Download ePaper

Problem mina i dalje prisutan - Hrvatske šume

Problem mina i dalje prisutan - Hrvatske šume Problem mina i dalje prisutan - Hrvatske šume

from casopis.hrsume.hr More from this publisher

30.11.2014 Views

Page 2 and 3: 19-22 Bukva i jela u za- grljaju ć
Page 4 and 5: Hotelski kompleks n Hrvatskom olini
Page 6 and 7: GODIŠNJA SKUPŠTINA Skupština Hrv
Page 8 and 9: na ovdje u Dalmaciji gdje su tla da
Page 10 and 11: UREĐIVANJE SUMA Terenski kolokvij
Page 12 and 13: uz DAN DRŽAVNOSTI NA SLJEMENU Sve
Page 14 and 15: Hidraulička kranska ruka ima zahva
Page 16 and 17: šume ovoga područja nalaze se u p
Page 18 and 19: INVALID Na ovoj slici priroda se po
Page 20 and 21: IZ MOGA KUTA Ing. Marko Rukavina, u
Page 22 and 23: onda se mora paziti baš na svaki t
Page 24 and 25: Bukva i jela osnovne su drvne vrste
Page 26 and 27: da se šumarija našla na nekom nov
Page 28 and 29: Popov gaj, izrada ogrjeva: sjekač
Page 30 and 31: potrebe naknadnih korisničkih prov
Page 32 and 33: W NA PODRUČJU POŽEŠTINE SREDINOM
Page 34 and 35: MAĐARSKI STUDENTI ŠUMARSTVA U HRV

19-22 Bukva i jela u za-

grljaju ćudljive

klime

23—26 Posljedice rata

vidljive na

svakom koraku

27—28 Kompjutorizirani

informacijski

8-9

Podupirati prirodnu sustav lovstva

progresiju staništa

Hrvatske

30-32 Vijesti,

događaji

i informacije iz

naših

šumarija

11-12

Nova mehanizacija na pragu »Hrvatskih šuma«

4-7

Problem je u

nerazumnom

trošenju novca

10 Dan Medvednice

13—15 Problem mina i

dalje prisutan

16—17 Ljetne razglednice iz

naših šuma i

šumskih predjela

18 Iz mog kuta: ing.

Marko Rukavina

1-3

Dani hrvatskog

šumarstva

250 godišnja

tradicija gospodarenja

šumama, jamstvo za

21. stoljeće

29 Marko Lamešić:

doajen šumarskih

natjecanja u

zasluženoj mirovini

Mjesečnik »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, Izdavač: »Hrvatske šume« p.o.

Zagreb, Lj. F. Vukotinovića 2, Direktor: Ivan Tarnaj, dipl. inž. šum.

HRVATSKA

Glavni i odgovorni urednik: Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž.

• Uredništvo: mr. Josip Dundović, dipl. inž., Hranislav Jakovac, dipl. inž.,

Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž., Josip Maradin, dipl. inž., Branko Meštrić, dipl. inž., Miroslav

Mrkobrad, dipl. pol.. Zvonko Peičević, Vesna Pleše, dipl. pol., Ivan Šimić, dipl. inž.. Ivica Tomić, dipl. inž. Novinari: A. Z. Lončarić,

M. Mrkobrad, V Pleše i I. Tomić, Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb E-mail: direkcija@hrsume.hr

Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjima autora teksta, Oblikovanje, priprema i tisak: Hrvatska tiskara d.d. Zagreb

Naklada: 5000

Naslovnica: Bjelolasica - Foto: M. Mrkobrad

Ovitak, zadnja: Borba za život je isplativa (Foto: A. Z. Lončarić)

DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA, BJELOLASICA, 25-27. LIPNJA 1999.

»2S0 godišnja tradicija gospodarenja

šumama -jamstvo za 21. stoljeće«

Tradicija održavanja

natjecanja

šumarskih radnika -

duga gotovo tri

desetljeća nastavlja

se i ovogodišnjim

natjecanjem sjekača

na borilištu podno

Bjelolasice

godišnja tradicija gospodarenja

šumama - jamstvo

za 21. stoljeće«,

službeni je moto pod kojim će se od

25-27. lipnja održati Dani hrvatskog

šumarstva. Ovogodišnja manifestacija

koja se održava u Hrvatskom

olimpijskom centru na Bjelolasici,

na području šumarije Jasenak, Uprava

Ogulin, okupit će ukupno, što

natjecatelja, sudaca i članova ocjenjivačkog

suda, članova Skupštine

Hrvatskog šumarskog društva, gostiju

i uzvanika, do predstavnika

uprava, preko 300 sudionika.

Prvog dana ovog dvodnevnog

šumarskog okupljanja (petak, 26. lipnja),

predviđeno je održavanje

Časopis Hrvatske šume I 1

Hotelski kompleks n Hrvatskom olinipjsko}}! centru na Bjelolasici gdje će se održati ovo}todišiyi Dani hrvatskog šumarstva.

Skupštine Hrvatskog šumarskog

društva te otvaranje izložbe ogulinskih

slikara. Nakon službenog otvorenja

Dana Hrvatskog šumarstva koje

je zakazano za 17.00 sati, održat će se

stri:čno savjetovanje u kino dvorani

Sveučilišta u Ogulinu. Raspravljat će

se o temama »Problematika zaštićcnosti

objekata prirode, gospodarenje i

upravljanja« o čemu će uvodno izlagati

(V((j. Toiriislai/ Starčević, zatim o

»Vodoprivrednoj naknadi«, temu će

elaborirati mr. Petar Jurjcvić, te o

»Zapošljavanji: proizvodnih radnika i

poduzetnika u proizvodnji u šumarstvu«

o čemu će uvodno govoriti inq^.

Josip Dundović. Predviđena su i dva izlaganja

hrvatskih šumarskih stručnjaka

iz inozemstva (prof. Vjekoslav

Glavač i ing. Vlado Camba)

Najuspješniji natjecatelji sa održavanja šumarskog natjecanja u Novom Vinodolskom 1995. g.

Ante Aleksić, Darko Paurić, Ilija Lnkić i Svetozar Aćić

Po završetku savjetovanja slijedi

kulturno zabavni program te domjenak

kod karlovačkog župana.

Istodobno na posebno izgrađcnoiu

borilištu na Bjelolasici, na

kome će se natjecati šumski radnici,

odvijat voda ekipa, glavnog ocjenjivačkog

suda, pregled terena za na-

2 / C^asopis Hrvatske šume

DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA

RASPORED DOGAĐANJA

25-27. LIPNJA 1999.

Petak, 25. lipnja 1999.

Bjelolasica

do 17,00 sati - dolazak sudionika natjecanja šumarskih radnika Hrvatske na Bjelolasicu -

Hrvatski olimpijski centar.

- prijava na recepciji centra.

18,00 sati - sastanak vođa ekipa i izvlačenje startnih brojeva - HOC.

18,30 - sastanak glavnog ocjenjivačkog suda i sudaca, te izbor radnih mjesta sudaca

- HOC.

19,00-20,30 sati - razgledavanje poligona za natjecanje šumarskih radnika i objekata HOC-a.

21,00 sat - svečana večera za sudionike natjecanja šumarskih radnika - HOC.

- glazbeni program uz tamburaški sastav »Coctail« - Ogulin.

Ogulin

do 16 sati - dolazak uzvanika, gostiju i sudionika savjetovanja u Ogulin - dvorana

Pučkog otvorenog učilišta Ogulin.

16,15 sati - pozdravni govor gradonačelnika Grada Ogulina.

- otvaranje izložbe ogulinske slikarice M. Lovrić.

- koktel.

17,00 sati - službeno otvaranje manifestacije »Dani hrvatskog šumarstva« - kino dvorana

Pučkog otvorenog učilišta Ogulin.

- godišnja skupština Hrvatskog šumarskog društva.

- savjetovanje Aktualni problemi i zadaće hrvatskog šumarstva uz teme:

1. Upravljanje i gospodarenje zaštićenim objektima prirode

2. Vodoprivredna naknada - stanje i prijedlozi za rješenje

3. Zapošljavanje šumarskih djelatnika i razvoj poduzetništva u šumarstvu

- koncert hrvatskih narodnih plesova u izvedbi KUD-a »Klek« Ogulin.

19,15-20 sati - odlazak gostiju, uzvanika i sudionika savjetovanja na jezero Sabljaci.

20,00 sati - domjenak župana Karlovačke županije - restoran Sabljaci - HOC.

- švedski stol.

- glazbeni program uz tamburaški sastav »Ogulinski tamburaši«.

- odlazak na noćenje u HOC - Bjelolasica.

Subota, 26. lipnja 1999.

Bjelolasica

7-7,45 sati - doručak.

7,45-8,15 sati - odlazak natjecatelja na borilište.

8,15-8,30 sati - svrstavanje ekipa šumskih radnika u borilište ispred bine.

8,30 sati - svečano otvaranje natjecanja.

9,00 sati - početak natjecanja.

13,00 sati - odmor i odlazak natjecatelja, vođa ekipa i sudaca na ručak u HOC Bjelolasica.

14 sati - nastavak natjecanja.

18 sati - završetak natjecanja.

18,30 sati - proglašenje rezultata i podjela nagrada.

19,00 sati - zatvaranje natjecanja šumskih radnika Hrvatske.

20 sati - svečana večera i prigodni program - za sve sudionike natjecanja i uzvanike

manifestacije »Dani hrvatskog šumarstva«.

- Glazbeni program uz tamburaški sastav »Zlatni dukati« (Najbolji hrvatski

tamburaši).

- Medijski pokrovitelj Narodni radio.

Nedjelja, 27. lipnja 1999.

Bjelolasica

7-9,00 sati - doručak.

9,30 sati - odlazak žičarom na vrh Bjelolasice i razgledavanje skijaških terena i objekata.

11,00 sati - odlazak sudionika.

tjecanjc te obilazak Hrvatskog olimpijskog

centra. Samo borilište bit će

napravljeno tako da će svi objekti (drvene

nadstrešnice) biti postavljeni na

tvrdu podlogu i ostat će tu kao dio

stalne turističke ponude na Bjelolasici.

Uz samo borilište bit će postavljena

izložba totogratlja »Šuma

okom šumara« koju priređuje Hrvatsko

šumarsko društvo Bjelovar. Pokraj

borilišta mjesto za promidžbu

svojih proizvoda naći će tvrtke koje

surađuju s Hrvatskim šumama, a posebno

će biti uređeni i štandovi svih

uprava Hrvatskih šuma koje će prezentirati

svoju ponudu.

Drugi dan šumarskog druženja

(subota, 26. lipnja) predviđen je za

tradicionalno natjecanje šumskih radnika.

Svaka uprava bit će zastupljena s

po tri natjecatelja ijednom pričuvom

koji će se natjecati u deset disciplina.

Trojica najboljih zastupat će Hrvatsku

na europskom natjecanju

šumskih radnika. Za najuspješnije

natjecatelje predviđene su nagrade

posebnih sponzora. (M. M.) .^^

Časopis Hrvatske šume / 3

GODIŠNJA SKUPŠTINA

Skupština Hrvatskog šumarskog društva ogranak Dalmacija-Split

- Glupost je njegovati

pomladak bijelog

grabića starosti šest

godina orezivanjem

grana. Od tog grabića

nikada neće biti

furnirski trupac. Nije

isto ako pak njegujemo

dobre panjače crnike i

medunca i nitko nije

protiv toga - ističe

prof. dr. Slavko Matić

Problem je nerazumno

trosenie novca

Godišnja skupština Hrvatskog

šumarskog društva, ogranak

Dalmacija Split, održana

krajem svibnja, protekla je u

ozračju postignutih rezultata u

radu i uvažavanju poteškoća koje

su se javljale tijekom proteklog

razdoblja. Predsjednik HSD-ogranak

Dalmacija Split, dr. se. Vlado

Topić otvarajući skupštinu pozdravio

je nazočne i zahvalio na velikom

odazivu članstva, te iskazao

posebnu zahvalnost pozdravljajući

uvažene goste - predsjednika Hrvatskog

šumarskog društva, prof.

dr. Slavka Matica, dr. Josu Gračana,

ravnatelja Šumarskog instituta

iz Jastrebarskog, ing. Hranislava

Jakovca, tajnika HŠD, ing. Tomislava

Starčevića, pomoćnika direktora

»Hrvatskih šuma«, načelnika u

Državnoj šumarskoj inspekciji ing.

Franju Prebanića te druge brojne

Ugledni gosti i članovi ogranka Dalmacija Split na nedavno održanoj godišnjoj skupštini

goste i članove HŠD Dalmacija

Split.

U Izvješću o radu i aktivnostima

HŠD ogranak Dalmacija Split,

koje je podnio sam predsjednik dr.

se. Vlado Topić, naglasio je kontinuitet

aktivnosti koje se odvijalo

kroz predavanja, savjetovanja i

stručnih ekskurzija, promidžbi

šumarstva kao i u nastojanjima u

podizanju i zaštiti šuma na kršu.

Prema posljednjim podacima u

Ogranku HŠD danas je učlanjeno

192 člana, što inženjera šumarstva i

drvne tehnologije, te šumarskih

tehničara, od čega u »Hrvatskim

šumama« rade 93.

Poslije usvajanja izvještaja o

radu kao i Programa za ovu

HŠD

godinu, ing. Tomislav Starčević,

svojim izlaganjem na temu »Problematika

gospodarenja šumama

na kršu - upoznavanje članstva s

aktualnim problemima, dosadašnjim

i planiranim radovima« imao

je za cilj poticati raspravu na zadanu

temu.

- »Puno toga mi uistinu propuštamo

kraj sebe, a strukovno

udruženje je to koje treba da se

suprotstavlja i bori za nekakva rješenja

u onom dijelu temeljnih

naših aktivnosti s kojim se naše

poduzeće bavi. Počesto u svojim

izazovima i suprotstavljanjima ja

nešto napišem o sukobu hrvatskog

šumarstva s tržištem, a mi nismo

prošli neranjeni iz tog sukoba. To

4 / Časopis Hrvatske šume

govorim odgovorno zato što smo

struka koja dosta teško prihvaća ili

mijenja određene principe koje je

dugo njegovala i držala. Svi naši

kolege koji su proveli tridesetak ili

više godina u šumarstvu bili su

svjedoci vremena u kojem nije bilo

problema s plasmanom drveta, ali

danas je to drugačije stanje. Mogli

smo glatko propisati desetogodišnji

etat i to plasirati, naplatiti sve,

dapače naši kupci su nas hvatali za

rukave i tražili tu našu robu. Ali,

danas su drugačija vremena, ona su

se okrenula, ali nije samo rat za to

kriv. Dogodile su se znatne

promjene, međutim mi u našim

nastojanjima sporo tu transformaciju

doživljavamo.

Na primjer mi u našem desetogodišnjem

etatu sebi propišemo

obujam naše proizvodnje, a

prema tim osnovama to moramo i

izvršiti. A ja vas sada sasvim otvoreno

i provokativno pitam, moramo

li na primjer sječi hrast lužnjak

kojemu sada konjunktura nije? -

naglasio je ing. Tomislav Starčević,

te dodao:

Mi ne studiramo tržište, nažalost

ni marketinšku službu nismo

ustanovili, tako da ni prognozu

razvoja tržišta za par godina unaprijed

nemamo, što bi nam trebala

biti prognoza za formiranje etata.

Mi smo do te mjere trom organizam

da se nismo već niz godina

prilagodili tržištu. Evo primjera iz

plana za 1999. godinu, u kojem

604.000 kubika ide u sječu, jer je to

planom sječa predviđena, ali istovremeno

to ne ide u izradu.

To vam našim šumarskim rječnikom

znači da će ta roba biti

posječena, nastat će trošak sječe i

izrade a onda ostavljena u šumi. I

svaki drugi pravi domaćin i gospodar

bi se upitao gdje je tu veza s

razumom? Nisam siguran da baš

sve u 1999. godini mora biti posječeno,

dakle po meni je vjerojatno

manja šteta da to ostavimo u šumi

neposječeno za neka bolja vremena,

nego da napravimo trošak i

onda ostane u šumi.

Nama se nakon isteka 2.005

godine najavljuje značajan oblik

etata u prethodnom prihodu, dakle

prostornog drveta, a ne budemo li

našli puteve izvoza ili plasmana

toga prostornog drveta bit će

problematično propisivati takve

osnove. Već davno je naš akademik

Dušan Klepac izrekao da propisani

etat mora biti kompromis između

uzgojnih zahvata ali i tržišta.

U nastavku svog bogatog i zanimljivog

izlaganja ing. Starčević se

osvrnuo i na upravljanje i gospodarenje

zaštićenim objektima prirode.

Sada postaje masovna pojava da

se oduzimaju od nas značajne

površine šuma i pripajaju nacionalnim

parkovima ili parkovima prirode.

A ja vas pitam što je to što

zaslužuje kvalifikaciju nacionalnog

parka, da li je to šuma koja je netaknuta

ili kojom se gospodari 150

godina i tko je to gospodario i

sačuvao svo to vrijeme da danas to

može biti nacionalni park. A da

vam budem iskren bojim se da će

oni koji budu gospodarili time jer

su mahom nestručni, jer u svim

tim objektima danas mislim da su

uposlena ukupno dva šumarska

stručnjaka. Mislim da naša struka

tome treba da se frontalno suprotstavi

i kaže svoj stav o tome,

premda znam da naša šumarska

struka ne uživa velik ugled i nema

prevelik imidž u društvu, ali svoj

glas o tome moramo dati.

Na kraju svog izlaganja ing.

Tomislav Starčević je govorio o

nekim aktualnim problemima u

»Hrvatskim šumama« te je naglasio

daje jedna od tih tema i produktivno

zapošljavanje, a i mi u Hrvatskom

šumarskom društvu trebamo

osmišljavati takve programe koji će

zapošljavati nove djelatnike, a ne

otpuštati.

Osvrćući se na na temu: »Problematika

gospodarenja šumama

na kršu« - ing. Starčević je odmah

na početku naglasio da se već u

Istri nedavno u raspravama na istu

temu došlo do stavova, stoje to što

treba činiti u uzgojnim radovima

na području mediterana u gospodarenju

šumama. Na području

Istre zemljišta su daleko bolja i

kvalitetnija, pa ako tamo nema pristupa

intenzivnijem gospodarenju

šumama na kršu, kako bi bilo rezo-

Casopis Hrvatske šume / 5

na ovdje u Dalmaciji gdje su tla dan odgovor. Kako u šumarskoj

daleko siromašnija. struci ponekad biološko-ekološka

Svi naši uzgojni potezi moraju stajališta nisu usklađena s gosporezultirati

s povratkom autohtone darsko-ekonomskim mogućnostivegetacije.

U kulturama bora treba ma, smjernice gospodarenja submediteranskim

šumama niskog uz

stimulirati medunac i crniku, a u

degradiranim površinama, u šikarama

i goletima nećemo ići sa planom

uzgojnih radova od pedesetak

radnika po hektaru prema normativima,

gojnog oblika morale su se podvrgnuti

temeljitoj raščlambi.

Poznavateljima strukture šumske

vegetacije, povijesnih i gospo

što predstavlja trošak od darskih prilika u gospodarenju šugojnog

11.000 kuna po hektaru, dok nam

na kontinentu gdje su nam daleko

vrjednije visoke šuma hrasta trošak

uzgojnih radova jedva premašuje

3.200 kuna.

Nadalje na ovim mediteranskim

prostorima valjalo bi što prije

donijeti prostorne planove da se

zna tko će i što gdje ulagati, koje su

to površine za poljoprivredu, za

šumarstvo ili pak za turizam, da ne

bi na istim površinama ulagali u

stoku sitnog zuba i mi šumari u

pošumljavanje, stoje bilo slučajeva

do sada, podvlači ing. Starčević. ,

Rasprava je pokazala da su

smjernice gospodarenja, reklo bi se

okupile za isti stol šumarske znanstvenike,

uredivače šuma, izvršitelje

tih smjernica i nadzornu službu.

Tema razgovora je posve jasna pa

traži stručan i gospodarski oprav-

mama na području Uprave šuma

Split, nije čudno kada se kaže da su

značajniji radovi uređivanja šuma

otpočeli s osnivanjem »Hrvatskih

šuma« p.o. Zagreb i da prvi uredajni

elaborat počinje vrijediti od

siječnja 1994. godine. Nekima će ta

činjenica biti čudna i šumsko-gospodarski

neshvatljiva - ističe dr. se.

Vlado Topić, iz Instituta za jadranske

kulture u Splitu.

Struktura poljoprivrednih i šumskih površina

mediteranskog područja Republike Hrvatske

Dalmatinsko

područje

Visoke šume

Panjače

Šikare i makije

Goleti (kamenjare)

47.541

128.447

252.581

251.385

Poljoprivredne površine 385.029

Krška polja i

riječne doline

62.440

Obradive površine

187.769

- oranice

122.646

- voćnjaci

25.703

- vinogradi

31.622

- livade

7.799

Pašnjaci

197.260

S

1.064.983

Istarsko

kvarnersko

područje

9.525

60.759

76.218

146.199

181.225

15.068

120.583

68.244

5.522

12.195

34.622

60.642

473.926

Ukupno

Total

ha

57.066

189.206

328.799

397.584

566.254

77.508

308.352

190.890

31.225

43.817

42.421

257.902

1.538.909

Od ukupno milijun i 64,983 ha

šumskih i poljoprivrednih površina

ova Uprava gospodari sa oko

560.000 ha šuma i šumskog zemljišta

uz još oko 140.000 ha privatnih

šuma te uz 250.000 ha goleti,

predstavlja značajan potencijal.

Međutim veliko je pitanje kako taj

prostor dovesti u šumsku proizvodnju

i stvarati nove vrijednosti. Na

ovom prostoru već je i stvaranje tla

zahtjevan posao i vrlo koristan.

Njegujući šume njegujemo tlo,

stojbinu i to je nužan zadatak, jer

primjera radi godišnje se kroz lisnu

masu u šikarama unosi u zemlju

2.700 kg lisne mase i stvara humusni

horizont, što je vrlo značajan,

jer je nama interes da ta lisna masa

Na skupštini je ing. Tomislav Starčević na zadanu temu »Problematika gospodarenja šumama

ostane na kršu, da ju ne isperu

na kršu« s ciljem poticanja rasprave održao uvodno izlaganje

6 / Časopis Hrvatske šume

%

3,71

12,29

21,36

25,84

36,80

100,00

ujice. To su te općekorisne funkcije

šuma i šumskog raslinja na

kršu. Kakav je to mozaik, ta struktura

šumskih površina zastupljena

na tom prostoru, pa se s pravom

pitamo na koji način i kakvu strategiju

da zauzmemo - pita se dr.

Topić.

Prvi uređaj ni elaborat s obvezama

i smjernicama gospodarenja

za šumarstvo nije predstavljao značajno

opterećenje ni u fizičkom ni

u financijskom opsegu, jer su te

obveze bile u granicama uhodanih

radova koji su se do tada obavljali.

Kako je rastao broj uređenih gospodarskih

jedinica, tako je rastao

veći raskorak i nesklad između

mogućnosti i potreba. Narasle su

obveze iz smjernica gospodarenja a

materijalne mogućnosti su stagnirale

ili su bile u opadanju.

Dr. se. Vlado Topić, predsjednik Ogranka

HŠD Split

neka se sam izbori i tko bude bio

jači taj će nadjačati i više izrasti, pa

neka to bude prirodna šuma. Nije

to zbog novaca, ponavljam, već je

to glupost raditi, a ako bude u

državi stanje bolje, tada možemo

naći i kasnije unijeti u te sastojine

hrast medunac. Druga je to sasvim

stvar ako njegujemo dobre panjače

crnike i medunca, nitko nije protiv

toga, dapače - pojašnjava prof dr.

Matić i dodaje:

Moramo napraviti iskorak da

prepoznamo dobre i loše stanište,

prepoznati glavne vrste drveća i

Planirana dinamika radova na

uređivanju šuma Uprave šuma

Split je vrlo ambiciozna - godišnje

se planira oko 55.000 ha što predstavlja

desetinu ukupne površine, a

obavljaju je djelatnici više Odjela

za uređivanje šuma iz Osijeka, Zagreba,

Karlovca, Senja i Požege,

kao i privatne tvrtke.

Do početka ove godine odobreni

su uredajni elaborati za 39

gospodarskih jedinica, čija ukupna

površina iznosi 157.000 ha, a elaborati

za daljnjih 70.000 ha nalaze

se u završnoj fazi izrade ili čekaju

konačnu suglasnost Ministarstva

poljoprivrede i šumarstva, što

znači da će biti uređeno 41,3 posto

ili ukupno 227.000 ha šuma i

šumskog zemljišta.

Dok je bilo podvojeno mišljenje

da li propisivati radove temeljem

šumarske znanosti i struke

ili ekonomske opravdanosti sadašnjih

prilika, tijekom rasprave prevladalo

je mišljenje da su znanost i

ekonomika na istim pozicijama, a

posebice kada je riječ o submediteranskim

šumama niskog uzgojnog

oblika. Radove da, ali treba prepoznati

stanište - ističe prof. dr.

Slavko Matić, te njegove proizvod-

Članovi HŠD Ogranak Split s pozornošću prate raspravu na godišnjoj skupštini

ne mogućnosti u odnosu na

postojeće šumske vrste i pionirske

vrste koje bi se unosile na takvo

stanište. Novac nije problem, već

je problem njegovo nerazumno

trošenje.

- Glupost je njegovati pomladak

bijelog graba i još k tome orezivati

mu grane. Recimo tamo u

jednoj osnovi piše - njega grabića

starosti 6 godina orezivanjem grana!

Ma gospodo šumari, orezuju se

grane u visokim vrijednim prebornim

šumama u nekim zemljama, a

mi na kontinentu to ne radimo. Pa

što vi tu želite stvoriti deblo od

bijelog grabića, kakav furnir? Taj

bijelograbić treba ostaviti 50-60

godina neka raste i neka stvori

uvjete za neke druge kulture, a on

njihovu ulogu. To znači da moramo

znati što želimo i čemu težimo.

A šuma se njeguje i ako se čuva i

od požara, od ispaše i stoke, pa i od

lopova i krade, pa i ako napravimo

karte.

Pri kraju svoje rasprave prof.

dr. Slavko Matić je govorio kako

nije dovoljno ni deset tisuća zaposlenika

u »Hrvatskim šumama« a

kamoli one ideje od 3.000 uposlenika.

Mi moramo težiti da uposlimo

i trideset tisuća, jer u našim

šumama ima posla za sve njih, to je

naša budućnost i za to se treba naša

struka zalagati i boriti, završio je

svoju raspravu dr. Matić. '^t

Tekst: A. Z. Lončarić, I. Šimić i I. Tolić

Snimci: A. Z. Lončarić

Časopis Hrvatske šume I 7

UREĐIVANJE SUMA

Terenski kolokvij na području Uprave šuma Split

Sudionici terenskog

kolokvija složili su se

da su na nekim

površinama propisane

mjere i izvedbeni

radovi potpun

promašaj jer se nije

prepoznalo stanište i

vegetacijski sastav te

njihove proizvodne

mogućnosti, tako da bi

troškovi njege bili

uzaludni jer ne bi

vratili uložena sredstva

Podupirati

progresiju

prirodnu

staništa

Uprošlom broju našeg

časopisa (Svibanj - br.

29.) donijeli smo

izvještaj s prvog dijela terenskog

kolokvija na temu: »Gospodarenje

submediteranskim

šumama niskog uzgojnog oblika«

koji je održan na području

U.š. Buzet a okupio stručne

djelatnike iz Odjela za uređivanje

šuma i Odjel za proizvodnju

nekoliko naših Uprava

šuma - Buzet, Senj i Split, te

naših uređivača iz Direkcije u

Zagrebu te iz U. š. Osijek. U

ovom broju donosimo prikaz

drugog dijela terenskog kolokvija

na istu temu koji je održan

krajem svibnja na području

šumarije Split i Sinj.

Predloženi lokaliteti održavanja

kolokvija realna su slika

stanja glavnine degradiranih

submediteranskih sastojina na

području Uprave šuma Split.

Na području tih dviju šumarija

najviše je uređenih površina te

je shodno tome kod njih i najviše

propisano uzgojnih radova

u degradiranim sastojinama.

Na području Šumarije

Split izabrana je gospodarska

Sudionici terenskog kolokvija u g. j. Borovača, šumski predjel Raduiiič, odsjek 5a, uređajni razred panjača

medunca, starost i8. god. visina 1-3 m.

U g. j. Borovača odsjek 52 d, starost 90 god. uređajni razred crni bor očekuje da bude prirodna obnova

oplodnom sječom, a dovršni sijek kada taj drvni sortiment postigne bolju cijenu na tržištu

8 / Časopis Hrvatske šume

u g. j. Kamešnici, šumski predjel Oborine, odsjek 40a uređajni razred

šikara medunca, obavljeno čišćenje, no postavlja se pitanje opravdanosti

ulaganja u radove njege jer sastojina ne obećaje pozitivne rezultate

jedinica Borovača, na području

općine Muć, površine 3.710

ha, od čega je obraslo 2.082 ha.

Područje Borovače je poslije

kninskog, najizrazitije bujično

područje u Republici Hrvatskoj.

Stoga je bilo u bližoj i

daljoj prošlosti brojnih zahvata

melioracija bujica - pošumljavanje

crnim borom, bagremom,

izgradnjom hidrotehničkih

objekata i dr. te su tako sanirani

bujični tokovi i zaustavljeni

erozioni procesi. Veći dio površine

ove g. j. obrastao je šumama

crnog bora, hrasta medunca

na 924 ha od čega je 151

ha izdvojen u uređajni razred

zaštitnih šuma.

Za posjet je izabran šumski

predjel Radunić, odsjek 5a

površine 83,95 ha, starosti 18

godina, visine stabala od 1-3

metra koja su kriva i loše kvalitete,

propisana ophodnja 80 g.

uređajni razred - panjača medunca

na nadmorskoj visini

540-610 m.

Smjernice gospodarenja

za ovaj šumski predjel predviđa

čišćenje na cijeloj površini

(83,94 ha) a u dijelovima sa

nepotpunim sklopom popunjavati

žirom hrasta medunca,

a na progoljenim dijelovima

sadnicama crnog bora. Popunjene

dijelove odsjeka treba

njegovati, površinu ograditi radi

zaštite od stoke te provoditi

zaštitu od biljnih bolesti, štetnika

i od požara.

Sudionici ovog terenskog

kolokvija nakon pomnog razgledanja

i rasprave, razmotrivši

smjernice i stanišnc prilike,

bili su jednodušni u stavu da

se konkretna sastojina prepusti

prirodnoj progresiji izuzev

onog dijela koje će domaći živalj

čistiti radi snabdijevanja

ogrjevom, bez dodatnih troškova.

Svi ostali propisani radovi

nisu potrebiti, jer se ne bi

postigli znakovitiji rezultati n-

akon propisanih radova njege.

U istoj g. j. posječen je

bio i odjel 52 d površine 9,85

ha starosti 90 godina, ophodnje

80 godina, uređajni

razred crni bor. Premda ovdje

nije riječ o degradiranoj sastojini

niskog uzgojnog oblika,

jer je visina stabala od 12-17 m

(srednja visina 13 m) drvna

zaliha 196 m^ po ha, s

godišnjim prirastom od 3,3

kubična metra, broj stabala 448

po ha, srednji promjer 30 cm.

Sudionici kolokvija su zaključili

da se s obnovom ovog

odsjeka otpočne kada se ukaže

potreba za drvnim sortimentom

kvalitete iz ove sastojine,

u protivnom bi se stvarali troškovi

a drvna masa ne bi bila

prodana. Napomena za našu

komercijalnu službu da treba

tražiti kupce ovih drvnih

sortimenata kako bi se što prije

otpočelo s obnovom, jer je

masa dozrela.

Na području Šumarije

Sinj kolokvij je održan u gospodarskoj

jedinici Kamešnica,

šumski predjel Oborine, odsjek

40a, površine 29,80 ha,

uređajni razred šikara medunca,

kamenitost 50-60 posto po

cijeloj površini su vidljivi tragovi

prekomjerne ispaše.

Sudionici kolokvija jednodušni

su bili u ocjeni da su

propisane mjere izvedbeni

promašaj, jer se nije prepoznalo

stanište i vegetacijski sastav

te njegove proizvodne mogućnosti.

Navedeni objekt je tipičan

primjer kojemu treba osigurati

nesmetani prirodni razvitak,

te da se na takvim površinama

ne stvaraju nepotrebni

troškovi koji nikada neće vraćeni.

Tekst: A. Z. Lončarić

w^

I. Tolić

T^ Snimci: A. Z. Lončarić

Dio sudionika terenske nastave na padinama Kamešnice na granici sa Bosnom i Hercegovinom

Časopis Hrvatske sume I 9

uz DAN DRŽAVNOSTI NA SLJEMENU

Svečano obilježen Dan Medvednice

Pod pokroviteljstvom Zagrebačke

županije i Poglavarstva

Grada Zagreba na Sljemenu je

priređen program pod nazivom

»Zdrav duh u zdravom tijelu« uz

Dan državnosti, svečano je i obilježen

Dan Medvednice.

Organizatori cjelodnevnog programa

bili su Župa Majke Sljemenske

Kraljice I Irvata i Uprava šuma

Zagreb, a priređen je bio na

Činovničkoj livadi. Brojni izletnici

Zagrepčani koji su odlučili provesti

Dan državnosti na Medvednici,

uživali su u kulturno-zabavnom programu

u kojem su nastupila kultiu"-

no-umjctnička društva iz okolice Zagreba,

iz Gračana, Stenjevca, Šestina

i Bistre. Kao posebni gosti sudjelovali

su i KUD »Šumari« iz Vinkovaca

koji su izveli svoj bogati program. Sa

raznolikostima Medvednice prisutne

izletnike upoznali su mladi sudionici

kviza Baština čovječanstva - učenici

osnovnih škola A. Harambašić i Ivan

Filipović, koji su pripremajući se za

kviz svoja šumarska znanja stjecali

upravo ovdje.

- Već desetljećima Medvednica

slovi kao najomiljenije izletište

građana Zagreba i njezine okolice,

tako vikendima na tisuće Zagrepčana

krstari njezinim uređenim

prostorima i

divi se ljepoti njezinih

šuma, ali nesvjesni

činjenice da su im to

zadovoljstvo osigurale

generacije šumara koje

su ne samo radile nego i

duboko proživljavale ovaj

prostor, često mireći gospodarske

potrebe sa urbanim

i estetskim kako i do

likuje kompleksima šuma uz našu

metropolu - Zagreb, istakla je im;.

Niues Farkaš Topohiik, jedna oci organizatora

proslave, iz Uprave šuma

Zagreb i dodala:

U ugodnoj hladovini zelene Medvednice brojni

Zagrepčani proveli Dan državnosti

i sudjelovali u programu pod nazivom

»Zdrav duh u zdravom tijelu«

čiji organizator je bila naša Uprava šuma Zagreb

- Upravo je to i bio poticaj domicilnc:ij

župi - Majke Božje šljemcnske

da posljednju nedjelju u

mjesecu svibnju proglasi Danom

Medvednice, a naša Uprava

šuma Zagreb

svesrdno

je pt:>držala tu ideju,

angažirajući svoje potencijale -

Šumariju Zagreb i Hortikulturu, da

svoje redovne aktivnosti na ovako

atraktivan način prezentira građanima

Zagreba.

I tog dana potvrđena je naša

šumarska tradicija, da nitko iz šume

ne ode gladan i žedan, tako daje posjetiteljima

podijeljeno više od 500

besplatnih obroka koje su donirali

sponzori akcije - Jamnica d.o.o.

Zagrebačke pckarne Klara, Parkant

d.o.o. Dugo Selo, Pekarnc i

trgovina Mohač i drugi sponzori.

Proslava Dana Medvednice

trebala bi postati naša tradicija,

te prilika našim šumarima da

izađu iz anonimnosti i kao

vječitog dežurnog krivca za

sve što se dogodi na Medvednici,

pogotovo to u gradu Zagrebu u

kojem je šumarska struka marginalizirana

unatoč činjenice što grad Zagreb

ima najočuvanije prirodne

šume u Europi, rekla nam je na kraju

ing. Nives Farkaš Topohiik.

4l^ A. Z. L.

10 / Cast)pis Hivatskc šume

MEHANIZACIJA

Nova mehanizacija na pragu »Hrvatsl

Hidraulička kranska ruka ima zahvat 8,3 m i uspješno može obavljati čišćenje l)ankina i

rubova šuma

kanala. Čine ga traktor Fiat snage

118 kW s dvije prigradene

hidrauličke visokotračnc pumpe

protoka od 100 i 200 litara/min.

Priključak marke »Herder« - kranska

ruka zahvata 8,3 m a s ravnim

dijelom i 9 m s - imala je na sebi

priključenu sitnilicu koja može

imati radnu dužinu od 130-225

cm i izrađuje se u više različitih

izvedbi. Sitnilica koja je prikazana

može raditi na uklanjanju šiblja i

drugog raslinja u promjeru do 3

cm te se koristiti i za uređivanje

pokosa bankine i usitnjavanje drvnog

materijala u kanalima. Sama

sitnilica pogonjena je hidromotorom.

(m) '^m-

Kamionski sustav

s rastezljivom prikolicom

Hrvatskim šumama« predstavljen

je novi kamionski sustav

za prijevoz drvnih sortimenata

koji bi mogao naći mjesto

u nekima od D.O.O. koji se bave

tim poslom. Riječ je o kamionu

IVECO 19420 šleper izvedbe. Sustav

je opremljen rastezljivom poluprikolicom

na kojoj je iznad sedla

dizalica Jonserdes.

Premda u »Hrvatskim šumama«,

ranije u radnim jedinicama

koje su se bavile transportom, sada

u društvima s ograničenom odgovornošću,

postoje slični kamionski

sustavi, ovaj sustav nudi rješenje za

prijevoz drvnih sortimenata kakvo

se još nije koristilo. Postoje slične

izvedbe s razlikom da je dizalica

smještena na kamionsku osovinu,

ili pak da prikolica nije rastezljiva.

Kod ponuđenog sustava rastezanje

šasije poluprikolice je zračno

hidraulično, jednako kao i podizanje

prednje osovine. Ovakvim

sustavom mogu se prevoziti i sasvim

kratki sortimenti, ali i oni

dugi, do 16 m.

Osnovne karakteristike dizalice

Jonscred 2190 su poznate jer su

iste takve već ugrađene na neke od

naših kamionskih sustava.

Ovim sustavom mogla bi se

iskoristiti dva kamiona koja su dosad

služila za daljinski transport i

umjesto toga mogli bi se koristiti

za šumski transport. Jer u daljinskom

prijevozu oni su više konkurentni

pa bi s ponuđenom poluprikolicom

i dizalicom mogli naći

punu primjenu u šumskom prijevozu.

Sličan primjer preorijentacije

u korištenju već postoji kada je

prije dvije godine jedna klasična

prikolica prerađena u šumsku i

opremljena dizalicom Epsilon

23,80. U dvije godine rada takav

sustav pokazao je dobre rezultate.

Šasija prikolice se može raslei^nuti toliko da se moffi prevoziti trupci i do 16 m dužine

12 / Časopis Hrvatske šume

UPRAVA SUMA OGULIN

Problem mina i dalje prisutan

Rat i ratna razaranja kojima je

bila pogođena Lijepa naša

unatrag nekoliko godina prestala

su, ali zaborava nema, tragovi

toga bestijalnog ponašanja ostali su

i danas prisutni na sjećanje u vidu

mnogobrojnih grobova, ruševnih

kuća, te stotinama mina razasutih

po poljima i šumama Hrvatske.

Nažalost, i danas od posljedica

mina koje nisu eksplodirale, stradavaju

mnogi, ljudski životi gase se

ili dolazi do teških ranjavanja ljudi

sa tragičnim posljedicama.

Prošle godine, u mjesecu travnju

jedna takva tragedija pogodila

je Upravu šuma Ogulin i svekoliko

hrvatsko šumarstvo. Na radnom

zadatku poginuli su upravitelj

šumarije Plaški Branko Sabljak dipl.

ing. šum., Miroslav Družić revirnik,

Prošle godine u travnju

od mina su stradala

naša tri djelatnika -

mg, Branko Sabljak,

Miroslav Družić i

Slavko Kovačić

Ova tragedija trebala bi biti

upozorenje svima, pa i šumarima

da ovome problemu u budućnosti

treba pristupiti ozbiljnije. Unatoč

mnogobrojnih sastanaka na tu

/«(;. A4ario Stipetić mkorodiiclj Proizvodnog

odjela u Upravi šiuna Offdin temu održanih u Ogulinu, rezultati

na terenu ne pokazuju znakovitiji

napredak. Problemi na terenu

Slavko Kovačić izvoditelj radova u

šumariji Plaški. Teško je bio ostaju neriješeni, jer nema točnih

ranj en Ju ra n Ma rić.

podataka o minskim poljima, a

Ranidiiik u Oštarijama Uprave šuma Ogulin

Časopis Hrvatske šume 113

šume ovoga područja nalaze se u

posljednjoj kategoriji prioriteta za

razminiravanje.

Uprava šuma Ogulin gospodari

na površini od 64.861 ha. Drvna

zaliha iznosi 13.747.759 m\ prirast

323.616 m\ prosječni godišnji etat

217.263 m\

Od 64.861 ha državnih šuma za

rad je nedostupna površina od

7.882 ha koja se prostire na

području šumarija Josipdol, Plaški

i Saborsko. To znači da je za rad

nedostupna i drvna zaliha od

1.569.040 m^, godišnji prirast od

3615 m-' i etat od 2.446 m'* godišnje.

Na preostalom dostupnom

području Uprave šuma Ogulin

normalno se radi i proizvodi govori

rukovoditelj Odjela za proizvodnju

Mario Stipetić dipl. ing. šum.

U prošloj godini posječeno je

140.595 m-\ od čega 41.319 m^ crnogorice

i 99.276 irf bjelogorice.

Godišnji plan u 1998. g. ostvarenje

sa 97 posto.

Od ukupno posječene drvne

mase 69 posto izvršeno je u vlastitoj

režiji, 22 posto uslugama i 9

posto u samoizradi. Na radovima

vuče u vlastitoj režiji izvučeno je

16 posto drvne mase, uslugama

MGP d.o.o. Ogulin 23 posto i 60

posto sa ostalom uslugom. Kod

prijevoza MGP d.o.o. Ogulin prevezao

je 59 posto, a ostale usluge

su bile 41 posto od prodane drvne

mase.

Radovi u jednostavnoj i proširenoj

biološkoj reprodukciji izvršeni

su u potpunosti, a obzirom na

utrošena financijska sredstva plan

naJBR izvršenje sa 100 posto, a u

PBR sa 99 posto.

Za obnovu šuma na području

ogulinske Uprave sadni materijal

proizvodi se u rasadniku u Oštarijama.

Na proizvodnoj površini rasadnika

od 15 ha tijekom prošle

godine posađeno je 828.500 klijanaca

smreke obične, 43.000 crnog

bora, 60.000 zelene duglazije,

11.750 europskog ariša. Za potrebe

sadnje izvađeno je 544.331 komad

smreke obične, 48.155 sadnica crnog

bora, 12.817 europskog ariša i

17.000 zelene duglazije. Kapacitet

rasadnika u Oštarijama daleko je

veći od trenutne proizvodnje, ali

kako su potrebe za sadnim materijalom

crnogorice na području

ogulinske i drugih uprava šuma

manje, to se i manje proizvodi.

Prije rata u ovom rasadniku

proizvodilo se od 2 do 3 milijuna

komada sadnica godišnje.

Za ovako dobre rezultate u

proizvodnji ogulinske Uprave

šuma zaslužni su svi zaposlenici

Uprave, zaposlenici MGP d.o.o.,

svi izvoditelji radova, pa im i ovim

putem zahvaljujem na suradnji,

govori ing. Stipetić.

Plan u 1999. g.

Tijekom 1999. g. na području

Uprave šuma Ogulin posjeći če se

147.546 m\ Zbog lošijih vremenskih

prilika te dugotrajnog snijega

bilo je u proizvodnji i povremenih

zastoja.

Poiljcdicc eksplozije skladišta u Oštarijama za vrijeme rata

14 / Časopis Hrvatske šume

U prva tri mjeseca ove godine

posječeno je 30.673 m' drvne mase.

Unatoč lošijem vremenu, sa

pošumljavanjcm se započelo početkom

travnja, a sredinom travnja

više od pedeset posto godišnjeg

plana na pošumljavanju je obavljeno.

Tijekom ove godine obavit će

se niz radova u jednostavnoj i

proširenoj biološkoj reprodukciji

na području ove Uprave šuma. U

JBR će se obaviti: pripremni radovi

na obnovi sastojina na 4,50 ha, sadnja

i sjetva na 7 ha, radovi na

njezi sastojina 508,27 ha, zaštita

šuma od požara 373,68 ha...

U PBR obavit će se: pošumljavanje

neobraslog zemljišta i podizanje

sastojina na 220,19 ha,

rekonstrukcije i konverzije na

372,36 ha, sanacija i obnova oštećenog

na 41,60 ha, zaštita šuma od

požara na 38,5 ha...

Planova i volje za rad ima

mnogo, ali ponekad nas iznenadi i

Ogulin, podno visoko uzdignutog Kleka

poneki problem u radu. U tri

mjeseca ove godine, najveći problem

bile su nam zalihe bukove

celuloze, od 15.625 m-^. ,Do toga je

došlo zbog manje potražnje na

inozemnom tržištu, govori ing.

Stipetić.

Nedostatak stručnog

kadra

U ovoj Upravi šuma razmišlja

se i o povratku traktora u šumarije

iz našeg M.G.P. d.o.o. i to iz praktičnih

razloga. Lakše je raditi na

sječi i izvlačenju drvne mase kada

ljudi rade na jednom mjestu u

šumariji, a i oni sami lakše se dogovaraju

o tome kako i na koji

način će obaviti poslove. Problem

u radu je i zastarjeli vozni park,

star i po desetak godina. Zaštitnu

opremu radnici sjekači dobivaju

redovito, dok ostali zaposlenici

rijetko, pa bi se i taj problem trebalo

što prije riješiti.

U radu nam nedostaje i

stručnog kadra prije svega šumarskih

inženjera.

Snimio: MIRO BROZOVIC

Izbijanjem Domovinskog rata

dosta stručnog kadra prešlo je na

neprijateljsku stranu, pa nam je

trebalo mnogo vremena da se ponovo

ekipiramo kadrovski, osobito

sa stručnim ljudima. Od 387 zaposlenika

Uprave šuma Ogulin, u

proizvodnji radi 153 ljudi, 177 su

režijaši, a 57 ljudi je zaposleno na

administrativnim poslovima. Šumarskih

inženjera imamo 25, a

šumarskih tehničara 90. Radnika

na sječi je 80, i taj broj je dostatan

da se obavi 70 posto radova na sječi

i izradi drvnih sortimenata, dok se

30 posto radova obavi korištenjem

usluga, govori ing. Stipetić. I na

kraju da dodamo, svi ovi ljudi

svojim zalaganjem i radom postižu

dobre rezultate u radu, a

vjerujemo, sutra će i bolje kada

bude područje Uprave šuma Ogulin

slobodno i dostupno za rad na

cijelom svom teritoriju. A to je

područje svih šest šumarija: Ogulin,

Drežnica, Josipdol, Plaški, Saborsko

i Jasenak. ^

lp- VESNA PLEŠE

Časopis Hrvatske šume / 15

INVALID

Na ovoj slici priroda se poigrala s nekad lijepim stablom

bukve. Vjetar je pohodio krajnje istočne obronke

Bilogore u šumariji Đulovac i jednostavno bukvu prelomio

tako da su ostali mnogobrojni šiljci zanimljivi tek

kao foto objekt.

PRIRODA SE ZABAVLJA

Priroda je umjetnik što u »svom dvorištu«

stvara i oblikuje najrazličitije oblike. Priroda je i

okrutnik koji svojim ubojitim oružjem, vjetrom,

snijegom, ledom razara što je stvorila. Ncprcdvidiva

je i ne pita gdje, kada i kako će udariti, lomiti,

rušiti.

Ovdje je možda i stoljetnim radom »izrezbarila«

lik iz neke priče o vanzemaljcima ili lik iz

bajke. »Izložba« je, dakako, na otvorenom - drvo,

čije je deblo već šuplje, još uvijek stoji na obroncima

Zapadnog Papuka u šumariji Pakrac.

»ZAGORSKI PLETER«

Upotreba drveta može izgledati i ovako -

plot od pruća stari je način izrade plota

raspostranjen baš u Hrvatskom zagorju. Ovaj je

pak snimljen u Donjoj Stubici.

Korisno i lijepo! Jer ovi ostaci i nemaju

neku drugu upotrebu osim, možda, u peći!

Ovakav »zagorski pleter« radi se obično od

grabovih grana, ali može i od drugih savitljivih

vrsta.

16-17 /Časopis Hrvatske šume

LJETNE RAZGLEDNICE

IZ NAŠIH

ŠUMA

PREDJELA

ISKRIVLJENI

JASEN

SAMOBORSKA

SEKVOJA

Šumarija Samobor zacijelo

nije niti klimatsko ni gospodarsko

područje u kojem bi uspijevala

sekvoja. Da ovo drvo dalekih prekomorskih

zemalja i velikih dimenzija

kao raritet raste i u našim

krajevima, pokazuje i ova slika iz

lugarnice Buđinjak, na Novoselskoj

gori u šumariji Samobor.

Sekvoja je inače drvo velikih

dimenzija i raste kao prirodna

šuma na zapadnim padinama Sierra

Nevade u Kaliforniji, zatim u

Oregonu. U Europu je unesena

1853. godine, uglavnom u parkove.

Naraste i do 100 m u visinu,

promjera i do 10 m. (Poznata je

stara golema sekvoja nazvana General

Sherman Tree, visine 83 m,

promjera 11 m.).

deformirani mladi jasen u Osmanovom polju u šumariji Lipovljani nije jedini. Brojna

ja mladih biljaka, ili čak prazne enklave u šumi posljedica su ćudi prirode.

područje, naime, zimi gotovo redovito biva poplavljeno. Kad se temperatura spusti

, stvara se pravo ledeno polje. Kod otopljenja i otjecanja vode pa i spuštanja ledenog

i ponovnog zahlađenja, led jednostavno lomi biljke koje nastavljaju rasti u različitim

ložajima - i tako dobivamo sliku koju vidimo. Ili obratno, ako dođe do novog priode,

led se jednostavno diže i čupa biljke. Zbog toga u ovom predjelu ima tek nešto

rbe a u nekim odsjecima nema jednostavno ničeg.

edu ovdašnjim ljudima postoji i drugo objašnjenje zbog čega u pojedinim dijelovima

og polja ništa ne uspijeva. Narodna predaja kaže »da tamo gdje je bilo krvi ništa ne

A ovdje je prema toj priči, u 16. stoljeću u bitki između Hrvata (koje je vodio kralj

i Turaka prolivena ki"v, poginuo je i sam Osman paša. Navodno je kod sela Gabrovice

bilo označeno kamenim stupom.

PANORAMA

Trs, »bregi«, šumarak, a između

kuće i kućice - to je portret Zagorja.

Ova slika ponavlja se u sve tri zagorske

šumarije, Krapini, Zlataru, Donjoj

Stubici, sa zajedničkim nazivnikom

da je više šuma u privatnom

nego u državnom vlasništvu. I to

nešto govori, najmanje toliko da su

šumske čestice usitnjene i »utopljene«

u krajolik.

IZ MOGA KUTA

Ing. Marko Rukavina, upravitelj Uprave šuma Gospić

Posljedice rata i te kako su vidljive

Ne bježimo ni od

subjektivnih propusta,

probijaju se planski

troškovi, upitna je

unutarnja disciplina,

kvaliteta rada na krojenju i

klasiranju, jednostavno

moramo poboljšati kontrolu

poslovanja u cjelini.

U

prava

šuma Gospić gospodari s

295.375 ha šuma i šumskog

zemljišta s drvnom zalihom od

34,730.125 kubika. Propisani desetgodišnji

ctat iznosi 5,890.000 kubika.

Uprava zapošljava 520 radnika. To su

osnovni podaci iz osobne karte ove

ličke uprave čiju sadašnjost i

budućnost kroz specifične probleme

ovog kraja oslikava njen upravitelj, ing.

Marko Rukavina.

- Posljedice Domovinskog rata vidljive

su 1 utječu, a zacijelo će još

dugo, i na šumarstvo. Nakon Oluje u

kolovozu 1995. godine gospićka se

uprava našla na novom početku, njena

površina konačno je zaokružena. Tokom

rata bilo je okupirano sedam

šumarija, Vrhovine, Korenica, Udbina,

Lapac, Srb, Gračac, Sv. Rok.

Šumarije Gospić i Otočac bile su okupirane

djelomično, odnosno, sveukupno

je bilo okupirano 58 posto

površine uprave. Iza rata ostalo je minirano

i nedostupno za gospodarenje

27 posto površine ili 78.000 ha. U

šumarijama nakon oslobođenja uglavnom

nismo zatekli ništa. Najviše je

stradala mehanizacija koja je uništena i

pokradena.

Od 12 šumarija jedna, ona u Srbu,

ne fiinkcionira i priključena je šumariji

Gračac. Tamo nema nikakvih gospodarskih

radova već se obavljaju

samo najelcmentarniji zahvati kao što

je čuvanje. Sumarijska je zgrada deva-

posto plana, dok ostalo napravi

vanjska usluga.

Ing. Rukavina ne bježi ni od nekih

subjektivnih momenata. »Ne prate se

dovoljno i probijaju se planski troškovi,

upitna je unutarnja disciplina,

kvalitet rada na krojenju i klasiranju,

nedovoljna je kontrola poslovanja u

cjelini, a bilo je i ima zlouporaba. Tu

ima dosta prostora da se smanje

troškovi i poboljša rezultat.« I u

gospićkoj je upravi dosta invalida rada,

naročito u šumarijama koje su cijelo

ovo vrijeme radile.

I takvo kakvo je, s puno problema,

šumarstvo u Gospiću, gradiću koji danas

broji oko 5.000 stanovnika predstavlja

jednu od rijetkih privrednih

grana koje - funkcioniraju.

- Pomoć Hrvatskih šuma je velika,

nije izostala kad je trebalo i bez

nje ne možemo. Ono što najprije moramo

napraviti jest povećanje otvorenosti

kako bi se mogla iskoristiti masa

koju imamo.

200 radnih mjesta

Rukavina se boji najnovijih događanja

vezanih za zaštićene dijelove

prirode. Konkretno, širenja nacionalnih

parkova na najkvalitetnije šume i

njihovog izuzimanja iz redovnog gospodarenja,

stoje slučaj sa šumarijom

Vrhovinc, pa Korenicom. Osim toga.

Državna uprava za zaštitu prirode sa

šumom ne uzima i radnike, koji

ostaju u šumarijama. Postoje tendencije

da se Park prirode Velebit pretvori

u Nacionalni park »a to bi značilo

da šumarije Otočac, Gospić, Perušić,

Karlobag, Sv. Rok i Gračac ostaju bez

glavnine etata koji imaju na Velebitskom

masivu. A to je posao koji sada

obavlja oko 200 zaposlenih«. Ing.

Rukavina se boji »da se samo to

najednom ne pojavi u Narodnim novinama

kao riješena stvar i da ne bude

- postupite po zakonu«.

" ^ M. Mrkobrad

ŠUMARSTVA LIKE / ŠUMARIJA KORENICA

Bukva i jela

u zagrljaju ćudljive klime

a je Lika »bogata siromašnim

šumama« vrijedi za sve osim,

možda, za Korenicu. Jer ova

šumarija, najznačajnija i najjača u

gospićkoj upravi, pozitivno posluje

otkako su ustrojene Hrvatske šume.

Tako je prošle godine ostvarila dobit

od oko 500 tisuća kuna koja bi »bila i

veća da nije bilo novog obračuna

amortizacije«, dok ove godine u Korenici

očekuju i bolji rezultat. To su

podaci pred kojima se u općoj privrednoj

recesiji i cjelokupnim gospodarskim

kolapsom skida kapa dolje, posebice

kad se to događa u posljednjih

godina osiromašenoj i opustošenoj

Lici. No treba također reći da dobrim

poslovnim rezultatima koreničke

šumarije nisu pridonijele samo relativno

dobre šume nego i, što je još

važnije, dobro gospodarenje. Ljudski

faktor, reći će upravitelj koreničke

šumarije ing^. Tomislav Užarević.

- Ne može se jednim lošim »einlegovanjem«,

dakle lošim klasiranjem

trupaca uništiti trud šumara i ono što

se stvaralo 100 godina, veli Užarević.

Poslovođe moraju paziti da se kvalitetno

prikraja, jer tu se može puno

uštedjeti i dobiti. Ako se po nekim

kalkulacijama u Lici mora prodati,

dakle ne samo proizvesti nego i prodati

500 kubika drveta po zaposlenom,

da bi se osigurala bar pozitivna nula.

Iz Slavonije u Lilsii: upravitelj šumarije

Korenica ing. Tomislav Užarević

Ako se po nekim

kalkulacijama u Lici mora

prodati, dakle ne samo

proizvesti nego i prodati

500 kubika drveta po

zaposlenom da bi se

osigurala pozitivna nula,

onda se mora paziti na

svaki rez. Ne može se

dozvoliti da se jednim lošim

klasiranjem trupaca uništi

trud šumara i ono što se

stvaralo 100 godina.

Nacionalni park

Odlukom o proširenju Nacionalnog parka Plitvička jezera iz 1997.

godine, dio šuma koreničke šumarije, pripao je Nacionalnom parku.

Radi se o 850 ha u četiri gospodarske jedinice. Osim što su nastali katastarski

problemi, tu treba napraviti i izvanrednu reviziju osnova gospodarenja

da se vidi čime će to ubuduće upravljati Nacionalni park. Prema

posebnom režimu gospodarenja, u tim se šumama ne bi smjelo sjeći

i prodavati drva, a u šumariji imaju saznanja da se to ipak radi. No pitanje

dualizma vlasti i proširenja nacionalnih parkova širi je problem o

kome se posljednje vrijeme dosta govori. U Upravi šuma Gospić on je i

te kako aktualan jer se spomenuti nacionalni park proširio za 10.000 šuma

i šumskog zemljišta koji su izuzeti iz gospodarenja gospićke uprave.

Časopis Hrvatske šume / 19

onda se mora paziti baš na svaki trupac,

na svaki rez.

Hortus diaboli (vražji vrt)

Sa 41 zaposlenim šumarija »vuče«

gospodarstvo ovog ni sela ni grada

koje zajedno sa svjetskom turističkom

atrakcijom Plitvičkim jezerima, Snio-

Ijancem i još nekim selima pripada

općini Plitvička jezera, smještenoj u

Korenici. Sama Korenica, idealno

smještena na glavnom magistralnom

putu s kontinenta prema jugu i na

raskrižju putova prema Gospiću i

moru te na drugu stranu za Bosnu,

danas broji oko 1300 stanovnika. Velika

šumarijska zgrada u čijem

dvorištu su uređeni, doduše još prazni

gospodarski objekti (radionica, garaže),

smještena je uz općinu, policiju,

školu. Tu je i sva ostala potrebna infrastruktura.

Osim šumarije drugih

privrednih pogona nema, no nekoliko

manjih poduzetnika te rastuća trgovačka

i ugostiteljska ponuda, vezana za

turizam kao okosnicu gospodarsktjg

razvoja ovog područja, zapošljava dodatni

broj ljudi. To je općina s

najvećim postotkom zaposlenosti u

Ličko - senjskoj županiji.

Gledano s pozicija šumarstva, Korenica

je smještena u samom središtu

gospodarskih šuma gdje na istoku

Lička Plješcvica u dužini od 60-ak km

graniči s Bosnom i Hercegovinom, na

jugu je Krbavsko polje, na sjeveru

Plitvička jezera dok se prema zapadu

pruža plato Ljubovo, uzvisina koja je

u svim dosadašnjim ratovima, pa i u

ovom posljednjem. Domovinskom,

imala iznimnu ulogu. Kaže se, tko ima

Ljubovo, ima i Liku. Tuda prolazi i

važna cesta koja spaja Korenicu s

Gospićem (48 km), »najviša« asfaltira-

^

'o-ts^t*

t ^

-t'ii^fMK

na regionalna prometnica u Hrvatskoj.

Počinje na 670 m nadmorske

visine, penje se i do 1000 m pa ponovno

spušta na 550 m.

Opisujući šume, klimu i cjelokupno

prirodno okruženje, putopisac

i književnik Rudolf Horvat u djelu

»Lika i Krbava« piše o jednom fratru

franjevcu koji je iz Bihaća konjem

prelazio Plješevicu i spuštao se prema

Korenici i koji je Ličku Plješevicu

zbog njene »ćudljivosti i raznolikosti

vegetacije« nazvao Hortus diaboli,

vražji vrt. Najviši vrh, Gola Plješevica

je na 1647 m, tu je i TV repetitor za

Šumarija u Korenici

V . i .. „

ovo područje. Šume se dižu do same

kote, tu prolazi šumska prometnica

koja manjim dijelom ide i kroz teritorij

susjedne države BiH gdje se s one

strane planine nalazi šumarija Risovac.

Do 50-ih godina i tim je područjem

gospodarila korcnička šumarija. Katastarski

i danas se cijela Lička Plješevica

vodi u Kcirenici. Ovdje hladnoća i veliki

i dugotrajni snjegovi određuju i

ureduju način života. U takvom

okruženju, eto, nastale su i uzdigle se

lijepe šume bukve i jele, koje lički

šumari prebornim gospodarenjem nastoje

očuvati za neke nove generacije.

- Ovakvo prirodno okruženje

uvjetuje 1 način gospodarenja i mi smo

osuđeni na svojevrsni kampanjski rad,

naš dinamički krug radova strogo je

određen, kaže Užarević. Radna godina

traje inožda osam mjeseci, od ožujka

do studenog. Počinjemo u siječnju i

veljači na najnižim terenima, u Laudonovom

gaju no to nije gospodarska

nego park šuma kojom se gospodari

pod posebnim uvjetima, potom se selimo

na radilišta na Kapeli, pa onda na

Mrsinj, Trovrh Kik i na kraju, kad se

otopi snijeg na najveće radilište, Karlović

Korito.

Na glavnom magistralnom putu s kontinenta prema jugu: središte Korenice

Etat i kako ga posjeći

Šumarija Korenica danas gospodari

sa 26.991 ha šuma i šumskog zemljišta

u devet gospodarskih jedinica.

Lisina-Vršak naslonjenaje na Plitvička

20 / Časopis Hrvatske šume

7 f srTf

'

Lička Plješevka: tu se vedri i oblači, tu ćudljivost klime i vegetacije određuje način življenja.

jezera, Javornik-Tisov Vrh prostire se

na sjevernom dijelu Plješevice, do nje

je Trovrh-Kik, pa Mala Plješcvica-Karlović

Korita. Prema zapadu je

gospodarska jedinica Mrsinj, pa Laudonov

gaj. Tri gospodarske jedinice na

krškom dijelu šumarije su Bubinka-Maričića

Vrh, Sijanova Kosa i Crni

Vrh, prema Gospiću. Blizu 90 posto

etata nalazi se u gospodarskiin jedinicama

na Ličkoj Plješevici i to su čiste

preborne šume bukve i jele, ostalo su

manje mješovite šume i slične su jednodobnim

šumama. Ove će se godine

sjeći 45.487 kubika - etat kakvog se ne

bi posramjele ni mnoge slavonske

šumarije. Sa svojom radnom snagom

šumarija ne stiže obaviti sve radove

niti na uzgoju ni na sječi. Nedostaje i

strtJČnog kadra (osim upravitelja samo

su još dva inženjera, («g. Terezija

IJžarević i ing. Darko Smerdel te devet

tehničara), pa velik dio radova obavljaju

poduzetnici.

- Na uzgoju deset posto poslova

obavljamo sami, ostalo radi vanjska

usluga. U jednostavnoj reprodukciji

ove godme planirana je medu ostalim

njega mladika na 7,5 ha, prorijeda u II

dobnom razredu na blizu 20 ha, popunjavanje

sadnicama na oko 24 ha.

Srećom, sezonske radne snage zasad

ima dovoljno, govori Užarcvić, pa planove

izvršavamo.

Oko 70 posto sječe šumarija obavlja

sama, ostatak poduzetnici te uz

pomoć drugih šumarija, u privlačenju

s tri vlastita traktora (LKT, timberjach

star 20 godina!) realizira se 20 posto

predviđenih radova. Ostalo naprave

privatnici kojih ima, ali »nisu sigurni«.

Zbog lošeg vremena početkom godine,

izgubljeno je oko 400 norma dana

što će svakako otežati izvršenje plana.

I dok se problem sječe rješava putem

pomoći unutar uprave, izvlačenje se

mora osloniti na vanjsku ponudu. U

svemu tome, veli Užarević, najviše

»šepa« izrada metarskog ogrjeva i

njegov iznos iz šuine.

- Na sve to nadovezuje se problem

plasmana višemetarskog i metarskog

drvcta koje čini 30 posto

proizvodnje. Plin sve više zamjenjuje

drvo kao ogrjev, a nedostaje i tvornica

celuloze. Sjedne strane sreća je što u

blizini imamo pilanu u Bjelopolju

koja kupuje 12.000 kubika drvcta i

koja dobro radi, s druge strane i te

kako nedostaje jedna tvornica celuloze

kakva je nekada bila u obližnjem

Plaškom. Ranije je celuloza išla i u

Sloveniju i Italiju. Povećana samoizrada

je jedan od mogućih načina

rješenja ovog pitanja, prodaja na panju

i kraj panja, no tu bi trebalo sniziti

cijene ogrjeva. A na taj način riješio bi

se i šumski red, misli Užarević.

Ono što bi poslovanje koreničke

šumarije učinilojoš dohodovnijimje i

smanjivanje troškova gdje god je to

moguće. U ovim prilikama to podrazumijeva

racionalizaciju nabave i

veće ulaganje u osnovna sredstva,

motorne pile, traktore i kombije za

prijevoz radnika. Naše kalkulacije pokazuju,

kažu u šumariji, da je faza II

rentabilna - kad radi. Ako traktor stoji

zbog nekakvog sitnog kvara, on postaje

skup, neekonomičan i neisplativ.

Šumariji nedostaje i prometnica,

107 km šumskih cesta čini otvorenost

od tek 4 km/1000 ha a dostaje predjela

kojima se uopće ne može prići.

Oko 90 posto etata koreničke šumarije nalazi se u tri gospodarske jedinice na Plješei/ic

Časopis Hrvatske štunc / 21

Bukva i jela osnovne su drvne vrste

Rat i posljedice

Procjenjuje se da je šumarija u

Domovinskom ratu pretrpjela štetu

od oko 16,5 milijuna kuna. Uz još pet

šumarija gospićke uprave bila je okupirana

od 14. svibnja 1991. do Oluje,

5. kolovoza 1995. godine u kom je

razdoblju posječeno i odveženo oko

60.000 kubika drvne mase. Došavši u

Liku iz Slavonije u listopadu 1995. s

još nekoliko kolega koji rade u drugim

ličkim šumarijama na oslobođenom

području, ing. Užarević

(prije toga radio u Vrbanji) se našao

Šumarija Korenica

pred svojevrsnim izazovom. Trebalo

je krenuti iz početka »no da je htio,

bolje ne bi odabrao«, prisjeća se. Jer

šumarstvo ovdje ima dugu tradiciju,

velike mogućnosti i oduvijek je bilo

važna grana gospodarstva. A »temelje i

kičmu koreničkoj šumariji udario je

prijašnji upravitelj ing. Stjepan Vrček

koji ju je doveo do uzornih vidika«.

Iza Drugog svjetskog rata ovdje

je, kao i u cijeloj državi, napravljena

inventarizacija šuma koje su proglašene

općenarodnom imovinom. U

njima se počinje intenzivnije raditi

(sjeći), a na Plješevici su to bile »prave

šumarija Korenica gospodari sa 26.991 ha šuma i šumskog

zemljišta, ima drvnu zalihu od 2,931.057 kubika, propisani

godišnji etat od 56.851 kubika bruto te godišnji prirast od 86.001

kubika. Gospodarske šume zauzimaju 54 posto površina.

U jednostavnoj biološkoj reprodukciji godišnji plan uzgojnih

radova obuhvaća čišćenje korova na 4,45 ha, popunjavanje sadnicama

na 23,86 ha, njegu mladika na 7,52 ha, čišćenje sastojina na

137,09 ha, prorijeđivanje na 19,92 ha itd. U proširenoj biološkoj

reprodukciji predviđeno je pošumljavanje čistina na 8,6 ha.

Ovogodišnji etat iznosi 45.467 kubika.

Zbog visokog snijega i nemogućnosti pristupa radna godina u višim

predjelima traje osam mjeseci: šuma u gospodarskoj jedinici Mala

Plješevica-Karlović Korita.

prašume«. U povijesti koreničkog

šumarstva ostat će zabilježeno i to da

je predjel Bijeli Potoci-Kamensko

površine oko 1.100 ha bio proglašen

zaštićenom prirodnom cjelinom a

1971. godine i Spomen područjem.

To je i danas zaštitno područje kojim

se gospodari pod posebnim uvjetima.

U šumarijskoj zgradi je za vrijeme

Domovinskog rata bilo sjedište

»Krajinskih šuma«, a osnove gospodarenja

poslije rata pronalažene su po

obližnjim kućama. Osim direktnih

šteta tu su i one druge nastale zbog

neizvršavanja pojedinih poslova

tijekom ratnih godina. Nakon rata

ostalo je nedostupno, odnosno minirano

7.796 ha, gdje etat iznosi 9.039

kubika. To je područje izuzeto iz gospodarenja

i pitanje je kada će se tu

moći raditi. Istekla je i važnost svih

osnova gospodarenja, u protekle četiri

godine radilo se po godišnjim planovima

(odobreno čak 15 planova!). Velikim

zalaganjem odjela za uređivanje

gospićke uprave te pomoći drugih,

ove godine bit će odobreno šest novih

osnova u koreničkoj šumariji,

"^p- Tekst i snimci: Miroslav Mrkobrad

22 / Časopis Hrvatske šume

ŠUMARSTVO BANOVINE / ŠUMARIJA GLINA

Posljedice rata

vidljive na svakom koraku

S26.000 kubika etata za ovu

godinu šumarija Glina tek

se približila polovici onog što

se sjeklo prije posljednjeg rata. I to

je uspjeh. Jer kataklizma Domovinskog

rata potpuno je promijenila

mnoge parametre na području

Banovine, tako da mjerenje vremena

i sve usporedbe počinju i

završavaju s »prije i poslije rata«

uzimajući u obzir promjene koje

su nastale i koje bitno utječu na

stanje kakvo je danas. U tom

svjetlu poziciju šumarije Glina

određuje nekoliko bitnih odrednica.

Ona je, ponajprije, uz još neke

na području Uprave šuma Sisak,

bila kompletno okupirana. Dio

površina je miniran i nedostupan.

U pet godina, od 1991. do »Oluje«,

nije bilo gotovo nikakvih uzgojnih

radova, a šumske prometnice

- Etatje u porastu, no uzgojni radovi tijekom

ratnih godina potpuno su zapušteni: ing.

Neven Rastovac, upravitelj šumarije u Glini

potpuno su zapuštene. Konačno,

nestao je i velik dio mehanizacije.

Jednostavno, ratne štete su tolike

Niti vojska, niti

policija, a ni mi

šumari ne znamo

točno koje podmčje je

minirano, službeno niti

metar površine nije

razminiran, praktički

čitava površina naše

Šumarije je još

netaknuto skladište

mina - govori ing.

Neven Rastovac

'^IMK—'

UPRAVA SUMA SISAK

SUMARUA GUNA

Zgrada

šumarije u

središtu je

grada

Časopis Hrvatske šume I 23

da se šumarija našla na nekom novom

početku.

Novi početak

Šumarija Glina gospodari sa

12.538 ha šuma u državnom

vlasništvu i brine o još 6.084 ha

privatnih šuma. Smještene na zapadnom

dijelu Sisačko-moslavačke

županije, »od Kupe prema granici

s BiH od koje je dijeli tek

uzak pojas općinskog zemljišta i uz

koju se proteže desetak kilometara«,

te na padinama Zrinske gore,

šume glinske šumarije raspoređene

su u pet gospodarskih jedinica.

To su Pokule-Pećine, Petrinjčica.

Popov gaj, Pogledić-Biljeg i

Prolom-Kobiljak-Šašava. Dominira

bukva, uz kitnjak, grab, kesten, a

ima i nešto kultura crnogorice

(crni bor, smreka, ariš). Od 26 zaposlenih,

13 je sjekača, tri revirnika,

ing. Aida Crnko, ing. Dean

Zgodić i Tihomir Kuhar.

- Opći problem cijele Banovine

je nedostatak ljudi. S ovim

brojem zaposlenih ne možemo

izvršiti etat, koristimo poduzetnike,

no niti njih nema dovoljno i

ne žele baš svugdje ići. Zanimaju

ih odjeli iz ceste, ono dalje ostaje

nama. Kad nema ljudi nema tko

praviti ni šumski red, nema interesa

za ogrjev. Lani smo sjekli 20.000

kubika, od oslobođenja stalno

povećavamo etat, no problem je

što na području cijele općine nema

niti jedna pilana, nabraja aktualne

probleme upravitelj glinske šumarije

ing. Neven Rastovac.

A prije rata sjeklo se i 60.000

kubika, u šumariji je radilo blizu

100 radnika. Malo vraćanje u povijest

pokazat će da se između

1947-51. godine, u vrijeme najžešćih

sječa šuma, ovdje rušilo

preko 90.000 kubika, od čega

21.000 kubika »za lokalne potrebe

kada su bile izgrađene i šumske

željeznice. No pošumljavalo se

Bukva je dominantna vrsta u gUmkoj

šumariji

24 / Časopis Hrvatske šume

u gospodarskoj jedinici Popov gaj u jednom odjelu na padinama Zrinske gore obavljen je dovršni sijek

znatno sporije«, priznaje

kroničar zbivanja.

Prva banska imovna

općina

lokalni

Šumarstvo je u Glini, nekadašnjem

sjedištu Prve banske imovne

općine i administrativnom središtu

Banovine, u kome je jedno vrijeme

boravio i ban Josip Jelačić, oduvijek

imalo značajno mjesto.

Šumski posjedi kojima sada gospodari

šumarija bile su šume Prve

banske imovne općine, državne

šume te šume zemljišnih zajednica.

Prije Drugog svjetskog rata

ovdje nije bilo nijednog uredajnog

elaborata. Prema jednoj zakonskoj

odredbi iz doba NDH o prestanku

postojanja krajiških imovnih

općina, sve šume prešle su u

vlasništvo države. Za vrijeme

FNRJ, 1946. godine, poništene su

sve ranije odluke, provedena unifikacija

šuma koje su proglašene

općenarodnom imovinom. Prva

jedinstvena gospodarska osnova

donijeta je 1955. godine - za

Petrinjčicu.

Prije Domovinskog rata općina

Glina imala je oko 25.000 stanovnika,

sam grad 5.800. Osim šumarije

bilo je više industrijskih pogona.

Industrijska prerada drva,

pamučna predionica, pogon željezare

Sisak, trgovačko i ugostiteljsko

poduzeće. Danas ne radi ništa od

toga, tek pogon Plive za dječju hranu.

U takvom okruženju šumarija

je i s ovo malo zaposlenih jedan od

rijetkih gospodarskih subjekata

koji rade. Dakako, u bitno

drukčijim uvjetima nego prije i

težim okolnostima nego šumarije

koje na takav način nisu osjetile

posljedice rata.

- Zbog toga što je područje

bilo okupirano izostalo je redovno

gospodarenje. Nije se radila priprema

staništa, nije se pošumljavalo,

poremećen je tijek uzgojnih

radova, kaže ing. Rastovac. Na

području južno od Gline živjelo je

uglavnom srpsko stanovništvo koje

je otišlo. Šumarstvo teško funkcionira

bez sezonske radne snage, a

mi je nemamo, ili je nemamo dovoljno.

Želimo da se stanje što

prije normalizira i da počnemo sa

svim uzgojnim radovima. Ove godine

planirana je tako njega na 65

ha, a za to će trebati ljudi.

Koliko je minirano?

Osim indirektnih šteta koje su

nastale tijekom ratnih godina zbog

neizvršavanja određenih šumarskih

poslova, šumarija bilježi i velike direktne

štete. Ranije je, naime, u

Glini uz šumariju bilo i sjedište

radne jedinice Transport i mehanizacija.

Nakon oslobođenja od

mehanizacije nije ostalo ništa, tek

nekad velika i uređena upravna

zgrada s radionicom, skladište i cisterna.

Lokot na dvorišnim ulaz-

Časopis Hrvatske šume I 25

Popov gaj, izrada ogrjeva: sjekač glinske

šumarije Božidar Dohrenić

nim vratima označava da je sve to

danas pusto i izvan pogona. Na

cijeloj upravi spašeno je tek 11 kamiona

od nekadašnjih 28.

Izvlačenje i prijevoz drvnih

sortimenata obavlja manjim dijelom

Transport i mehanizacija

d.o.o. Kutina, a večim dijelom poduzetnici.

Sredinom travnja dovršena

je zimska sječa u Gospodarskoj

jedinici Popov gaj koju su

obavili radnici šumarije a drvnu

masu izvukli privatnici. Premda se

radi o brdovitom terenu, zbog stalnih

travanjskih kiša i dubokog blata

u koje su upadali traktori, nije to

bio nimalo ugodan posao.

No i taj problem čini se malim

kad se usporedi jednim drugim -

miniranim terenom. Jer šumarija

Glina kao i sve one šumarije koje

su bile na prvoj liniji ratnih zbivanja

ili okupirane, veliko je i još

netaknuto skladište - mina.

- To je problem za sebe, reći će

Rastovac. Nitko, niti vojska, niti

policija, a ni mi šumari, ne znamo

točno koje je područje minirano, i

koliko ima mina. Službeno, na

području šumarije nije razminiran

niti jedna metar površine. Radi se u

svim gospodarskim jedinicama, a

radnici ne idu u one predjele za

koje postoje određena saznanja ili

se sumnja da su minirani. A takvih

je bhzu 1000 ha.

No, to ne znači da se poneka

mina neće pronaći i u onim odjelima

za koje se misli da su sigurni.

Svaki dan dolazi se do novih spoznaja,

bilo od lokalnog stanovništva

i policije, ili pak vlastitih radnika.

To je dakako opasno iskustvo koje

se ničim ne može platiti, no to je i

svakodnevica koja se ne može

izbjeći.

.^^

^x

Tekst i snimci:

Miroslav IVltobrad

*.ft#»w»^ -P^r-i^ f *

Izvlačenje većim dijelom obavljaju poduzetnici

26 / Časopis Hrvatske šume

INFORMACIJSKI SUSTAV

Kompjutoriziram

informacijski

sustav lovstva

Republike Hrvatske

Ustavom Republike Hrvatske,

fauna i divljač kao dio prirodnog

bogatstva uživa posebnu zaštitu.

Zakon o lovu (Narodne novine, br. 10/

94, 22/94, 5/95, 25/96, 33/97, 44/98 i 5/

99) ureduje uzgoj, zaštitu, lov i

zbivanja u lovištima, praćenje brojnosti

populacija divljači i životinjskih vrsta,

arhiv lovišta, arhiv lovozakupnika i lovaca,

arhiv trofeja, izrada i provođenje

lovnogospodarskih osnova, a što je

najvažnije provođenje Zakona o lovu

nezamislivo je bez jednog kompleksnog

kompjutorskog informacijskog

sustava.

U cilju unapređenja lovnog gospodarenja

Republike Hrvatske izrađen je

projekt "NIMROD", potpuna operativna

verzija i kompjutoroziranog informacijskog

sustava lovstva Republike

Hrvatske.

Kompjutorski informacijski sustav

za obradu podataka lovnogospodarske

djelatnosti u vlastitim i zajedničkim

lovištima namijenjen je Upravi šumarstva

i lovstva, HLS-u i županijskim savezima,

JP "HRVATSKE ŠUME", p.o.

Zagreb, vlasnicima lovišta, ovlaštenicima

prava lova temeljem koncesije

ili zakupa te drugim pravnim i fizičkim

posebno su priređeni šifarnici i norme

koji osiguravaju integralnost ovog sustava

sa sustavima u okruženju.

Informacijski sustav osigurava i

omogućava ugodnu i učinkovitu obradu

svih podataka o lovištima, zakupnicima

lovišta, lovnogospodarskih osnova,

programa zaštite i programa uzgoja

lovnog područja Republike Hrvatske.

Informacijski sustav "NIMROD"

sastoji se od više programskih modula.

Korisnik ili skupina korisnika samostalno

odlučuje kojim će se programskim

modulom i za koju vrstu

obrada u nekom trenutku opredijeliti.

U cjelovitom sustavu korisnicima su

raspoloživi svi programski moduli i sve

tablice u bazi podataka. U toj organizacijsko

programskoj kombinaciji korisnik

može samostalno mijenjati ili dodavati

nove nomenklature sukladno

ugrađenim postupcima obrade podataka.

U sigurnosnom aspektu projekta

"NIMROD" vjerodostojnost, sigur-

4r Gospodarenje lovištem i lovnim resursima

Nimrod

Lovišta

M^

;« a /?

Fauna Gospodarenje Lov Dokumenti Klima Knjige Izvješća Lovozakup

NUM

msn\

korištenje divljači te njezinih dijelova.

Utemeljen je na dominalnom ili

zakupnom sustavu. Provedbom zakona

o lovu povjerenstva Ministarstva

poljoprivrede i šumarstva ustanovile

su 310 državnih lovišta, a županijska

povjerenstva oko 700 zajedničkih

lovišta.

Lovišta su najsloženiji prirodni resursi

Republike Hrvatske. Kronologija

osobama koje se bave uzgojem i lovom

divljači.

Posebna značajka informacijskog

sustava "NIMROD" je njegova integriranost

u postojeće upravne i stručne

propise u svezi lovnog gospodarenja.

Svi podaci i metode obrade i

izvješćivanja naslanjaju se i proizlaze iz

aktualnih propisa. U potpunosti je

podržana postojeća nomenklatura a

nost te tajnost obrade svih arhiviranih

podataka posebno je podržana. Cjelokupni

projekt i svaki njegov zasebni

modul štićeni su od neovlaštenog

korištenja na više načina. Prijava

ovlaštenog korisnika moguća je putem

grupne ili pojedinačne lozinke. Takav

način zaštite i privatnosti omogućava

integralnost i konzistentnost obrade, a

osigurava jednoznačnost podataka bez

Časopis Hrvatske sume / 27

potrebe naknadnih korisničkih provjera.

Dodjela korisničke oznake je kontrolirana.

Mogućnost izmjene lozinke

je transparentna. Posebno su zaštićeni

podaci u bazi podataka. Tablice u bazi

pored standardne zaštite mogu imati i

dodatne sigurnosne mehanizme radi

ujednačenog pristupa na razini Republike

Hrvatske.

Proizvođač programskog produkta

i svih njegovih dijelova jamči uporabu

svih standarda digitalne obrade podataka

u Republici Hrvatskoj.

U "NIMROD" je integrirana jaka

višekorisnička relacijska baza podataka.

Baza podataka sadrži harmonizirane

podatke o provedbi lovnogospodarske

osnove, programa zaštite i programa

uzgoja divljači. Sadrži podatke stanja

lovišta te podatke o gospodarenju s

divljači i lovištem. Višekorisnička baza

je relacijska baza podataka koja omogućava

nacionalnu inventuru lovišta,

divljači i životinjskih vrsta u Republici

Hrvatskoj.

Posebna organizacijska komponenta

paketa "NIMROD" osigurava

potpunu i učinkovitu izvještajnu unutarnju

i vanjsku podršku operativnih

poslova sukladno odgovarajućim Pravilnicima.

Sastavni dio informacijskog sustava

su i prilagođene kompjutorske procedure

za izravno izvještavanje nadzornih,

upravnih i koordinativnih funkcija

i tijela u okruženju, prema propisanoj

formi i sadržaju.

Nakon domovinskog rata prirodne

populacije divljači i životinjskih vr-

• Lovišta

Registar Položaj] Iskaz površina| Bonitet| Brojno stanjejTehnička opremaj Lovci] Trofejij Lovački psi] Streljaštvo] Lovočuvarij Štete]

20

Korištenje prava lova

u GOSTIMA

Naš današnji gost: Marko Lamešić iz Otoka

Doajen šumarskih natjecanja

u zasluženoj mirovini

Do Domovinskog rata,

gdje god bi se pojavio

na borilištinna Marko

Lamešić, natjecatelj iz

Vinkovaca, s

opravdanjem je izazivao

strah i dužno štovanje

brojnih svojih

sunatjecatelja, jer rijetko

kada bi dozvolio da mu

otmu titulu prvaka ili

šampiona

V

Sto priča danas umirovljenik Marko

Lamešić, bivši sjekač šumarije Otok,

jedan iz plejade najboljih vinkovačkih

šumarskih radnika koji je redovito

osvajao prva mjesta na svim borilištima na

kojima se pojavio diljem Hrvatske. Skroman

i tih, samozatajan Marko Lamešić na

tradicionalnim natjecanjima šumarskih radnika

sjekača bio je zaista neumoljiv za

svoje kolege. Posjedovao je izvanrednu

snagu, ogromno iskustvo i znanje u rukovanju

motornom pilom, što je više nego

uspješno demonstrirao na poligonskim

borilištima u gotovo svim disciplinama.

Tako daje bilo malo natjecanja s kojih nije

donosio pregršt kolajni i drugih raznih

vrijednih priznanja. Nedavno smo ga posjetili

u domu i jasno naš razgovor nije

mogao biti ništa drugo nego obnavljanje

brojnih uspomena sa gotovo tri desetljeća

druženja s motornom pilom.

• Gospodine Lamešiću, vi ste do

sada jedan od najuspješnijih hrvatskih

natjecatelja na borilištima diljem Hrvatske.

Možete li nam nabrojiti vaše

najznačajnije uspjehe?

U našem bivšem ŠG »Hrast« Vinkovci

od samog početka organiziranja poligonskih

natjecanja sjekača pridavala se dužna

pozornost i svaki sjekač koji se isticao na

redovnom poslu u šumi, pozivan je na

/ danas, tri desetljeća poslije, zid Markove kuće krase brojne kolajne

osvajao diljem Hrvatske i inozemstva

dva-tri dana uvježbavanja i što smo mi

rekli dotjerivanja u brzini i preciznosti u

presijeku, zasjeku i podsjeku stabala i tu je

za nas najzaslužniji bio naš ing. Ivan

Matošević, zvan Kum, koji je vrlo brzo

uočio i osjetio od kojeg bi se sjekača uz

malo više truda i rada moglo dobiti dobrog

natjecatelja. Prije svega tražila se smirenost

sjekača, a zatim se uvježbavala brzina i preciznost.

Tako sam već 1967. na mom prvom

natjecanju u Spačvi zauzeo treće

mjesto što me odvelo na naše poznate

»Dane slavonske šume« gdje sam se redovito

dobro plasirao. Ukupno sam u mojoj

karijeriji koja je trajala do 1990. godine

četiri puta bio prvak ŠG »Hrast« Vinkovci,

sedam puta sam bio prvak »Slavonske

šume« a čak šest puta sam bio prvak Hrvatske

i to: u Varaždinu 1980., u Jasenovcu

1983., u Virovitici 1984., u Karlovcu 1986.,

u Delnicama 1988. i zadnji put kada sam i

uopće nastupio na natjecanju, u Vinkovcima

1990. godine.

Desetak puta sam nastupao za ekipu

Hrvatske na saveznim natjecanjima, a

1982. u Ohridu, bio sam prvak države, u

Prištini 1984. bio sam drugi, na Bledu

druga priznanja koja je

1986. sam bio opet prvak, i iznova 1990. na

Ohridu bio sam treći.

Sudjelovao sam i na nekoliko svjetskih

natjecanja drvosječa, u Švedskoj 1984. sam

bio četvrti, 1986. u Slovačkoj peti i u

Mađarskoj četvrti.

Koliko je meni poznato mislim da niti

jedan hrvatski natjecatelj nije uspio sakupiti

više trofeja, ja sam uspio sakupiti 48 što

zlatnih, srebrnih i brončanih, premda ih je

bilo izvanrednih iz Gorskog kotara i Bjelovara,

kojih se dobro sjećam.

Naš današnji sugovornik nositelj je i

Nagrade grada Vinkovaca za 1983. godinu,

a 1987. dobio je i Povelju rada, saveznu

nagradu u povodu Praznika rada.

Danas naš proslavljeni Marko živi u

Otoku, gdje je po dolasku iz Bosne, iz rodnog

Blaževca, dobio i prvi posao u Šumariji

Otok i gdje je sagradio i kuću, a

umirovljeničke dane provodi sa suprugom

Katicom i s unučadi od dviju kćeri, Olgice

i Katice.

Poželimo mu dug i bezbrižan život i

dobro zdravlje.

w^

'mL

Tekst i snimak:

Z. Peičević

Časopis Hrvatske šume I 29

W

NA PODRUČJU POŽEŠTINE SREDINOM SVIBNJA

Tuča oštetila šumske sastojine

Na području pletemičke šumarije nakon jake

tuče posebice su stradali vršni izbojci mladih

šumskih sastojina, mnoge grane su ozlijeđene i

polomljene te ostale bez lišća

Nezapamćena tuča veličine

čak i čovječe šake na

Požeštini izazvala oštećenja i

dio šumskih sastojina Uprave

šuma

Polovicom svibnja u večernjim satima

područje Požeštine zahvaćeno je

jakom tučom (gradom), koja je oštetila

poljoprivredne kulture, stambene i gospodarske

objekte i šumske sastojine. Najjači

intenzitet tuče bio je na pleterničkom

području, na prostoru Ratkovice, Požeške

Koprivnice, Komorice, Zagrada i Bučja te

pograničnih sela, u sastavu Brodsko-posavske

županije. Nakon nezapamćenoga nevremena,

tijekom kojeg su zrna tuče na

mjestima bila veličine ljudske šake, što ne

pamte ni najstariji stanovnici ovoga kraja,

veća pozornost usmjerena je na procjene

oštećenja na poljoprivrednim kulturama te

stambenim i gospodarskim objektima.

Međutim, ubrzo je ustanovljeno daje tuča

oštetila i dio šumskih sastojina na

području šumarije Pleternica.

Prema riječima stručnoga suradnika

za ekologiju i zaštitu šuma, ing. Zlatka

Lisjaka, pregledani su južni predjeli gospodarske

jedinice »Požeška gora« te je

utvrđeno daje drveće u vršnim dijelovima

ostalo bez lišća, polomljene su mnoge

grančice, posebice ovogodišnji izbojci, a

tragovi tuče su znatne ozljede na granama.

Pregledani su odjeli od 1-8 te od 13-15,

koji na gotovo 500 ha obuhvaćaju šumske

sastojine hrasta kitnjaka i bukve od 21-95

godina, a osobita pozornost usmjerena je

na mlade sastojine u stadiju podmlatka i

mladika, na području šumskoga predjela

»Patrebe«. Kako smo doznali od ing.

Lisjaka, za navedene štete zanimanje su

pokazali i znanstveni suradnici iz Šumarskog

instituta Jastrebarsko, koji smatraju

daje potrebno pratiti zacjeljivanje nastalih

ozljeda te uočavati eventualne posljedice

na mladim sastojinama u stadiju mladika,

kako bi se štete mogle i financijski izraziti.

I. Tomić

Štete od tuče u šumskim sastojinama

Rast i razvitak šume i šumska proizvodnja

ne bi bili mogući bez stalnih utjecaja atmosferskih

sila, koje u stanovitim granicama uvjetuju

opstanak šumskih sastojina. Sunce, vjetar, kiša,

snijeg i dr. neophodni su abiotski činitelji, ako

djeluju ograničenim intenzitetom na koji je

šuma prilagođena, no ako od njega odstupaju i

češće se ponavljaju nanose štete šumi i

šumskom gospodarstvu.

Među značajnim atmosferskim činiteljima,

koji mogu prouzročiti nemale štete po

šumama Je, osim ekstremnih temperatura,

snijega, inja i leda, tuča ili grad, od koje

oštećene sastojine ostaju bez lišća te poprimaju

izgled ogoljelosti, kao u zimskom razdoblju.

Ova oborina u krutom stanju nastaje u

konačnoj fazi nastajanja oborina, a njeno zrno

može dosegnuti veličinu 5-50 mm. Zrno Je ne-

UPRAVA ŠUMA POŽEGA

pravilnije što je veće, a nerijetko Je više zrna

spojeno u jedno. Ova vrsta atmosfcrilija pada

samo u toplijem dijelu godine, a stvara se samo

u oblaku cumulonimbusu. Mjesta na kojima je

tuča zgulila koru izgledaju poput bijelih ploha,

a drveće nerijetko ostaje gotovo potpuno bez

lišća i grančica. Osjetljivi organi šumskoga

drveća, kao lišće, cvjetovi, pupovi i mladi

izbojci posebice su podložni različitom

oštećivanju i pobolijevanju, a naročito mlado

lišće. Nakon oštcćivanja ovih osjetljivih biljnih

organa, omogućen je veći napad pojedinih nametnika,

što dovodi do parazitskih oboljenja.

Treba istaknuti da takve sastojine pobolijevaju

dugo godina, napose crnogorične, te stoga gube

prirast. Stabla i fiziološki oslabe ako je riječ o

jačim štetama od tuče, jer su pogodna za napad

sekundarnih štetnika i nastanak novih, još većih

šteta. Posječena i izrađena stabla u sastojinama

zahvaćenim Jačom tučom nerijetko sadrže mrlje

i slabije su kvalitete.

Šumarska praksa, na žalost, ne poznaje

sredstva i načine za uklanjanje šteta nanesenih

tučom, ali u dobro organiziranu protugradnu

obranu poljoprivrednih kultura treba uključiti i

zaštitu šuma, koje nedvojbeno imaju veću gospodarsko-ekološku

vrijednost. Potrebno je naglasiti

daje na području Požeštine i u neki drugim

dijelovima Hrvatske nedavno izostala protugradna

obrana, jer navodno za provođenje

akcije nije izdvojen potreban novac. Međutim,

nijedno ulaganje u protugradnu obranu nije

skupo. Jer su štete nastale u gospodarstvu daleko

veće, pogotovo kada se uzme u obzir da se

katkada ne mogu u cijelosti ili uopće sanirati.

Ivan Tomić

Šumarsku djelatnost približiti pučanstvu

U povodu Dana hrvatskog

šumarstva upriličen susret s

novinarima

u povodu Dana hrvatskog šumarstva,

20. lipnja, u požeškoj Upravi šuma upriličen

je susret čelnika Uprave s požeškim

novinarima. Nazočni su bili novinari iz

dopisništava »Večernjeg lista«, »Glasa Slavonije«,

HTV-a, te »Požeškoga lista« i

Županijskog radija Požege. Cilj ovoga

druženja bio je da se šumarska djelatnost

približi najširem pučanstvu, a poseban naglasak

danje na današnje ustrojstvo i prepoznatljivost

hrvatskoga šumarstva na

kraju ovoga tisućljeća.

O poslovanju Uprave šuma Požega

govorili su upravitelj ing. Stjepan Blažičevič,

rukovoditelj Proizvodnog odjela

ing. Marijan Aladrovič i rukovoditelj

Planskog odjela ing. Davorin Krakar, a

30 / Časopis Hrvatske šume

Novinari pozorno slušaju izlaganje ing. Davorina Krakara o obnovi šumske sastojine

požeški ogranak Hrvatskoga šumarskog

društva prcdstavioje predsjednik ing. Ivica

Fliszar. Na skupu je istaknuto daje na prvom

mjesti: poslovanja u šumarstvu uzgajanje,

ekologija i zaštita te lovstvo, a tek

onda poslovi na iskorištavanju šuma. Novinarima

je pojašnjeno da oko 30 posto

prodajne cijene drvnih sortimenata čine

ulaganja u jednostavnu i proširenu

biološku reprodukciju šuma te u koncesije.

Od 25 milijuna kuna koji će se ostvariti

od prodaje drvnih sortimenata, gotovo

16 milijuna kuna izdvojit će se za radove

na uzgajanju šuma. Naglašeno je daje oko

3000 ha na »Istočnom Psunju« još uvijek

nerazminirano, stoje osobit problem zbog

nemogućnosti izvođenja radova. Nedavno

je Papuk proglašen Parkom prirode, no o

upravljanju ovim zaštićenim prirodnim

objektom požeške šumare nije nitko konzultirao,

premda je na ovom području

značajan dio njihovih šumskih površina.

Novinarima su na pojedinim terenskim

objektima šumarija Požega i Velika

te u rasadniku »Hajderovac« pokazani uzgojni

stadiji u ciklusu šumske proizvodnje.

Stručna objašnjenja o tome dali su

im ing. Luka Milošević, ing. Davorin

Krakar, ing. Ivica Fliszar i ing. Ivica

Đurčević. Imali su prigodu vidjeti stodvadesetgodišnju

hrastovu sastojinu nakon

izvršene pripreme staništa, a uoči naplodnoga

sijeka, mladu lužnjakovu sastojinu u

stadiju podmlatka, mladu hrastovu sastojinu

u stadiju mladika te odabiranje stabala

u osamdesetgodišnjoj kitnjakovoj prorednoj

sastojini dobre kvalitete.

I. Tomić

Sportskim susretima obilježen Dan državnosti

u povodu Dana državnosti zaposlenici

Radne zajednice (Stručnih službi)

družili su se u slikovitom šumskom predjelu

Duboka, u sklopu terena i nastavnoznanstvenih

objekata zagrebačkoga

Šumarskog fakulteta, nedaleko od turističke

Velike. U okružju fakultetskih

šuma, uz vodopade poznatoga gorskoga

potoka Dubočanka, travnate terene i lijepo

sunčano vrijeme neobvezno se ćaskalo i

odmaralo u posve opuštenoj atmosferi.

Nakon pikantno priređenih čobanca i

pečene prasetine krijepilo se sokovima,

domaćom šljivovicom i poznatim kutjevačkim

vinima, a nije izostala ni pokoja slavonska

pjesma.

Ženski dio društva igrao je odbojku,

koristeći prigodu da se »nabije« kondicija,

a onda je netko predložio da se održi malonogometni

susret između mješovitih,

muško-ženskih momčadi. Većina je to

prihvatila i nije požalila. Igralo se borbeno,

atraktivno i učinkovito, unatoč manjku

kondicije, kilogramima, neuigranosti i

ograničenom prostoru nogometnoga terena.

Golovi su »frcali«, a bogme nije se štedjelo

nikoga, kao da je utakmica prvenstvena

i od životnoga značaja. Mnogi su se

čudili odakle im toliko kondicije, pogotovo

stoga što se neki i ne sjećaju kada su

zadnji put igrali nogomet. Sve u svemu

izdržalo se otprilike pola sata, a onda je

Zajednički snimak nakon malonogometnog susreta zaposlenika Radne zajednice

Požeške uprave šuma

fotokamera ovjekovječila trenutak kada

su se na okupu našli svi sudionici ovoga

neobičnog i prijateljskoga susreta. I poslije

nogometa druženje je nastavljeno uz

pjesmu do večernjih sati, a neki su smatrali

da je vrijeme prošlo i suviše brzo, a

do novoga Dana državnosti je isuviše daleko.

(I. T.)

Časopis Hrvatske šume / 31

MAĐARSKI STUDENTI ŠUMARSTVA U HRVATSKOJ

Upoznavanje s hrpatskim šumarstvom

m-

Studenti su posjetili i u Europi jedinstveni rezervat crne johe u đurđevačkoj šumariji

U okviru suradnje Šumarskog fakulteta u

Zagrebu sa Šumarskim fakultetom u Sopronu,

u Mađarskoj, u Hrvatskoj je krajem svibnja boravila

grupa mađarskih studenata šumarstva. U

jednodnevnom posjetu oni su se na terenima

šumarija Đurđevac i Repaš u koprivničkoj

upravi upoznali s načinom obnove u nizinskim

šumama lužnjaka.

Goste iz Mađarske koje je vodio dekan

sopronskog Fakulteta prof. dr. Josef Kolesar u

Đurđevcu su dočekali i pozdravili dekan

Šumarskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Joso

Vukelić, predsjednik Hrvatskog šumarskog

društva prof. dr. Stavko Matić te pomoćnik direktora

Hrvatskih šuma ing. Tomislav Starčević.

Mađarski su studenti na području šumarije

Đurđevac najprije mogli vidjeti u Evropi

jedinstveni rezervat crne johe u predjelu Crni

jarki i upoznati se s problemima obnove, a

potom se upoznati s hrvatskom uzgojnom školom

na primjerima obnove mješovite sastojine

johe, jasena i hrasta unošenjem žira te

pomlađivanjem oplodnom sječom u nizinskoj

sastojini lužnjaka. U repaškoj šumariji budući

su mađarski šumari također mogli vidjeti

pomlađivanje oplodnom sječom u sastojini

lužnjaka te uzgojne zahvate u staroj sastojini

hrasta i graba.

Razgovaralo se i o daljnjoj razmjeni iskustava

ovih šumarskih obrazovnih ustanova kao i

o suradnji šumarskih društava Hrvatske i

Mađarske. Inicirano je i obilježavanje tragične

smrti koprivničkog šumara ing. Ivana Švarca

koji je svojim radom umnogome pridonio

zbližavanju i suradnji šumara iz ovih dviju susjednih

zemalja, (m)

U POVODU DANA PLANETA ZEMLJE U ZADRU

Gimnazijalci u akciji pošumljavanja

Na inicijativu časopisa »Priroda« i Hrvatskog

biološkog društva u Hrvatskoj je od 1990.

godine uvedeno obilježavanje Dana planeta

Zemlje, istovremeno kad i u SAD-u. Od te

godine »Priroda« je i nositelj projekta »Svaki

razred jedno stablo«, kada prilikom Dana Zemlje

učenici sudjeluju u akcijama pošumljavanja.

I u zadarskoj okolici ovakve akcije se održavaju

već deset godina i na njih se odaziva veliki broj

učenika.

I ove godine se ta akcija održala povodom

Dana planeta Zemlje, u sklopu čega je u Zadru

održano još nekoliko predavanja, akcija

čišćenja, tribina i raznih manifestacija. Ovogodišnje

pošumljavanje, održano je 21. travnja,

a potakao ga je zadarski ogranak pokreta prijatelja

prirode »Lijepa naša« i tradicionalno podržala

Šumarija Zadar. Sudjelovalo je oko 60

učenika zadarskih gimnazija Vladimira Nazora i

Franje Petriča, pod vodstvom proj. Sanje Sango i

prof. Marije Vučić.

Pošumljavanje je održano na području gospodarske

jedinice Nin - Kozino, a na mjestu

sađenja uvodno predavanje je održala ing. Vesna

Krpina - upraviteljica Šumarije Z.2LAZV, koja

upravlja područjem od 41 000 hektara.

Pošumljavanje je održano na području prijelaza

mediteranske i submediteranske klime. Tu je

nekad davno bliže moru rasla crnika, a u

unutrašnjosti hrast medunac. Nekontroliranom

ispašom i sječom područje prekriveno šumom

hrasta degradiralo je do šikare i kamenjara.

Šezdesetak učenika zadarskih gimnazija posadilo je 100 sadnica koje je donirala Šumarija Zadar

Zadatak je vraćanje prirodi putem pošumljavanja

borovom šumom koja je prijelazni

oblik do hrasta.

Sadnice je osigurala zadarska šumarija, a

ing. Denis Miočić nam je rekao da su učenici

tog dana pošumili područje veličine oko 1 000

metara kvadratnih s oko 700 sadnica tri vrste.

Pinus pinaster (primorski bor), Pinus pinea (pinija,

pinj) i Cupressus sempervirens (obični

čempres). Sadnice starosti dvije godine uzgajane

su u rasadniku u kontejneru, a korišteno je i

nešto pinije u tuljcima.

Površina je unaprijed pripremljena riperom

- strojem koji buši brazde dubine 70 cm,

što omogućava lakše prodiranje korijena u dubinu,

stoje vrlo važno radi opskrbe vodom prilikom

suše. Zadatak učenika je bio rupe, u kojima

su se prethodno posađene sadnice osušile,

produbiti i posaditi nove sadnice.

Mnogi su učenici prvi put u životu u ruci

držali kramp i motiku, ali su se stvarno trudili i

cijela je akcija prošla vrlo dobro, s puno smijeha

i zabave, ali i blata do koljena i lakta.

Posljednjih nekoliko godina manifestacije

prilikom Dana planeta Zemlje sve su češće i

masovnije, no to još nije dovoljno. Ljudima se,

nažalost, prekasno javlja savjest zbog svog zla

učinjenog prirodi i situaciju možemo popraviti

jedino ako se svaki dan budemo ponašali kao da

je Dan Zemlje.

Magda Sindičić

32 / Časopis Hrvatske sume

IZ ŠUMARSKOG

MILJEA

Od ukupne površine šumskog zemljišta

kojima gospodare »Hrvatske šume« čak 250.000

ha zauzimaju vrleti i goleti. Od davnina je poznata

upornost i sposobnost biljaka da i tamo gdje

postoje i najmanji uvjeti za život iznikne grm ili

čak stabalce.

Neke od takvih upornih primjeraka snimili

smo i našom kamerom.

A. Z. L.

Menije ovdje sasvim dobro..

Upornost se nagrađuje

Divlja kruška u punom cvatu

Problem mina i dalje prisutan - Hrvatske šume

Problem mina i dalje prisutan - Hrvatske šume ... View more Problem mina i dalje prisutan - Hrvatske šume

Delete template?

Save as template ?

Problem mina i dalje prisutan - Hrvatske šume Problem mina i dalje prisutan - Hrvatske šume