Miroslav Samardžić Tranzicija i manjine u Vojvodini Autonomna ...
Miroslav Samardžić Tranzicija i manjine u Vojvodini Autonomna ...
Miroslav Samardžić Tranzicija i manjine u Vojvodini Autonomna ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
U ovom radu pokušaću da ocenim kakav je položaj vojvođanskih nacionalnih manjina<br />
posle pada Slobodana Miloševića. Detaljniji opis prilika u prethodnom periodu može se naći u<br />
mojoj knjizi Položaj manjina u <strong>Vojvodini</strong>. 1 U tekstu će se osvetljavati i neki procesi dužeg<br />
trajanja, što je neophodno budući da su se etnički odnosi u <strong>Vojvodini</strong> uobličavali u različitim<br />
režimima i sistemima kroz duži vemenski period. Neke teme sam izostavio budući da su one<br />
obrađene u drugim tekstovima koji su obajvljeni u ovoj knjizi.<br />
1. Nacionalni sastav stanovništva Vojvodine<br />
U tekstu koji sledi daje se sumarni pregled nacionalnog sastava stanovništva Vojvodine<br />
prema rezultatima popisa iz 1991. godine. Iako je, posle godinu dana odlaganja, popis<br />
stanovništva u SRJ konačno održan aprila 2002, rezultati u momentu dovršavanja ovog teksta<br />
još nisu poznati. Zbog toga smo prinuđeni da se još uvek koristimo rezultatima popisa od pre<br />
jedanaest godina.Od početka devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije došlo je do velikih<br />
pomeranja stanovništva, najčešće kao posledica smišljene i organizovane politike etničkog<br />
čišćenja. Kao posledica tih promena udeo manjina u gotovo svim državama nastalim iz bivše<br />
Jugoslavije opao je. U ovom delu teksta pokušću takođe da ocrtam i sociodemografske<br />
procese dužeg trajanja u <strong>Vojvodini</strong> koji uzrokuju promene u nacionalnom sastavu stanovništva.<br />
Nema sumnje da su ovi procesi dugog trajanja uz neposredno političke uzroke, naročito u prvoj<br />
polovini devedesetih, učinili da je danas udeo manjinskog stanovništva u <strong>Vojvodini</strong> bitno manji<br />
nego 1991.<br />
Kao izvori podataka, pored popisnih knjiga, korišćeni su i radovi Dušana Breznika,<br />
Nade Raduški, Milene Spasovski, Bogoljuba Kočovića, Ruže Petrović te u manjoj meri i drugih<br />
autora. S obzirom da nije bilo moguće navođenje izvora uz svaki pojedinačni podatak, spisak<br />
korišćenih izvora naveden je na kraju teksta.<br />
Prema popisu iz 1991. u <strong>Vojvodini</strong> je živelo 2.013.889 stanovnika. Od 1948. godine,<br />
kada je u ovoj pokrajini živelo 1.663.212 stanovnika, broj žitelja se do 1991. povećao za<br />
350.677 ili za 21,08%. Teritorija pokrajine obuhvata 21.506 km2.<br />
Prosečna starost stnovništva 1991. bila je 37,5 godina. U gradskim naseljima živi<br />
55,69% stanovništva Vojvodine (1991).<br />
Srbi<br />
Prema popisu iz 1991. u <strong>Vojvodini</strong> su živela 1.143.723 stanovnika srpske narodnosti ili<br />
56,8% ukupnog stanovništva. U odnosu na popis od 1948, kada je u <strong>Vojvodini</strong> bilo 841.246<br />
Srba, njihov broj se povećao za 302.477 ili 35,96%, što se tumači stalnim doseljavanjem Srba<br />
posle Drugog svetskog rata iz drugih republika SFRJ, naročito u prvim posleratnim decenijama<br />
kada je kod Srba i prirodni priraštaj bio povoljan.<br />
Prema popisu iz 1991. Srbi etnički preovlađuju na 77,8% teritorije Vojvodine, u<br />
apsolutnoj su većini u 32 opštine (od 45 koliko ih ima u <strong>Vojvodini</strong>). U gotovo svim ostalim<br />
opštinama bili su drugi po brojnosti. Srbi 1991. čine apsolutnu ili relativnu većinu u 318 naselja<br />
(68,53%), 1961. bili su većina u 360 naselja, što je tada iznosilo 66,93% .<br />
Prosečna starost Srba u <strong>Vojvodini</strong> je 37,4 godine (1991). Prema istom popisu 54%<br />
vojvođanskih Srba živi u gradskim naseljima.<br />
Crnogorci<br />
Prema popisu iz 1991. u <strong>Vojvodini</strong> živi 44.838 Crnogoraca (2,2% ukupnog<br />
stanovništva), a 1948. bilo ih je 30.589 (1,8%), znači, njihov se broj povećao za 14.249<br />
(46,58%). Pripadnici ovog naroda u apsolutnoj su većini u dva naselja u <strong>Vojvodini</strong>. U gradskim<br />
naseljima živi 64% vojvođanskih Crnogoraca, a njihova prosečna starost je 34,4 god (1991).<br />
Jugosloveni<br />
Jugosloveni se statistički prate od 1961. kada ih je u <strong>Vojvodini</strong> bilo 3.147 (0,2%<br />
stanovništva), ali je njihov broj već prilikom sledećeg popisa, 1971, porastao na 46.928 (2,4%<br />
1 Centar za antiratnu akciju, Beograd, 1999<br />
2