odvoziti na deponiju gdje se može koristiti za prekrivku otpada.
Za eventualno zatvaranje pogona i postrojenja predmetne kombinovane elektrane
potrebno je predvidjeti adekvatne mjere zaštite okoliša kako bi se spriječili ili
maksimalno smanjili bilo kakvi negativni uticaju na okoliš zatvaranja i nakon
zatvaranja planirane elektrane.
Nakon eventualnog prestanka rada i zatvaranja ovo pogona na predmetnoj lokaciji
ne očekuju se emisije u okoliš i posebni negativni utjecaji na okoliš. Negativni utjecaji
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 54

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
na okoliš manjeg intenziteta mogu se potencijalno javiti samo pod uvjetom da se u
rezervoarima zadrži tečno gorivo bez kontrole i da nastupi izlivanje po okolnom
zemljištu. Na taj način bi moglo doći do zagađivanja zemljišta i eventualno
površinskih i podzemnih voda, ovisno od količine rasutog goriva. Međutim, ove
mogućnosti se praktično ne očekuju zbog toga što bi se po zatvaranju pogona ovi
materijali, u slučaju da ne budu potrošeni, blagovremeno uklonili i iskoristili na
drugom mjestu, jer su ekonomski vrijedni.
Na prostoru predmetne elektrane nije predviđeno plinsko skladište.
Po eventualnom prestanku rada i zatvaranja termoelektrane, investitor je dužan
preduzeti sve mjere za sprečavanje utjecaja na okoliš po bilo kojem osnovu u smislu
kontrolisanog uklanjanja eventualno preostalih tečnih goriva i drugih sirovina i
materija. Sve što može negativno utjecati na okoliš treba uklonuti sa lokacije, te taj
dio terena sanirati.
Eventualnim prestankom rada i zatvaranjem predmetne termoelektrane zemljište se
može prevesti u neku drugu namjenu adekvatnu za ovu industrijsku zonu u skladu sa
prostorno-planskom dokumentacijom općine Zenica.
6. NACRT OSNOVNIH ALTERNATIVA I OPIS RAZLOGA ODABIRA
PREDLOŽENE ALTERNATIVE
Alternativna rješenja za lokaciju predmetnog pogona nisu analizirana zbog toga što
je instaliranje tehnoloških postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije
predviđeno u industrijskoj zoni u kojoj se više desetljeća nalaze pogoni i postrojenja
za proizvodnju čelika, toplinske energije, te drugi industrijski pogoni.
Lokacija buduće kombinovane ciklične elektrane predviđena je u Poslovnoj zoni
“Zenica-1“ i to na dijelu gdje se ranije nalazio pogon Čečičane 1. Napušteni prostor i
objekti u navedenoj poslovnoj zoni su prenešeni na upravljanje Općini Zenica 2002.
godine, koja je potom formirala Poslovnu zonu “Zenica 1“ s ciljem stvaranja uvjeta za
razvoj poduzetništva, bržeg zapošljavanja i privlačenje stranih ulaganja kroz
obezbjeđenje prostora, objekata i prateće infrastrukture. Ova poslovna zona ima
izgrađenu svu potrebnu infrastrukturu.
Općina Zenica je firmi KTG Zenica ustupila zemljište na korištenje u Poslovnoj zoni
“Zenica 1“ u svrhu instaliranja tehnoloških postrojenja za proizvodnju električne i
toplinske energije i time je postala suvlasnik ovog privrednog društva. Za izgradnju
kombinovane ciklične elektrane predviđena je lokacija u krajnjem sjeveroistočnom
dijelu Poslovne zone “Zenica-1“, sjevero-zapadno od grada Zenice.
Predmetna lokacija je sa aspekta položaja, namjene i opremljenosti potrebnom
infrastrukturom veoma povoljna i graniči se sa postojećim energetskim kompleksom
kompanije Arcelor Mittal Zenica.
Svrha izgradnje predmetne kombinovane ciklične elektrane je pouzdana i dugoročna
isporuka toplinske energije gradu Zenica, uz prihvatljivu cijenu i minimalne emisije
štetnih materija, te proizvodnju električne energije (kogeneracija). Zbog tehničkih
problema, odnosno zastarjelosti sistema snabdijevanja toplinom, a pogotovo zbog
zavisnosti od načina rada željezare Accelor Mittal, građani Zenice su zadnjih godina
često ostajali bez grijanja tokom najhladnijih perioda zime. Zato je stabilno
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 55

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
snabdijevanje Zenice vrelom vodom jedan od najvažnijih ciljeva izgradnje navedenog
pogona, uz poboljšanje kvaliteta zraka u zeničkoj kotlini. S obzirom da će se u ovoj
teroelektrani spaljivati prirodni plin, koji predstavlja »čisto« (ekološki najpodobnije)
gorivo, smanjit će se emisija štetnih materija od sagorijevanja uglja korištenog za
proizvodnju toplinske energije za potrebe grijanja grada Zenice, što je veoma
značajno za ovu osjetljivu sredinu, čiji kvalitet zraka se svake zimske sezone
značajno pogoršava.
Zbog novogradnje i brzog širenja populacije u Zenici, i sa željom da se na sistem
daljinskog grijanja u budućnosti priključi što veći broj postojećih objekata, koji se
sada zagrijavaju lokalno iz velikog broja lokalnih kotlovnica na ugalj i lož ulje, veoma
je važno to da će KTG ZENICA d.o.o. Zenica omogućiti povećanje kapaciteta
proizvodnje toplinske energije sa projektiranih maksimalno 90 MW na budućih 170
MW, čime se obezbjeđuje potrebna toplinska energija za razvojne planove ovog
grada najmanje do 2030. godine.
Iz gore navedenog da se zaključiti da alternative izgradnji ovom pogonu nema, jer bi
to značilo kulminiranje problema vezanih za grijanje grada Zenice i dalje pogoršanje
kvaliteta zraka zbog već prisutnog trenda izgradnje lokalnih kotlovnica na ugalj i lož
ulje.
Proizvodnja električne i toplinske energije će se temeljti na okolinski najpodobnijem
gorivu (prirodnom plinu) i okolinski prihvatljivim modernim tehnologijama, odnosno
najboljim raspoloživim tehnikama u ovoj oblasti, koje su ujedno i ekonomične u
pogledu iskorištenosti energije.
Uzimajući u obzir sve naprijed navedeno, kao i činjenice da će realizacijom ovog
projekta doći do otvaranja novih radnih mjesta i povećanja proizvodnih kapaciteta, te
ekonomskog oporavka i napretka ove regije, alternativa neotvaranja ovog pogona
nije prihvatljiva. Lokalna vlast je ustupanjem zemljišta na lokaciji buduće izgradnje
navedenog energetskog kompleksa dala svoju saglasnost, a javno mnijenje pozitivno
gleda na realizaciju ovog projekta.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 56

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
7. NETEHNIČKI REZIME
7.1. Opis projekta
Kombinovana ciklična elektrana se planira izgraditi na zemljišnoj parceli dimenzija
140 x 350 m, koju je Općina Zenica kao suosnivač privrednog društva KTG ZENICA
d.o.o. Zenica ustupila za lokaciju ovog pogona. Za izgradnju navedenog pogona i
postrojenja predviđena je lokacija u Poslovnoj zoni “Zenica-1“, koja se nalazi sjeverozapadno
od grada Zenice. Za izgradnju navedenih postrojenja predviđena je lokacija
u južnom dijelu industrijske zone br.1, sjevero-zapadno od grada Zenice. Poslovna
zona “Zenica-1“ nalazi se na lokaciji koja je prostorno-planskom dokumentacijom
Općine Zenica opredijeljena za industrijsku zonu lociranu na sjevernom dijelu
zeničke kotline.
Svrha izgradnje navedene kombinovane ciklične elektrane je proizvodnja električne
energije i pouzdana i dugoročna isporuka toplinske energije gradu Zenica, uz
prihvatljivu cijenu. Zbog tehničkih problema, odnosno zastarjelosti sistema
snabdijevanja toplinom, a pogotovo zbog zavisnosti od načina rada kompanije
Accelor Mittal, građani Zenice su zadnjih godina često ostajali bez grijanja tokom
najhladnijih perioda zime. Zato je stabilno snabdijevanje Zenice toplotnom energijom
jedan od najvažnijih ciljeva izgradnje navedenog pogona. Proizvodnja električne i
toplinske energije će se temeljti na ekološki prihvatljivim modernim tehnologijama,
koje su ujedno i ekonomične u pogledu iskorištenosti energije (kogeneracija). Iz gore
navedenog da se zaključiti da alternative izgradnji ovom pogonu nema, jer bi to
značilo kulminiranje problema vezanih za grijanje grada Zenice i dalje pogoršanje
kvaliteta zraka zbog već prisutnog trenda izgradnje lokalnih kotlovnica na ugalj i lož
ulje.
Proizvodnja električne energije će se odvijati u dvije plinske i jednoj parnoj turbini s
električnim generatorima. Pojedinačna projektovana izlazna snaga plinskih turbina
iznosi aproksimativno 2 x 128 MW električne energije, dok je projektovana izlazna
snaga parne turbine aproksimativno 135 MW električne energije, što ukupno iznosi
aproksimativno 390 MW.
Projektovani kapacitet proizvodnje toplinske energije iznosi 170 MW. Planirani razvoj
proizvodnje toplinske energije predviđa povećanje prvobitnog vršnog opterećenja od
100 MW na 170 MW do 2030 godine.
Kao primarno gorivo plinskih turbina koristit će se zemni plin, a kao rezervno gorivo
ekstra lako ulje. Godišnja potrošnja zemnog plina se procjenjuje na 455.000.000 m 3 ,
dok proizvodnja električne energije doseže 2.083.768 MWh el /godinu.
7.2. Tehnološki opis proizvodnog procesa
Proizvodnja električne i toplinske energije će se odvijati u tzv. kombinovanoj plinskoparnoj
elektrani. Kada se govori o kombinovanom procesu kao što je slučaj KTG
ZENICA d.o.o. misli se na proces sastavljen od plinsko-turbinskog i parno-turbinskog
dijela. Glavne sastavnice su naravno plinska i parna turbina. Osnovna namjena
ovakvih postrojanja je da se iskoristi toplina nastala na izlazu iz plinske turbine. Pošto
ispusni dimni plinovi, koji izlaze iz plinske turbine, imaju izuzetno visoke temperature,
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 57

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
oko 600 °C, mogu se iskoristiti kao sredstvo koje će grijati vodu i proizvoditi vodenu
paru za parnu turbinu. Time se povećava iskoristivost samog postrojenja.
Iskoristivost takvog postrojenja doseže i do 60 %. Projektanti CCPP Zenica
predviđaju da će u postrojenjima kombinovane energane Zenica efikasnost
pretvaranja primarne energije u sekundarnu, kod određenih uslova rada postrojenja,
ići čak iznad 70%, od toga električna energija predstavlja 45 - 50%.
Proces počinje od kompresora koji komprimira zrak i šalje ga u komoru za
sagorijevanje gdje se istovremeno dovodi i gorivo za sagorijevanje. Dimni plinovi vrlo
visoke temperature vode se iz komore sagorijevanja u plinsku turbinu, gdje
ekspandiraju dajući koristan rad na vratilu spojenom na rotor plinske turbine. Vratilo
pokreće generator električne struje i proizvodi električnu energiju koja se šalje u
mrežu. Nakon ekspanzije, izduvni se plinovi iz plinske turbine vode u utilizator
‘’HRSG’’. Jedna od vrlo dobrih karakteristika plinske turbine je ta što je kod nje
prisutan vrlo visok omjer zrak/gorivo budući da se dodaje nekoliko puta više zraka
zbog hlađenja lopatica plinske turbine.
Na izlazu iz plinske turbine ostaje još dosta neiskorištenog zraka, koji se koristi za
sagorijevanje dodatnog goriva u utilizatoru. U utilizatoru se napojna voda zagrijava
do isparavanja i pregrijava se na zadane parametre date u okviru tehničkog opisa
HRSG. Pregrijana para odlazi iz generatora pare ''HRSG'' u parnu turbinu gdje
ekspandira i predaje mehanički rad generatoru električne struje. Nakon toga para,
niskih parametara, odlazi u kondenzator gdje kondenzira. Nakon kondenzacije, voda
se pumpom vraća u utilizator na ponovno zagrijavanje.
Kod plinske turbine temperatura sagorijevanja je oko 1450 °C, a temperatura dimnih
plinova koji izlaze iz plinske turbine oko 600 °C. Iskoristivosti ova dva procesa se
kreću oko 45 i 40 %.
7.3. Procjena očekivanog otpada i emisija
Procjena emisije u zrak
Najznačajniji polutanti koji nastaju pri izgaranju zemnog plina su oksidi azota. Emisija
ostalih polutanata (SO x , CO x , ugljiko-vodici, čvrste čestice) u normalnim uvjetima
funkcionisanja postrojenja je zanemarljiva.
Prilikom spaljivanja ekstra lakog ulja, predviđenog kao alternativno gorivo u slučaju
nestašice zemnog plina, najviše se emituju oksidi azota, a znatno manje: oksidi
sumpora, čvrste čestice, ugljikovodici i drugi spojevi. Inače laka ulja imaju nizak
sadržaj sumpora zbog čega je emisija SO 2 u atmosferu zanemariva. Procijenjena
emisije dušikovih oksida ja data u Tabeli 7.
Tabela 7. Procijenjena emisija po količini NOx i CO 2
Vrsta goriva
Potrošnja
zemnog plina
(Nm 3 /god.)
Količina
dimnih plinova
(Nm 3 /god.)
Procijenjena
emisije
NOx
Ukupna
količina
NOx
(t/god.)
Ukupna
količina
CO 2
(Nm 3 /god)
Zemni plin 455.000.000 4,55 x 10 9

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Procjena emisije u vodu
Tehnološke otpadne vode, nastale kao posljedica tehnoloških i drugih operacija, su u
sistemu recirkulacije. Otpadne vode će se prazniti u kanalizaciju i dalje u rijeku
Bosnu samo za vrijeme remonta procesne opreme. Nisu poznati podaci o količini
otpadnih voda koje će nastajati remontom procesne opreme. Neutralizacija će se
vršiti dodavanjem hemikalija odobrenog tipa za navedene operacije. Navedene
otpadne vode dakle predstavljaju potencijalni uticaj na okoliš ali samo za vrijeme
remonta procesne opreme, kotlova, rashladnih tornjeva itd.
Oborinske vode s internih prometnica, manipulativnih prostora i radnih površina u
krugu pogona će biti tretirane na standardni kvalitet prije ispuštanja u kanalizaciju.
Sanitarno-fekalne otpadne vode će se ispuštati u kanalizaciju poslovne zone i putem
nje odvoditi na centralno postrojenje za obradu otpadnih voda grada Zenice, čija
izgradnja je predviđena u blizini naselja Banlozi.
Procjena produkcije otpada
Prilikom proizvodnje električne i toplinske energije u predmetnoj kombinovanoj
cikličnoj elektrani ne očekuju se značajnije količine otpada, koji bi mogao ugroziti
kvalitet okoliša, a najčešće se radi o prirodnim i biorazgradivim materijalima. U toku
rada plinskih turbina čvsti otpad praktički ne postoji.
Otpadni mulj nastao čišćenjem kolektora tehnoloških voda, kolektora hemijskih
tokova i bazena za tretman otpadnih voda nije kategorisan kao opasni otpad.
Otpadno ulje je poseban otpad i mora se zbrinjavati u skladu s postupcima
recikliranja
Uz otpad, koji nastaje kao posljedica rada predmetnih postrojenja, valja istaknuti i
nastajanje miješanog komunalnog otpada. Miješani komunalni otpad nastaje u upravi
i krugu pogona a na bazi broja zapolenika i prirode djelatnosti procjenjuje se da će
količina ovog otpada biti oko 12 t/g.
Ambalažni otpad (papirne i plastične vreće, ostali papir i plastika, palete i sl.) se u
cjelosti može reciklirati i zbog toga ga treba selektivno sakupljati radi isporuke
ovlaštenim operatorima za obradi i promet sekundarnih sirovina.
Procjena i vrednovanje buke
Projektna dokumentacija predviđa da će ukupna buka uzrokovana radom svih
postrojenja u predmetnoj kombinovanoj cikličnoj elektrani biti u propisanim
granicama određenim važećim zakonima i propisima. Razlog toj tvrdnji leži u načinu
izgradnje objekata iz kojih dolazi buka.
Opće uređenje zgrade plinskih i parne turbine, njeno konstrukcijsko rješenje, sastav
pojedinih arhitektonskih elemenata, te pojedini detalji će spriječiti emisiju buke u
vanjsko okruženje.
Zaštita zaposlenika od uticaja buke prilikom rada u pogonu obezbijedit će se samo
nužnim boravkom u takvim prostorima u kraćem vremenskom periodu, uz obaveznu
primjenu ličnih zaštitnih sredstava (antifona).
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 59

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Procjena i vrednovanje termalnih polucija
Za potrebe hlađenja turbina kondenzatora, hladnjaka generatora, ulja i pomoćnog
sistema hlađenja, CCPP Zenica će koristiti sistem hlađenja vode pomoću mokrih
rashladnih tornjeva. Zbog prisilnog strujanja zraka kroz toranj, vlažni zrak sa sobom
iznosi i raspršuje određenu količinu vode u atmosferu, uzrokujući neznačajno
formiranje magle. To za posljedicu ima termalnu poluciju u atmosferu putem
navedene magle. Nema posebno dodatnih mjera koje bi se primjenjivale u cilju
eliminacije navedene polucije.
Procjena i vrednovanje elektromagnetnog zračenja
Većina izvora elektromagnetnkog polja nalaze se u zgradi elektrane, zaštićeni
zaštitnom ogradom. Investitor garantuje da će se za gradnju postrojenja koja
proizvode elektromagnetno zračenje isporučiti oprema u skladu s standardima i
propisima koji se bave zaštitom radne i opće populacije protiv pretjeranog
elektromagnetnog zračenja.
7.4. Opis utjecaja projekta na okoliš
7.4.1. Utjecaj na stanovništvo
Kombinovana energana Zenica neće imati značajnijih negativnih uticaja na
stanovništvo koje živi u okolini. Negativni uticaji ovog projekta, odnosno pogona na
stanovništvo se ne očekuju zbog prirode postrojenja, primjenjene tehnologije,
karakteristika primjenjenog goriva zemnog plina i predviđenih efikasnih mjera za
sprečavanje i smanjenje emisija, odnosno sprečavanje negativnih uticaja na okoliš,
kao i relativno povoljne lokacije (u industrijskom krugu bivše Željezare u Zenici).
7.4.2. Utjecaj na floru, faunu, vodu i zemljište
Ukoliko se budu primjenjivale sve mjere zaštite predviđene u poglavlju o mjerama za
ublažavanje negativnih uticaja na okoliš, neće biti značajnijeg uticaja navedenog
pogona na floru i faunu. Neznatan uticaj na faunu može predstavljati termalna
polucija u vidu magle koja se emituje iznad rashladnih tornjeva.
Za očekivati je da CCPP Zenica neće imati značajan uticaj na vode iz razloga što
nema ispuštanja otpadnih voda u kanalizaciju i dalje u rijeku Bosnu. Sve vode u
CCPP Zenica (tehnološke i otpadne) su u recilkulaciji. Jedini uticaj može imati
ispuštanje otpadnih voda nastalih za vrijeme periodičnog održavanja postrojenja.
Međutim, pogon predviđa tretman navedenih otpadnih voda i njihovo ispuštanje tek
nakon obrade. Potrebno je predvidjeti monitoring ovih voda u cilju utvrđivanja da li
zadovoljavaju parametre koji su zakonom propisani za ovu vrstu voda.
Ovaj pogon neće imati značajnijih negativnih uticaja na poljoprivredno zemljište, jer
se radi o već degradiranom industrijskom zemljištu.
Negativni uticaji kroz emisije u zrak ovog projekta se ne očekuju zbog:
• korištenja ekološki prihvatljivih goriva (zemni plin, ekstra lako ulje) jer su to
energenti koji skoro ne sadrže sumpor,
• predviđenih efikasnih tehnoloških mjera za sprečavanje i smanjenje emisija,
odnosno sprečavanje negativnih uticaja na okoliš.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 60

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Ne očekuje se značajan uticaj navedenog projekta na klimatske faktore, pejzaž, niti
na materijalna dobra, uključujući kulturno-historijsko i arheološko naslijeđe.
7.5. Opis mjera za ublažavanje negativnih efekata
7.5.1. Mjere za smanjenje emisije u zrak
Smanjivanje emisije NO x riješit će se primjenom odgovrajućih gorionika,
višestepenim sagorijevanjem ili izgradnjom postrojenja za denitrifikaciju, što će se
definisati projektom.
U cilju kontrole emisije CO potrebno je voditi proces sa minimalnim viškom zraka
tako da u produktima sagorijevanja nastaje CO 2 . Za sagorijevanje zemnog plina
predviđa se ugradnja gorionika sa niskom emisijom NOx. U tim slučajevima se
primjenjuju tri različita principa:
• Aplikacija gorionika Low NO x sa ciljem reduciranja temperature plamena a
time i smanjenje NO x ;
• Recirkulacija dimnog plina je metoda za efektivno reduciranje emisije NO x ;
• Dvostepeno sagorijevanje sa ciljem reduciranja reakcije između kisika i dušika
tokom procesa sagorijevanja.
7.5.2. Mjere za smanjenje emisije u vodu
Potrebno je redovno pratiti na kontrolnoj tabli nivo vode u bazenu za tretman
otpadnih voda i redovno održavati opremu za tretman otpadnih voda u cilju
sprječavanje eventualnog uticaja na okoliš koji bi se javio u slučaju nemarnog
održavanja navedene opreme.
Tehnološke otpadne vode nastale u toku remonta procesne opreme ispuštati u
kanalizaciju i dalje u rijeku Bosnu nakon prečišćavanja u cilju smanjivanja tereta
zagađenja u efluentu ispod dozvoljenih vrijednosti propisanih odredbama Pravilnika o
graničnim vrijednostima opasnih i tehnoloških tvari za tehnološke otpadne vode prije
njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik (Službene
novine Federacije BiH, broj: 50/07).
Sanitarno-fekalne otpadne vode ispuštati u kanalizaciju poslovne zone i putem nje
odvoditi na centralno postrojenje za obradu otpadnih voda grada Zenice, čija
izgradnja je predviđena u blizini naselja Banlozi.
Oborinske vode s internih prometnica, manipulativnih prostora i radnih površina u
krugu pogona je potrebno tretirati na standardni kvalitet prije ispuštanja u
kanalizaciju.
7.5.3. Mjere za smanjenje intenziteta buke
Intenzitet buke emitovane radom svih postrojenja u predmetnoj kombinovanoj
cikličnoj elektrani mora biti u propisanim granicama određenim važećim zakonima i
propisima.
Projektna dokumentacija predviđa da će ukupna buka uzrokovana radom svih
postrojenja u predmetnoj kombinovanoj cikličnoj elektrani biti u propisanim
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 61

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
granicama određenim važećim zakonima i propisima. Razlog toj tvrdnji leži u načinu
izgradnje objekata iz kojih dolazi buka o čemu je pisano u poglavlju o procjeni buke.
Buka iz ususnika zraka će se minimalizirati pomoću odgovarajućeg oblikovanja
konstrukcije usisivača i njegovog rešetkastog otvora. Zvučno izolirana fasada sa
panelima od lima će biti dodana na mjestu usisavanja zraka u cilju dodatnog
smanjenja buke.
Zaštita zaposlenika od uticaja buke prilikom rada u pogonu obezbijedit će se
obaveznim korištenjem prikladnih ličnih zaštitnih sredstava (antifona) prilikom
eventualnog boravka u takvim prostorima. Inače u normalnim uslovima rada u takvim
prostorima zaposlenici ne borave.
Projektom treba predvidjeti sve tehničke efikasne mjere zaštite od uticaja
produkovane buke, kako bi se intenzitet buke što više smanjio.
7.5.4. Mjere za sprečavanje produkcije otpada i povrat korisnoga materijala iz
otpada koji produkuje pogon
Projektom je potrebno predvidjeti da se kruti otpad (mulj, pepeo i drugi talozi)
transportuje kamionima na industrijsko odlagalište otpada ”Rača” u Zenici ili drugo
kontrolisano odlagalište, radi konačnog odlaganja. Pored toga, potrebno je sagledati
mogućnost upotrebe navedenog otpadnog mulja za nasipanje zemljanih depresija
(npr. napušteni površinski kop uglja ”Rača” u blizini istoimene industrijske deponije),
nivelisanje terena, i sl. uz prethodno isušivanje i primjenu mjera zaštite okoliša.
Otpadne masti i ulja koja su kategorisana kao opasni otpad treba zbrinjavati u skladu
s postupcima koji propisuju recikliranje istog.
Potrebno je predvidjeti sakupljanje miješanog komunalnog otpada u namjenske
posude (kontejnere) i njegovo odvoženje na regionalnu sanitarnu deponiju
“Mošćanica“ u Zenici u cilju odlaganja. Operator je dužan potpisati ugovor sa firmom
“Regionalna deponija Moščanica“ d.o.o. Zenica o zbrinjavanju otpada, ali i sa
ovlaštenim operatorom za prevoz otpada.
Ambalažni otpad (papirne i plastične vreće, PET i staklena ambalaža, i sl.) i druge
vrste korisnog otpada se u cjelosti mogu reciklirati i zbog toga ga treba selektivno
sakupljati radi isporuke ovlaštenim operatorima za obradu i promet sekundarnih
sirovina.
7.5.5. Mjere za sprječavanje elektromagnetnog zračenja
Potrebno je poštivati sve relevantne propise za osiguranje zaštite ljudi od
prekomjernog utjecaja elektromagnetskog zračenja na prostoru lokacije i njenom
okruženju.
Prije početka rada postrojenja, odnosno prije puštanja u eksploataciju predmetnog
postrojenja, potrebno je da investitor odgovarajućim inspekcijama dostavi dokumente
kojim će dokazatii da su oprema i postrojenja u skladu sa zahtjevima koji se odnose
na elektromagnetno zračenje.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 62

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
8. NAZNAKA POTEŠKOĆA KOD IZRADE STUDIJE O PROCJENI UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Kod izrade ove Studije o procjeni uticaja na okoliš javile su se određene poteškoće,
kao što su:
1. Nisu bili dostupni podaci o vodnim bilansima i određenim tehničkim detaljima
vezanim za snabdijevanje, odvođenje i tretman voda.
2. Nije predočen dio dokumentacije o postrojenjima, uređajima i tehnološkoj
opremi do okončanja izrade ove Studije, što je otežavalo utvrđivanje
tehnoloških karakteristika postrojenja i identifikaciju izvora emisija.
3. Nedostatak podataka o potrošnji ulja i maziva tokom održavanja pojedinih
segmenta pogona i postrojenja tj. produkcija otpada kada su u pitanju ovi
mediji.
Korištenjem različitih izvora podataka, metoda vrednovanja uticaja na okoliš, postojeće
investiciono-tehničke dokumentacije, dostupnih podataka i BAT preporuka otklonjene
su naveden poteškoće i utvrđeni su potrebni podaci o tehničkim i tehnološkim
karakteristikama postrojenja i uređaja, bilansima emisija, odnosno vrsti i količini
emitovanih štetnih tvari, te značaju uticaja pogona na okoliš. Ovi podaci i informacije
su prezentovani u ovoj Studiji o procjeni uticaju na okoliš.
9. SISTEM MONITORINGA EMISIJA
Shodno odredbama Zakona o zaštiti okoliša i drugim važećim okolišnim propisima,
potrebno je obezbijediti provođenje okolinskog monitoringa postrojenja i aktivnosti na
predmetnoj lokaciji. Monitoring emisija zagađujućih materija predstavlja vrlo važan
element sistema upravljanja kvalitetom i zaštite okoliša i zato ga treba organizovati i
redovno provoditi prema propisanoj metodologiji.
Monitoringom treba obuhvatiti redovno vizuelno praćenje funkcionisanja svih
tehničkih sistema za prečišćavanje i smanjivanje emisija, kao i tehnološke opreme i
aktivnosti koje mogu negativno utjecati na okoliš u cilju sprečavanja i što većeg
ublažavanja emisija i uticaja na okoliša.
Isto tako, potrebno je obezbijediti povremeni, odnosno periodični monitoring emisije
otpadnih dimnih plinova, nivoa buke i kvaliteta ispuštene vode.
Provjere emisije se vrše za tehnološke parametre pri radu postrojenja koji imaju
najveći uticaj na okolinu.
Provjera i praćenje emisije u zrak vrši se u cilju dokazivanja da postrojenje
zadovoljava granične vrijednosti emisije propisane Pravilnikom o graničnim
vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (“Službene novine
Federacije BiH”, broj: 12/05), te u cilju dobivanja podataka za izradu katastra emisije,
odnosno praćenja kretanja vrijednosti emisije iz postrojenja ove kombinovane
ciklične elektrane.
Mjerenje emisije u zrak vrši se u skladu sa odredbama Pravilnika o monitoringu
emisija zagađujućih materija u zrak (”Službene novine Federacije BiH”, broj: 12/05).
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 63

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Ispitivanje i ocjenjivanje kvaliteta ispuštene otpadne vode potrebno je provoditi u
skladu sa odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i tehnoloških tvari
za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije
odnosno u drugi prijemnik (Službene novine F BiH, broj: 50/07).
Intenzitet buke se mjeri i ocjenjuje u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti od buke
(“Službene novine Zeničko-Dobojskog kantona, broj: 2/08) i drugim važećim
propisima i standardima u ovoj oblasti.
Praćenje produkcije otpada se vrši u skladu sa odredbama Zakona o upravljanju
otpadom i Pravilnika donesenih na bazi ovog Zakona. Prijedlog monitoring plana
predstavljen je u Tabeli 8.
Tabela 8. Prijedlog monitoring plana
Parametar praćenja
Emisija otpadnih
plinova (NO x , CO, SO 2 ,
čvrste čestice) kod
spaljivanja zemnog
plina
Emisija otpadnih
plinova (NO x , CO, SO 2 ,
VOC, i čvrste čestice)
kod spaljivanja EL lož
ulja
Otpadne vode
Buka
Sistem za hlađenje
tehnološke vode
Separator masnoća
Količina otpadnih ulja
Otpad
Voda
Funkcionalna
ispravnost tehnološke
opreme
Način praćenja
Aparat za
analizu otpadnih
plinova
Aparat za
analizu otpadnih
plinova
Fizikalnokemijska
analiza
Aparat za
mjerenje buke
Vizuelno
inspekcija uz
evidentiranje
Vizuelno
inspekcija uz
evidentiranje
Vizuelno uz
evidentiranje
Vizuelno uz
evidentiranje
Mjerenje
potrošnje
uz evidentiranje
Periodični
pregled prema
propisima o
zaštiti na radu
Mjesto
praćenja
Dimnjak
postrojenja
Dimnjak
postrojenja
Ispust u
kanalizaciju
Pored postrojenja
i na zapadnoj
i južnoj
granici industrijskog
kruga
Sistem za
hlađenje
Separator
masnoća
Skladište
otpadnih ulja
Skladište
otpada
Dinamika
praćenja
Odgovornost
Kontinuirano Operator
Kontinuirano Operator
Prema
tabeli 12.
Svake
godine
Redovno
Svaka
mjeseca
Svakodnevno
Svakodnevno
tri
Osposobljena
stručna
ustanova
Osposobljena
stručna
ustanova
Odgovorno lice
Odgovorno lice
Odgovorno lice
Odgovorno lice
Vodomjer Mjesečno Odgovorno lice
Postrojenja
Jedan put u
tri godine
Ovlaštena
ustanova
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 64

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Prema članu 7. Pravilnika o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak za nova
postrojenja, provjera emisije se vrši u toku probnog rada i uvjet je za davanje
upotrebne dozvole, a nakon postizanja neometanog rada postrojenja i to najkasnije
šest mjeseci od dana puštanja u rad navedenog postrojenja. Mjerenje emisije vrši se
pri normalnim uvjetima rada postrojenja i normalnom obimu proizvodnje.
Prema odredbama Pravilnika o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak
operator pogona i postrojenja treba:
• vršiti periodična – povremena mjerenja emisije jedan put godišnje za
ložišta snage preko 50 MW i
• dostavljati izvještaj o rezultatima emisije nadležnom Federalnom
ministarstvu okoliša i turizma u roku od 30 dana od dana izvršenja mjerenja
emisije.
Provjera i praćenje emisije se vrši u cilju dokazivanja da postrojenje zadovoljava
granične vrijednosti emisije propisane odredbama Pravilnika o graničnim
vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje, kao i odstupanja od
graničnih vrijednosti i vrijednosti utvrđenih u fazi nultog mjerenja emisije.
Citiranim Pravilnikom su date granične vrijednosti emisije za određene polutante,
kako je prikazano u Tabeli 9.
Tabela 9. Granične vrijednosti emisije za ložišta snage preko 50 MW
Polutant
Granična vrijednost emisije (mg/m 3 )
(3 % O 2 u suhom dimnom plinu)
1. Za zemni plin
NO x 350
SO 2 35
Čađ po Bacharachu 0
Čvrste čestice 5
1. Za tečno gorivo, Granična vrijednost emisije (mg/m 3 )
(6 % O 2 u suhom dimnom plinu)
NO x 450
SO 2 1700
VOC 6
Čađ po Bacharachu 1
Čvrste čestice 50
U Tabelama 10. i 11. date su BAT vrijednosti za emisiju i energetsku efikasnost za
gasne turbine.
Tabela 10. Granične vrijednosti emisije za gasne turbine po BAT-u
Vrijednost emisije
Vrsta turbine (mg/Nm 3 ) Sadržaj O 2 (%) Opcije po BAT-u Monitoring
NOx CO
Nova gasna
turbina
20 - 50 5 - 100 15 Gorionici Low-NOx Kontinuirano
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 65

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Tabela 11. Energijska efikasnost gasnih trubina po BAT-u
Tip termoelektrane
Energijska efikasnost (%)
Novo postrojenje Postojeće postrojenje
Gasna turbina 36 – 40 25 – 40
Kobinovani procesi 54 – 58 40 – 54
Prema članu 9. Pravilnika o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak operator
je dužan uspostaviti neprekidno praćenje emisije reprezentativnih polutanata i
pokazatelja.
Prema članu 9. Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i tehnoloških tvari za
tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije
odnosno u drugi prijemnik operator je dužan obezbijediti ispitivanje tehnoloških
otpadnih voda na mjestu izravno prije ispuštanja u sistem kanalizacije i to u obimu
definisanom u narednoj Tabeli 12.
Tabela 12. Broj ispitivanja otpadnih voda u toku godine.
Protok otpadnih voda (m 3 /dan) Broj ispitivanja u toku godine
0 – 50 4
50 – 100 6
100 – 500 8
> 500 12
Uzorkovanje treba po mogućnosti vršiti automatski, proporcionalno protoku, a uzorci
su kompozitni 24-satni. Ukoliko to nije moguće, treba uzimati trenutne 15-minutne
uzorke i praviti kompozitne uzorke za analizu, uz evidentiranje protoka. U svim
uzorcima ispituje se obavezno: temperatura, vrijednost pH, alkalitet, električna
provodljivost, isparni ostatak, gubitak žarenje, ukupne suspendovane tvari, KPK-Cr,
BPK 5 , NH 4 -N, NO 2 -N, NO 3 -N, ukupni N, ukupni P, test toksičnosti, te svi specifični
pokazatelji za ovo postrojenje.
Operator je dužan obezbijediti šaht i pipu za uzimanje uzoraka na mjestu izravno
prije ispuštanja u recipijent, sistem kanalizacije, te mjerenje količine ispuštene vode,
što treba predvidjeti u projektu hidrotehničkih instalacija.
Operator je dužan ustrojiti i uredno voditi evidenciju, podatke o okolinskom
monitoringu.
Kod realizacije monitoringa, potrebno je uvažiti eventualne pritužbe građana, NVO i
nadležnih inspekcijskih organa u smislu utvrđivanja emisije i negativnih uticaja na
okoliš po standardizovanim postupcima, o čemu treba obavijestiti javnost na
pogodan i efikasan način.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 66

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
10. MJERE U VEZI RADA U VANREDNIM UVJETIMA
Pogoni i postrojenja u kojima su opasne supstance prisutne u količinama iznad
količina navedenih u članu 9, 10. i 11. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje
je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti
izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu ("Službene novine
Federacije BiH", broj: 19/04) spadaju u pogone i postrojenja koji mogu izazvati
nesreće većih razmjera i za njih Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdaje
okolinsku dozvolu.
Prema gore navedenom pravilniku pogon CCPP Zenica ne spada u pogone koji
mogu izazvati nesreće većih razmjera, što će biti i obrazloženo.
Osnovni energenti koji će se koristiti u proizvodnji električne i toplinske energije u
pogonu CCPP Zenica su zemni plin i ekstra lako lož ulje. Zemni plin prema citiranom
Pravilniku predstavlja opasnu materiju ali je njegova količina unutar pogona CCPP
Zenica daleko manja od Pravilnikom propisane granične vrijednosti.
Projekat loženja zemnog plina u CCPC-pogonu Zenica ne omogućava nikakvo
skladištenje nego se preuzimanje količina vrši kontinualno iz centralnog plinovoda
preko mjerača protoka instalisanih u GMRS-i kupca. U mjerno regulacionoj stanici
državnog operatera plinskog sistema plin će biti komprimiran na 28 bara i
transportovan kroz neposredni podzemni plinovod do zgrade plinskih turbina. Znači
jedine količine zemnog plina su količine prisutne u kompresorskoj stanici i sistemu
podzemnog plinovoda. Prema članu 10. tačka 14. gore citiranog Pravilnika, granična
količina za tečne izuzetno zapaljive plinove (uključujući zemni plin) iznosi 50 tona.
Kako se zemni plin neće skladištiti unutar pogona CCPP Zenica, odnosno kako su
količine navedenog plina u mreži daleko ispod Pravilnikom definisanih graničnih
količina, zemni plin unutar pogona CCPP Zenica ne može izazvati nesreće velikih
razmjera.
Kao rezervno gorivo u slučaju nestašice zemnog plina predviđeno je ekstra lako lož
ulje. Ulje će biti smješteno u 2 spremnika, svaki kapaciteta od 3.500 m 3 . Loživa ulja
za energane u koja pripada i ekstra lako ulje imaju temperaturu paljenja iznad 65 ˚C.
Prema podacima datim u tabeli 4 ove Studije ekstra lako lož ulje koje će biti korišteno
kao rezervno gorivo plinskih turbina postrojenja CCPP Zenica ima tačku plamišta
63,8 ˚C. Prema članu 11. tačka 6. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je
obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti
izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu ("Službene novine
Federacije BiH", broj: 19/04) u zapaljiva tečna goriva spadaju goriva čija je
temperatura paljenja niža od 55 ˚C. Ekstra lako lož ulje prema gore navedenom
Pravilniku ne spada u opasne zapaljive supstance s obzirom da ima temperaturu
paljenja cca 10 ˚C višu od Pravilnikom navedene maksimalne temperature paljenja
goriva koja spadaju u zapaljiva, a koja iznosi 55 ˚C.
Pomoćne supstance: kreč, koagulanti, flokulanti, hlorovodična kiselina (HCl),
natrijum hidroksid (NaOH), natrijev hipohlorit, sumporna kiselina i sredstvo za
inhibiciju korozije prema gore citiranom Pravilniku ne spadaju u opasne materije a
samim tim ne mogu izazvati ni nesreće velikih razmjera.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 67

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Nesreće koje bi mogle izazvati materijalne štete i ljudske žrtve, prvenstveno požari,
dešavale bi se u industrijskom krugu. Iz tog razloga potrebno je izraditi unutrašnje
planove intervencije za te akcidentne situacije.
Prema kategoriji tehnološkog procesa vezano za ugroženost od požara, pogon
CCPP Zenica spada u K2-K4 kategoriju tehnološkog procesa prema ugroženosti od
požara, sukladno odredbama Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku
mrežu za gašenje požara (“Sl.list SFRJ”, broj: 30/91).
Od gorivog materijala prisutni su: zemni plin (klasa požara C), ekstra lako ulje (klasa
požara B), električne instalacije pod naponom (klasa požara E) i čvrste materije
(klasa požara A).
10.1. Plan upravljanja u izvarednim situacijama
Plan upravljanja u izvanrednim situacijama detaljno je analiziran i opisan u
Unutrašnjem planu intervencija, koji čini sastavni dio ovog dokumenta. Unutrašnjim
planom intervencija detaljno su opisane sve procedure za identifikaciju predviđenih
izvanrednih situacija, te reagovanje i djelovanje u slučaju izvanrednih situacija. Isto
tako, unutrašnjim planom je opisan program obuke zaposlenika za provođenje
aktivnosti koje se od njih očekuju da će biti sprovedene u izvanrednim situacijama, i
tamo gdje je potrebno, za koordinaciju sa spoljnim hitnim službama. Programom
obuke su predviđene aktivnosti na provođenju mjera prevencije i djelovanja u slučaju
pojave incidentne situacije.
Prema odredbama Zakona o zaštiti od požara svaki zaposlenik ili drugo lice koje je
primjetilo požar dužno je pristupiti njegovom gašenju ukoliko je u mogućnosti bez
opasnosti za svoj život ili život drugih zaposlenika ili lica koja se zateknu u području
dejstva požara. U slučaju da sam zaposlenik ne može ugasiti požar ili otkloniti
uočenu opasnost, obavezan je pozvati zaposlenike sa najbližih radnih mjesta i bez
odlaganja izvjestiti najbližeg rukovodioca o nastaloj pojavi. Ako se ocijeni da se požar
ne može ugasiti ili spriječiti akcidentna pojava i da prijeti opasnost od daljeg širenja
požara, hitno se poziva najbliža vatrogasna jedinica, obavještavajući je o mjestu
izbijanja požara i obimu požara. Ukoliko se požar rasplamsao hitno se poduzimaju
mjere spašavanja zaposlenika čiji je život u opasnosti, a nakon toga imovine
ugrožene požarom. Ukoliko dođe do povrede uzrokovanih požarom, povrijeđeni
zaposlenici ili druga lica koja su se našla u krugu dejstva moraju se prebaciti do
najbliže zdravstvene ustanove. Kada stigne vatrogasna jedinica rukovođenje akcijom
gašenja požara preuzima član vatrogasne ekipe.
Sve zaposlenike i druge osobe koje rade po bilo kom osnovu potreno je upoznati sa
propisanim mjerama i postupcima u incidentnim situacijama.
10.2. Indentifikacija i evolucija mogućih nesreća
Nesreće koje bi mogle izazvati materijalne štete i ljudske žrtve, prvenstveno požari,
dešavale bi se u industrijskom krugu. U slučaju dešavanja takve nesreće, uzimajući u
obzir udaljenost najbližih objekata i veličinu pogonskog kruga, direktnim uticajem
vatre, visoke temperature, eksplozije i toksičnih supstanci mogli bi biti zahvaćeni
zaposlenici koji se u tom trenutku nađu u neposrednoj blizini te pojave, kao i
tehnološka oprema, objekti pogona CCPP Zenica i drugi sadržaji u krugu pogona.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 68

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Potencijalne opasnosti od požara i eksplozije su:
- kompresorska stanica zemnog plina,
- podzemni plinovod zemnog plina,
- zatvaranje i otvaranje plinovoda,
- remont plinskih instalacija,
- skladišni rezervoari ekstra lakog ulja,
- pretakalište ekstra lakog ulja,
- cjevovod ekstra lakog ulja.
10.2.1. Kompresorska stanica i podzemni plinovod zemnog plina
Državni operator plinskog sistema plina BiH-Gas je dužan sam izgraditi vezu s
područjem kombinovane ciklične elektrane KTG ZENICA d.o.o. i instalirati potrebne
kompresore za povećanje pritiska plina za plinske turbine. Komprimirani plin će biti
transportovan od kompresorskih stanica do zgrade plinske turbine podzemnim
plinovodom.
Objekat kompresorske stanice zemnog plina je dimenzija 15 x 10 x 6 m. Objekat je
izgrađen od betona i nalazi se na bezbjednom rastojanju od ostalih objekata u krugu i
okolini po pitanju prenošenja požara. U neposrednoj blizini objekta će se nalaziti
pumpna stanica vode za gašenje požara i tank sa vodom za gašenje požara.
Adekvatan pritisak vode iz tanka će biti osiguran korištenjem odgovarajućih pumpi.
Na prostoru ovog postrojenja treba postaviti table upozorenja: "ZAPALJIVI PLIN",
“ZABRANJEN PRISTUP OTVORENIM PLAMENOM“, “OPASNOST OD POŽARA I
EKSPLOZIJE“, “OBAVEZNA UPOTREBA ALATA ŠTO NE ISKRI“ i druga
upozorenja. Ovaj prostor se tretira kao primarni izvor opasnosti i u normalnim
uslovima realno je da se pojavi plin u okolnom prostoru u manjoj koncentraciji.
Moguće je isticanje plina na prirubničkim spojevima gdje su oštećene ili dotrajale
zaptivke, zatim na sigurnosnim ventilima, mjernim uređajima i ostaloj cjevovodnoj
armaturi.
Jedna od bitnih mjera zaštite od požara i eksplozije u zoni kompresorske stanice
zemnog plina jeste sprečavanje unošenja izvora upale i korištenja iskrećih alata. Za
sprečavanje požara suštinsko pitanje je eliminisanje izvora upale, kao jednog od
ključnih faktora za gorenje i pojavu požara. Potrebno je detaljno analizirati ove mjere
u projektnoj dokumentaciji i uputstvu za rukovanje i održavanje.
Predviđeni sistem zaštite od požara garantuje maksimalnu bezbjednost postrojenja
kompresorske stanice zemnog plina.
U projektnoj dokumentaciji treba dati uputstva za rukovanje, eksploataciju i
održavanje opreme kompresorske stanice zemnog plina i instalacija, čime su
obezbijeđeni preduvjeti za stručno manipulisanje bez neželjenih posljedica.
Sama plinska instalacija tokom eksploatacije ne zahtijeva neke posebne uslove, ali
treba napomenuti glavne smjernice za održavanje iste:
- obavezno treba poštivati i pridržavati se svih termina o pregledima i kontrolnim
ispitivanjima svih elemenata instalacije, kako je predviđeno propisima,
- sve eventualno uočene nepravilnosti na bilo kojem dijelu instalacije, moraju se
odmah otkloniti,
- ukoliko se radi o ozbiljnim poremećajima (propuštanje instalacije ili sl.),
korisnik smije sam poduzeti preventivne mjere, ali pri tome se smije isključivo
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 69

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
ograničiti na zatvaranje svih zapornih organa na instalaciji, dok ostale
aktivnosti, kao što su ponovna ispitivanja i puštanje u pogon, smije izvršiti
samo za takve radove ovlaštena pravna ili fizička osoba.
Komprimirani plin će biti transportovan od kompresorskih stanica do zgrade plinske
turbine podzemnim plinovodom čime će maksimalno biti spriječene posljedice od
eventualnih požara.
10.2.2. Zatvaranje i otvaranje plinovoda
Za potrebe tehnološkog procesa ili održavanja ponekad je potrebno plinske
instalacije ili postrojenja odvojiti od plinskih tokova ili ih priključiti na alternativni
razvod, ekstra lako ulje. Obzirom da zemni plin spada u grupu lako zapljivih i
eksplozivnih plinova, neophodno je zatvaranje (blindovanje) plinskih instalacija po
posebno urađenom uputstvu za tu operaciju ili postupku sa mjerama zaštite na radu i
mjerama zaštite od požara.
Eventualna pojava požara ili eksplozije na plinskim instalacijama ne može se proširiti
u mjeri koja bi mogla izazvati nesreće velikih razmjera, zbog instaliranja sigurnosnih
uređaja. Požar na plinskim instalacijama i najizraženijim slučajevima može imati za
posljedicu materijalnu štetu i ljudske žrtve koje su se našle u momentu nastajanja
incidentne situacije u neposrednoj blizini plinskih instalacija zahvaćenih požarom.
Prilaz svim plinskim instalacijama moguć je saobraćajnicom u krugu plinske stanice.
Opasnost na ovom mjestu je plin koji u većim koncentracijama može izazvati
gušenje. Isto tako pojava požara i eksplozije predstavlja opasnost, jer potencijalno
može ugroziti zaposlenike koji se nađu u neposrednoj blizini i tehnološku opremu.
U projektnoj dokumentaciji je potrebno dati uputstva za rukovanje, eksploataciju i
održavanje tehnološke opreme i instalacija, čime su obezbijeđeni preduvjeti za
stručno manipulisanje bez neželjenih posljedica.
10.2.3. Remont plinskih instalacija
Kod remonta plinskih instalacija potrebno je eliminisati izvore i uzroke koji mogu
izazvati požar i/ili eksploziju, kao što su na primjer sljedeće mjere:
- zatvoriti plinsku instalaciju,
- remontovanu instalaciju produvati vodenom parom,
- isključiva upotreba neiskrećeg alata,
- obavezna kontrola eksplozivnosti,
- obezbjeđenje sredstava za gašenje,
- razvodni kablovi moraju biti postavljeni izvan plinske zone i kablovske polove
voditi do mjesta zavarivanja.
Eventualna pojava požara ili eksplozije ne može se proširiti u mjeri koja bi mogla
izazvati nesreće većih razmjera. Požar ili eksplozija u najtežim slučajevima može
imati za posljedicu materijalnu štetu i ljudske žrtve koje su se našle u momentu
nastajanja incidentne situacije na opožarenom prostoru.
U projektnoj dokumentaciji je potrebno dati uputstva za remont i održavanje
tehnološke opreme i plinskih instalacija, čime su obezbijeđeni preduvjeti za stručno
manipulisanje, bez neželjenih posljedica.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 70

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
10.2.4. Skladišni rezervoari i cjevovod ekstra lakog ulja
Ekstra lako ulje će biti skladišteno u 2 spremnika prečnika po 22 m, svaki kapaciteta
od 3.500 m 3 . Maksimalni protok ulja iznosi 44 m 3 /h. Kapaciteti spremnika ekstra
lakog ulja dozvoljavaju rad elektrane s maksimalnim kapacitetom za 14 dana
uzimajući u obzir kontinuirano punjenje tankova za vrijeme nestašice plina. Tankovi
goriva ulja s mjesta istovara nalaze se u sjevernom dijelu postrojenja energane blizu
servisne kapije. Lokacija omogućava nesmetani saobraćaj prometa tokom punjenja
tankova.
Zaštita spremnika ekstra lakog ulja i područja pretakanja ulja će biti učinjena
detektorima dima koji aktiviraju pjenu i sprej sistem oko tankova i unutar specifičnih
područja. Za gašenje početnih požara predviđeni su aparati s ABC prahom i CO 2
aparati.
Spremnici će sa plinskim turbinama biti povezani cjevovodom koji će biti položen u
zemlju ili u podzemni kanal i bit će izveden sa dvostrukom stjenkom (cijev u cijevi).
Zaštita cjevovoda od požara će biti obezbijeđena ispunjavanjem inertnim gasom (ili
tekućinom) prostora između cijevi sa signalizacijom propuštanja. Vanjske površine
vanjske cijevi će imati antikorozivnu zaštitu.
10.2.5. Pretakalište ekstra lakog lož ulja
Ekstra lako ulja pretače se iz autocisterne u spremnike na posebno opremljenom
postrojenju nazvanom pretakalište. Pretakalište se nalazi na otvorenom prostoru, na
dijelu dolazne interne saobraćajnice, na kome se locira autocisterna u svrhu
pretakanja lakog ulja u skladišne spremnike. Osnovnu opremu pretakališta čine
priključne savitljive ili zglobne cijevi, pumpe, regulacijska, sigurnosna i protivpožarna
oprema.
Pretakalište mora biti, ukoliko nije predviđeno projektnom dokumentacijom,
snabdjeveno uređajem za uzemljenje autocisterne tokom pretakanja lakog ulja.
Pretakanje se izvodi prisilno, dovedenom mehaničkom energijom pomoću pumpi.
Pražnjenje autocisterne na pretakalištu smije se vršiti samo ako je motor ugašen i
autocisterna propisno uzemljena, o čemu na ovom prostoru moraju biti vidno
istaknuti upozoravajući natpisi. Autocisterna smije pristupiti pretakalištu samo ako je
opskrbljena hvatačem varnica postavljenim na ispušnoj cijevi motora (auspuhu).
Točkovi transportnih cisterni moraju za vrijeme pretakanja biti ukočeni i cisterna
obezbijeđena od kretanja. Prije i poslije pretakanja lakog ulja mora se utvrditi
ispravnost transportne cisterne i to od strane stručnog i odgovornog lica pod čijim
nadzorom se vrše sve manipulacije na pretakalištu. Pretakanje lakog ulja se može
vršiti samo iz potpuno ispravne autocisterne, u suprotnom ne može se dozvoliti
pristup autocisternu na pretakalište.
Pri samom postupku pretakanja obavezno se pridržavati propisanih mjera sigurnosti.
U krugu promjera 7,5 m oko priključenog vozila ne smiju se nalaziti oprema ili
materije koje mogu biti izvor zapaljenja. Pretakalište mora biti najmanje 7,5 m,
mjereno od priključenog vozila, udaljeno od skladišnih postrojenja i okolnih
saobraćajnica, te najmanje 15 m od susjednog zemljišta i okolnih objekata.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 71

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Na početku prilaznog puta postavlja se natpis da je autocisterna priključena i
pretakanje u toku. Put kojim se pristupa pretakalištu je vodoravan, a pomicanje vozila
ili pristup drugim vozilima tokom pretakanja mora se onemogućiti.
U toku pretakanja lakog ulja prisutan je vozač autocisterne i ovlaštena osoba stanice
pretakanja ulja. Pretakanje smije izvoditi samo ovlašteno i osposobljeno osoblje, a
tokom cijelog postupka, od trenutka priključivanja do trenutka odspojenja vozila,
pretakanju mora biti prisutan ovlašteni rukovodilac poslova čija je također dužnost
provjeriti ispravnost instalacija pretakališta i vozila prije pretakanja i nakon njega te
pravovremeno ukazivati na moguću pojavu opasnosti. Ako i pored poduzetih mjera
sigurnosti dođe do nezgode, ovlašteni rukovodioc ima odlučujuću riječ u spašavanju i
evakuaciji ljudstva, te otkljanjanju posljedica.
Ovo postrojenje se nalazi na bezbjednom rastojanju od ostalih objekata po pitanju
prenošenja požara. Na prostoru postrojenja za pretakanje lakog ulja obavezno
postaviti odgovarajuće table upozorenja. Predviđeni sistem zaštite od požara
garantuje maksimalnu bezbjednost postrojenja za pretakanje lakog ulja.
Pojava požara u zoni pretakališta je moguća samo u slučaju nekontrolisanog curenja
ulja i postojanja izvora upale. Zato je bitno eliminisati uzroke nekontrolisanog curenja
ulja i njegove upale. Ove mjere je potrebno detaljno analizirati u projektnoj
dokumentaciji, uputstvu za rukovanje i održavanje i dokumentaciji o zaštiti okoliša za
izdavanje okolinske dozvole.
10.3. Osnovna svojstva zemnog plina
Kod određivanja opasnosti plina značajnu ulogu igra specifična težina odnosno
gustoća u odnosu na zrak. Kako je zemni plin lakši od zraka i ide prema gore, pa je
opasnost veća u prostorima iznad eventualnog isticanja plina.
10.3.1. Identifikacija opasnosti
Najvažnije opasnosti i učinci proizvoda:
• Na ljudsko zdravlje: Visoka koncentracija izaziva pospanost, glavobolju,
vrtoglavicu, a ako količina kisika u zraku padne ispod 17% može doći do
nesvjestice i gušenja;
• Na okoliš: Nema opasnosti po okoliš;
• Fizikalno-kemijske opasnosti: Vrlo lako zapaljiv i eksplozivan, sa zrakom
stvara eksplozivnu smjesu;
• Posebne opasnosti: Prirodni plin je zagušljivac, plin bez boje i mirisa, vrlo
lako zapaljiv. U slučaju dodatka merkaptana ima karakterističan miris.
Može se proširiti kanalima, drenažnim sustavima, podrumima i sličnim
mjestima dalje od mjesta nesreće i uzrokovati eksploziju i požar;
• Glavni simptomi učinaka: Pospanost, vrtoglavica. Kod viših koncentracija
nesvjestica i gušenje. Nema negativnih posljedica na kožu i oči.
10.3.2. Mjere prve pomoći
Nakon udisanja: Unesrećenu osobu skloniti na svjež zrak. Ukoliko osoba ne diše,
dati umjetno disanje i transportirati do najbliže medicinske ustanove.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 72

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Nakon dodira s kožom: U slučaju opekotine isprati vodom, staviti sterilnu gazu i
zatražiti medicinsku pomoć, ukoliko je potrebno.
Nakon dodira s očima: Nema posebnih preporuka.
10.3.3. Mjere za suzbijanje požara
Sredstva za gašenje požara
Prikladna: Pjena, vodeni sprej, suhi prah, CO 2 .
Posebne metode gašenja požara
Zatvoriti ventile i ispuste plina. Kod požara u tijeku raspršenom vodom hladiti
požarište, spremnike i cisterne.
Posebna oprema za zaštitu vatrogasaca
Nositi termoizolacijsko odijelo i samostalni uređaj za disanje s otvorenim krugom.
Posebne opasnosti izloženosti
Sa zrakom stvara zapaljivu i eksplozivnu smjesu.
10.3.4. Mjere zaštite okoliša
Što prije zaustaviti istjecanje, ako je to bez rizika. U protivnom, raspršenom vodom
držati oblak plina pod kontrolom i pustiti da se isprazni u atmosferu. Spriječiti ulaz
prirodnog plina na mjesta gdje bi njegovo sakupljanje moglo biti opasno (kanalizacija,
podrumi, udubljenja i sl.).
Način čišćenja i sakupljanja
Što prije zaustaviti istjecanje, ako je to bez rizika. U protivnom, pustiti da se isprazni u
atmosferu.
Dodatna upozorenja
Kada izmjerena koncentracija plina u zraku, na mjestu istjecanja, padne ispod
granice eksplozivnosti, pristupiti intervenciju na cjevovodu.
10.3.5. Rukovanje i skladištenje
Mjere opreza pri rukovanju: Prirodni plin se transportira cjevovodom te je
potrebno voditi računa o nepropusnosti spojnih mjesta. Ukloniti sve izvore
zapaljenja i iskrenja. Ne pušiti.
Upute za sigurno rukovanje: Redovno provjeravati ispravnost i nepropusnost
cjevovoda.
10.3.6. Lična zaštita
Lična zaštitna sredstva za:
a) Zaštitu dišnih putova: Ukoliko koncentracija kisika u zraku padne ispod 17% nositi
samostalni uređaj za disanje s otvorenim krugom;
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 73

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
b) Zaštitu ruku: Plastične ili gumene zaštitne rukavice;
c) Zaštitu očiju: Zaštitne naočale;
d) Zaštitu kože i tijela: Zaštitna pamučna odjeća i prikladna obuća poput gumenih
čizama.
Posebne higijenske mjere i mjere opreza: Redovno kontrolisati i nadzirati ispravnost
i upotrebu osobnih zaštitnih sredstava koja se koriste pri rukovanju opasnom
hemikalijom.
Dodatna upozorenja: Redovno kontrolisati ispravnost spojnih mjesta na cjevovodu.
Poduzeti mjere protiv pojave statičkog elektriciteta.
10.3.7. Fizikalna i kemijska svojstva
Glavni sastojak zemnog plina je metan, a u njemu su prisutni u manjim
koncentracijama još: etan, azot, ugljenmonoksid i drugi sastojci u tragovima. Hemijski
sastav zemnog plina prikazan je u Tabeli 13.
Tabela 13. Hemijski sastav zemnog plina
Sastav zemnog plina (volumski udjeli)
CH 4 C 2 H 6 C 3 H 8 CO 2 N 2
0,98 0,037 0,020 0,077 0,005
Osobine zemnog (prirodnog) plina su sljedeće:
• Gustina (0°C, 1013,25 mbar): 0,843 kg/m 3
• Donja toplotna moć Kd: 36 MJ/m 3
• Metan (najmanje): 85 n/o
• Etan (najviše): 7 %
• Propan i teži ugljikovodici (najviše): 6 %
• Azot, ugljendioksid i drugi inertni plinovi (najviše): 7 %
• Sumporovodonik (najviše): 6 mg/Nm 3
• Merkaptanski sumpor (najviše): 15 mg/Nms
• Ukupni sumpor (najviše): 100 mg/Nm 3
• Plin ne smije da sadrži mehaničkih primjesa više od: 15 mg/Nm 3
Stabilnost i reaktivnost
Stabilnost: Stabilan pri propisanim uvjetima korištenja i skladištenja. Ne polimerizira.
Uvjeti koje treba izbjegavati: Spriječiti propuštanje cjevovoda, postoji velika
opasnost od eksplozije i požara. Poduzeti mjere protiv pojave statičkog
elektriciteta.
Materijali koje treba izbjegavati su: Jake oksidanse i halogene.
Opasni proizvodi raspadanja: Nema.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 74

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
10.3.8. Podaci o toksičnosti
Akutno trovanje plinom:
• Gutanjem (LD50): Nema podataka;
• Disanjem (LD50): Nema podataka;
• Dodirom s kožom (LD50): Nema podataka.
Lokalni učinci:
• Nadražaj kože: Nema podataka;
• Nadražaj očiju: Nema podataka;
• Osjetljivost kože: Nema podataka
Kronično trovanje ili dugotrajna izloženost:
Visoka koncentracija ili duže vrijeme izloženosti može izazvati nesvjesticu i
isušivanje kože.
10.3.9. Ekološki podaci
Pokretljivost: Brzo se raspršuje u atmosferi, podliježe fotokemijskom raspadu.
Učinci proizvoda na okoliš: Nisu poznati negativni učinci na okoliš. Zbog vrlo brzog
hlapljenja nije vjerojatno onečišćenje tla i vode.
10.3.10. Podaci o prijevozu
Klasifikacijske oznake za prijevoz:
Kopneni: cestovni (ADR): Klasa:2, Klasifikacijski kod 1F, broj opasnosti: 23, listica 2.1
10.4. Osnovna svojstva ekstra lakog ulja
Upotrebljava se u domaćinstvu i u industriji (na uređajima sa isparljivim plamenicima
i plamenicima na rasprskavanje bez mogućnosti pregrijavanja goriva).
10.4.1. Identifikacija opasnosti
Najvažnije opasnosti i učinci proizvoda:
• Na ljudsko zdravlje: Ograničena saznanja o karcinogenim učincima. Može
izazvati oštećenje pluća ako se proguta. Učestalo izlaganje može
prouzročiti sušenje ili pucanje kože.
• Na okoliš: Otrovno za organizme koji žive u vodi, može dugotrajno štetno
djelovati u vodi.
• Fizikalno-kemijske opasnosti: U zatvorenom prostoru pare mogu potisnuti
zrak. Može nastati zapaljiva smjesa para-zrak na temperaturi plamišta ili
višoj (iznad 55 °C).
• Posebne opasnosti: Izbjegavati izvore topline, otvoreni plamen, iskrenje.
• Glavni simptomi učinaka:
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 75

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
• Udisanje: Glavobolja, mučnina, vrtoglavica. Kod dužeg udisanja viših
koncentracija para, može doći do nesvjestice te do hipoksije, ako
koncentracija kisika u zraku padne ispod 17%.
Koža: Nadražujući i odmašćujući učinak, uz moguću pojavu crvenila i/ili dermatitisa.
Oči: Nadražujući učinak uz moguću pojavu crvenila.
Gutanje: Nadraživanje sluznica, mučnina, povraćanje i opasnost od plućnog
edema uslijed aspiracije u pluća.
10.4.2. Mjere prve pomoći
Nakon udisanja: Osobu izvesti na svježi zrak i staviti u poluležeći položaj. U
slučaju nesvjestice prebaciti ozlijeđenu osobu u bolnicu, u bočnom položaju, pazeći
na prohodnost dišnih putova. Ukoliko osoba ne diše ili otežano diše, dati umjetno
disanje i/ili primijeniti masažu srca i odmah potražiti liječničku pomoć.
Nakon dodira s kožom: Svući natopljenu odjeću i obuću, a mjesta dodira isprati
temeljito vodom i sapunom barem 15 - 20 minuta. U slučaju pojave crvenila potražiti
savjet liječnika.
Nakon dodira s očima: Čistim rukama razmaknuti kapke i ispirati tekućom vodom
barem 15 - 20 minuta. U slučaju pojave jakog crvenila, pečenja ili suzenja potražiti
pomoć okulista.
Nakon gutanja: NE izazivati povraćanje! Može izazvati oštećenje pluća. Staviti
unesrećenu osobu u polu ležeći položaj i prevesti u bolnicu.
10.4.3. Mjere za suzbijanje požara
Sredstva za gašenje požara
Prikladna: Teška zračna pjena (pjenilo na bazi alkohola) za veće požare. Suhi prah i
CO 2 za manje požare. NE smije se upotrebljavati vodeni mlaz!
Posebne metode gašenja požara
Korištenje vodene magle i vodenog spreja za hlađenje površina izloženih toplini i za
zaštitu osoba. Samo osobe trenirane za protupožarnu zaštitu mogu koristiti vodeni
sprej (raspršena voda).
Posebna oprema za zaštitu vatrogasaca
Samostalni uređaj za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom i komplet za
zaštitu od isijavanja topline.
Posebne opasnosti izloženosti
Pare su teže od zraka te se zadržavaju u blizini tla i na mjestima udubljenja, mogu se
proširiti dalje od mjesta nesreće i uzrokovati eksploziju i požar.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 76

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
10.4.4. Mjere zaštite okoliša
Utvrditi područje opasnosti i spriječiti istjecanje i izlijevanje u vodotokove, kanale,
drenažne sisteme i tlo iskapanjem zaštitnog jarka, ograđivanjem vrećama
napunjenim suhim pijeskom, zemljom ili glinom. Omogućiti dobru ventilaciju
prostora.
Način čišćenja i sakupljanja
Iz oštećenog spremnika pumpom u sigurnosnoj izvedbi pretočiti u praznu cisternu –
spremnik. Ukloniti ostatak s tla koristeći adsorpcijska sredstva (piljevinu, pijesak,
mineralne adsorbense i druge inertne materijale). Otpadni materijal i uklonjeni
kontaminirani površinski sloj tla staviti u spremnike i čvrsto zatvoriti, te do
zbrinjavanja skladištiti u dobro prozračenim prostorijama. Predati na zbrinjavanje
pravnim osobama za zbrinjavanje opasnog otpada, ovlaštenim od strane
ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša.
Dodatna upozorenja
U slučaju prometne nezgode propisno uzemljiti cisternu, obilježiti područje nezgode i
pozvati odgovornu osobu i stručnu službu za zbrinjavanje posljedica nesreće.
10.4.5. Rukovanje i skladištenje
Mjere opreza pri rukovanju:
Držati daleko od izvora topline i ukloniti sve izvore paljenja. Pretakati na namjenski
uređenim mjestima uz osiguravanje stalnog provjetravanja / odvođenja zraka.
Koristiti ispravnu opremu i uređaje. Na radnom prostoru i u skladištu osigurati
nepropustan pod postojan na otapala. Uzemljiti uređaje i poduzeti mjere zaštite od
statičkog elektriciteta.
Upute za sigurno rukovanje:
Zabranjeno je pušiti, jesti, piti i držati hranu u radnom prostoru. Osobnu odjeću držati
odvojeno od radne odjeće. Obavezno nositi propisano radno odijelo, zaštitne
rukavice i naočale. Ne upotrebljavati iskreći alat ili uređaje koji mogu proizvesti iskru.
10.4.6. Lična zaštita
Lična zaštitna sredstva za:
a) Zaštitu dišnih putova: Zaštitna maska za cijelo lice. Tijekom požara obvezno
koristiti samostalni uređaj za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom.
b) Zaštitu ruku: Zaštitne rukavice od postojanog i nepropusnog materijala poput
nitrilne gume ili vitona.
c) Zaštitu očiju: Zaštitne naočale ili vizir kod nižih koncentracija, a zaštitna maska
kod viših koncentracija.
d) Zaštitu kože i tijela: Zaštitna odjeća i obuća, pregača od nitrilne gume, kemijsko
odijelo.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 77

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Posebne higijenske mjere i mjere opreza: Redovito održavati propisanu higijenu za
rad s opasnim tvarima. Skidati kontaminiranu odjeću i obuću. Redovito
pregledavati i održavati opremu i uređaje s tekućom vodom. Prilikom rukovanja ovim
proizvodom zabranjeno je pušenje, te uzimanje jela i pića. Nakon svakog prekida
rada obavezno oprati ruke.
10.4.7. Fizikalna i kemijska svojstva
Fizikalna svojstva ekstra lakog ulja su data u Tabeli14.
Tabela 14. Tehničke karaktersitike ekstra lakog ulja
Karakteristika kvalitete
Jedinica
Oznaka metode
Vrijednost
mjere
ispitivanja
Izgled/boja - Bistar/crven vizuelno
Gustoća na 15 0 C kg/m 3 828,10 BASASTM D 4052:2003
Markirni indikator mg/l 6,9 BAS 1024:2004
Područje destilacije
- Početak 0 C 178 BAS ISO 3405:2004
- 350 0 C % v/v 99 BAS ISO 3405:2004
- Kraj 0 C 357 BAS ISO 3405:2004
Sadržaj sumpora % 0,006 BAS ISO 8754:2004
Sadržaj vode mg/kg 53,6 BAS ISO 12937:2002
Tačka paljenja 0 C 63,8 BAS ISO 2719:2003
Tačka tečenja 0 C -15 BAS ISO 3016:2000
Koksni ostatak % m/m 0,01 BAS ISO 6615:2000
Sadržaj onečišćenja mg/kg 8 BAS ISO 12662:2000
Sadržaj pepela % m/m 0,001 BAS ISO 6245:2003
Kinematski viskozitet na
20 0 C
mm 2 /s 3,75 BAS ISO 3104:2002
Gornja kalorična moć MJ/kg 45,88 BAS ASTM D 240:2003
Donja toplotna moć MJ/kg 43,01 BAS ASTM D 4868:2003
Stabilnost i reaktivnost
Stabilnost: Stabilan pri propisanim uvjetima korištenja i skladištenja. Uvjeti koje treba
izbjegavati: Izvore topline, otvoreni plamen, iskrenje..
Materijali koje treba izbjegavati su: Jake oksidanse.
Opasni proizvodi raspadanja: Ugljikovi oksidi (CO, CO 2 ), sumporov dioksid (SO 2 ).
10.4.8. Podaci o toksičnosti
Akutno trovanje plinom:
- Gutanjem (LD50): Nema podataka.
- Disanjem (LD50): Nema podataka
- Dodirom s kožom (LD50): Nema podataka.
Lokalni učinci:
- Nadražaj kože: Crvenilo, dermatitis.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 78

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
- Nadražaj očiju: Nadražujući učinak uz moguću pojavu crvenila.
- Osjetljivost kože: od osjetljivih ljudi može izazvati crvenilo i dermatitis.
Kronično trovanje ili dugotrajna izloženost:
Učestalo izlaganje može prouzročiti sušenje ili pucanje kože. Duže udisanje para
uzrokuje osjećaj opijenosti, glavobolju, podražaj na povraćanje, nesvjesticu.
10.4.9. Ekološki podaci
Pokretljivost: Nema podataka.
Učinci proizvoda na okoliš:
Učinci na vodu: Pluta na površini vode stvarajući uljnu mrlju koja se brzo širi bez
utjecaja vjetra i struja te može, zbog pomanjkanja kisika, štetno utjecati na vodene
organizme.
Učinci na zrak: Izgaranjem se oslobađaju ugljikov dioksid (CO 2 ), ugljikov monoksid
(CO), a u manjoj mjeri dušikovi oksidi (NOx) i sumporovi oksidi (SOx) koji
taloženjem uzrokuju zakiseljavanje, eutrofikaciju i fotokemijsko onečišćenje.
Učinci na tlo: Kod prodiranja većih količina u tlo postoji opasnost onečišćenja
podzemne vode.
10.4.10. Podaci o prijevozu
Klasifikacijske oznake za prijevoz:
Kopneni: cestovni (ADR): klasa: 3, klasifikacijski kod F1, grupa pakiranja: III
Kopneni: željeznički (RID): klasa: 3, klasifikacijski kod F1, grupa pakiranja: III
Vodeni (ADNR): klasa 3
Pomorski (IMDG): klasa 3
10.5. Mjere zaštite i plan intervencije kojima se sprječava širenje posljedica
nesreće
Mjere zaštite od požara i plan intervencije omogućavaju adekvatnu pripremljenost za
djelovanje u slučaju eventualne pojave požara usljed djelovanja raznih nepogoda,
havarijalnih situacija, nesreća i sl.
Na postrojenjima je instalirana brojna mjerno-regulaciona i sigurnosna oprema koja
služi da se ograniče posljedice eventualnih požara (npr. sigurnosni ventili, hidrantska
mreža i hidranti sa stabilnom instalacijom za raspršenu vodu za hlađenje spremnika,
vatrogasni aparati za suho gašenje požara i sl.). Svaki objekat će imati ručne i
automatske alarme za dojavu pojave požara. Požar će otkrivati analogni optički
detektori dima, automatski optički dojavljivačii dima, termodiferencijalni dojavljivači i
manuelni dojavljivači instalirani iznad žbuke.
U slučaju neposredne požarne opasnosti potrebno je pridržavati se, pored
navedenih, još i sljedećih mjera:
• obezbijediti saradnju odgovornog zaposlenika elektro struke (dežurni
električar) i nadležnih stručnih vatrogasnih lica,
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 79

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
• manipulaciju elektroenergetskim uređajima smije vršiti samo ovlašteno
pogonsko osoblje, a samo u slučaju nužde mogu vršiti i obučeni pripadnici
vatrogasne jedinice,
• isključiti sve požarom zahvaćene ili ugrožene potrošače,
• isključenje napajanja potrošača izvesti na standardan način i bez naročite
potrebe ne sjeći napojne vodove,
• prilikom isključenja napajanja potrošača voditi računa da se ne ometa
normalan rad stabilnih uređaja za gašenje požara (vatrogasnih pumpi na
električni pogon i sl.),
• požarom oštećeni elektroenergetski uređaji smiju se ponovo staviti u pogon
tek po dovođenju u normalno – projektom predviđeno stanje.
Za efikasno djelovanje u slučaju pojave incidentne situacije od suštinske važnosti je
dobra organizacija načina upozoravanja i provođenje mjera intervencije. Unutrašnjim
planom intervencije, koji čini sastavni dio ovog dokumenta, detaljno je analizirana i
definisana organizacija načina upozoravanja u slučaju pojave incidentne situacije i
provođenje mjera intervencije.
Opće informacije, upozorenja i obavještenja o sigurnosnim mjerama moraju biti
postavljene na postrojenjima, koja uključuju: lokaciju najbližeg telefona, opremu za
spašavanje, gašenje požara i prvu pomoć, detalje o tome kako obavijestiti druge
ljude u slučaju opasnosti, zabranu upotrebe otvorenog plamena, zabranu upotrebe
alata koji varniči i radnji ili operacija na prostoru CCPP Zenica koje nemaju odobrenja
za izvođenje tih operacija.
Rukovaoc postrojenja na kojem je došlo do pojave požara i nastanka nesreće dužan
je odmah obavijestiti neposrednog rukovodioca ili odgovorno lice za provođenje
procedura propisanih Unutrašnjim planom intervencije o nastaloj incidentnoj situaciji i
potom odmah pristupa preduzimanju propisanih mjera iz uputstva za rukovanje
postrojenjem. Rukovodioc ili zaposlenik koji je prvi primijetio incidentnu situaciju ili
požar u najkraćem roku izvještava odgovorno lice za provođenje procedura
propisanih Unutrašnjim planom intervencije, poslovođu pogona CCPP Zenica, koji
odmah aktivira Unutrašnji plan intervencije.
U slučaju nastanka požara angažuju se svi zaposlenici, koji se zateknu, odnosno
nalaze na radu u predmetnom pogonu. Kod požara ili nesreće većih razmjera treba
upotrijebiti sve raspoložive materijalne i ljudske resurse na gašenju i suzbijanju
daljnjeg širenja požara i sanaciji posljedica. Istovremeno treba izvšiti dojavu
profesionalnoj vatrogasnoj jedinici i Operativnom centru civilne zaštite općine Zenica.
Po potrebi se obavještava i angažuje najbliža služba hitne pomoći radi evakuacije i
zbrinjavanja povrijeđenih lica.
Provođenjem mjera intervencije na prostoru kompleksa plinske stanice rukovodi
poslovođa CCPP Zenica imenovan od strane direktora društva, što je detaljno
definisano u Unutrašnjem planu intervencije. On uključuje svo raspoloživo i obučeno
radno osoblje u provođenje mjera i procedura intervencije, koje se zateklo u na
prostoru CCPP Zenica za vrijeme nastanka incidentne situacije ili požara. Po potrebi,
navedeno lice angažuje dodatno osoblje koje trenutno nije angažovano na radu u
prostoru CCPP Zenica, ukoliko se mogu brzo odazvati. Isto tako, ukoliko imenovani
ocijeni neophodnim, u provođenje mjera intervencije se uključuju spoljni subjekti u
suradnji sa Operativnim centrom civilne zaštite Općine Zenica. Koordinaciju tih
aktivnosti provodi tehnički direktor tehničkog direktort KTG ZENICA d.o.o. Zenica.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 80

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Unutrašnji materijalni resursi za gašenje požara na prostoru kompleksa CCPP Zenica
su efikasno dimenzionirani i raspoređeni. CCPP Zenica je snabdjevena vanjskom
hidrantskom mrežom, tankom sa vodom predviđenom za gašenje požara gdje će
odgovarajući pritisak biti osiguran korištenjem odgovarajućih pumpi, prenosnim
vatrogasnim aparatima raspoređenih prema Elaboratu o zaštiti od požara, te
potrebnim priručnim alatom. Spoljne resurse čini profesionalna vatrogasna jedinica.
Navedene mjere zaštite i intervencije za sprečavanje širenja posljedica nesreće su
osnova za izradu Unutrašnjeg plana intervencije.
10.6. Unutrašnji plan intervencije
Unutrašnjim planom intervencije definišu se mjere i procedure koje je potrebno
preduzeti unutar kruga predmetnog pogona u slučaju akcidentne situacije.
Za provedbu unutrašnjeg plana intervencije potrebno je zadužiti poslovođu pogona
CCPP Zenica.
Za povezivanje sa organom nadležnim za poslove civilne zaštite i izradu spoljnog
plana intervencije potrebno je zadužiti tehničkog direktora KTG ZENICA d.o.o.
ZENICA.
Odgovorno lice za aktiviranje i provedbu unutrašnjeg plana intervencije ima sljedeće
zadatke i odgovornosti:
• donosi odluku o primjeni plana,
• procjenjuje rizike i opasnosti od incidentne situacije,
• procjenjuje i odlučuje o angažovanju potrebnih materijalnih sredstava i
ljudskih resursa u slučaju pojave incidentne situacije,
• pokreće i koordinira sve aktivnosti i procedure iz unutrašnjeg plana
intervencije,
• izvještava nadležne subjekte, a naročito odgovorno lice za povezivanje sa
organom nadležnim za poslove civilne zaštite u cilju (po potrebi) aktiviranja
spoljneg plana intervencije,
• prikuplja dokaze i dokumente u svrhu procjene posljedica i materijalne štete,
• donosi odluku o završetku djelovanja i predstanka primjene unutrašnjeg
plana intervencije,
• vođenje evidencije o primjene unutrašnjeg plana intervencije, uključujući sve
važne događaje i podatke (npr. obimu i posljedicama nesreće, povrijeđenim
licima i sl.).
Odgovorno lice za povezivanje sa Službom za civilnu i protivpožarnu zaštitu Općine
Zenica, tehničkog direktora KTG ZENICA d.o.o. Zenica, nadležno je za povezivanje i
koordiniranje svih aktivnosti sa subjektom nadležnim za aktiviranje spoljneg plana
intervencije, kao i najbližom profesionalnom vatrogasnom jedinicom i službom hitne
pomoći, te obavještava Policijsku stanicu Zenica i po potrebi druge subjekte.
Operator je dužan dostaviti Unutrašnji plan intervencije Službi za civilnu i
protivpožarnu zaštitu općine Zenica u cilju njegovog uvezivanja u Spoljni plan
intervencije, koji aktivira i vodi navedena Služba.
Odgovorna lica za provođenje unutrašnjeg plana intervencije i koordinaciju sa
spoljnim planom intervencije moraju biti detaljno upoznati o svim procedurama, te
svoje znanje stalno dopunjavati i provjeravati.
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 81

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Svi zaposlenici moraju proći obuku i provjeri znanja o potencijalnim opasnostima za
pojavu incidentnih situacija, sigurnosnim mjerama i planom intervencije u skladu sa
posebnim programom o obuci osoblja za provođenje aktivnosti koje se od njih
očekuju da će biti sprovedene u slučaju pojave incidentne situacije, te za koordinaciju
sa spoljnim hitnim službama.
11. REZULTATI PRETHODNE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA
PREDMETNI POGON I POSTROJENJA
Rezultati prethodne procjene uticaja na okoliš za kombinovanu cikličnu ellektranu
ugrađeni su u potpunosti u tekst ove studije.
12. PRIMJEDBE, PRIJEDLOZI I SUGESTIJE ORGANA UPRAVE, JAVNIH
PREDUZEĆA, NEVLADINIH ORGANIZACIJA
U okviru razmatranja prethodne procjene uticaja na okoliš, odnosno dostavljene
dokumentacije uz zahtjev za izdavanje okolišne dozvole nisu date nikakve
primjedbe, prijedlozi i sugestije od strane organa uprave, javnih preduzeća, NVO i
drugih subjekata i pojedinaca, koje bi su trebale analizirati ovom studijom.
P R I L O Z I
1. Zakčljučak o izradi Studije o procjeni uticaja na okoliš
2. Prethodna vodna suglasnost
3. Okolinska dozvola
4. Grafički prikaz lokacije buduće termoelektrane
5. Položaj lokacije buduće termoelekrane
6. Lay-Out CCPP Zenica
7. Shema tehnološke vode
8. Geodetska situacija R 1 : 1500
9. Prikaz šireg područja lokacije Poslovne zone “Zenica 1”
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 82

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
GRAFIČKI PRILOZI
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 83

LEGENDA
1 P lin ske turb in e
2 Parna turbina
3 Utilizatori
4 Transformator gasne turbine
5 Transformator gasne turbine
6 Transformator parne turbine
7 Stanica 110 KV
8 Oprema kontrolne zgrade
9 Usisnici zra ka
10 Administraciona zgrada
11 To plo tna stanica
12 S kla dište
13 Ra shlad ni tor nje vi
14 P ostrojenja za demineralizaciju tehnološke vode
15 Kom presorska stanica
16 Pumpna stanica vode za gašenje požara
17 Tank sa vodom za gašenje požara
18 Tank demineralizovane vode
19 S tan ica za isto var (p re ta kan je) lakog ulja
20 P um pna stanica lakog ulja
21 Ta nko vi za smje šta j lako g u lja
22 K om pre sorska sta nica zemn og plin a
23 Rezervoar tople vode za daljinsko grijanje
24 Ulazna kapija
25 K olektor za uljen ih vod a
26 Kolektor kišnice
27 Cisterna sa gorivom
28 Cijevi za paru
29 Nadzemni č elični nosač cijevi
30 O grada
31 P um pe za transport lakog ulj a iz tankova
Shema 3: Lay-Out CCPP Zenica

Shema 4. Prikaz šireg područja lokacije Poslovne zone “Zenica 1”

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 86