Miroslav Samardžić Tranzicija i manjine u Vojvodini Autonomna ...
Miroslav Samardžić Tranzicija i manjine u Vojvodini Autonomna ...
Miroslav Samardžić Tranzicija i manjine u Vojvodini Autonomna ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
većinsko-manjnske odnose treba definisati samo za državni nivo ili se pravilo odnosi i na niže<br />
nivoe vlasti u decentralizovanim državama. U decentralizovanim državama veliki deo odluka od<br />
značaja za <strong>manjine</strong> donosi se na nižim nivoima vlasti. Teritorijalna podela države može biti<br />
takva da pripadnici <strong>manjine</strong> na nivou države budu većina u toj teritorijlnoj jedinici pa,<br />
zahvaljujući decentralizaciji tada imaju veće mogućnosti da sami donose odluke koje se na njih<br />
odnose. U takvim decentralizovanim jedinicama grupa koja je većina na državnom nivou može<br />
se naći u manjinskom položaju i biti izložena dominaciji od grupe koja je u manjinskom položaju<br />
u celoj državi, ali koja kontroliše mehanizme vlasti u datoj teritorijalnoj jedinici. Komisija takođe<br />
ističe da se u ovakvim situacijama može naći i kodominantna grupa budući da na nižim nivoima<br />
vlasti nužno ne moraju postojati mehanizmi korekcje vlasti većine iako oni postoje na državnom<br />
nivou. Komisija smatra da mehanizmi manjinske zaštite moraju postojati na državnom,<br />
regionalnom i lokalnom nivou i pri tome se poziva na član 20 Okvirne konvencije koji, prema<br />
mišjenju Komisije, predviđa ovakve situacije. Prema ovom članu, u vršenju prava i sloboda koja<br />
proizlaze iz načela sadržanih u Okvirnoj konvenciji, svaki pripadnik nacionalne <strong>manjine</strong><br />
poštovaće nacionalno zakonodavstvo i prava drugih, posebno pripadnika većine ili drugih<br />
nacionalnih manjina. Komisija takođe ukazuje i na stav Saveta ministara koji zahtevaju da<br />
izveštaji koje države upućuju na osnovu člana 25 Konvencije sadrže informacije i o položaju<br />
manjina unutar manjina. Komisija takođe ističe i stav Savetodavnog komiteta koji, u vezi sa<br />
finskim izveštajem, navodi da bi stanovnici Alandskih ostrva finskog maternjeg jezika koji su u<br />
poziciji <strong>manjine</strong> unutar <strong>manjine</strong> (Alandska ostrva imaju znatnu autonomiju sa švedskom<br />
većinom stanovnika) moraju biti obuhvaćeni zaštitom koju predviđa Konvencija kada su u<br />
pitanju kompetencije provincije Aland. Komisija takođe navodi primer [vajcarske koja je u<br />
deklaraciji datoj prilikom ratifikacije Konvencije istakla da su ″u [vjacarskoj nacionalne <strong>manjine</strong><br />
u smislu Okvirne konvencije one grupe pojedinaca koje su brojčano inferiorne ostatku<br />
populacije države ili kantona″. Komisija, dakle, odbacuje mišljenje Komiteta za ljudska prava i<br />
smatra da bi takvo tumačenje bilo suprotno ciljevima Konvencije.<br />
U Zaključku Komisija konstatuje da se grupa osoba brojčano inferiorna ostatku<br />
populacije koja ima zajedničke etničke, kulturne,lingvističke ili verske karakteristike koje želi da<br />
očuva ne može smatrati manjinom u smislu Okvirne konvencije ukoliko je i do mere u kojoj je u<br />
dominantnom ili kodominantnom položaju. U državama u kojima postoji decentralizacija vlasti<br />
postojanje <strong>manjine</strong> u smislu Konvencije mora se utvrđivati na nivou države kao celine kao i<br />
teritorijalnih jedinica posebno kada se radi o tome koja grpa /grupe je u dominantnoj ili<br />
kodominantnoj poziciji. U specifičnom primeru Belgije, na koju se inače odnosi stav Komisije, na<br />
federalnom nivou lica francuskog maternjeg jezika (čine oko 40% stanovništva) u<br />
kodominantnom su položaju sa stanovništvom holandskog maternjeg jezika (oko 58%<br />
stanovništva) jer postoje efikasni mehanizmi koji obezbeđuju ravnopravnost i korekciju<br />
većinskog principa, ali Belgijanci nemačkog maternjeg jezika (0,7% stanovništva) jesu manjina<br />
na državnom nivou. S obzirom na složenu strukturu belgijske države, Komisija smatra da lica<br />
francuskog matrenjeg jezika čine manjinu u holandskom i nemačkom jezičkom regionu kao i lica<br />
holandskog ili nemačkog maternjeg jezika u francuskom jezičkom regionu.<br />
Iscrpno navođenje stavova Venecijanske komisije bilo je neophodno kako bismo ukazali<br />
na nedostatke u određivanju nacionalne <strong>manjine</strong> u našem zakonu. Iako brojne definicije<br />
nacionalne <strong>manjine</strong> uzimaju, poput Venecijanske komisije, elemenat nedominantnosti, naš<br />
zakon to ne čini, što može uzrokovati poteškoće prilikom tumačenja. Navodimo definiciju<br />
Frančeska Kapotortija, jednu od najpoznatijih, koja je data kao pomoć pri interpretaciji člana 27<br />
Pakta o građanskim i političkim pravima. Prema Kapotortiju, nacionalna manjina je ″ grupa<br />
brojčano inferiorna ostatku populacije države koja je u nedominantnom položaju, čiji pripadnici<br />
koji su državljani te države poseduju etničke, verske ili lingvističke karkteristike po kojima se<br />
razlikuju od ostatka populacije i koji pokazuju, makar i implicitno, osećanje solidarnosti<br />
usmereno na očuvanje njihove kulture, tradicije vere ili jezika″. 49 Koje grupe bi po našem<br />
zakonu mogle biti nacionalne <strong>manjine</strong>? S obzirom da je kriterijum nedominantnosti izostavljen,<br />
to bi mogli biti Crnogorci na svim nivoima iako po važećem ustavu postoje više nego snažni<br />
mehanizmi korekcije vladavine većine u saveznim institucijama. Crnogorci, svakako, mogu biti u<br />
manjinskom položju na teritotiji Srbije, ali i u opštinama u Crnoj Gori u kojima su manjina<br />
stanovništva. Prema članu 2 Zakona, Srbi ne mogu biti u manjinskom položaju jer su oni u SRJ<br />
u većini, a kriterijum nedominantnog položaja je izostavljen.<br />
49 Navedeno po: United Nations Actions in the Field of Human Rights, United Nations, New York and<br />
Geneva,1994,p193<br />
25