pdf,500KB - Tehnološko-metalurški fakultet - Univerzitet u Beogradu
pdf,500KB - Tehnološko-metalurški fakultet - Univerzitet u Beogradu
pdf,500KB - Tehnološko-metalurški fakultet - Univerzitet u Beogradu
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ<br />
П О З И В<br />
Позивају се чланови Наставно-научног већа Факултета да присуствују 14. редовној<br />
СЕДНИЦИ НАСТАВНО-НАУЧНОГ ВЕЋА ФАКУЛТЕТА<br />
коју на основу члана 38. Статута факултета заказујем за:<br />
ЧЕТВРТАК, 28. ОКТОБАР 2010. ГОДИНЕ У 12 ЧАСОВА У СВЕЧАНОЈ САЛИ<br />
За заказану седницу НН већа Факултета предвиђа се следећи:<br />
ДНЕВНИ РЕД:<br />
1.ОВЕРА И УСВАЈАЊЕ ЗАПИСНИКА СА 13. РЕДОВНЕ СЕДНИЦЕ НН ВЕЋА<br />
ФАКУЛТЕТА ОДРЖАНЕ НА ДАН 7. 10. 2010. године<br />
2. НАСТАВНА ПИТАЊА<br />
Известилац: Проф. др Александра Перић-Грујић, продекан<br />
Прилог: Материјал<br />
2.1. Списак дипломираних студената од 29. 9. 2010. до 18. 10. 2010.<br />
2.2.Списак студената који су одбранили завршни рад од 29. 9. 2010. до 18. 10. 2010. године<br />
2.3. Пријављени дипломски радови<br />
2.3.1. Образложење тема дипломских радова<br />
2.4. Пријављени завршни радови<br />
2.4.1. Образложење тема завршних радова<br />
2.5. Пријављени дипломски радови студената дипломских акдемских студија-мастер<br />
2.5.1. Образложење теме дипломског рада -мастер<br />
2.6. Магистарске тезе<br />
2.7. Докторске дисертације<br />
2. 8. Именовање Комисије за завршни испит студената докторских студија<br />
2.9. Молба за продужење рока за одбрану докторске дисертације<br />
2.10. Молба за продужење рока за одбрану магистарске тезе<br />
2.11. Предлог за признавање испита положених на другим високошколским установама<br />
2.12. План студија кандидата који прелазе са магистарских на докторске студије<br />
2.13. Признавање страних високошколских исправа<br />
3. КАДРОВСКА ПИТАЊА<br />
Известилац: Проф. др Бојана Обрадовић<br />
3.1. Извештај Комисије референата за избор у научно-истраживачко звање<br />
3.2. Именовање Комисије референата за писање Извештаја за избор у научно-истраживачка<br />
звања<br />
3.3. Давање сагласности студентима докотрких студија за ангажовање у настави<br />
3.4. Давање сагласности наставницима ТМФ за ангажовање на другим факултетима<br />
4. ПИТАЊА, ПРЕДЛОЗИ И ИНИЦИЈАТИВЕ<br />
5. ТЕКУЋА ПИТАЊА<br />
ПРЕДСЕДНИК НН ВЕЋА ФАКУЛТЕТА<br />
Проф. др Иванка Поповић, с.р.
2 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010.<br />
З А П И С Н И К<br />
са 13. редовне седнице Наставно- научног већа, одржане 7. октобра 2010. год. у 13 часова у<br />
Великом амфитеатру.<br />
Седници је присуствовало 36 чланова Већа. Одсутни: Саша Кочинац, Дејан Полети, Мила<br />
Лаушевић, Рајко Шашић и Невенка Рајић Осим чланова Већа седници су присуствовали:<br />
Велибор Миросављевић, секретат факултета и Зорка Гиљен, шеф службе за наставностудентске<br />
послове.<br />
На предлог декана проф. др Иванке Поповић, за ову седницу је прихваћен следећи<br />
ДНЕВНИ РЕД:<br />
1.ОВЕРА И УСВАЈАЊЕ ЗАПИСНИКА СА 12. РЕДОВНЕ СЕДНИЦЕ НН ВЕЋА<br />
ФАКУЛТЕТА ОДРЖАНЕ НА ДАН 23. 9. 2010. године<br />
2. НАСТАВНА ПИТАЊА<br />
Известилац: Проф. др Александра Перић-Грујић, продекан<br />
Прилог: Материјал<br />
2.1. Списак дипломираних студената од 10. 9. 2010. до 28. 9. 2010.<br />
2.2.Списак студената који су одбранили завршни рад од 12. 9. 2010. до 29. 9. 2010. године<br />
2.3. Пријављени дипломски радови<br />
2.3.1. Образложење тема дипломских радова<br />
2.4. Докторске дисертације<br />
2. 5. Именовање Комисије за завршни испит студената докторских студија<br />
2. 6. Предлог календара наставе и испита школске 2010/2011. године<br />
3. КАДРОВСКА ПИТАЊА<br />
Известилац: Проф. др Бојана Обрадовић<br />
3.1. Извештај Комисије референата за избор у научно-истраживачко звање<br />
3.2. Именовање Комисије референата за писање Извештаја за избор у научно-истраживачка<br />
звања<br />
3.3. Давање сагласности за ангажовање наставника са других факултета<br />
4. ИЗБОР ПРЕДСТАВНИКА ТМФ У ВЕЋИМА НАУЧНИХ ОБЛАСТИ УНИВЕРЗИТЕТА У<br />
БЕОГРАДУ<br />
5. ПИТАЊА, ПРЕДЛОЗИ И ИНИЦИЈАТИВЕ<br />
6. ТЕКУЋА ПИТАЊА<br />
ПРЕДСЕДНИК НН ВЕЋА ФАКУЛТЕТА<br />
Проф. др Иванка Поповић, с.р.<br />
Тачка 1.<br />
Записник са 12. редовне седнице НН већа одржане 23. 9. 2010. је усвојен једногласно (као у<br />
материјалу).<br />
Тачка 2.<br />
Известилац по наставним питањима била је проф. др Александра Перић-Грујић, продекан за<br />
наставу.<br />
2. 1. НН веће је прихватило Списак дипломираних студената у периоду од 10. 9. 2010. год. до<br />
28. 9. 2010. год. (као у материјалу).
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010. 3<br />
2.2 НН веће је прихватило Списак студената који су одбранили завршни рад од 12. 9. 2010. до<br />
29. 9. 2010. (као у материјалу).<br />
2.3. НН веће је прихватило списак пријављених дипломских радова кандидата (као у<br />
материјалу).<br />
- Код кандидата под редним бројем 7. Јадранке Радовић (213/03) потребно је извршити<br />
корекције у образложењу теме дипломског рада.<br />
Известилац је била проф. др Бојана Обрадовић, продекан<br />
2.4. НН веће је донело одлуку о прихватању :<br />
I. Састава Комисије за оцену научне заснованости теме (као у материјалу).<br />
II. Извештаја Комисије о оцени научне заснованости теме докторске дисертације (као у<br />
материјалу).<br />
IV. Извештаја Комисија о оцени докторске дисертације (као у материјалу).<br />
2. 5. НН веће је донело одлуку о прихватању:<br />
I. Састава Комисија за завршни испит студената докторских студија (као у материјалу).<br />
2. 6. НН веће је након разматрања предлога календара наставе и испита за школску 2010/2011.<br />
годину донело једногласно одлуку о усвајању календара (као у материјалу).<br />
Тачка 3.<br />
3.1. НН веће је донело одлуку о прихватању Извештаја Комисије референата за избор у<br />
научно-истраживачко звање и то:<br />
1. Недељко Милосављевић, дипл. инж. избор у звање истраживач сарадник<br />
2. Никола Милашиновић, дипл. инж. избор у звање истраживач сарадник<br />
3. Предраг Стајчић, дипл. инж. избор у звање истраживач сарадник<br />
3.2. НН веће је донело одлуку о именовању Комисије референата за писање Извештаја за<br />
избор у научно-истраживачко звање и то:<br />
1. На предлог Катедре за органску хемију именује се Комисија референата за<br />
писање Извештаја о испуњености услова за избор Бојана Божића, дипл. инж. у<br />
звање истраживач- приправник у саставу:<br />
1. Др Гордана Ушћумлић, ред. проф. ТМФ<br />
2. Др Душан Мијин,ван. проф. ТМФ<br />
3. Др Наташа Валентић, доцент ТМФ<br />
2. На предлог Катедре за органску хемију именује се Комисија референата за<br />
писање Извештаја о испуњености услова за избор Светолика Максимовића ,<br />
дипл. инж. и Бранислава Тодића, дипл. инж. у звање истраживач- приправник<br />
у саставу:<br />
a. Др Дејан Скала, ред. проф. ТМФ<br />
b. Др Жељко Грбавчић, ред. проф. ТМФ<br />
c. Др Ирена Жижовић, доцент ТМФ<br />
3.3. НН веће је донело одлуку о давању сагласности наставницима ТМФ за ангажовање на<br />
другим факултетима:<br />
1. Др Драгану Митраковићу, ред. проф. ТМФ даје се сагласност за ангажовање на<br />
Саобраћајном факултету Универзитета у Београду за школску 20010/11.год. за извођење<br />
наставе из предмета Мерења у телекомуникацијама (1 час предавања недељно у VII<br />
семестру).
4 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010.<br />
2. Др Виктору Поцајту, доценту ТМФ даје се сагласност за ангажовање на Факултету<br />
организационих наука Универзитета у Београду за школску 2010/11. год. за извођење<br />
наставе на докторским студијама Информациони системи и менаџмент за ужу научну<br />
област Заштита животне средине (са укупним фондом од 20 часова).<br />
Тачка 4.<br />
НН веће је размотрило предлог Деканског колегијума за избор представника ТМФ у Већима<br />
научних области Универзитета у Београду за мандатни период 1. 11. 2010 - 31. 10. 2013. и<br />
донело одлуку да Ректору Универзитета у Београду предложи следеће кандидате:<br />
- за Веће научних области техничких наука:<br />
1. Проф. др Радослав Алексић<br />
2. Проф. др Славица Стевановић<br />
3. Проф. др Слободан Шербановић<br />
4. Проф. др Зорица Цвијовић<br />
- за Веће научних области приридних наука:<br />
1. Проф. др Весна Мишковић-Станковић<br />
- за Веће научних области природно-математичких наука:<br />
1. Проф. др Шћепан Ушћумлић<br />
- за Веће научних области биотехничких наука:<br />
1. Проф. др Љиљана Мојовић<br />
НН веће је информисано о следећем:<br />
Тачка 5.<br />
1. др Драган Повреновић је изнео примедбе везане за обезбеђење факултетског паркинга и<br />
предложио да се побољша систем камера. Предлог ће бити размотрен.<br />
2. др Катарина Јеремић је изнела примедбе на начин полагања предмета Технолошке<br />
операције. Др Иванка Поповић је предложила да за следеће НН веће Катедра за хемијско<br />
инжењерство припреми информације о ставу Катедре како се врши провера знања на том<br />
предмету и да изнесе предлоге како може да се поједностави полагање овог предмета.<br />
3. др Бранко Бугарски је поставио питање обезбеђивања простора за студенте докторских<br />
студија с обзиром да се њихов број стално повећава, као и да ли постоји могућност да<br />
докторанти држе наставу. Др Весна Мишковић-Станковић је изјавила да пошто су<br />
докторанти реални сарадници на пројектима, неопходно је и да добију одговарајући<br />
простор.<br />
4. Проф. Весна Миковић-Станковић је поставила питање везано за реализацију наставе за<br />
студенте Војне Академије.Декан Иванка Поповић је обавестила чланове НН већа да ће<br />
разговарати са начелником Војне Академије.<br />
5. Др Петар Јованчић је апеловао да се унесу неопходнe промене на сајту факултета, везане<br />
за наставне планове и програме.<br />
Седница је завршена у 13.50 часова.<br />
Записничар,<br />
ПРЕДСЕДНИК НН ВЕЋА ФАКУЛТЕТА<br />
З. Маринковић, с.р. Проф. др Иванка Поповић, с.р
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010. 5<br />
SPISAK DIPLOMIRANIH STUDENATA U PERIODU<br />
od 29.09. do 18.10.2010. god.<br />
Prilog uz tačku 2.1.<br />
Prezime i ime<br />
Ocena<br />
Br.<br />
Dat.<br />
Odsek Referent<br />
indeksa<br />
Pros. Dipl.<br />
odbr.<br />
rad<br />
1. Delić R. Nataša 183/03 FI Dr B. Lončar 7,65 10 29.09.<br />
2. Žuržul S. Nataša 37/04 FI Dr G. Kokeza 9,32 10 30.09.<br />
3.. Adžić J. Milica 76/04 OHTPI Dr M. Jovanović 8,24 10 30.09.<br />
4. Jovanović D. Mila 189/02 OHTPI Dr S. Veličković 8,46 10 30.09.<br />
5. Ekmeščić M. Bojana 173/05 OHTPI Dr M. Kalagasidis-Krušić 8,41 10 30.09.<br />
6. Panić B. Mihailo 27/04 FI Dr B. Bugarski 7,76 9 30.09.<br />
7. Lazarević R. Jasmina 244/05 OHTPI Dr S. Veličković 7,85 10 04.10.<br />
8. Mirosavljević M.<br />
7,36 10<br />
406/98 BIB Dr Lj. Mojović<br />
Desimirka<br />
04.10.<br />
9. Vidović M. Srđan 248/01 HI Dr B. Obradović 8,56 10 04.10.<br />
10. Kramar D. Ana 118/02 PTTP Dr K. Asanović 8,69 10 04.10.<br />
11. Kirjaković S. Selena 24/05 HI Dr E. Živković 8,13 10 04.10.<br />
12 Petrović M. Miloš 118/05 BT Dr B. Grgur 8,22 10 05.10.<br />
13. Drašković S. Lazar 123/05 HI Dr I. Radović 8,79 10 07.10.<br />
14. Jaćimovski R. Darko 408/96 HI Dr N.Bošković-Vragolović 8,08 10 07.10.<br />
15. Štulić J. Igor 128/03 HI Dr Ž. Grbavčić 8,67 10 08.10.<br />
16. Božić R. Aleksandra 137/04 OHTPI Dr S. Petrović 8,59 10 11.10.<br />
17. Dačković M. Dobrivoje 112/05 HI Dr Lj. Milović 8,02 10 12.10.<br />
Prilog uz tačku 2.2.<br />
2.2. SPISAK STUDENATA KOJI SU ODBRANILI ZAVRŠNI RAD<br />
od 29.09. do 18.10. 2010. god.<br />
Prezime i ime<br />
Ocena<br />
Br.<br />
Dat.<br />
Odsek Referent<br />
indeksa<br />
Pros. Dipl.<br />
odbr.<br />
rad<br />
1. Pantić D. Jasmina 188/06 OHTPI Dr R. Aleksić 8,66 10 29.09.<br />
2. Vasić R. Marijana 178/06 TK Dr A. Perić-Grujić 8,41 10 29.09.<br />
3. Stojkov D. Anja 165/06 OHTPI Dr V. Radojević 8,68 10 29.09.<br />
4. Ognjanović Z. Marija 130/06 TK Dr S. Stanković 8,80 10 29.09.<br />
5. Savić M. Suzana 33/06 TK Dr S. Stevanović 7,96 10 30.09.<br />
6. Šiljak D. Ivana 160/06 TK Dr S. Stevanović 8,24 10 30.09.<br />
7. Mutavdžin S. Ivana 12/06 HI Dr M. Kijevčanin 9,74 10 05.10.<br />
8. Šešlija I. Sanja 32/06 FI Dr S. Veličković 9,10 10 08.10.<br />
9. Đorđević B. Marko 83/06 OHTPI Dr R. Aleksić 8,57 10 08.10.<br />
10. Manić B. Filip 59/06 HI Dr M. Mijevčanin 9,28 10 08.10.
6 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010.<br />
2.3. PRIJAVLJENI DIPLOMSKI RADOVI<br />
Prezime i ime,<br />
Br. Indeksa<br />
1. Marija Simić<br />
210/03<br />
2. Jelena Tomašević<br />
239/02<br />
3. Željka Kesić<br />
160/03<br />
4. Jasmina Arsić<br />
95/04<br />
5. Iva Najvirt<br />
209/03<br />
6. Ivan Đuričković<br />
32/03<br />
7. Miran Masleša<br />
209/05<br />
8. Vanja Zdjelar<br />
265/1997<br />
9. Nikitović Marija<br />
73/03<br />
Referent,<br />
Koreferent<br />
Dr Ljubica Milović<br />
(2)<br />
Dr Slaviša Putić<br />
Dr Boris Lončar<br />
(3)<br />
Dr Rajko Šašić<br />
Dr Dejan Skala<br />
(3)<br />
Dr Miodrag Zdujić<br />
Institut tehničkih nauka<br />
SANU, Beograd<br />
Dr Jasna Đonlagić<br />
(3)<br />
Dr Marija Nikolić<br />
Dr Marko Rakin<br />
(2)<br />
Dr Slaviša Putić<br />
Dr Aleksandar Orlović<br />
(1)<br />
Dr Mirjana Kijevčanin<br />
Dr Gordana Kokeza<br />
(4)<br />
Dr Simonida Tomić<br />
Dr Gordana Kokeza<br />
(5)<br />
Dr Suzana Dimitrijević<br />
Dr Mića Jovanović<br />
(4)<br />
Dr Rada Petrović<br />
T e m a<br />
Proračun čvrstoće sušare sa dvostrukim<br />
omotačem<br />
Ispitivanje karakteristika termistora sa<br />
pozitivnim temperaturskim koeficijentom,<br />
termistora sa negativnim temperaturskim<br />
koeficijentom i termometra sa<br />
tranzistorom kao senzorom temperature<br />
Kinetika mehanohemijske sinteze<br />
CaO/ZnO katalizatora i njegovo testiranje<br />
u reakciji metanolize triglicerida<br />
Uticaj prisustva hidrofilnog<br />
poli(etilenoksida) na kontrolisano<br />
otpuštanje lekova iz mikrosfera poli(εkaprolaktona)<br />
Kontrolni proračun čvrstoće stabilnog<br />
horizontalnog rezervoara za skladištenje<br />
tečnog atmosferskog gasa<br />
Uticaj ravnoteže para – tečnost na<br />
konverziju sumpornih jedinjenja u<br />
reaktoru za hidrodesulfurizaciju gasnih<br />
ulja<br />
Uloga menadžmenta ljudskih resursa u<br />
unapređenju poslovnog uspeha privrednih<br />
subjekata<br />
Upravljanje kvalitetom pomoću sistema<br />
HACCAP u funkciji obezbeđenja<br />
bezbednosti hrane<br />
HACCP analiza postrojenja za<br />
proizvodnju vode za piće iz akumulacije<br />
„Gruža“ u Kragujevcu<br />
Odsek<br />
FI<br />
FI<br />
HI<br />
FI<br />
FI<br />
OH<br />
OHTPI<br />
HI<br />
OH<br />
10. Dragan Perković<br />
250/99<br />
11. Marko Rajčević<br />
143/04<br />
Dr Suzana Dimitrijević<br />
(4)<br />
Dr Irena Žižović<br />
Dr Ljubinka Rajaković<br />
(1)<br />
Dr Aleksandra Perić-Grujić<br />
Ispitivanje antioksidativnih i<br />
antimikrobnih svojstava ekstrakta iz<br />
otpadne kafe<br />
Komparativna analiza kontrolnih<br />
parametara za procenu kvaliteta flaširanih<br />
voda<br />
BI<br />
NH
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010. 7<br />
2.3.1. OBRAZLOŽENJE TEMA DIPLOMSKIH RADOVA<br />
1. Marija Simić<br />
Tema: Proračun čvrstoće sušare sa dvostrukim omotačem<br />
Mentor: Dr Ljubica Milović<br />
Značaj procesa sušenja u industriji je veliki jer skoro da ne postoji oblast u kojoj se u<br />
manjoj ili većoj meri ne koristi proces sušenja - bilo samostalno, bilo u sklopu nekog šireg<br />
tehničko-tehnološkog sistema. Suše se različiti materijali i proizvodi (zrnasti, lekovito bilje, duvan,<br />
mleko, meso, zatim drvo, keramika i drugo) na različite načine (konvektivno, kontaktno,<br />
infracrvenim zračenjem, u struji visoke frekvencije i drugo). Samim tim u industriji postoji veliki<br />
broj različitih tipova i konstrukcija uređaja za sušenje. Predmet ovog diplomskog rada će biti<br />
proračun čvrstoće sušare koja je izvedena sa dvostrukim zidom. Sušara je konstruisana kao<br />
trodelna zavarena posuda i sastoji se od centralnog cilindričnog omotača i dva konusna omotača.<br />
Izvedenim proračunom će se dokazati ispravnost izvedene konstrukcije i svih njenih delova kao i<br />
nivo bezbednosti i pouzdanosti prema važećim EN/SRP standardima. Izvedena analiza naponskog<br />
stanja će omogućiti sveobuhvatni pristup oceni sigurnosti ove sušare u eksploataciji.<br />
2. Jelena Tomašević<br />
Tema: Ispitivanje karakteristika termistora sa pozitivnim temperaturskim<br />
koeficijentom, termistora sa negativnim temperaturskim koeficijentom i<br />
termometra sa tranzistorom kao senzorom temperature<br />
Mentor: Dr Boris Lončar<br />
Termistore sa pozitivnim temperaturskim koeficijentom (PTC) karakteriše<br />
eksponencijalni porast otpornosti sa porastom temperature u određenom opsegu iznad Kirijeve<br />
temperature. Koriste se u uskom temperaturskom opsegu u kome imaju veliku osetljivost.<br />
Termistori sa negativnim temperaturskim koeficijentom (NTC) predstavljaju poluprovodnički<br />
otporni pretvarač, čija otpornost eksponencijalno opada sa porastom temperature. Mogu biti<br />
minijaturnih dimenzija, što omogućava merenje veoma brzih temperaturnih promena. Kod<br />
tranzistorskih termometara napon direktno polarisanog PN spoja linearno opada sa porastom<br />
temperature. Da bi se obezbedila linearnost njihovih karakteristika, neophodno je korišćenje<br />
strujnog ogledala.<br />
Cilj ovog diplomskog rada je određivanje karakteristika otpornost-temperatura R(T), kao i<br />
konstante B[K -1 ] PTC i NTC termistora, kao i srednje osetljivosti napona između baze i emitora<br />
tranzistorskog termometra. Linearizacija karakteristika termistorskih termometara biće ostvarena<br />
pomoću termistorskog mosta metodom prevojne tačke. Tranzistorski termometar biće linearizovan<br />
korišćenjem odgovarajućeg integrisanog kola. Na osnovu dobijenih eksperimentalnih rezultata<br />
biće izvršeno poređenje osetljivosti navedenih termistora i izmerene greške tranzistorskog<br />
termometra u poređenju sa preciznim živinim termometrom. Eksperimentalni deo rada biće<br />
realizovan u akreditovanoj laboratoriji za termometriju.<br />
3. Željka Kesić<br />
Tema: Kinetika mehanohemijske sinteze CaO/ZnO katalizatora i njegovo testiranje<br />
u reakciji metanolize triglicerida<br />
Mentor: Dr Dejan Skala<br />
Heterogena sinteza metil estara masnih kiselina je sve više predmet izučavanja mnogih<br />
istraživača u svetu. Analizom dostupne stručne literature ustanovljeno je, da je oksid CaO/ZnO,<br />
koji se može dobiti razgradnjom kalcijum-cinkata (CaZn 2 (OH) 6·2H 2 O), dobar heterogeni<br />
kataltalizator u reakciji metanolize triglicerida i dobijanja metil estara masnih kiselina odnosno<br />
biodizela.
8 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010.<br />
Zadatak predloženog diplomskog rada je praćenje kinetike mehanohemijske sinteze,<br />
karakterizacija uzoraka tokom mlevenja korišćenjem TG/DTG, FTIR i XRD analize, kao i<br />
ispitivanje aktivnosti pripremljenog katalizatora u reakciji metanolize suncokretovog ulja na 60 o C<br />
sa molarnim odnosom metanol:ulje od 6:1 do 12:1. Na osnovu eksperimentalnih rezultata<br />
definisaće se najbolji uslovi mlevenja pocetnih oksida kalcijuma i cinka i aktivacije ovako<br />
pripremljenog katalizatora.<br />
4. Jasmina Arsić<br />
Tema: Uticaj prisustva hidrofilnog poli(etilenoksida) na kontrolisano otpuštanje<br />
lekova iz mikrosfera poli(ε-kaprolaktona)<br />
Mentor: Dr Jasna Đonlagić<br />
U okviru ovog diplomskog rada predviđena je priprema serije mikrosfera na bazi smeša<br />
poli(ε-kaprolaktona), PCL, i poli(etilenoksida), PEO. Mikrosfere će se pripremati kako od smeša<br />
PCL i PEO, tako i od jednog triblok koplimera poli(ε-kaprolakton)-b- poli(etilenoksid)-b-poli(εkaprolakton),<br />
PCL-PEO-PCL, postupkom otparavanja rastvarača iz emulzije. Izučavaće se uticaj<br />
sastava i strukture polimerne matrice i koncentracije leka karbamazepina (antiepileptik) na<br />
veličinu, raspodelu veličina, kao i na morfologiju PCL/PEO mikrosfera. Pomoću UVspektroskopije<br />
sa tečnom hromatografijom analiziraće se trend i brzina otpuštanja leka iz<br />
mikrosfera u fosfatnom puferskom rastvoru. Cilj ovog rada je da doprinese boljem razumevanju<br />
mehanizma otpuštanja inkapsuliranog leka iz polimerne matrice mikrosfera kroz analizu uticaja<br />
prisustva hidrofilnog PEO kao komponente smeše ili kao hemijski vezanog segmenta u polimernoj<br />
matrici.<br />
5. Iva Najvirt<br />
Tema: Kontrolni proračun čvrstoće stabilnog horizontalnog rezervoara za<br />
skladištenje tečnog atmosferskog gasa<br />
Mentor: Dr Marko Rakin<br />
Za skladištenje tečnih atmosferskih gasova (TAG) koji imaju primenu u medicini i<br />
farmaceutskoj industriji, koriste se posude pod pritiskom. Atmosferski gasovi se najčešće<br />
proizvode hlađenjem i utečnjavanjem vazduha, a čelici koji se koriste za izradu posuda za TAG,<br />
moraju biti predviđeni za rad na veoma niskim temperaturama.<br />
Namena rezervoara, čiji kontrolni proračun je tema ovog rada, je skladištenje kiseonika, azota,<br />
argona, ugljendioksida i azotsuboksida kao medicinskih gasova u tečnom obliku. Konstruisan je<br />
za rad u horizontalnom položaju i oslanja se pomoću oslonaca na betonski temelj. U radu će biti<br />
urađen kontrolni proračun stabilnog cilindričnog horizontalnog rezervoara sa dva duboka<br />
torisferična danca, izrađenog od austenitnog čelika. Odrediće se trenutna klasa posude i uporediti<br />
sa projektnom. Proveriće se vrednosti minimalnih debljina zidova cilindričnog omotača i danaca i<br />
izračunaće se vrednosti koeficijenta oslabljenja usled otvora na omotaču i jednom dancu.<br />
6. Ivan Đuričković<br />
Tema: Uticaj ravnoteže para – tečnost na konverziju sumpornih jedinjenja u<br />
reaktoru za hidrodesulfurizaciju gasnih ulja<br />
Mentor: Dr Aleksandar Orlović<br />
U savremenim rafinerijama nafte jednu od ključnih uloga imaju procesi obrade<br />
vodonikom koji se izvode pod povišenim pritiskom i uz prisustvo čvrstih katalizatora. Njihova<br />
osnovna uloga u okviru rafinerijske prerade je uklanjanje sumpornih jedinjenja, stabilizacija<br />
proizvoda i uklanjanje ostalih nepoželjnih primesa (hidrotriting), kao i konverzija težih frakcija u<br />
lakše (hidrokreking).<br />
Hidrodesulfurizacija gasnih ulja se odvija u reaktoru sa nepokretnim slojem katalizatora uz<br />
prisustvo vodonika, na povišenom pritisku (uobičajeno do 60 bar-a) i temperaturi (do 633 K).
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010. 9<br />
Zadatak ovog rada je ispitivanje uticaja ravnoteže para – tečnost za trokomponentni sistem<br />
vodonik – metan – gasno ulje, na konverziju sumpornih jedinjenja. Ravnoteža para – tečnost će se<br />
izračunavati korišćenjem Peng – Robinson jednačine stanja. U radu će biti razvijen matematički<br />
model determinističkog tipa kojim će se modelovati rad reaktora za hidrodesulfurizaciju. Model će<br />
činiti jednačine diferencijalnih bilansa hemijskih vrsta i toplote, kao i odgovarajući kinetički izrazi<br />
za reakcije hidrodesulfurizacije sumpornih jedinjenja. Sistem diferencijalnih jednačine koje čine<br />
ovaj matematički model biće rešavan primenom softverskog paketa MATLAB.<br />
7. Miran Masleša<br />
Tema: Uloga menadžmenta ljudskih resursa u unapređenju poslovnog uspeha<br />
privrednih subjekata<br />
Mentor: Dr Gordana Kokeza<br />
Ljudski resursi predstavljaju jedan od najvažnijih potencijala, kako privrednih subjekata,<br />
tako i društva kao celine. U savremenim uslovima privređivanja neophodno je na adekvatan način<br />
upravljati svim raspoloživim resursima, a posebno ljudskim resursima, kako bi njihovo korišćenje<br />
doprinelo ostvarivanju željenih poslovnih rezultata. Ljudski resursi su specifični, budući da je<br />
njihov nosilac čovek, koji nije samo ekonomsko, već i biološko i socijalno biće. U tom smislu,<br />
proces upravljanja ljudskim resursima ima određene specifičnosti u odnosu na upravljanje<br />
materijalnim i finansijskim resursima. Zato je predmet proučavanja ovog završnog rada zasnovan<br />
upravo na proučavanju uloge koju ima menadžment ljuskih resursa u unapređenju poslovnog<br />
uspeha ekonomskih subjekata, sa ciljem da se ukaže na specifićnosti i značaj ovog segmenta<br />
upravljanja kao i na njegov uticaj na postizanje poslovnog uspeha, posebno na pokazatelj<br />
produktivnosti. U radu će se koristiti analitička, sintetička, verifikaciona i odgovarajuće metode<br />
statističke analize.<br />
8. Vanja Zdjelar<br />
Tema:Upravljanje kvalitetom pomoću sistema HACCAP u funkciji obezbeđenja<br />
bezbednosti hrane<br />
Mentor: Dr Gordana Kokeza<br />
Upravljanje kvalitetom predstavlja jednu od najznačajnih oblasti menadžmenta u<br />
savremenim uslovima privređivanja. Poseban značaj upravljanje kvalitetom ima u prehrambenoj<br />
industriji, s obzirom na posledice koje neadekvatan kvalitet proizvoda ove grane može da ima na<br />
zdravlje stanovništva. Predmet ovog diplomskog rada jeste proučavanje sistema HACCAP,<br />
njegovih karakteristika i uloge koju ima u procesu obezbeđenja bezbednosti hrane. Cilj rada jeste<br />
da pokaže prednosti adekvatne primene ovog sistema, koje se ogledaju, pre svega, u proizvodnji<br />
bezbedne hrane, u manjem poslovnom riziku, u izgradnji i održavanju reputacije firme kao i u<br />
boljoj organizaciji i efikasnijem korišćenju svih resursa. Rad će se bazirati na proučavanju domaće<br />
i inostrane literature iz predmetne oblasti, pri čemu će se koristiti i metoda studije slučaja, koja će<br />
na konkretnim primerima pokazati prednosti primene ovog sistema kvaliteta.<br />
9. Marija Nikitović<br />
Tema: HACCP analiza postrojenja za proizvodnju vode za piće iz akumulacije<br />
„Gruža“ u Kragujevcu<br />
Mentor: Dr Mića Jovanović<br />
Kvalitet vode za piće definisan je strogim tehničkim propisima. U cilju poštovanja ovih<br />
normi postrojenja za proizvodnju vode za piće mogu koristiti različite pristupe. Jedna od pogodnih<br />
metodologija je analiza potencijalnih opasnosti tehnikom kritičnih kontrolnih tačaka - HACCP<br />
(eng. Hazard Analysis and Critical Control Point). Tema ovog diplomskog rada biće analiza<br />
HACCP metodologije na primeru postrojenja za proizvodnju vode za piće iz akumulacije „Gruža“<br />
u Kragujevcu.
10 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010.<br />
U prvom delu rada biće dat prikaz osnovnih postulata HACCP metodologije i primene<br />
HACCP principa.<br />
U drugom delu biće realizovana studija slučaja – HACCP analiza postrojenja za<br />
proizvodnju vode za piće iz akumulacije „Gruža“ u Kragujevcu. Studija slučaja obuhvatiće<br />
detaljan opis tehnološkog procesa i postrojenja. Analiza će obuhvatiti određivanje kritičnih<br />
kontrolnih tačaka, utvrđivanje graničnih vrednosti, utvrđivanje procedura nadzora, utvrđivanje<br />
korektivnih akcija, utvrđivanje procedura verifikacije i utvrđivanje čuvanja zapisa.<br />
U trećem delu rada biće prikazani rezultati studije slučaja primenom HACCP na<br />
postrojenju za proizvodnju vode za piće.<br />
10. Dragan Perković<br />
Tema: Ispitivanje antioksidativnih i antimikrobnih svojstava ekstrakta iz otpadne<br />
kafe<br />
Mentor: Dr Suzana Dimitrijević<br />
Konzumiranjem kafe generiše se značajna količina otpadne kafe koja sadrži ostatke<br />
vrednih fitonutrijenata (kao što su polifenoli) sa antioksidativnim i antimikrobnim svojstvima. U<br />
radu će se ispitati mogućnost korišćenja otpadne kafe iz proizvodnje espreso kafe kao sirovine za<br />
izolaciju polifenola i drugih fitonutrijenata.<br />
Pratiće se uticaj tipa ekstrakcije (tečnim rastvaračima, natkritična ekstrakcija) i<br />
predtretmana (zagrevanje, ultrazvuk, mikrotalasna) na prinos i biološku aktivnost ekstrakata.<br />
Koristiće se standardne metode za određivanje sadržaja polifenola, antioksidativne i antimikrobne<br />
aktivnosti.<br />
11. Marko Rajčević<br />
Tema: Komparativna analiza kontrolnih parametara za procenu kfaliteta flaširanih<br />
voda<br />
Mentor: Dr Ljubinka Rajaković<br />
U ovom diplomskom radu biće izvršena komparativna analiza kvaliteta flaširanih voda,<br />
domaćih i i inostranih. Analiza kvaliteta biće izvršena na osnovu izabranih parametara kvaliteta<br />
koji su u skladu sa zakonskim propisima naznačeni na deklaracijama flaširanih voda. Na taj način<br />
bi se formirala banka podataka flaširanih voda sa različitog geografskog područja. Neki parametri<br />
(pH, provodljivost, tvrdoća) biće analizirani za flaširane vode dostupne na našem tržištu u<br />
laboratoriji u cilju uvida u tačnost podataka na deklaracijama.<br />
Kvalitet domaćih i inostranih flaširanih voda može se proceniti na osnovu izbalansiranosti sadržaja<br />
makro i mikrokomponenti. Poseban cilj u radu biće da se utvrdi optimalna metodologija rada, kako<br />
bi se primenom najjednostavnijih metoda hemijske aanalize odredio sadržaj minimalnog, ali<br />
dovoljnog broja parametara kvaliteta vode.<br />
U teorijskom delu rada biće dati aspekti kvaliteta mineralnih voda, opšti i specificni parametri<br />
kvaliteta u osnovnim crtama, kao i dejstvo mineralnih voda na zdravlje čoveka.
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010. 11<br />
2.4. PRIJAVLJENI ZAVRŠNI RADOVI<br />
Prilog uz tačku 2.4.<br />
Prezime i ime,<br />
Br. indeksa<br />
1. Marija Pavlović<br />
41/06<br />
2. Jelena Rakić<br />
122/06<br />
Referent,<br />
Koreferent<br />
Dr Dušan Mijin<br />
(1)<br />
Dr Aleksandar Marinković<br />
Dr Mila Laušević<br />
(1)<br />
Dr Tatjana Vasiljević<br />
T e m a<br />
Sinteza i karakterizacija azo boja na<br />
bazi 6-metil-2-tiouracila<br />
Maseni spektri odabranih<br />
kardiovaskularnih lekova<br />
SP/Profil<br />
OHTPI<br />
TK<br />
2.4.1. OBRAZLOŽENJE TEMA ZAVRŠNIH RADOVA<br />
1. Marija Pavlović<br />
Tema: Sinteza i karakterizacija azo boja na bazi 6-metil-2-tiouracila<br />
Mentor: Dr Dušan Mijin<br />
U poslednje tri, četiri decenije disperzne boje su dobile veći značaj korišćenjem<br />
aromatičnih heterocikličnih jedinjenja kao diazo soli, odnosno komponenti za kuplovanje. Umesto<br />
konvencionalnog načina dobijanja azo boja kuplovanjem diazo soli i aromatičnih jedinjenja, azo<br />
jedinjenja se mogu dobiti i kondenzacijom molekula, koji već sadrže azo grupu, sa drugim<br />
molekulima u cilju zatvaranja heteroaromatičnog prstena. U okviru ovog rada izvršila bi se sinteza<br />
5-(4-supstituisanih arilazo)-6-metil-2-tiouracila kondenzacijom arilazo acetsirćetnih estara<br />
(dobijenih iz odgovarajućih monosupstituisanih anilina i acetsirćetnog estra) i tiouree. Dobijeni<br />
proizvodi bi se okarakterisali temperaturama topljenja, UV, IR i NMR podacima.<br />
2. Jelena Rakić<br />
Tema: Maseni spektri odabranih kardiovaskularnih lekova<br />
Mentor: Dr Mila Laušević<br />
Kardiovaskularni lekovi spadaju u najčešće korišćene lekove u našoj zemlji. Kao<br />
posledica nepotpunog prečišćavanja otpadnih voda, tragovi ovih lekova se mogu naći u prirodnim<br />
vodama. U razvoju metode za detekciju tragova kardiovaskularnih lekova u vodama neophodno je<br />
snimanje njihovih masenih spektara i odabir karakterističnih reakcija fragmentacije za<br />
identifikaciju, kvantitifikaciju i potvrdu prisustva analita. Cilj ovog rada je snimanje masenih<br />
spektara odabranih kardiovaskularnih lekova dobijenih elektrosprej jonizacijom, izbor<br />
karakterističnih reakcija fragmentacije u jonskom trapu kao masenom detektoru i objašnjenje<br />
puteva fragmentacije dobijenih jona.<br />
2.5. PRIJAVLJENI DIPLOMSKI RADOVI STUDENATA<br />
DIPLOMSKIH AKADEMSKIH STUDIJA - MASTER<br />
Prilog uz tačku 2.5.<br />
Kandidat-tema Komisija Kated.<br />
1. Tanja Ilić, dipl. inž. br.ind. 3001/08<br />
ANALIZA KVALITETA POVRŠINSKIH<br />
1. Dr Slavica Stevanović, red. prof. TMF<br />
2. Dr Ljubinka Rajaković, red. prof. TMF AH<br />
PODZEMNIH VODA NA TERITORIJI 3. Dr Aleksandra Perić-Grujić, van. prof.<br />
BRANIČEVSKOG OKRUGA<br />
TMF
12 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010.<br />
2.5.1. OBRAZLOŽENJE TEME DIPLOMSKOG RADA - MASTER<br />
1. Tanja Ilić<br />
Tema: Analiza kvaliteta površinskih podzemnih voda na teritoriji Braničevskog<br />
okruga<br />
Mentor: Dr Slavica Stevanović<br />
Rečni tokovi Dunava, Velike Morave, Mlave i Peka, kao i niz manjih rečica, kao što su<br />
Vitovnica, Tisnica i druge, čine veliko bogastvo Braničevskog okruga. Ovi vodotokovi, zajedno sa<br />
nekoliko manjih ili većih veštačkih jezera i brojnim izvorištima podzemnih voda predstavljaju<br />
bogate resurse pijaće vode i vode za komunalne potrebe okruga. Otuda je kvalitet ovih voda od<br />
izuzetnog značaja.<br />
Predmet ovog rada je da se na osnovu određenog broja uzoraka proceni kvalitet svih<br />
površinskih i nekih izvorišta podzemnih voda u Braničevskom okrugu i izvrši njihova<br />
kategorizacija. Eksperimenti će se raditi u laboratoriji Zavoda za javno zdravlje Požarevac.<br />
Uzorkovanje, metode ispitivanja i tumačenje rezultata će se izvesti u skladu sa Pravilnikom o<br />
higijenskoj ispravnosti vode za piće. Radiće se „osnovna analiza“ vode koja obuhvata sledeće<br />
parametre: miris, boju, pH vrednost, elektroprovodljivost, utrošak KMnO 4, HPK, BPK, nitrate,<br />
nitrite, hloride, amonijak i teške metale. Na osnovu dobijenih rezultata će se sagledati<br />
problematika vodosnabdevanja Braničevskog okruga, a posebno stanje podzemnih (bunarskih)<br />
voda koje seosko stanovništvo ovog kraja koristi za piće.<br />
MAGISTARSKE TEZE<br />
II. Ocena naučne zasnovanosti teme (Izveštaj u prilogu)<br />
Prilog uz tačku 2.6.<br />
Kandidat-tema Komisija Kated.<br />
1. NENAD MLADENOVIĆ, dipl. inž.<br />
PRILOG PROUČAVANJU TOPLOTNOG<br />
KOMFORA TEKSTILNIH<br />
MATERIJALA<br />
1. Dr Snežana Stanković, docent TMF<br />
2. Dr Maja Radetić, docent TMF<br />
3. Dr Goran Poparić, docent Fizičkog <strong>fakultet</strong>a BU<br />
TI<br />
III. Komisija za ocenu i odbranu magistarske teze<br />
Kandidat-tema Komisija Kated.<br />
1. LJILJANA MARIĆ, dipl. inž.<br />
TEHNOLOGIJA ANALIZE PROCESA<br />
1. Dr Slobodan Petrović, red. prof. TMF<br />
2. Dr Irena Homšek, naučni saradnik<br />
PROIZVODNJE ČVRSTIH<br />
3. Dr Aleksandar Nikolić, red. prof. PMF Novi<br />
FARMACEUTSKIH OBLIKA<br />
Sad<br />
OH<br />
ZASNOVANA NA PRIMENI NIR 4. Dr Dušan Antonović, red. prof. TMF<br />
SPEKTROSKOPIJE
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010. 13<br />
DOKTORSKE DISERTACIJE<br />
I. Komisija za ocenu naučne zasnovanosti teme<br />
Prilog uz tačku 2.7.<br />
Kandidat-tema Komisija Kated.<br />
1. Mr SRĐAN MATIJAŠEVIĆ, dipl. fiz.hem.<br />
KRISTALIZACIONO PONAŠANJE<br />
VIŠEKOMPONENTNIH GERMANATNIH<br />
STAKALA<br />
1. Dr Snežana Grujić, docent TMF<br />
2. Dr Mihajlo Tošić, naučni savetnik ITNMS<br />
3. Dr Rada Petrović, van. prof. TMF<br />
NHT<br />
2. IVANA VELJKOVIĆ, dipl. inž.<br />
KONTROLA STRUKTURNIH<br />
KARAKTERISTIKA OKSIDA TITANA ZA<br />
PRIMENU U OBNOVLJIVIM IZVORIMA<br />
ENERGIJE<br />
III. Komisija za ocenu i odbranu doktorske disertacije<br />
1. Dr Dejan Poleti, red. prof. TMF<br />
2. Dr Rada Petrović, van. prof. TMF<br />
3. Dr Miodrag Zdujić, naučni savetnik<br />
ITN SANU<br />
4. Dr Jelena Rogan, docent TMF<br />
Kandidat-tema Komisija Kated.<br />
1. NIKOLA MILAŠINOVIĆ, dipl. inž.<br />
SINTEZA pH- I TEMPERATURNO-<br />
OSETLJIVIH HIDROGELOVA ITAKONSKE<br />
KISELINE KAO NOSAČA ZA<br />
IMOBILIZACIJU LIPAZE IZ Candida Rugosa<br />
1. Dr Melina Kalagasidis Krušić, docent TMF<br />
2. Dr Zorica Knežević Jugović, van. prof. TMF<br />
3. Dr Jovanka Filipović, naučni savetnik IHTM<br />
OHT<br />
IV. Ocena doktorske disertacije (Izveštaj u prilogu)<br />
Kandidat-tema Komisija Kated.<br />
1. JOVANA Ž. PRASKALO, dipl. inž.<br />
DOBIJANJE CELULOZNIH VLAKANA<br />
SPECIJALNIH SVOJSTAVA METODAMA<br />
HEMIJSKOG MODIFIKOVANJA<br />
1. Dr Mirjana Kostić, van. prof. TMF<br />
2. Dr Petar Škundrić, red. prof. TMF<br />
3. Dr Dragan Đorđević, van. prof. TF u Leskovcu<br />
TI<br />
2. Mr MARKO STAMENIĆ, dipl. inž.<br />
BUBRENJE BILJNOG MATERIJALA POD<br />
UTICAJEM NATKRITIČNOG UGLJENIK(IV) –<br />
OKSIDA – MATEMATIČKO MODELOVANJE<br />
I OPTIMIZACIJA PROCESA NATKRITIČNE<br />
EKSTRAKCIJE<br />
3. Mr ANĐELKA TOMAŠEVIĆ, dipl. inž.<br />
PRILOG PROUČAVANJU MEHANIZMA<br />
FOTODEGRADACIJE KARBAMATNIH<br />
PESTICIDA<br />
1. Dr Irena Žižović, docent TMF<br />
2. Dr Dejan Skala, red. prof. TMF<br />
3. Dr Vlada Veljković, red. prof.<br />
Tehnološki <strong>fakultet</strong>, Leskovac<br />
1. Dr Dušan Mijin, van. prof. TMF<br />
2. Dr Slobodan Petrović, red. prof. TMF<br />
3. Dr Gordana Ušćumlić, red. prof. TMF<br />
4. Dr Erne Kiš, red. prof. u penziji<br />
Tehnološki <strong>fakultet</strong>, Novi Sad<br />
ONH<br />
OHT<br />
OH
14 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010.<br />
4. Mr ĐORĐE VELJOVIĆ, dipl. inž.<br />
ISPITIVANJE UTICAJA PARAMETARA<br />
PROCESIRANJA NA SVOJSTVA<br />
BIOKERAMIČKIH MATERIJALA NA BAZI<br />
KALCIJUM-HIDROKSIAPATITA I<br />
KALCIJUM-FOSFATA DOBIJENIH<br />
RAZLIČITIM TEHNIKAMA SINTEROVANJA<br />
1.Dr Đorđe Janaćković, red. prof. TMF<br />
2. Dr Rada Petrović, van. prof. TMF<br />
3. Dr Petar Uskoković, van. prof. TMF<br />
4. Dr Zvezdana Kojić, van. prof.<br />
Medicinski <strong>fakultet</strong> u <strong>Beogradu</strong><br />
Prilog uz tačku 2.8.<br />
NHT<br />
2.8.1. IMENOVANJE KOMISIJE ZA ZAVRŠNI ISPIT<br />
STUDENATA DOKTORSKIH STUDIJA<br />
Kandidat-tema Komisija Kated.<br />
1. DARKA MIHAILOVIĆ, dipl. inž.<br />
11/06<br />
1. Dr Petar Jovančić, red. prof. TMF<br />
2. Dr Maja Radetić, docent TMF<br />
3. Dr Suzana Dimitrijević, docent TMF<br />
TI<br />
2. SINIŠA PAŠAGIĆ, dipl. inž.<br />
4016/08<br />
3. NIKO JOVIĆEVIĆ,dipl. inž.<br />
4034/08<br />
1. Dr Dušan Antonović, red. prof. TMF<br />
2. Dr Gordana Ušćumlić, red. prof. TMF<br />
3. Dr Dušan Mijin, van. prof. TMF<br />
1. Dr Željko Kamberović, van. prof. TMF<br />
2. Dr Nenad Radović, van. prof. TMF<br />
3. Dr Mirjana Filipović, van.prof. TMF<br />
Prilog uz tačku 2.9.<br />
PRODUŽENЈE ROKA ZA ODBRANU DOKTORSKE DISERTACIJE<br />
Mr Marija Mihailović, dipl. inž., podnela je zahtev za produženje roka za odbranu<br />
doktorske<br />
disertacije pod nazivom „Međufazni fenomeni na graničnoj površini tečni metal-keramika“ do<br />
30.09.2016. godine.<br />
Stručno veće za hemijsku tehnologiju, hemijsko inženjerstvo, biohemijsko inženjerstvo i<br />
metalurgiju <strong>Univerzitet</strong>a dalo je saglasnost na predlog teme navedene doktorske disertacije<br />
Odlukom br. 139/4, od 03.11.2005. godine.<br />
Čl. 123. stav 4. Zakona o visokom obrazovanju propisano je da studenti upisani na doktorske<br />
studije, odnosno kandidati koji su prijavili doktorsku disertaciju do stupanja na snagu ovog<br />
zakona, imaju pravo da završe studije po započetom planu i programu, uslovima i pravilima<br />
studija, odnosno da steknu naučni stepen doktora nauka, najkasnije do kraja školske 2015/2016.<br />
godine.<br />
Sa zahtevom је saglasan mentor, prof. dr Karlo Raić.<br />
Prilog uz tačku 2.10.<br />
PRODUŽENЈE ROKA ZA ODBRANU MAGISTARSKE TEZE<br />
Tatjana Serbez, dipl. inž, podnela je zahtev za produženje roka za odbranu magistarske<br />
teze pod nazivom „Fizičko-mehanička svojstva kompozitnih magnetnih materijala sa polimernom<br />
matricom“ do 30.09.2014. godine.<br />
IZŽS<br />
MI
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010. 15<br />
Nastavno-naučno veće Fakulteta je Odlukom br. 35/120 od 30.06.2009. godine,<br />
odobrilo izradu navedene magistarske teze.<br />
Članom 123. stav 3 Zakona o visokom obrazovanju propisano je da studenti upisani na<br />
magistarske studije do stupanja na snagu ovog zakona imaju pravo da završe studije po započetom<br />
planu i programu, uslovima i pravilima studija, najkasnije do kraja školske 2013/2014. godine.<br />
Sa zahtevom je saglasna mentor, dr Vesna Mišković-Stanković.<br />
Predlog za priznavanje ispita položenih na drugim<br />
visokoškolskim ustanovama<br />
Prilog uz tačku 2.11.<br />
Na osnovu zahteva studenata i mišljenja predmetnih nastavnika TMF, a shodno čl. 55.<br />
Statuta <strong>fakultet</strong>a predlaže se priznavanje ispita položenih na drugim visokoškolskim ustanovama:<br />
1. Ana Krkobabić, br. indeksa 327/2010<br />
Položeno na Visokoj tekstilnoj<br />
strukovnoj školi za dizajn, tehnologiju<br />
i menadžment u <strong>Beogradu</strong><br />
Ekvivalent na Osnovnim akademskim<br />
studijama na TMF po NPP od 2008.<br />
Ocena<br />
ESPB<br />
Matematika<br />
Tehničko crtanje sa nacrtnom<br />
geometrijom<br />
Elementi više matematike 1 7 (sedam) 7<br />
Elementi više matematike 2 7 (sedam) 7<br />
Inženjersko crtanje 10 (deset) 5<br />
Engleski jezik 1 Engleski jezik 1 8 (osam) 2<br />
Engleski jezik 2 Engleski jezik 2 6 (šest) 2<br />
Računari i programiranje Osnovi primene računara 10 (deset) 2<br />
Tehnologija izrade odeće Tehnologija odeće 1 10 (deset) 5<br />
Ispitivanje tekstila Ispitivanje tekstila 10 (deset) 6<br />
Estetsko oblikovanje Estetsko oblikovanje odeće 10 (deset) 3<br />
Mašine i postrojenja u konfekciji Mašine i uredjaji u industriji odeće 9 (devet) 3<br />
Tekstilna vlakna Tekstilna vlakna 8 (osam) 6<br />
Menadžment Industrijski menadžment 9 (devet) 4<br />
Konstrukcija ženske odeće<br />
Konstrukcija muške odeće<br />
Konstrukcija dečje odeće<br />
Konstrukcija sportske odeće i<br />
trikotaže<br />
Konstrukcija odeće 9 (devet) 4
16 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010.<br />
2. Dimitrije Ranković, br. indeksa 325/2010<br />
Položeno na Hemijskom <strong>fakultet</strong>u<br />
Ekvivalent na osnovnim akademskim<br />
studijama na TMF, po NPP od 2008.<br />
Ocena ESPB<br />
Engleski jezik<br />
Engleski jezik 1 7 (sedam) 2<br />
Engleski jezik 2 7 (sedam) 2<br />
Filozofija prirodnih nauka Sociologija 9 (devet) 3<br />
Matematika Matematika 1 6 (šest) 7<br />
Opšta hemija Opšta hemija 1 6 (šest) 7<br />
Neorganska hemija Opšta hemija 2 8 (osam) 7<br />
Fizika Tehnička fizika 1 7 (sedam) 6<br />
Osnovi primene računara u hemiji Osnovi primene računara 9 (devet) 2<br />
Analitička hemija 1 Analitička hemija 6 (šest) 5<br />
Organska hemija 1 Organska hemija 1 6 (šest) 7<br />
Organska hemija 2 Organska hemija 2 7 (sedam) 7<br />
3. Julijana Todorović, br. indeksa 323/2010<br />
Položeno na Visokoj hemijsko Ekvivalent na Osnovnim akademskim Ocena ESPB<br />
tehnološkoj školi u Kruševcu studijama na TMF po NPP od 2008.<br />
Matematika Matematika 1 6 (šest) 7<br />
Analitička hemija 1<br />
Analitička hemija 6 (šest) 5<br />
Analitička hemija 2<br />
Engleski jezik<br />
Engleski jezik 1 6 (šest) 2<br />
Engleski jezik 2 6 (šest) 2<br />
Organska hemija 1 Organska hemija 1 6 (šest) 7<br />
Hemija heterocikličnih jedinjenja Hemija heterocikličnih jedinjenja 9 (devet) 2<br />
Fizička hemija<br />
Fizička hemija 1 6 (šest) 7<br />
Fizička hemija 2 6 (šest) 7<br />
Industrijska mikrobiologija Mikrobiologija 7 (sedam) 3<br />
Biohemija Biohemija 6 (šest) 5<br />
Zaštita životne sredine Uvod u zaštitu životne i radne sredine 7 (sedam) 3<br />
Tehnologija farmaceutksih proizvoda 1<br />
Tehnologija farmaceutskih proizvoda 2<br />
Osnovi farmaceutskog inženjerstva 7 (sedam) 5<br />
4. Aleksandar Zoraja, br. indeksa 324/2010<br />
Položeno na Tehnološkom <strong>Univerzitet</strong>u u Ekvivalent na Osnovnim akademskim Ocena ESPB<br />
Gracu<br />
studijama na TMF po NPP od 2008.<br />
Uvod u studije hemije<br />
Opšta hemija 1 7 (sedam) 7<br />
Uvod u laboratorijsku praksu<br />
Eksperimentalna predavanja Opšta hemija<br />
EDV i prezentacija za hemičare Osnovi primene računara 10 (deset) 2<br />
Opšta mikrobiologija Mikrobiologija 8 (osam) 3
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010. 17<br />
5. Jelena Županović, br. indeksa 328/2010<br />
Položeno na Visokoj tekstilnoj strukovnoj<br />
školi za dizajn, tehnologiju i menadžment<br />
u <strong>Beogradu</strong><br />
Matematika<br />
Ekvivalent na Osnovnim Ocena ESPB<br />
akademskim studijama na TMF po<br />
NPP od 2008.<br />
Elementi više matematike 1 7 (sedam) 7<br />
Elementi više matematike 2 7 (sedam) 7<br />
Inženjersko crtanje 7 (sedam) 5<br />
Tehničko crtanje sa nacrtnom<br />
geometrijom<br />
Engleski jezik 1 Engleski jezik 1 8 (osam) 2<br />
Engleski jezik 2 Engleski jezik 2 8 (osam) 2<br />
Sociologija sa osnovama sociologije rada Sociologija 6 (šest) 2<br />
Računari i programiranje Osnovi primene računara 7 (sedam) 2<br />
Tehnologija izrade odeće Tehnologija odeće 1 9 (devet) 5<br />
Ispitivanje tekstila Ispitivanje tekstila 9 (devet) 6<br />
Estetsko oblikovanje Estetsko oblikovanje odeće 8 (osam) 3<br />
Mašine i postrojenja u konfekciji Mašine i uredjaji u industriji odeće 7 (sedam) 3<br />
Tekstilna vlakna Tekstilna vlakna 6 (šest) 6<br />
Savremeni menadžment Industrijski menadžment 9 (devet) 4<br />
Konstrukcija odeće Konstrukcija odeće 7 (sedam) 4<br />
Prilog uz tačku 2.12.<br />
PLAN STUDIJA KANDIDATA KOJI PRELAZI SA MAGISTARSKIH<br />
NA DOKTORSKE STUDIJE<br />
Ružica Golubović (MS-19/94)<br />
Studijski program: Biohemijsko inženjerstvo i biotehnologije<br />
Mentor: dr Zorica Knežević-Jugović<br />
Predlaže se upis na I godinu DS<br />
PREDMET<br />
Odabrana poglavlja matematičke analize<br />
Predmet iz grupe MATEMATIKA 1<br />
Odabrana poglavlja biohemije - vitamini<br />
Predmet iz grupe HEMIJA<br />
Hemijska kinetika<br />
Obavezan pedmet<br />
Biohemijska kinetika<br />
Izborni predmet 1 za profil<br />
Industrijska mikrobiologija<br />
Izborni predmet 2 za profil<br />
Analogije fenomena prenosa<br />
Izborni predmet 3<br />
Industrijske vode<br />
Izborni predmet 4<br />
Semestar<br />
ESPB<br />
I II III IV V VI<br />
Broj časova<br />
30 5<br />
30 5<br />
30 5<br />
30 5<br />
30 5<br />
30 5<br />
30 4
18 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010.<br />
Prečišćavanje otpadnih voda<br />
45 5<br />
Izborni predmet 5<br />
Imobilisani biokatalizatori: tehnike 45 6<br />
imobilizacije, bioreaktori i primena<br />
Izborni predmet 6<br />
Površinski aktivne materije<br />
30 4<br />
Izborni predmet 7<br />
Sanitarna mikrobiologija<br />
30 4<br />
Izborni predmet 8<br />
Završni ispit (ECTS) 30 30<br />
Istraživački rad (ECTS 5 5 30 30 30 100<br />
Σ 181<br />
Ekvivalencija položenih ispita na magistarskim studijama (MS) za doktorske studije (DS) za<br />
Ružica Golubović<br />
Profil na MS: Zaštita životne sredine<br />
Studijski program na DS: Biohemijsko inženjerstvo i biotehnologije<br />
Br.<br />
1.<br />
2.<br />
3.<br />
4.<br />
Položeno na MS Fond<br />
na TMF časova<br />
Ekvivalent na DS ESPB Napomena<br />
Fenomeni prenosa<br />
Analogije fenomena<br />
30<br />
prenosa<br />
5 Obavezan pedmet<br />
Odabrana poglavlja Odabrana poglavlja<br />
45<br />
matematičke analize<br />
matematičke analize<br />
5 Obavezan predmet<br />
Industrijske otpadne<br />
vode<br />
30 Industrijske vode 5 Izborni predmet<br />
Sistemi<br />
za<br />
Prečišćavanje otpadnih<br />
prečišćavanje<br />
30<br />
voda<br />
otpadnih voda<br />
5 Izborni predmet<br />
Istraživački rad 5x2 Istraživački rad<br />
Eksperimentalni<br />
10<br />
rad<br />
Obrazloženje: Prema priloženim priznatim ispitima sa MS i broju ESPB, predlaže se upis<br />
kandidata Ružice Golubović na I godinu DS. Kandidat već radi eksperimentalni deo svog<br />
doktorskog rada u matičnoj radnoj organizaciji, pa iz tog razloga se mogu priznati i bodovi za prvi<br />
deo istraživačkog rada.<br />
PRIZNAVANJE STRANIH VISOKOŠKOLSKIH ISPRAVA<br />
Prilog uz tačku 2.13.<br />
Na sastanku Komisije za priznavanje stranih visokoškolskih isprava održanog 07.10.2010.<br />
razmatrani su zahtev Hamaed Mohamed Akaf. Zaključeno je da se NN veću TMF, odnosno<br />
nadležnom telu <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>, predloži sledeću odluku:<br />
Diploma o stečenoj diplomi Visoke stučne spreme, grupa: Stolarstvo (br. 1265, Tripoli,<br />
02.02.2009. godine), koju je Hamaed Mohamed Akaf stekao u Centru za visoko obrazovanje i<br />
kvalifikacije, Usavršavanje kadrova, Tripoli, Libija, NE MOŽE se nostrifikovati kao ekvivalentna<br />
diplomi koja se stiče na Tehnološko-metalurškom <strong>fakultet</strong>u <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>.
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010. 19<br />
Obrazloženje<br />
Hamaed Mohamed Akaf se obratio Tehnološko-metalurškom <strong>fakultet</strong>u u <strong>Beogradu</strong> 03.06.2010.<br />
godine sa molbom za nostrifikovanje navedene diplome, koja mu je potrebna za nastavak<br />
studiranja.<br />
Hamaed Mohamed Akaf rođen je u Tripoliju, Libija, 1974. godine. Stekao je diplomu Visoke<br />
stučne spreme, grupa: Stolarstvo (br. 1265, Tripoli, 02.02.2009. godine), u Centru za visoko<br />
obrazovanje i kvalifikacije, Usavršavanje kadrova, Tripoli, Libija. Trajanje studija je bilo 2 godine<br />
tj. 4 semestra.<br />
Iz programa studija, vidi se da navedene studije NISU ekvivalentne studijskim programima na<br />
TMF-u, pa Komisija predlaže NN Veću TMF, odnosno nadležnom telu <strong>Univerzitet</strong>a, da se<br />
predmet uputi odgovrajućoj visokoškolskoj ustanovi.<br />
Beograd, 18.10.2010.<br />
Predsednik Komisije<br />
Prof. Karlo Raić<br />
Prilog uz tačku 3.<br />
3. KADROVSKA PITANJA<br />
3.1. Izveštaj komisije referenata za izbor u naučno istraživačko zvanje<br />
1. Mr Vladimir Pavićević, dipl. inž. izbor u zvanje istraživač saradnik<br />
2. Mr Katarina R. Mihajlovski, dipl. inž. izbor u zvanje istraživač saradnik<br />
3.2. Imenovanje Komisije referenata za pisanje Izveštaja za izbor u naučno istraživačka<br />
zvanja<br />
1. Katedra za neorgansku hemijsku tehnologiju predlaže Komisiju referenata za pisanje<br />
Izveštaja o ispunjenosti uslova za izbor Mr Đorđa N. Veljovića, dipl. inž. u zvanje<br />
istraživač-saradnik u sastavu:<br />
1. Dr Đorđe Janaćković, red. prof. TMF<br />
2. Dr Milica Todorović, red. prof. TMF<br />
3. Dr Rada Petrović, van. prof. TMF<br />
2. Katedra za Katedra za hemijsko inženjerstvo predlaže Komisiju referenata za pisanje<br />
Izveštaja o ispunjenosti uslova za izbor Jasmine Stojkovski, dipl. mol.biolog i<br />
fiziolog. u zvanje istraživač-saradnik u sastavu:<br />
1. Dr Bojana Obradović, red. prof. TMF<br />
2. Dr Branko Bugarski, red. prof. TMF<br />
3. Dr Vesna Mišković-Stanković, red. prof. TMF<br />
3. Katedra za Katedra za hemijsko inženjerstvo predlaže Komisiju referenata za pisanje<br />
Izveštaja o ispunjenosti uslova za izbor Jovane Zvicer, dipl. inž., studenta master<br />
studija TMF-a u zvanje istraživač-pripravnik u sastavu:<br />
1. Dr Bojana Obradović, red. prof. TMF<br />
2. Dr Branko Bugarski, red. prof. TMF<br />
3. Dr Vesna Mišković-Stanković, red. prof. TMF
20 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010.<br />
4. Katedra za biohemijsko inženjerstvo i biotehnologiju predlaže Komisiju referenata za<br />
pisanje<br />
Izveštaja o ispunjenosti uslova za izbor Miroslave Varničić, dipl. inž. u zvanje ‘<br />
istraživač-pripravnik u sastavu:<br />
1. Dr Suzana Dimitrijević-Branković, docent TMF<br />
2. Dr Slavica Šiler-Marinković, red. prof. TMF<br />
3. Dr Jasna Stevanović, naučni savetnik, IHTM-a<br />
3.3. Davanje saglasnosti studentima doktorskih studija za angažovanje u nastavi<br />
1. Daje se saglasnost Mini Jovanović, studentu doktorskih studija za izvođenje<br />
eksperimentalnih vežbi iz predmeta Opšta hemija u toku zimskog semestra šk.<br />
2010/11 godine ((3 časa u toku 10 nedelja) studentima Vojne akademije.<br />
2. Daje se saglasnost Dragani Pepić, studentu doktorskih studija za izvođenje<br />
eksperimentalnih vežbi iz predmeta Reologija u toku zimskog semestra šk. 2010/11<br />
godine (4 časa u toku 10 nedelja) studentima osnovnih studija.<br />
3.4. Davanje saglasnosti nastavnicima TMF za angažovanje na drugim <strong>fakultet</strong>ima<br />
1. Dr Mirjani Filipović, van. prof. TMF daje se saglasnost za izvođenje nastave na<br />
Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehibilitaciju u <strong>Beogradu</strong> za školsku 2010/11<br />
godinu, za nastavni predmet Metalurgija, studentima II godine osnovnih akademskih<br />
studija studijski program Tehnologija materijala i zanimanja sa metodikom sa 2 časa<br />
predavanja nedeljno u letnjem semestru.<br />
2. Dr Marku Rakinu, docentu TMF daje se saglasnost za izvođenje nastave na<br />
Mašinskom <strong>fakultet</strong>u u <strong>Beogradu</strong> za školsku 2010/11 godinu, za nastavni predmet<br />
Projektovanje biomedicinskih aparata i uređaja, studentima V godine osnovnih<br />
akademskih studija ukupno 10 časova u zimskom semestru.<br />
3. Dr Ireni Žižović, docentu TMF daje se saglasnost za izvođenje nastave na<br />
Metalurško-tehnološkom <strong>fakultet</strong>u u Podgorici za školsku 2010/11 godinu, za<br />
nastavni predmet Hemijski reaktori, studentima I godine specijalističkih studija<br />
programa Hemijska tehnologija sa fondom časova (2P + 2V) u zimskom semestru.<br />
4. Dr Mirjani Ristić, van. prof. TMF daje se saglasnost za izvođenje nastave na<br />
Biološkom <strong>fakultet</strong>u u <strong>Beogradu</strong> za školsku 2010/11 godinu, za nastavni predmet<br />
Tehnologija zaštite životne sredine, studentima master akademskih studija, studijski<br />
program Ekologija sa fondom časova (2+2) u letnjem semestru.
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010. 21<br />
NASTAVNO-NAUČNOM VEĆU<br />
TEHNOLOŠKO-METALURŠKOG FAKULTETA<br />
UNIVERZITETA U BEOGRADU<br />
Na sednici Nastavno-naučnog veća Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>,<br />
održanoj 23.09.2010. godine određeni smo za članove komisije za ocenu naučne zasnovanosti<br />
teme magistarskog rada pod nazivom: „Prilog proučavanju toplotnog komfora tekstilnih<br />
materijala“ koju je predložio kandidat Nenad Mladenović, dipl.inž. teh.. O predloženoj temi i<br />
njenoj naučnoj zasnovanosti Komisija predlaže sledeći<br />
1. Naučna oblast<br />
IZVEŠTAJ<br />
Naučna oblast kojoj predložena tema pripada je tekstilna tehnologija i inženjerstvo, za<br />
koju je Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong> u <strong>Beogradu</strong> matična ustanova.<br />
2. Predmet rada<br />
Savremeno potrošačko društvo nametnulo je dizajn i komfor odeće kao dva ključna<br />
parametra koji su odgovorni za konačan čovekov sud pri izboru odevnih predmeta. Komfor odeće<br />
predstavlja kompleksan fenomen koji se može izučavati sa aspekata brojnih disciplina i uglavnom<br />
se svrstava u tri grupe: psihološki ili estetski, taktilni i toplotni komfor. Psihološki komfor se<br />
uglavnom vezuje za modne trendove i prethodna čovekova iskustva (predrasude i sklonosti) ne<br />
dotičući se svojstava tekstilnih materijala. Površinska i mehanička svojstva tekstilnih materijala su<br />
odgovorna za taktilni komfor. Toplotni komfor se odnosi na sposobnost tekstilnog materijala da ne<br />
remeti termofiziološku ravnotežu čovekovog tela i okruženja putem prenosa toplote i znoja koje je<br />
ljudski organizam proizveo. Odeća, odnosno odevni tekstilni materijal može da modifikuje proces<br />
termodinamičke razmene energije odevenog tela i okruženja, što je pre svega uslovljeno njegovom<br />
permeabilnošću tj. sposobnošću da prenosi toplotu i vlagu i propušta vazduh. U tom smislu se<br />
može reći da su termička svojstva, propustljivost vazduha i vodene pare osnovni parametri<br />
tekstilnih materijala sa aspekta toplotnog komfora. Navedena svojstva su rezultat komplikovanih<br />
procesa prerade vlakana u odevne tekstilne materijale, koji značajno određuju način i gustinu<br />
pakovanja vlakana u pređi i pređe u tkanini ili pletenini, kao i svojstava vlakana i pređa i<br />
konstrukcije tekstilne površine.<br />
Najveći broj istraživanja u ovoj oblasti odnosi se na ispitivanje uticaja strukturnih<br />
parametara tkanina ili pletenina (npr. debljina, gustina, površinska masa) izrađenih od<br />
tradicionalnih komfornih vlakana (pamuk, viskoza, vuna). Predmet ovog rada će biti ispitivanje<br />
osnovnih parametara toplotnog komfora pletenina izrađenih od pređe od konoplje,<br />
poliakrilonitrilnih (PAC) vlakana, kao i kombinovanjem ovih pređa. Poznato je da se vlakna<br />
konoplje, iako sada nisu u širokoj upotrebi, odlikuju odličnim higijenskim svojstvima koja im<br />
obezbeđuju potencijalno značajnu zastupljenost na tržištu. Sa druge strane, PAC vlakna, koja se<br />
kao i druga sintetička vlakna smatraju inferiornim u pogledu toplotnog komfora, odlikuju se<br />
poroznošću i mekoćom. Osnovna ideja od koje će se poći u ovom radu je da se kombinovanjem<br />
vlakana različitih svojstava, dobije tekstilni materijal zadovoljavajućih svojstava toplotnog<br />
komfora kod koga su anulirani nedostaci vlakana konoplje vezani za tvrdi opip i slabosti PAC<br />
vlakana koje se tiču male sposobnosti apsorpcije vlage. Polazeći od činjenice da sintetička vlakna<br />
generalno obezbeđuju stabilnost oblika kao i olakšanu negu i održavanje odevnih predmeta,<br />
pletenine će biti podvrgnute testu nege i nošenja posle čega će, pored provere osnovnih strukturnih<br />
svojstava, biti proveravani pokazatelji toplotnog komfora pletenina u cilju utvrđivanja eventualnih<br />
promena sposobnosti pletenina da prenose toplotu i propuštaju vlagu i vazduh.
22 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010.<br />
S obzirom na jeftiniju i produktivniju proizvodnju sinetičkih vlakana u poređenju sa<br />
procesom prerade prirodnih vlakana, dobijanje tekstilnog materijala, proizvedenog od mešavine<br />
konoplje i PAC vlakana, sa zadovoljavajućim parametrima toplotnog komfora predstavljalo bi<br />
praktičan značaj ovog rada.<br />
3. Naučni cilj rada<br />
Pored evaluacije pletenina od konoplje, PAC i mešavine sa aspekta toplotnog komfora,<br />
planirano istraživanje će omogućiti proveru mogućnosti primene operacije dubliranja pređa u cilju<br />
dobijanja pletenina od različitih vlakana. U slučaju izrade pletenine od mešavine vlakana u masi,<br />
sposobnost pletenine da prenosi toplotu i masu bila bi uslovljena konstrukcijom same pletenine i<br />
svojstvima upotrebljenih vlakana. Budući da su pletenine u okviru planiranog eksperimentalnog<br />
materijala proizvedene u istim kontrolisanim uslovima od pređa različitog sirovinskog sastava, uz<br />
ista nominalna svojstva (finoća, upredanje), rezultati ispitivanja bi omogućili analizu uticaja<br />
različitih vlakana na toplotni komfor pletenina kroz modifikovanje svojstava pređa. Pored toga, u<br />
literaturi je prisutan ograničen broj radova koji se odnose na ispitivanje toplotnog komfora tkanina<br />
ili pletenina u uslovima njihove eksploatacije.<br />
4. Metode istraživanja<br />
Određivanje strukturnih svojstava PAC pređe i pređe od konoplje kao i pletenine od konoplje,<br />
PAC i PAC/konoplja pletenine je neophodno radi precizne analize rezultata i biće sprovedeno<br />
prema standardnim metodama. Pređe će biti definisane u pogledu faktičkih strukturnih svojstava<br />
(finoća i upredanje) i u pogledu geometrije (prečnik pređe, maljavost površine). Eksperimentalno<br />
ili računskim putem biće određena sledeća svojstva pletenina: debljina, površinska masa,<br />
poroznost, gustina petlji, dužina petlje. Termička svojstva pletenina će biti ispitivana prema metodi<br />
razvijenoj na Fizičkom <strong>fakultet</strong>u <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>. Upotrebom uređaja TextTest<br />
(Switzerland) biće ispitivana propustljivost vazduha pletenina prema standardnoj proceduri ISO<br />
9237. Za određivanje sposobnosti pletenina da propuštaju vodenu paru biće primenjena metoda<br />
pokrivenog suda.<br />
5. Podaci o kandidatu<br />
Nenad Mladenović, dipl.inž. tehnologije je rođen 22.04.1952. godine u Krupnju. Srednju<br />
hemijsko-tehnološku školu završio je u Loznici. Diplomirao je 23.02.1977. godine na tekstilnom<br />
odseku Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>. Iste godine je upisao posle diplomske<br />
studije na tekstilnom odseku TMF-a. Od februara 1977. godine do aprila 1984. godine radio je u<br />
Beogradskom vunarskom kombinatu (BVK) prvo kao pripravnik a zatim na poslovima kontrole<br />
kvaliteta tekstilnih sirovina i proizvoda u pogonu i fabričkoj laboratoriji kao izvršilac a kasnije i<br />
kao rukovodilac. Od aprila 1984. godine je zaposlen kao inspektor za kontrolu kvaliteta proizvoda<br />
tekstilne industrije u Odseku za kontrolu kvaliteta proizvoda i usluga u Tržišnom inspektoratu<br />
Republičkog komiteta za robni promet i usluge, sada Ministartsvu trgovine i usluga Republike<br />
Srbije. Angažovan je na poslovima kontrole kvaliteta tekstilnih proizvoda, praćenja propisa koji<br />
regulišu kvalitet, deklarisanje, označavanje i obeležavanje tekstilnih proizvoda i drugih propisa i<br />
zakona iz delokruga rada Ministarstva. Aktivan je član Komisije za tekstil i Komisije za<br />
bezbednost tekstilnih mašina Instituta za standardizaciju Republike Srbije.
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010. 23<br />
6. Zaključak<br />
Komisija smatra da predložena tema magistarskog rada „Prilog proučavanju toplotnog komfora<br />
tekstilnih materijala“ kandidata Nenada Mladenovića odgovara zahtevima za izradu<br />
magistarskog rada uz jasno definisan predmet rada, naučni cilj i metode istraživanja. Komisija<br />
predlaže Naučno-nastavnom veću Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong> da<br />
prihvati obrazloženje teme i odobri izradu magistarskog rada.<br />
Članovi Komisije:<br />
1. Dr Snežana Stanković, docent TMF-a<br />
2. Dr Maja Radetić, docent TMF-a<br />
3. Dr Goran Poparić, docent Fizičkog <strong>fakultet</strong>a,<br />
Beograd
24 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010.
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010. 25<br />
NASTAVNO – NAUČNOM VEĆU<br />
TEHNOLOŠKO – METALURŠKOG FAKULTETA<br />
UNIVERZITETA U BEOGRADU<br />
Na sednici Nastavno-naučnog veća Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a u <strong>Beogradu</strong><br />
održanoj 01.07.2010. godine, određeni smo za članove Komisije za ocenu i odbranu doktorske<br />
disertacije pod nazivom „DOBIJANJE CELULOZNIH VLAKANA SPECIJALNIH<br />
SVOJSTAVA METODAMA HEMIJSKOG MODIFIKOVANJA”, koju je podnela Jovana Ž.<br />
Praskalo, dipl. inž. tehnologije. Komisija je pregledala dostavljenu doktorsku disertaciju i<br />
Nastavno-naučnom veću podnosi sledeći<br />
A. Naučna oblast<br />
IZVEŠTAJ<br />
Doktorska disertacija pripada naučnoj oblasti tekstilnog inženjerstva – uža oblast nauka<br />
o vlaknima, za koju je matična ustanova Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong> <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>.<br />
B. Prikaz sadržaja disertacije sa kratkim opisom postignutih rezultata<br />
Doktorska disertacija Jovane Ž. Praskalo dipl. inž. napisana je na 167 strana formata<br />
A4, sadrži 112 slika, 26 tabela i 222 literaturna navoda. Sadržaj disertacije izložen je u Uvodu i<br />
kroz sledećih osam poglavlja: Struktura i svojstva celuloze, Struktura i svojstva prirodnih i<br />
hemijskih celuloznih vlakana, Reaktivnost celuloze, TEMPO-oksidacija, Materijal i metode,<br />
Rezultati i diskusija, Zaključak i Literatura.<br />
U uvodnom delu je predstavljen vekovni značaj celuloze kao najrasprostranjenijeg<br />
polimera na bazi ugljenika, kao izvora materijala i energije neophodne za opstanak i evoluciju<br />
vrste, i kao osnovne sirovine u mnogim industrijskim granama. Istaknute su prednosti oksidacije<br />
pomoću 2,2,6,6-tetrametilpiperidin-1-oksil (TEMPO) radikala i prikazan je predmet rada<br />
doktorske diseracije, tj. primena TEMPO-oksidacije na prirodna i hemijska celulozna vlakna radi<br />
proučavanja uzajamnih odnosa i uticaja strukture i hemijskog sastava različitih celuloznih vlakana<br />
i uslova oksidacije na svojstva dobijene oksiceluloze. Istraživanja na tezi imala su za cilj i<br />
karakterisanje dobijene visokofunkcionalne celuloze iz različitih vlakana (pamuk, konoplja,<br />
liocel), koja predstavlja polaznu osnovu za dobijanje širokog spektra vlakana specijalne namene.<br />
U teorijskom delu doktorske disertacije sistematizovani su najznačajniji literaturni<br />
podaci o hemijskom sastavu, strukturi i reaktivnosti celuloze i celuloznih vlakana, sa posebnim<br />
osvrtom na selektivnu oksidaciju upotrebom TEMPO-radikala. Poglavlje Struktura i svojstva<br />
celuloze obuhvata razvoj modela strukture celuloze na molekulskom, nadmolekulskom i<br />
morfološkom nivou organizovanosti. U okviru nadmolekulske strukture celuloze predstavljene su<br />
osnovne karakteristike kristalne (celuloze I, II, III, IV i V) i amorfne faze, sa posebnim<br />
karakterisanjem celuloze I (I α i I β ) i II, koje čine građu prirodnih i hemijskih celuloznih vlakana.<br />
Uporedna analiza osnovnih svojstava prirodnih (pamuk i konoplja) i hemijskih (liocel) celuloznih<br />
vlakana, na kojima je u eksperimentalnom delu rada primenjena TEMPO-oksidacija, prikazana je<br />
u poglavlju Struktura i svojstva prirodnih i hemijskih celuloznih vlakana. S obzirom na predmet<br />
rada doktorske disertacije, posebno je obrađena Reaktivnost celuloze, gde je razmatrano<br />
rastvaranje celuloze, kao i dejstvo vode, alkalija, kiselina i oksidacionih sredstava (neselektivnih i<br />
selektivnih) na celulozu.<br />
Kao posebna celina u okviru teorijskog dela doktorske disertacije, prvi put kod nas, je<br />
dat pregled dosadašnjih dostignuća i objavljenih radova iz oblasti oksidacije pomoću TEMPO<br />
radikala, sa posebnim osvrtom na oksidaciju celuloznog supstrata, što predstavlja osnovu za<br />
eksperimentalni deo ovog rada. U poglavlju TEMPO-oksidacija opisani su: sinteza, hemijska
26 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010.<br />
struktura i redoks karakteristike nitroksil radikala, kao i primena TEMPO-radikala u procesu<br />
oksidacije alkohola, mono-, di-, oligo- i polisaharida. Kao veoma efikasna metoda za uvođenje<br />
funkcionalnih grupa u polisaharide velike molekulske mase, uz ogromne prednosti, kao što su:<br />
velika brzina reakcije i visok prinos, velika selektivnost, kataliza procesa i umerena degradacija<br />
polisaharida za vreme oksidacije, oksidacija celuloze upotrebom nitroksil radikala postala je jedna<br />
od metoda koja najviše obećava. Takođe, prikazani su i različiti načini izvođenja TEMPOoksidacije:<br />
pomoću oksoamonijum soli, in situ oksidacija, oksidacija pomoću enzima i<br />
imobilisanih TEMPO-derivata, i elektrohemijska TEMPO-oksidacija.<br />
Eksperimentalni deo disertacije obuhvata poglavlja Materijal i metode i Rezultati i<br />
diskusija. U poglavlju Materijal i metode dati su osnovni podaci o upotrebljenim reaktantima i<br />
detaljan opis procedure za izvođenje TEMPO-oksidacije. Prikazane su eksperimentalne metode i<br />
tehnike koje su korišćene za karakterizaciju celuloznih vlakana. Nemodifikovana i modifikovana<br />
vlakna okarakterisana su sa aspekta gubitka mase, sadržaja karbonilnih (Ca-acetatna, Cu-broj, i<br />
GPC/CCOA metoda) i karboksilnih grupa (Ca-acetatna, potenciometrijska i GPC/FDAM metoda),<br />
raspodele molekulskih masa (GPC tehnika), stepena kristalnosti (jodni broj) i promene površine<br />
vlakana (SEM tehnika). Primenjena napredna instrumentalna metoda sa fluoroscentnim markerima<br />
u kombinaciji sa GPC-MALLS tehnikom, pored određivanja sadržaja uvedenih funkcionalnih<br />
grupa, omogućila je i određivanje raspodele karbonilnih i karboksilnih grupa celuloze u odnosu na<br />
raspodelu molekulskih masa modifikovanih uzoraka. Pomenuta instrumentalna metoda izaziva<br />
veliko interesovanje naučne javnosti i ima široku primenu u oblasti karakterisanja celuloze,<br />
posebno za praćenje oksidativnih promena. Takođe, određena su geometrijska (finoća), fizičkomehanička<br />
(prekidna jačina i izduženje) i sorpciona (sorpcija vlage, vode, joda) svojstava, kao i<br />
sposobnost sorpcije jona srebra i antimikrobna aktivnost modifikovanih celuloznih vlakana.<br />
Poglavlje Rezultati i diskusija sastoji se iz dva dela. U prvom delu su prikazani rezultati<br />
uticaja promene parametara oksidacije (vreme tretiranja i koncentracija oksidacionih sredstava) na<br />
strukturu i svojstva vlakana pamuka i liocela, kao i rezultati ispitivanja sorpcionih i fizičkohemijskih<br />
svojstava vlakana pamuka i liocela. Stečena znanja, koja se odnose na mehanizam<br />
reakcija i kontrolu procesa i upotrebnih svojstava vlakana pamuka i liocela, iskorišćena su u<br />
proučavanju dejstva TEMPO-oksidacije na vlakna konoplje, s obzirom na kompleksnost njene<br />
strukture (višećelijsko vlakno) i prisustvo neceluloznih komponenti (lignin, hemiceluloze) i<br />
rezultati karakterisanja modifikovanih vlakana konoplje prikazani su u drugom delu ovog<br />
poglavlja.<br />
Primenom TEMPO-oksidacije na celulozna vlakna, došlo je do promena u njihovoj<br />
strukturi na molekulskom, nadmolekulskom i morfološkom nivou. Za oksidisana vlakna pamuka i<br />
liocela uočava se minimalno povećanje finoće, dok su u slučaju oksidisanih vlakana konoplje<br />
dobijena znatno finija vlakna. Najveće promene u hemijskom sastavu, usled uklanjanja pratećih<br />
komponenti (hemiceluloza i lignina), pretrpela su oksidisana vlakna konoplje, za koja je<br />
karakterističan heterogeni sastav i visok sadržaj pratećih komponenti u polaznom uzorku. U<br />
zavisnosti od uslova modifikovanja, kod svih oksidisanih vlakana, došlo je do povećanja indeksa<br />
kristalnosti, dok se prekidna jačina vlakana smanjila. Oksidacijom pomoću TEMPO radikala došlo<br />
je do povećanja hemisorpcionih svojstava vlakana usled povećanja sadržaja karboksilnih grupa.<br />
Do povećanja sadržaja karboksilnih grupa došlo je usled oksidacije i konvertovanja primarnih<br />
hidroksilnih grupa na C-6 atomu glikopiranoznog prstena celuloze, preko aldehinih intermedijera,<br />
u karboksilne grupe.<br />
Povećanje sorpcionih svojstava dobijene oksiceluloze, koje omogućava vezivanje<br />
značajnih količina različitih jona ili molekula, iskorišćeno je za sorpciju jona srebra, koje je<br />
odabrano u cilju postizanja antimikrobnih svojstava oksidisanih vlakana, što ih čini veoma<br />
pogodnim za dobijanje bioaktivnih i medicinskih vlakana. Antimikrobna aktivnost je ispitana in<br />
vitro i dokazana prema mikroorganizmima: Staphylococcus aureus, Escherichia coli i Candida<br />
albicans.
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010. 27<br />
Uz, prvi put kod nas, datog pregleda dosadašnjih dostignuća i objavljenih radova iz<br />
oblasti oksidacije pomoću TEMPO radikala, najznačajniji rezultati ove disertacije su utvrđivanje<br />
korelacije između uslova modifikovanja, uvedenih funkcionalnih grupa i svojstava prirodnih i<br />
hemijskih celuloznih vlakana, što omogućava optimizaciju procesa TEMPO-oksidacije u<br />
zavisnosti od željenih svojstava i oblasti primene. Izvršeno je detaljno karakterisanje<br />
modifikovanih celuloznih vlakana sa aspekta sadržaja i raspodele funkcionalnih grupa, što je<br />
omogućilo bolje razumevanje, kako procesa oksidacije, tako i uzajamne veze struktura i svojstva<br />
oksidisane celuloze. Posebno treba istaći da do sada u literaturi nije zabeležena TEMPO-oksidacija<br />
vlakana liocela i konoplje.<br />
Na osnovu prikazanih teorijskih razmatranja i rezultata eksperimentalnih istraživanja<br />
izveden je Zaključak u kome su koncizno izneti postignuti rezultati u istraživanju, a koji<br />
odgovaraju postavljenim ciljevima disertacije.<br />
C. Uporedna analiza rezultata kandidata sa rezultatima iz literature<br />
U poslednje vreme veliki broj istraživanja je posvećen proučavanju i primeni oksidacije<br />
pomoću, veoma aktuelnog, TEMPO radikala na različitim celuloznim supstratima u cilju uvođenja<br />
funkcionalnih grupa u modifikovane uzorke. Na osnovu detaljnog literaturnog pregleda izloženog<br />
u teorijskom delu rada, utvrđeno je da je TEMPO-oksidacija, kao veoma efikasna u konverziji<br />
primarnih hidroksilnih grupa u karbonilne i/ili karboksilne grupe, tehničke celuloze različitog<br />
porekla (npr. pamučni linters, celuloza iz drveta) intenzivno izučavana za razliku od tekstilnih<br />
celuloznih vlakana. Rezultati koji su prezentovani u doktorskoj disertaciji kandidata Jovane<br />
Praskalo, predstavljaju originalni naučni doprinos u oblasti hemijskog modifikovanja tekstilnih<br />
celuloznih vlakana, tj. primene TEMPO-oksidacije na prirodna (pamuk i konoplja) i hemijska<br />
(liocel) celulozna vlakna, u cilju utvrđivanja korelacije između različitih uslova oksidacije (vreme<br />
tretiranja, koncentracija oksidacionog sredstva), sadržaja uvedenih funkcionalnih grupa i svojstava<br />
modifikovanih vlakana. Dobijeni rezultati ukazuju na efikasnu mogućnost primene selektivne<br />
TEMPO-oksidacije u cilju dobijanja visokofunkcionalne celuloze sa specijalnim svojstvima, koja<br />
može da se upotrebljava kao finalni proizvod ili da predstavlja polaznu osnovu za dobijanje<br />
širokog spektra vlakana specijalne namene.<br />
D. Objavljeni i saopšteni rezultati koji čine deo teze<br />
Iz disertacije su proistekli 1 rad u vrhunskom i 1 rad u istaknutom međunarodnom časopisu,<br />
određen broj radova štampanih u međunarodnim i domaćim časopisima, kao i niz saopštenja na<br />
domaćim i međunarodnim skupovima štampanih u celini i u izvodu.<br />
1. OBJAVLJENI RADOVI:<br />
1.1. Rad u vrhunskom međunarodnom časopisu (M 21)<br />
a) J. Praskalo, M. Kostic, A. Potthast, G. Popov, B. Pejic, P. Skundric, Sorption properties of<br />
TEMPO-oxidized natural and man-made cellulose fibers, Carbohydrate Polymers, 77 (4)<br />
(2009), 791-798.<br />
Key words: TEMPO-mediated oxidation, cellulose fibers, cotton, lyocell, sorption properties<br />
ISSN: 0144-8617<br />
IF (2008): 3.167
28 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010.<br />
1.2. Rad u istaknutom međunarodnom časopisu (M 22)<br />
a) J. Z. Praskalo-Milanovic, M. M. Kostic, S. I. Dimitrijevic-Brankovic, P. D. Skundric, Silverloaded<br />
lyocell fibers modified by TEMPO-mediated oxidation, Journal of Applied Polymer<br />
Science, 117, (2010), 1772-1779<br />
Key words: lyocell fibers; TEMPO-modification; silver ion sorption; swelling; antimicrobial<br />
activity<br />
ISSN: 0021-8995<br />
IF (2009): 1.203<br />
1.3. Rad u vodećem časopisu nacionalnog značaja (M51)<br />
a) M. Kostić, P. Škundrić, J. Praskalo, B. Pejić, A. Medović, Celulozna vlakna novih<br />
funkcionalnih svojstava dobijena hemijskim modifikovanjem, Hemijska industrija, 2007, 61(5),<br />
233-237<br />
ISBN: 0367-598X<br />
1.4. Rad u časopisu nacionalnog značaja (M52)<br />
a) P.Škundrić, M.Kostić, A.Medović, J.Praskalo, Biološki aktivna vlakna na bazi modifikovanih<br />
polisaharida, Glasnik hemičara, tehnologa i ekologa Republike Srpske, 2008, 48, 93-103<br />
2. PREDAVANJA PO POZIVU<br />
2.1. Uvodno predavanje na skupu nacionalnog značaja štampano u celini (M61)<br />
a) Kostić M., Škundrić P., Praskalo J., Pejić B., Medović A., Celulozna vlakna novih<br />
funkcionalnih svojstava dobijena hemijskim modifikovanjem, Zbornik radova VII<br />
Simpozijuma “Savremene tehnologije i privredni razvoj”, Leskovac 2007, 148-156<br />
3. RADOVI SAOPŠTENI NA SKUPOVIMA<br />
3.1. Radovi saopšteni na skupu međunarodnog značaja štampani u celini (M33)<br />
a) M.M. Kostic, J.Z. Praskalo, S.I. Dimitrijevic, M.V. Baljak, B.M. Pejic, P.D. Skundric, Silverloaded<br />
hemp fibers with antimicrobial activity, Proceedings of 7th Anual Textile Conference by<br />
AUTEX – From Emerging Innovations to Global Business, 26-28 June 2007, Tampere,<br />
Finland, R.Salonen & P.Heikkila, eds., CD Room, 1267 (6 strana)<br />
ISBN 978-952-15-1794-5<br />
b) J. Praskalo, M. Kostic, P. Skundric, G. Popov, B. Pejic, K. Asanovic, Selective TEMPO<br />
Oxidation of Natural and Man-Made Cellulose Fibers, Proc. of the 8th AUTEX Conference,<br />
CD Room, Biella, Editors: G. Rovero, Italy, June 24-26, 2008, 6 strana P203 1-5.<br />
ISBN: 978-952-15-1794-5<br />
3.2. Radovi saopšteni na skupu nacionalnog značaja štampani u celini (M63)<br />
a) Praskalo J., Pejić B., Kostić M., Škundrić P., Sorpcija jona srebra modifikovanim vlaknima<br />
konoplje, Zbornik radova XXXIII SYM-OP-IS 2006, Banja Koviljača 03-06. oktobar (2006),<br />
121-124<br />
Urednik: prof. dr D. Radojević<br />
ISSN: 86-82183-07-2
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010. 29<br />
b) J. Praskalo-Milanović, M. Kostić, P. Škundrić, B. Pejić, S. Dimitrijević-Branković,<br />
Antibakterijska aktivnost modifikovanih vlakana konoplje, Zbornik radova 48. Savetovanje<br />
Srpskog hemijskog društva, Novi Sad 17 – 18. april (2010), T03 275-278.<br />
Urednici: G. Bošković, R. Marković, A. Dekanski<br />
ISSN: 978-86-7132-042-9<br />
3.3. Radovi saopšteni na skupu nacionalnog značaja štampani u izvodu (M64)<br />
a) Praskalo J., Pejić B., Kostić M., Škundrić P., Dobijanje antimikrobnih vlakana konoplje, 45.<br />
Savetovanje SHD, Novi Sad, 25-26. januar (2007), Izvodi radova, s. 145.<br />
Urednici: B. Abramović, S. Kevrešan, A. Dekanski<br />
ISBN: 978-86-7132-031-3<br />
b) Praskalo J., Kostić M., Škundrić P., Popović K., Popov G., Pejić B., Dimitrijević-Branković S.,<br />
Antimikrobna aktivnost modifikovanih liocel vlakana, 46. Savetovanje SHD, Beograd, 21.<br />
februar (2008), Kratki izvodi radova, s. 144<br />
Urednici: B. Jovanović, Đ. Janaćković, A. Dekanski<br />
ISBN: 978-86-7132-035-1<br />
c) J.Praskalo, M.Kostić, P.Škundrić, G.Popov, B.Pejić, Dobijanje TEMPO-oksidisanih celuloznih<br />
vlakana poboljšanih sorpcionih svojstava, Čistije tehnologije i novi materijali: Put u održivi<br />
razvoj, TMF-Beograd, 27-28.11.2008, Knjiga izvoda radova, s.45<br />
Urednik: Ivanka Popović, Đorđe Janaćković<br />
ISBN: 978-86-7401-257-4<br />
E. Zaključak<br />
Na osnovu izloženog Komisija smatra da doktorska disertacija Jovane Ž. Praskalo, dipl.<br />
inž. pod nazivom „Dobijanje celuloznih vlakana specijalnih svojstava metodama hemijskog<br />
modifikovanja” predstavlja originalni naučni doprinos koji se ogleda u definisanju uticaja procesa<br />
TEMPO-oksidacije na strukturne promene nastale u celuloznim vlaknima, kao i na njihova<br />
hemijska, fizičko-mehanička i upotrebna svojstva. S obzirom na to da je TEMPO-oksidacija do<br />
sada imala široku primenu na tehničkoj celulozi, kandidat je u ovom radu, pružio značajan<br />
doprinos u oblasti primene TEMPO-oksidacije na tekstilna celulozna vlakna i karakterisanja<br />
modifikovanih vlakana. Rezultati ovog rada otvaraju mogućnost proširenja potencijalnih oblasti<br />
primene modifikovanih celuloznih vlakana. Kandidat je svoje rezultate internacionalno<br />
verifikovao objavljivanjem radova u vodećim međunarodnim i nacionalnim časopisima i<br />
saopštavanjem većeg broja radova na međunarodnim i nacionalnim skupovima.<br />
Imajući u vidu kvalitet, obim i originalnost dobijenih rezultata, kao i naučni doprinos,<br />
Komisija pozitivno ocenjuje doktorsku disertaciju i sa zadovoljstvom predlaže Nastavno-naučnom<br />
veću Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong> da ovaj Izveštaj prihvati i,<br />
zajedno sa urađenom disertacijom, učini dostupnim na uvid javnosti, a nakon toga pozove<br />
kandidata Jovanu Ž. Praskalo, dipl. inž. tehnologije, na usmenu odbranu deisertacije pred<br />
Komisijom u istom sastavu.
30 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010.<br />
U <strong>Beogradu</strong>, 08.10.2010.<br />
Članovi komisije:<br />
_______________________________________<br />
dr Mirjana Kostić, van. prof. TMF-a u <strong>Beogradu</strong><br />
_______________________________________<br />
dr Petar Škundrić, red. prof. TMF-a u <strong>Beogradu</strong><br />
_______________________________________<br />
dr Dragan Đorđević, van. prof. TF-a u Leskovcu
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010. 31<br />
NASTAVNO-NAUČNOM VEĆU<br />
TEHNOLOŠKO-METALURŠKOG FAKULTETA<br />
UNIVERZITETA U BEOGRADU<br />
Na sednici Nastavno-naučnog veća Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a <strong>Univerzitet</strong>a u<br />
<strong>Beogradu</strong>, održanoj 10.06.2010. godine, određeni smo za članove Komisije za ocenu i odbranu<br />
doktorske disertacije pod nazivom ''BUBRENJE BILJNOG MATERIJALA POD UTICAJEM<br />
NATKRITIČNOG UGLJENIK(IV) - OKSIDA – MATEMATIČKO MODELOVANJE I<br />
OPTIMIZACIJA PROCESA NATKRITIČNE EKSTRAKCIJE'', kandidata Stamenić mr Marka,<br />
dipl. inž. tehnologije.<br />
Komisija je pregledala podnetu disertaciju i Nastavno-naučnom veću podnosi sledeći<br />
IZVEŠTAJ<br />
A. Prikaz disertacije<br />
Doktorska disertacija napisana je na 103 strane, sadrži 39 slika, 9 tabela i 91 literaturni navod.<br />
Disertacija sadrži sledeća poglavlja: 1) Uvod, 2) Eksperimentalni deo, 3) Bubrenje i natkritična<br />
ekstrakcija iz biljaka familije Lamiaceae, 4) Bubrenje i natkritična ekstrakcija iz hmelja, 5)<br />
Bubrenje i natkritična ekstrakcija iz korena i rizoma, 6) Zaključak, 7) Literatura i 8) Prilog.<br />
U uvodnom delu istaknuti su ciljevi disertacije i navedeni su razlozi za istraživanja u pravcu<br />
definisanja ponašanja biljnog materijala pod visokim pritiscima, a sa primenom u procesima<br />
natkritične ekstrakcije. Na osnovu saznanja o bubrenju materijala istaknute su mogućnosti<br />
optimizacije procesa ekstrakcije pod visokim pritiskom sa aspekta uštede natkritičnog fluida.<br />
Navedeni su matematički modeli prisutni u literaturi i ukazano je na mogućnosti daljeg razvoja<br />
matematičkih modela na osnovu kojih će se analizirati fenomeni prenosa u posmatranim<br />
procesima. Ciljevi rada su: i. ispitivanje uticaja natkritičnog ugljenik(IV)-oksida na biljna tkiva –<br />
ispitivanje bubrenja usitnjenog biljnog materijala, kao i industrijskih granulata; ii. razvoj<br />
matematičkih modela koji opisuju procese natkritične ekstrakcije, a koji uključuju uticaj<br />
natkritičnog ugljenik (IV)-oksida na biljna tkiva; i, iii. optimizacija procesa natkritične ekstrakcije<br />
u odnosu na potrošnju natkritičnog fluida.<br />
Drugi deo disertacije je opis eksperimentalnog sistema: labaratorijskog postrojenja za<br />
natkritičnu ekstrakciju, ćelije za rad pod visokim pritiscima sa CCD kamerom i ćelije za rad pod<br />
visokim pritiscima sa mikro vagom za merenje adsorpcije i desorpcije natkritičnog fluida. U ovom<br />
delu prikazana je i metodologija rada.<br />
U trećem delu razmatra se bubrenje biljnog materijala familije Lamiaceae i njegov uticaj na<br />
proces natkritične ekstrakcije. Za proces natkritične ekstrakcije etarskih ulja iz glandularnih<br />
trihoma razvijen je kompleksan, teorijski zasnovan, matematički model na nivou sekrecione<br />
strukture koji uključuje raspodelu vremena pucanja glandularnih trihoma. Pucanje sekrecionih<br />
struktura (glandularnih trihoma) izazvano je prodiranjem natkritičnog fluida u biljni materijal i<br />
njegovim rastvaranjem u pojedinim delovima biljnog tkiva, odnosno bubrenjem, čime su i fizičke<br />
karakteristike biljnog materijala značajno promenjene, a detektovane u komori za visoke pritiske<br />
sa CCD kamerom. Raspodela vremena pucanja je određena eksperimentalno, obradom uzorka od<br />
nekoliko stotina trihoma izloženih natkritičnom fluidu uz primenu skenirajuće elektronske<br />
mikroskopije, a matematički je opisana Gama-funkcijom raspodele. Ovaj model opisuje proces<br />
natkritične ekstrakcije sa znatno većom tačnošću u odnosu na, u literaturi, postojeće matematičke<br />
modele. Srednje odstupanje modela od eksperimentalnih podataka je manje od 0,5% i u proseku je<br />
za 40 % manje u odnosu na dosada najtačniji model, model na nivou sekrecione strukture koji u<br />
sebi nije sadržao ovu raspodelu i koji je opisivao eksperimentalne podatke sa srednjim<br />
odstupanjem manjim od 1%. Ostali modeli prisutni u literaturi opisuju eksperimentalne podatke sa<br />
srednjim odstupanjem u opsegu 2%-10%. Za ektrakciju na višim pritiscima, na osnovu rezultata
32 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010.<br />
analize bubrenja, definisan je optimalan predtretman biljnog materijala kojim se postižu značajne<br />
uštede natkritičnog fluida. On podrazumeva izlaganje biljnog materijala uticaju natkritičnog fluida<br />
određeno vreme i početak ekstrakcije iz nabubrelog biljnog tkiva koje usled bubrenja ima<br />
izmenjene fizičke karakteristike u odnosu na polaznu sirovinu.<br />
U četvrom poglavlju doktorske teze razmatra se bubrenje hmelja i njegov uticaj na proces<br />
natkritične ekstrakcije. Razmatrani su fenomeni prenosa mase u šišaricama i granulatima hmelja<br />
izloženim natkritičnom fluidu na različitim uslovima. Hmelj je jedna od osnovnih sirovina u<br />
industrijskoj primeni natkritične ekstrakcije. Rezultati prikazani u ovom poglavlju su objasnili<br />
pojave koje se dešavaju na industrijskom nivou, a pre svega nepoželjno očvršćavanje ekstrakcione<br />
pogače do kojeg dolazi, kako je u ovom radu pokazano, usled bubrenja biljnog materijala.<br />
Koeficijenti difuzije u čvrstoj fazi određeni su na osnovu eksperimenata u komori za visoke<br />
pritiske sa mikro vagom, a primenom Crank-ovog matematičkog modela zasnovanog na drugom<br />
Fikovom zakonu, a koeficijent prenosa mase u procesu ekstrakcije na osnovu određivanja prinosa<br />
ekstrakta u funkciji utroška ugljenik(IV)-oksida realizovanih u laboratorijskom postrojenju za<br />
natkritičnu ekstrakciju.<br />
U petom poglavlju razmatra se bubrenje korena odoljena i rizoma đumbira i njegov uticaj na<br />
proces natkritične ekstrakcije. Izborom optimalnog predtretmana, koji se u slučaju podzemnih<br />
delova biljke sastoji u varijaciji pritiska natkritičnog fluida, ostvarene su značajne uštede<br />
natkritičnog fluida.<br />
U šestom poglavlju dati su, zbirno, zaključci obavljenih ispitivanja, a posle njih navedena je<br />
literatura korišćena pri izradi ove disertacije. U prilogu su dati rezultati SEM (Scanning Electron<br />
Microscopy) analiza uzoraka biljnih materijala nakon tretmana natkritičnim fluidom, kao i slike<br />
koje prikazuju stanje materijala u komori za procese pod visokim pritiscima.<br />
B. Kratak opis postignutih rezultata<br />
Rezultati ove disertacije pružaju značajan doprinos poznavanju ponašanja biljnog materijala<br />
izloženog natkritičnom fluidu, i uticaja ovog izlaganja na proces natkritične ekstrakcije. Pokazano<br />
je da nadzemni delovi biljke bubre i menjaju fizičke karakteristike usled izlaganja natkritičnom<br />
fluidu. Dokazano je da se menja oblik čvrste faze, koeficijent difuzije natkritičnog fluida kroz<br />
čvstu fazu, kao i koeficijent prenosa mase u procesu ekstrakcije. Pokazano je da glandularni<br />
trihomi familije Lamiaceae pucaju usled bubrenja. U slučaju podzemnih delova biljke, bubrenje<br />
materijala je znatno sporije, i neophodna je varijacija pritiska koja doprinosi promeni strukture<br />
materijala i povećanju keoficijenta difuzije kroz čvrstu fazu.<br />
Razvijen je nov, teorijski zasnovan matematički model koji opisuje proces natkritične<br />
ekstrakcije iz glanduarnih trihoma sa znatno većom tačnošću od modela prisutnih u literaturi. Na<br />
osnovu rezultata ispitivanja bubrenja materijala familije Lamiaceae izvršena je optimizacija<br />
procesa u cilju ostvarivanja značajnih ušteda u potrošnji energije. Postignute su prosečne uštede od<br />
50 kJ po gramu izdvojenog ekstrakta.<br />
Teorijski su objašnjeni uzroci problema do kojih dolazi pri procesu natkritične ekstrakcije iz<br />
hmelja na industrijskom nivou . Određen je uticaj bubrenja na koeficijente difuzije u čvrstoj fazi u<br />
granulatima i šišaricama hmelja.<br />
Optimizovani su procesi natkritične ekstrakcije iz korena odoljena i rizoma djumbira sa ciljem<br />
da se izborom optimalnog predtretmana pod visoim pritiscima ostvari ušteda natkritičnog fluida.<br />
C. Uporedna analiza rezultata sa rezultatima iz literature<br />
Do objavljivanja rezultata istraživanja predstavljenih u ovoj tezi, u naučnoj literaturi nije bilo<br />
podataka o bubrenju biljnog materijala pod uticajem natkritičnog ugljenik(IV)-oksida, kao ni o<br />
njegovom uticaju na proces natkritične ekstrakcije. U literaturi su prisutni jedino podaci o<br />
bubrenju određenih vrsta polimera u natkritičnom ugljenik(IV)-oksidu.
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010. 33<br />
D. Objavljeni i saopšteni radovi koji čine deo disertacije<br />
Radovi objavljeni u vrhunskom međunarodnom časopisu M21<br />
1. M. Stamenić, Irena Zizovic, Aleksandar Orlović, D. Skala, „Mathematical modelling of<br />
essential oil SFE on the micro-scale—Classification of plant material“, The Journal of<br />
Supercritical Fluids 46 (2008) 285-292<br />
2. M. Stamenic, I. Zizovic, R. Eggers, P. Jaeger, H. Heinrich, E. Rój, J. Ivanovic, D. Skala,<br />
„Swelling of plant material in supercritical carbon dioxide“, The Journal of Supercritical<br />
Fluids 52 (2010) 125-133<br />
E. Zaključak<br />
Komisija je zaključila, da rezultati realizovanih istraživanja i njihova teorijska interpretacija<br />
prikazanih u disertaciji ''BUBRENJE BILJNOG MATERIJALA POD UTICAJEM<br />
NATKRITIČNOG UGLJENIK(IV) - OKSIDA – MATEMATIČKO MODELOVANJE I<br />
OPTIMIZACIJA PROCESA NATKRITIČNE EKSTRAKCIJE'' Stamenić mr Marka,<br />
predstavljaju značajan i originalni naučni doprinos u oblasti hemijskog inženjerstva i da doprinose<br />
razumevanju fenomena koji se dešavaju u procesima natkritične ekstrakcije iz biljnog materijala.<br />
Ovaj zaključak potvrđuju nedavno objavljeni radovi u vodećim međunarodnim časopisima.<br />
Imajući u vidu sve što je navedeno u ovom izveštaju, Komisija predlaže Nastavnonaučnom<br />
veću TMF-a da isti prihvati i da ga zajedno sa podnetom disertacijom učini dostupnim na<br />
uvid javnosti u zakonski predviđenom roku, kao i da nakon završetka ove procedure pozove<br />
kandidata na usmenu odbranu disertacije pred Komisijom u istom sastavu.<br />
Beograd, 15.10.2010.<br />
Članovi Komisije:<br />
1. Dr Irena Žižović, docent<br />
Tehnološko-matalurški <strong>fakultet</strong>, Beograd<br />
2. Dr Dejan Skala, redovni profesor<br />
Tehnološko-matalurški <strong>fakultet</strong>, Beograd<br />
3. Dr Vlada Veljković, redovni profesor<br />
Tehnološki <strong>fakultet</strong>, Leskovac
34 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010.
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010. 35<br />
NASTAVNO-NAUČNOM VEĆU<br />
TEHNOLOŠKO-METALURŠKOG FAKULTETA<br />
UNIVERZITETA U BEOGRADU<br />
Na sednici Nastavno-naučnog veća Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a u <strong>Beogradu</strong> održanoj<br />
25.03.2010. godine određeni smo za članove komisije za ocenu i odbranu doktorske disertacije<br />
kandidata Mr Anđelke Tomašević pod nazivom:<br />
PRILOG PROUČAVANJU MEHANIZMA FOTODEGRADACIJE KARBAMATNIH<br />
PESTICIDA<br />
Komisija je pregledala dostavljenu disertaciju i Nastavno-naučnom veću podnosi sledeći<br />
IZVEŠTAJ<br />
A. Prikaz disertacije<br />
Doktorska disertacija Mr Anđelke Tomašević pod nazivom “Prilog proučavanju<br />
mehanizma fotodegradacije karbamatnih pesticida” napisana je na 202 strane, sadrži 74 tabele<br />
(jednu u Teorijskom delu, 17 u Eksperimentalnom delu i 56 u Prilogu ), 76 slika (23 u Teorijskom<br />
delu i 53 u Eksperimentalnom delu) i 370 literaturnih navoda. Doktorsku disertaciju čine sledeća<br />
poglavlja: Uvod, Teorijski deo, Eksperimentalni deo, Literatura, Prilog, Biografija i Spisak<br />
objavljenih naučnih radova i saopštenja.<br />
U Uvodu je istaknut osnovni cilj ove disertacije: ispitivanje fotodegradacije karbamatnih<br />
pesticida pod uticajem ultraljubičaste (254 nm i 366 nm) i vidljive (575,6 nm) svetlosti, direktne<br />
sunčeve svetlosti i simulirane sunčeve svetlosti (315-400 nm). Istaknuto je da su kao model<br />
supstance korišćeni metomil, karbofuran i desmedifam koji se danas puno primenjuju u zaštiti bilja<br />
i u svetu i u našoj zemlji. U okviru disertacije su izučavane fotoliza, fotokataliza, solarna<br />
fotokataliza i foto-Fenton proces metomila, karbofurana i desmedifama. Medijumi u kojima su<br />
degradacije navedenih pesticida proučavane su dejonizovana, destilovana i morska voda, kao i<br />
različiti manje ili više polarni organski rastvarači.<br />
U sastavu poglavlja Teorijski deo nalaze se četiri dela. U delu Pesticidi prikazan je<br />
istorijat razvoja pesticida i različiti načini klasifikovanja pesticida i formulacija pesticida. U delu<br />
Karbamatni pesticidi date su definicije, podela i načini dobijanja karbamatnih pesticida,<br />
mehanizam njihovog delovanja i osobine metomila, karbofurana i desmedifama, jedinjenja koja su<br />
korišćena kao model supstance u eksperimentalmom delu rada. U delu Degradacija pesticida<br />
pomoću fotohemijskih procesa navedene su konvencionalne metode koje se danas primenjuju za<br />
prečišćavanje voda kontaminiranih pesticidima i dat je prikaz i podela fotodegradacionih procesa.<br />
Takođe su detaljno opisani najznačajniji fotohemijski procesi: fotoliza, fotosenzitivne degradacije,<br />
Viši oksidacioni procesi (AOPs), fotokatalizovane degradacije u prisustvu TiO 2 i ZnO, foto-Fenton<br />
reakcija, kinetika i mehanizmi ovih procesa, katalizatori koji se koriste u fotokatalitičkim<br />
procesima, kao i parametri koji utiču na kinetiku navedenih fotofemijskih reakcija. U delu 4<br />
Degradacija karbamatnih pesticida pomoću fotohemijskih procesa dat je prikaz fotodegradacije<br />
metomila i karbofurana na osnovu podataka pronađenih u literaturi.<br />
Poglavlje Eksperimentalni deo ove disertacije sadrži pet delova. U prva tri dela nalazi se<br />
prikaz materijala, aparata i uređaja korišćenih tokom izrade disertacije, prikaz fotolitičkih i<br />
fotokatalitičkih postupaka, a dati su i analitički postupci koji su primenjeni u eksperimentalnom<br />
radu. U delu 4 Rezultati i diskusija rezultata predstavljeni su rezultati fotolize, fotokatalize i foto-<br />
Fenton degradacije metomila, karbofurana i desmedifama primenom monohromatske (254, 366 i<br />
575,6 nm), polihromatske (315-400 nm) i prirodne sunčeve svetlosti. Homogena fotokataliza<br />
odvijala se u prisustvu TiO 2 ili ZnO, a kao katalizatori u heterogenom foto-Fenton procesu<br />
korišćeni su Fe-ZSM-5 zeolit i AlFe-pilarni montmorijonit. Stepen fotodekompozicije metomila,<br />
karbofurana i desmedifama određivan je pomoću UV-VIS spektrofotometrije i tečne
36 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010.<br />
hromatografije visoke performanse (HPLC), a mineralizacija navedenih jedinjenja ispitivana je<br />
primenom jonske hromatografije (IC) i analizom ukupnog sadržaja ugljenika (TOC). U delu 5,<br />
Zaključak, sumirani su zaključci na osnovu rezultata do kojih se došlo u ovoj doktorskoj<br />
disertaciji.<br />
B. Kratak opis postignutih razultata<br />
Najvažniji rezultati ove disertacije su:<br />
1. Fotoliza metomila na 254 nm je vrlo efikasna u dejonizovanoj, destilovanoj i morskoj<br />
vodi dok se na 366 nm i na 315-400 nm ne odvija ni u jednom od ovih vodenih rastvora. Brzina<br />
reakcije fotolize na 254 nm zavisi od vrste vode, rastojanja svetlosnog izvora od površine rastvora,<br />
temperature i pH vrednosti reakcije. Brzina uklanjanja metomila iz rastvora se smanjuje sa<br />
povećanjem udaljenosti lampe i najviša je u destilovanoj, a najniža u morskoj vodi. Brzina reakcije<br />
fotolize se povećava u temperaturnom opsegu od 10 do 50 0 C i najveća je u neutralnoj, a najniža u<br />
kiseloj sredini.<br />
2. Fotoliza metomila na 254 nm je reakcija po tipu slobodnih radikala i odvija se u svih<br />
devet ispitivanih organskih rastvarača. Najveća brzina fotolize metomila postignuta je u s-<br />
butanolu, a najmanja u n-propanolu. Reakcije fotolize metomila u svim rastvaračima su pseudoprvog<br />
reda, a razlika u vrednostima konstanti brzine reakcije je do 3,44 puta. Kod alkoholnih<br />
rastvarača početna brzina reakcije fotolize opada sa porastom polarnosti rastvarača.<br />
3. Na brzinu fotokatalizovane degradacije metomila pomoću monohromatske UV<br />
svetlosti (366 nm) utiču vrsta i koncentracija katalizatora, pH vrednost rastvora i početna<br />
koncentracija NaCl. Degradacija metomila je 2 puta brža u prisustvu 2 g L -1 ZnO (Merck) nego u<br />
prisustvu TiO 2 -Merck Eusolex® T (anataz) katalizatora. Sve reakcije razgradnje metomila su<br />
pseudo-prvog reda i brzina degradacije metomila opada sa povećanjem pH vrednost rastvora<br />
(najviša je u kiselim, a najniža u alkalnim rastvorima).<br />
4. Na brzinu fotokatalizovane degradacije metomila pomoću veštačke sunčeve svetlosti<br />
(315-400 nm) utiču vrsta i koncentracija katalizatora, početna koncentracija metomila, pH<br />
vrednost rastvora i početna koncentracija NaCl. Povećanje početne koncentracije metomila<br />
prouzrokuje smanjenje brzine njegove degradacije, a razlaganje metomila je brže u prisustvu 2 g L -<br />
1 TiO 2 P-25 (Degussa) nego u prisustvu ZnO (Merck) katalizatora. Sve reakcije razgradnje<br />
metomila su pseudo-prvog reda i brzina degradacije metomila opada sa povećanjem pH vrednost<br />
rastvora (najviša je u kiselim a najniža u alkalnim rastvorima). Zavisnost brzine fotokatalize od<br />
početne koncentracije metomila može se predstaviti Langmuir-Hinshelwood (L-H) kinetičkim<br />
modelom i dobijeni rezultati pokazuju da povećanje početne koncentracije metomila prouzrokuje<br />
smanjenje konstante brzine fotokatalize. Smanjenje efikasnosti procesa fotokatalize u prisustvu Cl -<br />
jona objašnjava se kompetitivnom adsorpcijom ili ponašanjem ovog anjona koji pokazuje ulogu<br />
“hvatača“ šupljina katalizatora TiO 2 .<br />
5. Fotokatalizovana degradacija metomila pomoću prirodne sunčeve svetlosti je vrlo<br />
efikasna u dejonizovanoj, destilovanoj i morskoj vodi i na njenu brzinu utiču vrsta i koncentracija<br />
katalizatora koji se koriste. Sve reakcije razgradnje metomila su pseudo-prvog reda i brzina<br />
uklanjanja metomila iz rastvora je najveća u destilovanoj, a najmanja u morskoj vodi. ZnO je<br />
efikasniji katalizator od TiO 2, naročito u morskoj vodi.<br />
6. Metomil se uspešno uklanja iz vodenih rastvora pomoću halogene monohromatske<br />
svetlosti (575,6 nm) primenom foto-Fenton procesa u prisustvu katalizatora Fe-ZSM-5 zeolita i<br />
AlFe-pilarnog montmorilonita. Oba katalizatora pokazuju aktivnost, ali je Fe-ZSM-5 zeolit mnogo<br />
efikasniji jer se u prisustvu 5 g L -1 zeolitnog katalizatora reakcija praktično završava za prvih 30<br />
minuta dok u prisustvu 1 g L -1 traje 4 časa. Sve reakcije razgradnje metomila su pseudo-prvog reda<br />
bez obzira koji se katalizator upotrebljava.<br />
7. Rezultati jonske hromatografije su pokazali da se u svim navedenim fotokatalizovanim<br />
reakcijama molekul metomila razgrađuje na sulfatne, nitratne i amonijum jone. Mineralizacija u
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010. 37<br />
sulfatne anjone je uvek bila potpuna, dok su nitratni i amonijum joni detektovani u različitim<br />
relativnim koncentracijama tokom pojedinih eksperimenata.<br />
8. Bilans mase azota je uvek nekompletan na kraju fotokatalizovanih degradacija<br />
metomila (oko 50 % očekivanog neorganskog azota), izuzev u foto-Fenton procesu sa 5 g L -1 Fe-<br />
ZSM-5 zeolitnog katalizatora kada je postignuta potpuna mineralizacija azota.<br />
9. Mineralizacija organskog ugljenika (TOC) je u svim fotokatalitičkim reakcijama<br />
iznosila oko 80 % u odnosu na početni TOC i dešavala se za kraće ili duže vreme (zavisno od<br />
reakcionih uslova). Potpuna mineralizacija organskog ugljenika (100 % uklonjen TOC) postignuta<br />
je jedino u foto-Fenton procesu uz prisustvo 5 g L -1 Fe-ZSM-5 zeolita kao katalizatora.<br />
10. Metodom jonske hromatografije detektovan je pik metil-amina u obliku CH 3 NH 3<br />
+<br />
jona čime je potvrđeno da je intermedijarno jedinjenje koje sadrži jedan atom azota i jedan atoma<br />
ugljenika upravo metil-amin. Na osnovu dobijenih rezultata predložena je šema degradacije<br />
metomila u vodenom rastvoru pomoću foto-Fenton procesa u prisustvu 1 g L -1 Fe-ZSM-5 zeolita.<br />
11. Pod uticajem monohromatske svetlosti (254 nm) fotoliza karbofurana i fotosenzitivna<br />
degradacija karbofurana (uz prisustvo acetona kao senzitizera) nisu postignute, dok je u<br />
fotokatalizovanoj reakciji sa TiO 2 kao katalizatorom razgrađeno oko 50 % karbofurana prisutnog u<br />
vodi.<br />
12. Na brzinu fotokatalizovane degradacije karbofurana pomoću veštačke sunčeve<br />
svetlosti (315-400 nm) utiču vrsta katalizatora, početna koncentracija karbofurana i pH vrednost<br />
rastvora. Povećanje početne koncentracije karbofurana prouzrokuje smanjenje brzine njegove<br />
degradacije, a razlaganje karbofurana je brže u prisustvu ZnO (Orca) nego u prisustvu TiO 2 P-25<br />
(Degussa) katalizatora. Sve reakcije razgradnje karbofurana su pseudo-prvog reda i brzina<br />
degradacije karbofurana se smanjuje sa povećanjem pH vrednost rastvora što se može povezati sa<br />
efikasnošću ZnO u kiseloj sredini.<br />
13. U okviru ove disertacije izvršeno je i proučavanje fotohemijskog ponašanja herbicida<br />
desmedifama: fotoliza, fotokataliza u prisustvu TiO 2 i solarna fotokataliza u prisustvu TiO 2 i ZnO.<br />
Rezultat fotolize desmedifama u dejonizovanoj vodi pod uticajem monohromatske svetlosti<br />
talasne dužine 254 nm je razgradnja oko 40 % ovog jedinjenja. U fotokatalizovanoj degradaciji<br />
desmedifama pomoću polihromatske svetlosti (315-400 nm) u prisustvu TiO 2 -Merck Eusolex® T<br />
(anataz) katalizatora razloženo je oko 65 % ovog jedinjenja. Ispitivanja izvršena tokom reakcije<br />
solarne fotokatalize desmedifama pokazala su da je ZnO efikasniji katalizator nego TiO 2 jer je u<br />
prisustvu ZnO razgrađeno oko 40 % , a u prisustvu TiO 2 samo oko 20 % desmedifama.<br />
C. Uporedna analiza rezultata kandidata sa rezultatima iz literature<br />
Proučavanje i primena različitih vrsta fotohemijskih procesa za prečišćavanje voda<br />
zagađenih ostacima pesticida, boja, antibiotika, dezinficijenasa, hlorovanih ugljovodonika,<br />
rastvarača, fenola, nitrofenola, halofenola i ostalih organskih jedinjenja danas su izuzetno aktuelni<br />
u naučnim krugovima širom sveta. U literaturi postoji veliki broj podataka o mogućnosti<br />
korišćenja različitih fotohemijskih procesa za uklanjanje ostataka mnogobrojnih pesticidnih<br />
jedinjenja iz voda, ali kada je reč o metomilu, karbofuranu i desmedifamu treba istaći da o njima u<br />
dostupnoj naučnoj literaturi ima malo podataka.<br />
U literaturi nije pronađen nijedan rad koji proučava fotolizu metomila u bilo kojoj vrsti<br />
vode, uključujući morsku vodu, pa smatramo da su rezultati koji su proistekli iz ove doktorske<br />
disertacije vrlo značajni jer doprinose pojašnjenju kinetike i mehanizma fotolize metomila u vodi.<br />
Takođe, do sada nisu objavljeni podaci o ponašanju metomila u fotohemijskim procesima,<br />
uključujući fotolizu, koji se odnose na reakcije u organskim rastvaračima, pa će rezultati dobijeni u<br />
ovoj disertaciji pomoći razumevanju ponašanja metomila u nevodenim medijumima što nije<br />
značajno toliko sa aspekta zaštite životne sredine koliko pruža mogućnost za ispitivanje kinetičkih<br />
fenomena i proučavanje fotohemijskih mehanizama u manje ili više polarnim organskim<br />
rastvaračima.
38 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010.<br />
Svi radovi koji se bave foto-Fenton procesima metomila i karbofurana odnose se<br />
isključivo na homogene foto-Fenton procese u kojima se kao katalizatori, odnosno kao izvor Fe 2+<br />
ili Fe 3+ jona koriste rastvorljive soli gvožđa, npr. gvožđe(III)-sulfat heptahidrat, gvožđe(III)-sulfat<br />
pentahidrat, gvožđe(III)-sulfat monohidrat ili fvožđe(II)-hlorid heksahidrat. Rezultati proistekli iz<br />
ove doktorske disertacije doprineće svakako razumevanju kinetike i mehanizma heterogenog foto-<br />
Fenton procesa razgradnje metomila u prisustvu katalizatora Fe-ZSM-5 zeolita i AlFe-pilarnog<br />
montmorijonita, i predstavljaju jedine do sada publikovane.<br />
Viši oksidacioni procesi (AOPs) koji pored navedenih foto-Fenton reakcija obuhvataju i<br />
heterogene fotokatalitičke procese u kojima se kao katalizatori upotrebljavaju poluprovodnici TiO 2<br />
i ZnO su bili tema velikog broja radova. U značajnom broju radova se razmatra primena TiO 2 u<br />
fotohemijskoj katalizi, a jedan manji deo se odnosi i na fotodegradaciju metomila. U literaturi je<br />
pronađen samo jedan rad u kojem je proučavana heterogena fotokataliza metomila u prisustvu<br />
ZnO. Rezultati ove disertacije potvrdili su da je u svim ispitivanim fotohemijskim procesima<br />
metomila, karbofurana i desmedifama (izuzev fotokatalize metomila na 315-400 nm) ZnO<br />
efikasniji katalizator od TiO 2 .<br />
D. Objavljeni ili saopšteni rezultati koji čine deo doktorske disertacije<br />
Iz disertacije je proizašlo šest radova u međunarodnim časopisima, jedan rad u vodećem<br />
časopisu nacionalnog značaja i šesnaest naučnih saopštenja prezentovanih na naučnim skupovima<br />
međunarodnog i nacionalnog značaja.<br />
Naučni radovi objavljeni u časopisima međunarodnog značaja<br />
1. Radovi objavljeni u vrhunskom međunarodnom časopisu (M21)<br />
1.1. Tomašević A., Kiss E., Petrovic S., Mijin D. (2010): Study on the Photocatalytic<br />
Degradation of Insecticide Methomyl in Water. DESALINATION, 262, 228-234.<br />
2. Radovi objavljeni u istaknutom međunarodnom časopisu (M22)<br />
2.1. Tomašević A., Mijin D., Kiss E. (2010): Photochemical Behavior of the Insecticide<br />
Methomyl Under Different Conditions. SEPARATION SCIENCE AND<br />
TECHNOLOGY, 45, 1617-1627.<br />
3. Radovi objavljeni u međunarodnom časopisu (M23)<br />
3.1. Tomašević A., Bošković G., Mijin D., Kiss E. (2007): Decomposition of Methomyl<br />
Over Supported Iron Catalysts. REACTION KINETICS AND CATALYSIS LETTERS, 91, 53-59.<br />
3.2. Lázár K., Tomašević A., Bošković G., Kiss E. (2009): Comparison of FeAl-PILC<br />
and Fe-ZSM-5 Catalysts Used for Degradation of Methomyl. HYPERFINE<br />
INTERACTIONS, 192, 23-29.<br />
3.3. Tomašević A. V., Avramov Ivić M.L., Petrović S.D., Jovanović M.B., Mijin D.Ž.<br />
(2009): A Study of the Electrochemical Behaviour of Methomyl on a Gold Electrode in a<br />
Neutral Electrolyte. JOURNAL OF THE SERBIAN CHEMICAL SOCIETY, 74, 573-<br />
579.<br />
4. Radovi objavljeni u nacionalnom časopisu međunarodnog značaja (M24)<br />
4.1. Tomašević A., Đaja J., Petrović S., Kiss E.E., Mijin D. (2009): A Study of the<br />
Photocatalytic Degradation of Methomyl by UV Light. CHEMICAL INDUSTRY &<br />
CHEMICAL ENGINEERING QUARTERLY, 15, 17-19.<br />
Naučni radovi objavljeni u časopisima nacionalnog značaja<br />
5. Radovi objavljeni u vodećem časopisu nacionalnog značaja (M51)<br />
5.1. Tomašević A., Bošković G., Mijin D., Đilas S., Kiss E. (2007): The Extremely High<br />
Stability of Carbofuran Pesticide in Acidic Media. ACTA PERIODICA TECHNOLOGICA, 38,<br />
97-103.
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010. 39<br />
Naučna saopštenja<br />
6. Predavanje po pozivu sa međunarodnog skupa štampano u izvodu (M32)<br />
6.1. Tomašević A., Mijin D. (2005): Photochemical behavior of methomyl in sea water<br />
as model of decreasing of marine pollution. Abstracts INTERNATIONAL SYMPOSIUM<br />
PROTECTION AND MANAGEMENT OF COASTAL AND WETLAND AREAS, Mangalia,<br />
Romania, 12.<br />
7. Rad saopšten na skupu međunarodnog značaja štampan u celini (M33)<br />
7.1. Tomašević A., Bošković G., Mijin D., Kiss E. (2007): Degradation of Carbamates<br />
Over AlFe-PILC Catalyst. Proceedings PSU-UNS INTERNATIONAL CONFERENCE OF<br />
ENGINEERING AND ENVIRONMENT, ICEE-2007 AND PEC-5, Phuket,Thailand, 124-127.<br />
7.2. Tomašević A., Mijin D., Kiss E. (2009): Photochemical Behaviour of the Insecticide<br />
Methomyl Under Different Conditions. Proceedings 2 nd EUROPEAN CONFERENCE<br />
ON ENVIRONMENTAL APPLICATIONS OF ADVANCED OXIDATION<br />
PROCESSES, Nicosia, Cyprus, N99, 1-6.<br />
8. Rad saopšten na skupu međunarodnog značaja štampan u izvodu (M34)<br />
8.1. Tomašević A., Mijin D. (2004): Photochemical behavior of the insecticide methomyl<br />
in aqueous solution. Book of Extended Abstracts XVIII CONGRESS OF CHEMISTS AND<br />
TECHNOLOGISTS OF MACEDONIA, Ohrid, Macedonia, 202-204.<br />
8.2. Tomašević A., Mijin D., Deršek-Timotić I. (2004): UV and solar photodegradation of<br />
the insecticide methomyl in the Adriatic sea water. Abstracts 5 TH EUROPEAN MEETING ON<br />
ENVIRONMENTAL CHEMISTRY (EMEC 5), Bari, Italy, 135.<br />
8.3. Tomašević A., Mijin D. (2005). Photochemical behavior of the insecticide methomyl<br />
in organic solvents. Book of abstracts INTERNATIONAL CONFERENCE ANALYTICAL<br />
CHEMISTRY AND CHEMICAL ANALYSIS, Kiev, Ukraine, 238.<br />
8.4. Tomašević A., Mijin D., Kiš E., Deršek-Timotić I., Batas V., Janković S. (2005):<br />
Photochemical behavior of methomyl. Book of abstracts SIXTH EUROPEAN MEETING ON<br />
ENVIRONMENTAL CHEMISTRY, Belgrade, SCG, 199.<br />
8.5. Tomašević A., Mijin D., Dersek-Timotić I. (2005). Solar photodegradation of the<br />
insecticide methomyl in water. Book of abstracts SEVENTH EUROPEAN CONGRESS ON<br />
CATALYSIS, Sofia, Bulgaria, 212.<br />
8.6. Tomašević A., Bošković G., Kiš E. (2006): Catalytic wet peroxide oxidation of<br />
methomyl over AlFe –pillared montmorillonite. Danubius panonico mysicus, space of<br />
challanges. Proceedings an INTERNATIONAL MEETING IN CELEBRATION OF THE 280 TH<br />
ANNIVERSARY OF RESEARCH ABOUT MIDDLE AND LOWER DANUBE BASIN WRITEN BY LUIGI<br />
FERDINANDO MARSIGLI, Novi Sad, 38.<br />
8.7. Lazar K., Tomašević A., Bošković G., Kiss E. (2008): Mőssbauer study of<br />
heterogeneous iron catalysts for methomyl and phenol degradation. Program and Book<br />
Abstracts INTERNATIONAL SYMPOSIUM ON THE APPLICATIONS OF THE MŐSSBAUER<br />
EFFECT, Budapest, Hungary, T8-P2, 196.<br />
8.8. Avramov Ivić M.L., Petrović S., Tomašević A., Mijin D. (2008): Study of<br />
electrochemical behavior of methomyl on a gold electrode. Book of Abstracts 6 TH<br />
INTERNATIONAL CONFERENCE OF THE CHEMICAL SOCIETES OF THE SOUTH-EAST<br />
EUROPEAN COUNTRIES – SCIENCES AND INOVATION, Sofia, Bulgaria, 1-P20, 36.
40 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010.<br />
8.9. Tomašević A., Mijin D., Kiš E. (2009): Decontamination of water by advanced<br />
oxidation processes. Programme and Abstracts Book SUSTAINABLE DEVELOPMENT<br />
IN SOUTHEAST EUROPE, Tekirdag-Istanbul, Turkey, 46.<br />
8.10. Tomašević A., Kiss E., Mijin D. (2010): Decontamination of water by<br />
photochemical processes - the influence of reaction conditions. Book of Abstracts<br />
INTERNATIONAL CONFERENCE ON FISHERY AND AQUACULTURE, A VIEW<br />
POINT UPON THE SUSTAINABLE MANAGEMENT OF THE WATER<br />
RESOURCES IN THE BALKAN AREA, Galati, Romania, 161.<br />
9. Rad saopšten na skupu nacionalnog značaja štampan u izvodu (M64)<br />
9.1. Tomašević A., Bošković G., Mijin D., Kiss E. (2007): Razgradnja metomila pomoću<br />
katalizatora gvožđa na zeolitnom nosaču. Izvodi radova 45. SAVETOVANJE SRPSKOG<br />
HEMIJSKOG DRUŠTVA, Novi Sad, 48.<br />
9.2. Tomašević A., Mijin D., Kiš E., Petrović S. (2008): Prečišćavanje voda putem<br />
fitohemijskih procesa. Knjiga izvoda 5. SIMPOZIJUMA HEMIJA I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE<br />
SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM, Tara, 190-191.<br />
9.3. Tomašević A., Đaja J., Petrović S., Kiss E.E., Mijin D. (2008): Proučavanje<br />
fotokatalitičke degradacije metomila pod dejstvom UV svetlosti. Knjiga izvoda radova<br />
naučno-stručnog skupa ČISTIJE TEHNOLOGIJE I NOVI MATERIJALI – PUT U ODRŽIVI RAZVOJ,<br />
Beograd, 82.<br />
E. Zaključak<br />
Imajući u vidu prethodno iznetu analizu Komisija je zaključila da doktorska disertacija<br />
Mr Anđelke Tomašević pod naslovom “Prilog proučavanju mehanizma fotodegradacije<br />
karbamatnih pesticida” predstavlja značajan doprinos u proučavanju mehanizma fotodegradacije<br />
pesticida kako u vodenim tako i u nevodenim sredinama. Osim toga, značajan doprinos se ogleda i<br />
u novim saznanjima o degradaciji karbamatnih pesticida dobijenih primenom katalizatora koji do<br />
sada nisu korišćeni u ove svrhe.<br />
Na osnovu kvaliteta i značaja postignutih rezultata, Komisija predlaže Nastavno-naučnom<br />
veću TMF da prihvati ovaj Izveštaj i da ga zajedno sa podnetom doktorskom disertacijom Mr<br />
Anđelke Tomašević učini dostupnim javnosti u zakonski predviđenom roku, kao i da posle toga<br />
pozove kandidata na usmenu odbranu pred Komisijom u istom sastavu.<br />
U <strong>Beogradu</strong>, 18.10.2010.<br />
Članovi Komisije<br />
1. Dr Dušan Mijin, vanredni profesor<br />
Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong>, Beograd<br />
2. Dr Slobodan Petrović, redovni profesor<br />
Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong>, Beograd<br />
3. Dr Gordana Ušćumlić, redovni profesor<br />
Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong>, Beograd<br />
4. Dr Erne Kiš, redovni profesor (u penziji)<br />
Tehnološki <strong>fakultet</strong>, Novi Sad
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010. 41<br />
NASTAVNO NAUČNOM VEĆU<br />
TEHNOLOŠKO-METALURŠKOG FAKULTETA<br />
UNIVERZITETA U BEOGRADU<br />
Odlukom Nastavno-naučnog veća Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a <strong>Univerzitet</strong>a u<br />
<strong>Beogradu</strong> od 23.09.2010. godine određeni smo za članove Komisije za ocenu i odbranu doktorske<br />
disertacije pod naslovom:<br />
’’ISPITIVANJE UTICAJA PARAMETARA PROCESIRANJA NA SVOJSTVA<br />
BIOKERAMIČKIH MATERIJALA NA BAZI KALCIJUM-HIDROKSIAPATITA I<br />
KALCIJUM-FOSFATA DOBIJENIH RAZLIČITIM TEHNIKAMA SINTEROVANJA’’,<br />
kandidata mr Đorđa Veljovića, dipl.ing.tehnologije.<br />
Komisija je pregledala dostavljenu doktorsku disertaciju i Nastavno-naučnom veću<br />
podnosi sledeći<br />
I Z V E Š T A J<br />
I. Prikaz sadržaja disertacije i kratak opis postignutih rezultata<br />
Doktorska disertacija mr Đorđa Veljovića napisana je na 228 strana, u okviru kojih se<br />
nalaze 23 poglavlja, sa ukupno 152 slike, 28 tabela i 290 literaturnih navoda. Doktorska disertacija<br />
sadrži: Uvod, Teorijski deo, Eksperimentalnu proceduru, Rezultate i diskusiju, Zaključak,<br />
Literaturu, kao i izvode na srpskom i engleskom jeziku.<br />
U uvodnom delu predstavljeni su značaj i aktuelnost problematike vezane za procesiranje<br />
gustih i kontrolisano poroznih biokeramičkih materiala na bazi kalcijum-hidroksiapatita (HAP) i<br />
trikalcijum-fosfata (TCP), i istaknuti su ciljevi disertacije.<br />
Teorijski deo disertacije obuhvata tri celine: Biomaterijali, Kalcijum-hidroksiapatit i<br />
Procesiranje i svojstva biokeramičkih materijala. U prvoj celini opisan je značaj i date su definicije<br />
biomaterijala kao izuzetno značajnog dela medicinske prakse. U ovom delu prikazana je podela,<br />
svojstava i primena biomaterijala, sa akcentom na primenu i svojstva biokeramičkih materijala na<br />
bazi kalcijum-hidroksiapatita i kalcijum-fosfata. Druga celina je posvećena kalcijumhidroksiapatitu,<br />
kao najzastupljenijem neorganskom konstituentu koštanog tkiva. Opisana je<br />
njegova uloga u biologiji i medicini. U ovom delu predstavljena su svojstva kalcijumhidroksiapatita<br />
i literaturni pregled postupaka sinteze prahova kalcijum-hidroksiapatita. Treća<br />
celina u okviru teorijskog dela posvećeno je procesiranju i svojstvima biokeramičkih materijala na<br />
bazi kalcijum-hidroksiapatita i kalcijum-fosfata. Prikazane su teorijske osnove konvencionalnog<br />
sinterovanja, toplog presovanja, spark plazma sinterovanja i mikrotalasnog sinterovanja. U okviru<br />
ovog poglavlja je prikazan pregled literature vezane za procesiranje biokeramičkih materijala<br />
različitim tehnikama sinterovanja, kao i njihova mehanička svojstva, bioaktivnost i<br />
biokompatibilnost.<br />
U poglavlju „Eksperimentalna procedura-materijali i metode“, dat je detaljan opis<br />
materijala i metoda korišćenih u toku istraživanja, a poglavlje obuhvata: opis postupaka sinteze<br />
polaznih prahova kalcijum-hidroksiapatita precipitacionim i hidrotermalnim metodama; opis<br />
metoda karaktrizacije prahova HAP (skenirajućom elektronskom mikroskopijom (SEM),<br />
transmisionom elektronskom mikroskopijom (TEM), infracrvenom spektroskopskom analizom,<br />
rendgenskom difrakcionom analizom, određivanjem raspodele veličina čestica, određivanjem<br />
odnosa Ca/P induktivno-spregnutom plazma spektroskopijom (ICP), određivanje specifične<br />
površine B.E.T. metodom); opis metoda kompaktiranja prahova HAP i karakterizaciju dobijenih<br />
polaznih kompakata (SEM, određivanje gustine, određivanjem raspodele veličina pora i specifične
42 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010.<br />
površine); detaljan opis tehnika sinterovanja (konvencionalnog sinterovanja, toplog presovanja,<br />
spark plazma sinterovanja i mikrotalasnog sinterovanja) korišćenih pri dobijanju gustih i<br />
kontrolisano poroznih biokeramičkih materijala na bazi HAP i TCP, kao i opis metoda njihove<br />
karakterizacije (SEM, rendgenskom difrakcionom analizom, određivanjem gustine i relativnog<br />
linearnog skupljanja, određivanjem prosečna veličina zrna i oblik i veličine pora analizom slike<br />
korišćenjem softvera „Image Pro Plus Program“); opis metoda mikro i nanoindetacije pri<br />
određivanju mehaničkih i nanomehaničkih svojstava dobijenih biokeramičkih materijala; opis<br />
metode konačnih elemenata primenjene pri modelovanju mehaničkih svojstava materijala<br />
kontrolisane poroznosti; opis in vitro i in vivo metoda kojima je ispitivana bioaktivnosti i<br />
biokompatibilnosti dobijenih materijala (određivanje bioaktivnosti u simuliranom telesnom fluidu,<br />
određivanje biokompatibilnosti u kulturama humanih fibroblastnih ćelija MRC-5 i osteoblastnih<br />
ćelija MC3T3-E1, testom primarne kutane iritacije).<br />
U okviru četvrtog dela prikazani su rezultati istraživanja sa diskusijom. Stehiometrijski<br />
(HAP1) i kalcijum deficitarni (HAP2) nanočestični prahovi kalcijum-hidroksiapatita, sačinjeni od<br />
igličastih primarnih čestica dužine do 100 nm i širine oko 20-30 nm, sintetisani su modifikovanim<br />
precipitacionim metodama i korišćeni kao polazni materijal za proučavanje procesa formiranja<br />
gustih biokeramičkih materijala na bazi kalcijum-hidroksiapatita i kalcijum-fosfata različitim<br />
tehnikama sinterovanja. Rezultatima ispitivanja uticaja pritiska na svojstva polaznih kompakata,<br />
pokazano je da se presovanjem nanočestičnih prahova HAP pri izostatskom pritisku od 400 MPa<br />
dobijaju polazni kompakti najvećih gustina (60 % teorijske gustine, TG), najmanje ukupne<br />
zapremine pora, najuže raspodele veličina pora i najmanje zapremine mezopora.<br />
Konvencionalnim sinterovanjem na ovaj način dobijenih kompakata HAP1 i HAP2 na<br />
1200 ºC tokom 2 h, dobijeni su monofazni hidroksiapatitni i bifazni biokeramički materijal na bazi<br />
kalcijum-hidroksiapatita i β-trikalcijum-fosfata, sa prosečnom veličinom zrna od 3 μm, gustine 95<br />
% TG, tvrdoće 2,39 GPa i vrlo malim koeficijent žilavosti 0,28 MPa m 1/2 . Materijali dobijeni na<br />
nižim temperaturama odlikovali su se manjom prosečnom veličinom zrna, ali i značajno manjim<br />
gustinama i poroznim mikrostrukturama.<br />
Mikrotalasnim sinterovanjem HAP1 i HAP2 dobijeni su monofazni i bifazni<br />
biokeramički materijali sa izuzetno uniformnim mikrostrukturama, ravnomernim skupljanjem u<br />
svim pravcima i velikim gustinama, što je potvrda veoma dobre sinterabilnosti nanočestičnih<br />
prahova HAP u uslovima mikrotalasnog sinterovanja. Uniformne mikrostrukture monofaznih<br />
materijala na bazi HAP sinterovanih na temperaturama u intervalu 900 ºC - 1200 ºC tokom 15<br />
min, sačinjene su od zrna prosečne veličine od 130 nm do 1,59 μm. Znatno veći rast zrna uočen je<br />
kod mikrotalasno sinterovanih bifaznih HAP/TCP materijala, pri istim uslovima procesiranja.<br />
Monofazni biokeramički materijali su imali znatno veću žilavost od bifazne biokeramike, a sa<br />
smanjenjem prosečne veličine zrna ka nano nivou, povećavala se razlika vrednosti koeficijenata<br />
žilavosti ove dve vrste materijala. Smanjenje veličine zrna u slučaju mikrotalasno sinterovane<br />
monofazne biokeramike na bazi HAP sa 1,59 μm na 130 nm, rezultirala je povećanjem žilavosti sa<br />
0,85 MPa m 1/2 na 1,30 MPa m 1/2 . Mehanizam loma u slučaju mikrotalasno sinterovanih<br />
monofaznih materijala bio je intergranularan za razliku od konvencionalno sinterovanih<br />
mikrostrukturnih materijala koji se odlikuju transgranularnim tipom loma. Mikrotalasnim<br />
sinterovanjem pri optimalnim parametrima procesiranja smanjena je prosečna veličina zrna na<br />
nano dimenzije, a time povećana apsorpcija energije pukotine na granicama zrna duž njenog<br />
prostiranja, što je glavni uzrok većih vrednosti žilavosti nanostrukturnih materijala. Tvrdoća<br />
mikrotalasno sinterovanih materijala na bazi HAP sa povećanjem temperature sinterovanja sa 900<br />
ºC na 1200 ºC raste od vrednosti 3,45 GPa do 4,85 GPa. Kombinacijom izostatskog presovanja na<br />
pritisku od 400 MPa i mikrotalasnog sinterovanja na 900 ºC tokom 15 min, dobijen je<br />
nanostrukturni monofazni biokeramički materijal na bazi HAP gustine 96 % TG i poboljšanih<br />
mehaničkih svojstava, sa vrednošću koeficijenta žilavosti od 1,34 MPa m 1/2 i tvrdoće 4,75 GPa, što
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010. 43<br />
je najoptimalnija kombinacija mehaničkih svojstva kod materijala dobijenih mikrotalasnim<br />
sinterovanjem.<br />
Sinterovanjem HAP1 i HAP2 metodama potpomognutim pritiskom, tj. spark plazma<br />
sinterovanjem i toplim presovanjem, dobijeni su monofazni i bifazni materijali izuzetno velikih<br />
gustina i uniforne mikrostrukture. U slučaju uzoraka dobijenih spark plazma sinterovanjem,<br />
najveća gustine od 99 % TG je postignuta sinterovanjem na 1000 ºC tokom 10 min, pri čemu je<br />
veličina zrna bila u intervalu 1-7 µm. Snižavanjem temperature na 900 ºC i skraćivanjem vremena<br />
sinterovanja na 5 min prosečna veličina zrna iznosila je 150 nm. Upravo pri ovim uslovima, spark<br />
plazma sinterovanjem dobijen je monofazni materijal sa najvećom vrednošću koeficijenta žilavosti<br />
od 1,00 MPa m 1/2 i najvećom vrednšću tvrdoće 4,75 GPa. Toplim presovanjem HAP1 na 950 ºC<br />
tokom 2 h dobijeni su translucentni monofazni biokeramički materijali sa najmanjom prosečnom<br />
veličinom zrna od 50 nm. Translucentnost dobijenih uzoraka je potvrda izuzetno velike gustine i<br />
prisustva zrna nanometarskih dimenzija. Smanjenjem veličine zrna na 50 nm, koeficijent žilavosti<br />
se povećava do vrednosti od 1,52 MPa m 1/2 , dok tvrdoća ima vrednost 4,30 GPa. Ispitujući uticaj<br />
faznog sastava i veličine zrna toplo presovanih i konvencionalno sinterovanih monofaznih i<br />
bifaznih, nano- i mikrostrukturnih biokeramičkih materijala metodom nanoidentacije, zaključeno<br />
je da nastajanje β-TCP faze tokom procesiranja ima dominantan uticaj na nanomehaničke<br />
karakteristike biokeramike na bazi HAP i TCP. Rezultati nanoindentacije su potvrdili da smanjenje<br />
veličine zrna i kod monofaznih i kod bifaznih biokeramičkih materijala, utiče na povećanje<br />
tvrdoće.<br />
Biokeramički materijali kontrolisane poroznosti na bazi kalcijum-hidroksiapatita i<br />
trikalcijum-fosfata, dobijeni su polazaći od hidrotemalno dobijenih prahova, sačinjenih od<br />
aglomerata sfernog oblika sa sfernim intraaglomeratnim porama u središtu. Nakon izostatskog<br />
presovanja sferna struktura čestica nije narušena. Prilikom mikrotalasnog sinterovanja polaznih<br />
kompakata na 1200 ºC tokom 15 min u slučaju hidroksiapatita sa većim Ca/P odnosom, (HAP3),<br />
pored dominantne hidroksiapatitne faze javlja se mali udeo α-TCP, koji je dominantna kristalna<br />
faza kod materijala dobijenog sinterovanjem kalcijum-hidroksiapatita sa manjim Ca/P odnosom<br />
(HAP4). Nakon mikrotalasnog sinterovanja na 1200 ºC žilavost dobijenih materijala imala je<br />
vrednost 1,25 MPa m 1/2 u oba slučaja, što navodi na zaključak da fazni sastav ima inferioran uticaj<br />
na žilavost ovih materijala u odnosu na njihovu specifičnu mikrostrukturu koja se odlikuje<br />
prisustvom sfernih intraaglomeratnih pora i uspostavljenih snažnih kontinualnih vratova između<br />
vrlo postojanih sfernih aglomerata. Primena izostatskog pritiska od 400 MPa pri presovanju<br />
sfernih čestica, uticala je na intenzivniju denzifikaciju pri sinterovanju i formiranje jačih vratova<br />
između sfernih aglomerata, a kao posledica usledilo je povećanje žilavosti biokeramičkog<br />
materijala kontolisane poroznosti do vrednosti 1,35 MPa m 1/2 , što je izuzetno visoka vrednost za<br />
ovaj tip biokeramičkih materijala. Metodom konačnih elemenata i ispitivanjem uticaja morfologije<br />
pora na mehanička svojstva zaključeno je da je prisustvo sfernih pora u kontrolisano poroznom<br />
materijalu na bazi HAP i TCP, jedan od preduslova za dobra mehanička svojstva ove vrste<br />
materijala.<br />
In vitro ispitivanjima nano- i mikrostrukturnih gustih sinterovanih monofaznih materijala<br />
na bazi HAP u simuliranom telesnom fluidu (STF) potvrđena je njihova bioaktivnost. Pokazano je<br />
da smanjenje prosečne veličine zrna sa mikro ka nano nivou utiče na mikrostrukturu novonastalog<br />
kalcijum-fosfatnog sloja na površini biokeramičkog materijala tokom ispitivanja bioaktivnosti u<br />
simuliranom telesnom fluidu. Na osnovu rezultata in vitro testova sa humanim fibroblastnim<br />
ćelijama zaključeno je da mikrotalasno sinterovani mikro- i nanostrukturni monofazni<br />
hidroksiapatitni materijali ne pokazuju citotoksični efekat, već izazivaju stimulaciju metaboličke<br />
aktivnosti utičući na proliferacije fibroblastnih ćelija na ispitivanim materijalima. Rezultati<br />
histološke analize upućuju na zaključak da su u slučaju oba ispitana materijala MRC-5 ćelije<br />
čvrsto vezane za površinu materijala, da se radi o mladim sintetski aktivnim ćelijama, da i telo<br />
ćelije i citoplazmatični produžetci u velikoj meri adheriraju na podlogu, ali i da je u slučaju
44 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010.<br />
nanostrukturnog materijala na bazi HAP znatno veća prionljivost ćelija na površinu materijala u<br />
odnosu na mikrostrukturni HAP, tj. ćelije su potpuno raširene i celim obimom naležu na površinu<br />
materijala. Ispitivanjem biokompatibilnosti mikrotalasno sinterovanog monofaznog<br />
hidroksiapatitnog materijala in vitro, određivanjem adhezije osteoblastnih ćelija MC3T3-E1,<br />
utvrđeno je da su ćelije sa površinom ispitivanog materijala uspostavile čvrstu vezu, kao i da je<br />
najveći broj ćelija u trećoj fazi athezije, tj. ćelije su celim svojim obimom u kontaktu sa površinom<br />
mikrotalasno sinterovanog materijala. Prilikom in vivo ispitivanja biokompatibilnosti nano- i<br />
mikrostrukturnih monofaznih biokeramičkih materijala, testom primarne kutane iritacije, za oba<br />
ispitivana materijala srednja vrednost indeksa primarne kutane iritacije je bila nula, tj. ni jedan<br />
materijal nije ispoljio iritirajuća svojstva.<br />
Peti deo disertacije obuhvata zaključke doktorske disertacije, a predloženi su i neki od<br />
mogućih pravaca budućih istraživanja. U šestom delu je dat pregled literature korišćene pri izradi<br />
ove doktorske disertacije.<br />
II. Uporedna analiza rezultata sa rezultatima iz literature i naučni doprinos<br />
Od 1920. godine, kada je objavljena prva publikacija o uspešnoj reparaciji koštanih<br />
defekata materijalom na bazi kalcijum-fosfata [Ann. Surg. 71 (1920) 32-36], intenzivno se<br />
sprovode istraživanja sa ciljem da se definišu optimalni parametri procesiranja, koji bi uz primenu<br />
odgovarajuće tehnike sinterovanja omogućili dobijanje biokeramičkih materijala na bazi HAP i<br />
TCP, optimalne mikrostrukture, mehaničkih svojstava, bioaktivnosti i biokompatibilnosti. Upravo<br />
ovoj problematici pripadaju rezultati istraživanja koji su prikazani u okviru ove doktorske<br />
disertacije i publikacijama proisteklih iz nje.<br />
Polazeći od precipitaciono sintetisanih nanočestičnih prahova HAP, sa stehiometrijskim i<br />
kalcijum deficitarnim Ca/P odnosom, u okviru ove disertacije utvrđen je uticaj karakteristika<br />
nanočetičnih prahova i parametara procesiranja na svojstva gustih biokeramičkih materijala na<br />
bazi HAP i TCP, dobijenih tehnikama konvencionalnog i mikrotalasnog sinterovanja, toplog<br />
presovanja i spark plazma sinterovanja. Konvencionalnim sinterovanjem polaznih kompakata<br />
HAP1 i HAP2 optimalnih gustina, raspodela pora i specifičnih površina, i pri optimalnoj<br />
kombinaciji parametara procesiranja, dobijeni su gusti mikrostrukturni mono- i bifazni<br />
biokeramički materijali, mikrostrukturnih i mehaničkih svojstava koja su u nivou sa literaturnim<br />
podacima vezanim za svojstva konvencionalno sinterovane biokeramičke materijale [J. Mater.Sci.:<br />
Mater.Med. 6 (1995) 8–13, Mater. Sci. and Engin. 27 (2007) 729-735].<br />
Tehnikom mikrotalasnog sinterovanja dobijeni su monofazni HAP biokeramički<br />
materijali uniformnih gustih mikrostruktura sa zrnima nano dimenzija, koji su u odnosu na<br />
literaturne podatke imali izuzetno visoke vrednosti koeficijenata žilavosti [Ceram. Int. 28 (2002)<br />
355-362, Biomater. 23 (2002) 1081-1089, Biomater. 30 (2009) 6565-6572]. Ističući bolja svojstva<br />
mikrotalasno sinterovane keramike u odnosu na keramičke materijale dobijene konvencionalnim<br />
tehnikama, rad kandidata su citirali autori rada [Mater.Des. 31 (2010) 3641–3646]. Vrlo važno je<br />
naglasiti, da se usled smanjenja prosečne veličine zrna promenila vrsta loma, po svojoj prirodi<br />
relativno krte biokeramike na bazi HAP iz transgranularnog u intergranularni, što je uticalo na<br />
porast žilavosti materijala.<br />
Smanjenje prosečne veličine zrna sa mikro na nano nivo u gustoj strukturi kod<br />
monofaznih HAP materijala dobijenih toplim presovanjem, uticalo je na istovremeno povećanje<br />
tvrdoće i žilavosti gustih biokeramičkih materijala. Na ovaj način je prvi put u literaturi pokazano<br />
da se sa dovoljno velikim smanjenjem veličine zrna utiče na simultano povećanje žilavosti i<br />
tvrdoće monofaznih hidroksiapatitnih biokeramičkih materijala, što je potvrđeno citatima rada<br />
kandidata u okviru radova [Biomater. 30 (2009) 6565-6572, J. Am. Ceram. Soc. 93 [3] (2010)<br />
601–604, J.Eur. Ceram. Soc. 30 (2010) 819–829]. Analizom uticaja prosečne veličine zrna na<br />
mehanička svojstva materijala dobijenih spark plazma sinterovanjem praha HAP1, je potvrđeno da
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010. 45<br />
se i u ovom slučaju sa smanjenjem prosečne veličine zrna sa mikro na nano nivo istovremeno<br />
povećavaju i tvrdoća i žilavost biokeramičkih HAP materijala.<br />
Ispitujući uticaj faznog sastava i veličine zrna toplo presovanih i konvencionalno<br />
sinterovanih monofaznih i bifaznih, nano- i mikrostrukturnih biokeramičkih materijala metodom<br />
nanoidentacije, zaključeno je da nastajanje β-TCP faze tokom procesiranja ima dominantan uticaj<br />
na nanomehaničke karakteristike biokeramičkih materijala na bazi HAP i TCP. Utvrđeno je da<br />
smanjenje veličine zrna i kod monofaznih i kod bifaznih biokeramičkih materijala izaziva<br />
povećanje tvrdoće, što je u skladu sa Hall-Petch jednačinom [Adv. Eng. Mater. 8 (2006) 994-997].<br />
Dobijene vrednosti Jungovog modula i tvrdoće materijala opisanih u ovom radu su u rangu<br />
literaturnih vrednosti.<br />
Razmatranja u literaturi vezana za uticaj pora na mehanička svojstva poroznih<br />
biokeramičkih materijala [J. Eur. Ceram. Soc. 26, (2006), 3647–3656, Acta. Mater. 53 (2005)<br />
2327–2335], uputila su na detaljna ispitivanja uticaja oblika i veličine pora na mehanička svojstva<br />
poroznih biomaterijala u ovom radu. Nakon mikrotalasnog sinterovanja pri istim uslovima<br />
procesiranja, materijal kod koga je dominantna kristalna faza bila α-TCP i materijal gde je HAP<br />
bio većinska faza, imali su identične vrednosti žilavosti, koje su izuzetno visoke za ovu vrstu<br />
biokeramičkih materijala. Zaključeno je da fazni sastav ima inferioran uticaj na žilavost ovog tipa<br />
materijala u odnosu na njihovu specifičnu mikrostrukturu koja se odlikuje prisustvom sfernih<br />
intraaglomeratnih pora i uspostavljenih snažnih kontinualnih vratova između vrlo postojanih<br />
sfernih aglomerata. Prilikom procesiranja biokeramičkih materijala kontrolisane poroznosti<br />
tehnikom mikrotalasnog sinterovanja su za višestruko kraće vreme sinterivanja dobijeni bifazni<br />
biokeramički materijali osetno boljih mehaničkih svojstava u odnosu na konvencionalno<br />
sinterovane materijale. Pokazano da je razlog za poboljšanje mehaničkih svojstava usled primene<br />
mikrotalasa tokom procesiranja materijala kontrolisane poroznosti je sa jedne strane razlika u<br />
gustini materijala usled intenzivnije denzifikacije tokom mikrotalasnog sinterovanja, tokom znatno<br />
kraćeg vremena procesiranja, a sa druge strane finozrnija i uniformnija mikrostruktura dobijenih<br />
materijala, koja je posledica znatno kraćeg zadržavanja na temperaturi sinterovanja. Definisanjem<br />
morfologije pora analizom slike materijala kontrolisane poroznosti na bazi HAP, pokazano je da se<br />
sa povećanjem temperature sinterovanja ukupan broj pora smanjuje dok se njihova sferičnost<br />
povećava. Povećanje broja sferičnih pora uz istovremeno smanjenje broja pora nepravilnih<br />
dimenzija, tj. povećanje ukupne sfričnosti pora ima pozitivan uticaj na povećanje žilavosti<br />
biokeramičkih materijala kontrolisane poroznosti.<br />
In vitro ispitivanjima nano- i mikrostrukturnih gustih mikrotalasno i spark plazma<br />
sinterovanih monofaznih materijala u STF potvrđena je njihova bioaktivnost i pokazano je da<br />
smanjenje prosečne veličine zrna sa mikro ka nano nivou utiče na mikrostrukturu novonastalog<br />
kalcijum-fosfatnog sloja na površini biokeramičkog materijala. In vitro testovima sa fibroblastnim<br />
ćelijama je pokazano da mikrotalasno sinterovani mikro- i nanostrukturnih monofazni<br />
hidroksiapatitni materijali ne pokazuju citotoksični efekat, već popzitivno utiču na proliferaciju<br />
ćelija. Histološkom analizom je pokazano da ćelije u slučaju mikro- i nanostrukturnih<br />
mikrotalasno sinterovanih HAP materijala celim svojim obimom prijanjaju na površinu uzoraka,<br />
kao i da je u slučaju nanostrukturnog materijala znatno veća prionljivost ćelija na površinu<br />
materijala u odnosu na mikrostrukturni materijal. Određivanjem adhezije osteoblastnih ćelija<br />
MC3T3-E1 na mikrotalasno sinterovani monofazni HAP, zaključeno je da su ćelije sa površinom<br />
uzoraka uspostavile čvrstu vezu, kao i da je najveći broj ćelija u trećoj fazi athezije, tj. ćelije su<br />
celim svojim obimom u kontaktu sa površinom materijala. In vivo testom primarne kutane iritacije<br />
je potvrđena biokompatibilnost nano- i mikrostrukturnih monofaznih biokeramičkih materijala.
46 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010.<br />
III. Objavljeni i saopšteni rezultati koji čine deo teze<br />
Radovi u vrhunskim časopisima međunarodnog značaja (M21)<br />
1. Dj. Veljović, B. Jokić, R. Petrović, E. Palcevskis, A. Dindune, I. N. Mihailescu, Dj.<br />
Janaćković, “Processing of Dense Nanostructured HAP Ceramics by Sintering and Hot<br />
Pressing“, Ceram.Int., 35 (2009) 1407–1413 (ISSN 0272-8842, IF 1,686).<br />
2. C. Y. Tang, P. S. Uskoković, C. P. Tsui, Dj. Veljović, R. Petrović, Dj. Janaćković, “Influence<br />
of microstructure and phase composition on the nanoindentation characterization of<br />
bioceramic materials based on hydroxyapatite”, Ceram. Int., 35, (2009) 2171–2178 (ISSN<br />
0272-8842, IF 1,686).<br />
3. Dj. Veljović, I. Zalite, E. Palcevskis, I. Smičiklas, R. Petrović, Dj. Janaćković, “Microwave<br />
sintering of fine grained HAP and HAP/TCP bioceramics”, Ceram. Int., 36 (2010) 595–603<br />
(ISSN 0272-8842, IF 1,686).<br />
4. Dj. Veljović, R. Jančić-Hajneman, I. Balać, B. Jokić, S. Putić, R. Petrović, Dj. Janaćković, “<br />
The effect of the shape and size of the pores on the mechanical properties of porous HAPbased<br />
bioceramics“, Ceram. Int., Doi: 10.1016/j.ceramint.2010.09.014 (2010) (ISSN 0272-<br />
8842, IF 1,686).<br />
Radovi u istaknutom međunarodnom časopisu (M22)<br />
1. Dj. Veljović, E. Palcevskis, A. Dindune, S. Putić, I. Balać, R. Petrović, Dj. Janaćković,<br />
Microwave sintering improves the mechanical properties of biphasic calcium phosphates from<br />
hydroxyapatite microspheres produced from hydrothermal processing, J. Mater. Sci., 45 (12)<br />
(2010) 3175-3183 (ISSN 0022-2461, IF 1,471).<br />
Radovi saopšteni na skupu međunarodnog značaja štampani u izvodu (M34)<br />
1. Dj. Veljović, B. Jokić, D. Tanasković, I. Janković-Častvan, S. Lazarević, R. Petrović, Dj.<br />
Janaćković, “Characterization of HAP Ceramics Obtained by Sintering and Hot<br />
Pressing“, 5 th International Conference of the Chemical Societies of the South-East<br />
European Countries, Ohrid, Macedonia, 2006.<br />
2. Dj. Veljović, B. Jokić, R. Petrović, E. Palcevskis, A. Dindune, I. N. Mihailescu, Dj.<br />
Janaćković, “Processing of Dense Nanostructured HAP Ceramics by Sintering and Hot<br />
Pressing“, ECERS 2007, Berlin, Nemačka, 2007.<br />
3. Dj. Veljović, I. Zalite, E. Palcevskis, I. Smičiklas, R. Petrović, Dj. Janaćković,<br />
“Syntheses of dense nanostructured HAP and HAP/TCP bioceramics using microwave<br />
sintering“, EUROMAT 2009, Glasgow, Velika Britnija, 2009.<br />
4. Dj. Veljović, R. Jančić-Hajneman, I. Balać, B. Jokić, S. Putić, R. Petrović, Dj.<br />
Janaćković, “ The influence of the pore geometry on the mechanical properties of porous<br />
HAP-based bioceramics“, P.S.B.13. YUCOMAT 2010, Herceg Novi, Crna Gora, 2010.<br />
Radovi saopšten na skupu nacionalnog značaja štampani u izvodu (M64)<br />
1. Dj. Veljović, B. Jokić, D. Tanasković, I. Janković-Častvan, S. Lazarević, R. Petrović, Dj.<br />
Janaćković, “Proučavanje procesa sinterovanja nanočestičnih prahova kalcijumhidroksiapatita“,<br />
Peti seminar mladih istraživača, Program i zbornik abstrakata, SANU,<br />
Beograd, 2006.<br />
2. Dj. Veljović, B. Jokić, Ž. Radovanović, D. Stojanović, Z. Kojić, R. Petrović, Dj.<br />
Janaćković, “Uticaj parametara sinteze i uslova procesiranja na karakteristike<br />
biomaterijala na bazi kalcijum-hidroksiapatita“, Knjiga izvoda radova kongresa Čistije<br />
tehnologije i novi materijali-put u održivi razvoj, TMF, Beograd, 2008.
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010. 47<br />
D. ZAKLJUČAK<br />
Na osnovu svega napred iznetog Komisija smatra da doktorska disertacija mr Đorđa N.<br />
Veljovića, dipl. ing. tehnologije., pod nazivom: "ISPITIVANJE UTICAJA PARAMETARA<br />
PROCESIRANJA NA SVOJSTVA BIOKERAMIČKIH MATERIJALA NA BAZI KALCIJUM-<br />
HIDROKSIAPATITA I KALCIJUM-FOSFATA DOBIJENIH RAZLIČITIM TEHNIKAMA<br />
SINTEROVANJA", predstavlja značajan originalni naučni doprinos u oblastima inženjerstvo<br />
neorganskih hemijskih proizvoda i inženjerstvo materijala, što je potvrđeno objavljivanjem radova<br />
u časopisima međunarodnog značaja i saopštenja na međunarodnim i domaćim konferencijama.<br />
Komisija predlaže Nastavno-naučnom veću TMF-a da prihvati ovaj Izveštaj i da ga<br />
zajedno sa podnetom disertacijom mr Đorđa N. Veljovića, učini dostupnim na uvid javnosti u<br />
zakonski predviđenom roku, kao i da nakon završetka ove procedure pozove kandidata na usmenu<br />
odbranu diseracije, pred Komisijom u istom sastavu.<br />
Beograd, 30.09.2010.<br />
Članovi komisije:<br />
1. Dr Đorđe Janaćković, redovni profesor,<br />
TMF u <strong>Beogradu</strong><br />
2. Dr Rada Petrović, vanredni profesor,<br />
TMF u <strong>Beogradu</strong><br />
3. Dr Petar Uskoković, vanredni profesor,<br />
TMF u <strong>Beogradu</strong><br />
4. Dr Zvezdana Kojić, vanredni profesor,<br />
Medicinski <strong>fakultet</strong> u <strong>Beogradu</strong>
48 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010.
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010. 49<br />
NASTAVNO-NAUČNOM VEĆU<br />
TEHNOLOŠKO-METALURŠKOG FAKULTETA<br />
UNIVERZITETA U BEOGRADU<br />
Na sednici Nastavno-naučnog veća Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a u <strong>Beogradu</strong> održanoj<br />
01.07.2010. imenovani smo za članove Komisije za podnošenje izveštaja o ispunjenosti uslova za<br />
sticanje naučno-istraživačkog zvanja ISTRAŽIVAČ-SARADNIK kandidata mr Vladimira<br />
Pavićevića, dipl. inž. tehnologije. O navedenom kandidatu Komisija podnosi sledeći<br />
A. BIOGRAFSKI PODACI O KANDIDATU<br />
IZVEŠTAJ<br />
Vladimir Pavićević rođen je 20.6.1960. godine u <strong>Beogradu</strong>, gde je završio osnovnu školu i IX<br />
beogradsku gimnaziju. Studije na Tehnološko-metalurškom <strong>fakultet</strong>u je započeo 1978. godine i<br />
diplomirao maja 1983. godine, sa prosečnom ocenom u toku studija 9,53 i ocenom diplomskog<br />
rada 10. Na poslediplomske studije na Katedri za neorgansku hemijsku tehnologiju upisao se<br />
1983. godine, ispite položio sa prosečnom ocenom 9,86 i magistarski rad sa temom<br />
“Termodinamika sistema Na 2 SO 4 -NaH 2 PO 4 -H 2 O” odbranio 1994. godine. Od 1984. godine radi<br />
kao asistent-pripravnik i asistent na Katedri za neorgansku hemijsku tehnologiju i Katedri za<br />
Inženjerstvo zaštite životne sredine. Na Višoj politehničkoj školi u <strong>Beogradu</strong> predavao je u zvanju<br />
višeg predavača od 1995. do 2009. godine.<br />
U naučnom i stručnom radu bavi se inženjerstvom zaštite životne sredine (tehnologija pripreme<br />
vode, tehnologija prečišćavanja otpadnih voda, upravljanje komunalnim otpadom, upravljanje<br />
opasnim otpadom, remedijacija zagađenih sredina) i hemijskom termodinamikom. Učestvovao je u<br />
projektima osnovnih istraživanja u hemiji, projektima tehnološkog razvoja sa zadatom temom i<br />
projektima iz oblasti zaštite životne sredine koje je finansirala Evropska agencija za rekonstrukciju<br />
i UNDP, a realizovalo Ministarstvo za nauku i zaštitu životne sredine i Ministarstvo zdravlja.<br />
B. OBJAVLJENI I SAOPŠTENI RADOVI<br />
M20 – RADOVI OBJAVLJENI U NAUČNIM ČASOPISIMA MEĐUNARODNOG ZNAČAJA<br />
M21 – Radovi u vrhunskom međunarodnom časopisu<br />
1. V. Pavićević, R. Ninković, M. Todorović, J. Miladinović, “Osmotic and Аctivity Сoefficients<br />
of {yNaH 2 PO 4 + (1-y)Na 2 SO 4 }(aq) at the Тemperature 298.15 K”, Fluid Phase Equilib., 164, 2,<br />
(1999), 275-284.<br />
2. V. Marjanović, R. Ninković, J. Miladinović, M. Todorović, V. Pavićević, "Osmotic and<br />
Activity Soefficients of {y Na 2 SO 4 + (1-y) ZnSO 4 }(aq) at the Temperature T = 298.15 K", J.<br />
Chem. Thermodyn., 37 (2), (2005), 111-116. ISSN 0021-9614<br />
3. S. Lazarević, I. Janković-Častvan, D. Tanasković, V. Pavićević, Đ. Janaćković, R. Petrović,<br />
"Sorption of Pb 2+ , Cd 2+ and Sr 2+ Ions on Calcium Hydroxyapatite Powder Obtained by the<br />
Hydrothermal Method", Journal of Environmental Enginnering, ASCE (American Society of Civil<br />
Engineers) 134, (2008), 683-688. ISSN 0733-9372<br />
M23 – Radovi u međunarodnom časopisu<br />
1. S. Putić, B. Bajčeta, D. Vitković, M. Stamenović, V. Pavićević, "The interlaminar strength of<br />
the glass fiber polyester composite", Chemical Industry & Chemical Engineering Quarterly 15 (1),<br />
(2009), 45-48. ISSN 1451-9372
50 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010.<br />
M30 – ZBORNICI MEĐUNARODNIH NAUČNIH SKUPOVA<br />
M33 – Saopštenja sa međunarodnog skupa štampana u celini<br />
1. V. Pavićević, M. Todorović, J. Miladinović, R. Ninković, “Osmotic coefficient of NaH 2 PO 4 (aq)<br />
at the temperature 298.15 K”, Physical chemistry 2000, V International Conference on<br />
Fundamental and Applied Aspects of Physical Chemistry , Belgrade, (2000), 673-675.<br />
2. V. Pavićević, D. Antonović, M. Sovrlić, "Solvent Extraction Technology for PCB-<br />
Contaminated Soils", II Regional Symposium Chemistry and the Environment, Kruševac, (2003),<br />
325-326.<br />
M34 – Saopštenja sa međunarodnog skupa štampana u izvodu<br />
1. M. Sovrlić, A, Mladenović, V. Pavićević, "Development of National Waste Management<br />
Strategy and Environmental Impact Assessment – Case Study", III International Conference of the<br />
South-Eastern European Countries on Chemistry in the New Millenium – an Endless Frontier,<br />
Book of Abstracts II, (2002), 306.<br />
2. V. Pavićević, D. Antonović, M. Sovrlić, "Solidificarion/Stabilization and Vitrification<br />
Technology for PCB-Contaminated Waste", IV International Conference of the Chemical<br />
Societies of South-Eastern European Countries, Book of Abstracts II, Belgrade, (2004), 201.<br />
3. M. Sovrlić, V. Pavićević, K. Drobnjak, "Quality of Waste Streams at Uncontrolled Waste<br />
Dump Sites – Case Study", IV International Conference of the Chemical Societies of South-<br />
Eastern European Countries, Book of Abstracts II, Belgrade, (2004), 215.<br />
4. S. Lazarević, I. Janković- Častvan, V. Pavićević, Đ. Janaćković, R: Petrović, "Adsorption of<br />
Pb 2+ , Cd 2+ and Sr 2+ ions on HAP powder obtained by hydrotermel decomposition of urea and<br />
caltium-EDTA chelates", Sixth European Meeting n Environmental Chemistry, Book of Abstracts,<br />
Belgrade, 2005), 120. ISBN 86-7132-024-3<br />
5. B. Jokić, V. Pavićević, M. Stamenović, "Substitution of hidrazine by volatile oxygen<br />
scavengers and alkalizing agents in thermal cycles", V International Conference of the Chemical<br />
Societies of South-Eastern European Countries, Book of Abstracts I, Ohrid, (2006), 223. ISBN<br />
9989-650-25-X<br />
M50 – ČASOPISI NACIONALNOG ZNAČAJA<br />
M51 - Rad u vodećem časopisu nacionalnog značaja<br />
1. M. Varagić, V. Pavićević i dr, "Istraživanje kvaliteta vode donjeg toka Save i Ibra", Hem. Ind.<br />
39 (9), (1985), 224-229.<br />
2. V. Pavićević, D. Antonović, M. Stamenović, "Remedijacione tehnologije bez spaljivanja za<br />
otpad zagađen polihlorovanim bifenilima (PCB)", Glasnik hemičara i tehnologa Republike Srpske,<br />
44, Banjaluka, (2003), 501-510.<br />
3. S. Putić, M.Krivokuća, V. Pavićević, R. Aleksić, "Zatezna svojstva stakleno tkanje – epoksi<br />
kompozitnih materijala na povišenoj temperaturi", Glasnik hemičara i tehnologa Republike<br />
Srpske, 44, Banjaluka, (2003), 314-322.<br />
4. S. Putić, M.Zrilić, P.Stajčić, V. Pavićević, "Primena mernih traka u kontroli ispravnosti<br />
fermentora", Glasnik hemičara tehnologa i ekologa Republike Srpske, 1, (2009), 71-77. ISSN<br />
1840-054X<br />
5. V. Pavićević, M. Stamenović, I. Dugandžić, "Upravljanje otpadom", Glasnik hemičara<br />
tehnologa i ekologa Republike Srpske, 1, (2009), 195-200. ISSN 1840-054X<br />
M60 – ZBORNICI SKUPOVA NACIONALNOG ZNAČAJA<br />
M63 – Saopštenja sa skupa nacionalnog značaja štampana u celini<br />
1. S. Petrović, V. Pavićević i dr, "Laboratorijsko prečišćavanje otpadnih voda iz proizvodnje<br />
oktogena", XVIII Simpozijum o eksplozivnim materijama, Kupari, (1990), 156-162.
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010. 51<br />
2. D. Povrenović, V. Pavićević, "Obrada analitičkih podataka o kvalitetu voda na PC računaru",<br />
Savetovanje Merenja,merni instrumenti, regulaciona tehnika i automatska obrada podataka u<br />
vodovodnim i kanalizacionim sistemima, Beograd, (1996), 243-249.<br />
3. V. Stanojević, V. Pavićević, "Sistem prečišćene vode u farmaceutskoj industriji Hemofarm", III<br />
Jugoslovenski simpozijum Hemija i zaštita životne sredine, Vrnjačka Banja,(1998), 317-319.<br />
4. V. Stanojević, V. Pavićević, "Linija vode za injekcije u farmaceutskoj industriji Hemofarm", VI<br />
Savjetovanje hemičara i tehnologa Republike Srpske, Banja Luka, (1998), 120-122.<br />
5. V. Pavićević, D. Povrenović, "Akcidenti u industriji plemenitih metala u severnoj Rumuniji",<br />
Prva konferencija o upravljanju zaštitom životne i radne sredine u crnoj i obojenoj metalurgiji i<br />
metaloprerađivačkoj industriji Metallum I - ISO 14000, Tara, (2001)<br />
6. V. Pavićević, D. Povrenović, "Cijanidi (CN¨) u životnoj sredini", IV Jugoslovenski simpozijum<br />
Hemija i zaštita životne sredine, Zrenjanin, (2001), 235-238.<br />
7. Ž. Kamberović, V. Pavićević, D. Sinadinović, "Primena tiouree za dobijanje plemenitih<br />
metala", IV Jugoslovenski simpozijum Hemija i zaštita životne sredine, Zrenjanin, (2001), 385-<br />
388.<br />
8. V. Pavićević, D. Antonović, M. Sovrlić, "Sanacija izliva materija zagađenih PCB",<br />
Međunarodna konferencija ELECRTA II – ISO 14000 (Upravljanje zaštitom životne sredine u<br />
elekroprivredi), Tara, (2002), 356-360.<br />
9. D. Antonović, V. Pavićević, “Rekultivacija zemljišta oko Pančeva i Novog Sada”, Aprilski dani<br />
nastavnika Srbije, XIII seminar za profesore hemije, Ministarstvo prosvete i sporta Srbije i Srpsko<br />
hemijsko društvo, Beograd, (2002)<br />
10. D. Antonović, V. Pavićević, “Remedijacija zemljišta od PCB”, Tehnički opitni centar, Vojska<br />
Jugoslavije, Beograd, (2002)<br />
11. V. Pavićević, D. Antonović, M. Sovrlić, "Bioremedijacija medija zagađenih PCB",<br />
Međunarodna konferencija Otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i opasan otpad, Tara, (2002),<br />
419-423.<br />
12. S. Kostadinović, V. Pavićević, "Prečišćavanje industrijskih otpadnih voda u proizvodnji belih<br />
limova", Međunarodna konferencija Otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i opasan otpad, Budva,<br />
(2003), 43-49.<br />
13. M. Nadeždić, V. Pavićević, "Industrijski izvori zagađenja voda kao osnova za definisanje<br />
programa monitoringa opasnih i štetnih supstanci", Međunarodna konferencija Otpadne vode,<br />
komunalni čvrsti otpad i opasan otpad, Budva, (2003), 173-178.<br />
14. M. Sovrlić, V. Pavićević, S. Zafirović, "Pregled zakonske regulative o upravljanju čvrstim<br />
otpadom u Evropskoj Uniji", Međunarodna konferencija Otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i<br />
opasan otpad, Budva, (2003), 255-260.<br />
15. M. Radišić, M. Marjanović, D. Avdalović, M. Ristić, V. Pavićević, "Ispitivanje procednih<br />
voda sanitarne deponije u Batajnici", Međunarodna konferencija Otpadne vode, komunalni čvrsti<br />
otpad i opasan otpad, Budva, (2003), 315-320.<br />
16. D. Antonović, V. Pavićević, “PCB u životnoj sredini”, Međunarodna konferencija Otpadne<br />
vode, komunalni čvrsti otpad i opasan otpad, Budva, (2003), 377-383<br />
17. V. Pavićević, D. Antonović, M. Sovrlić, "Hemijska dehlorinacija kao remedijaciona<br />
tehnologija za otpad zagađen polihlorovanim bifenilima (PCB)", Međunarodna konferencija<br />
Otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i opasan otpad, Budva, (2003), 417-422.<br />
18. V. Pavićević, D. Antonović, M. Sovrlić, "Solvent Extraction Technology for PCB-<br />
Contaminated Soils", II Regional Symposium Chemistry and the Environment, Kruševac, (2003),<br />
325-326.<br />
19. V. Pavićević, D. Antonović, M. Sovrlić, M. Stamenović, "Pranje zemljišta kao remedijaciona<br />
tehnologija za otpad zagađen polihlorovanim bifenilima (PCB)", Međunarodna konferencija<br />
Otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i opasan otpad, Zlatibor, (2004), 264-268.
52 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010.<br />
20. S. Dutina, S Ranković, D. Golubović, V. Pavićević, " Minimizacija opasnog otpada u HIP -<br />
Petrohemija Pančevo", Međunarodna konferencija Otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i opasan<br />
otpad, Zlatibor, (2004), 293-297.<br />
21. V. Pavićević, D. Antonović, M. Stamenović, "Termička desorpcija kao remedijaciona<br />
tehnologija za otpad zagađen polihlorovanim bifenilima (PCB)", Međunarodna konferencija<br />
Otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i opasan otpad, Zlatibor, (2005), 284-287. ISBN 86-82931-<br />
12-5<br />
22. V. Pavićević, M. Stamenović, "Unapređenje upravljanja otpadom u Srbiji", VI Simpozijum<br />
"Savremene tehnologije i privredni razvoj", Zbrnik radova (CD), Leskovac, (2005), 597-607.<br />
ISSN 0352-6542<br />
23. M. Nadeždić, V. Pavićević, "Vanredni monitoring u slučaju havarijskog zagađenja voda",<br />
Međunarodna konferencija Otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i opasan otpad, Subotica,<br />
(2006), 113-117. ISBN 86-82931-17-6<br />
24. V. Pavićević, M. Stamenović, "Nacionalni program zaštite životne sredine Srbije u oblasti<br />
upravljanja otpadom", Međunarodna konferencija Otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i opasan<br />
otpad, Subotica, (2006), 354-357. ISBN 86-82931-17-6<br />
25. D. Mehandžić, G. Perović, V. Pavićević, "Ekspanzija u ambalažnoj industriji, otpadne PET<br />
boce – otpad ili resurs", XII Međunarodni simpozijum iz oblasti celuloze, papira, ambalaže i<br />
grafike, Zbornik radova, Zlatibor, (2006), 177-179. ISBN 86-7401-231-0<br />
26. V. Pavićević, M. Ristić, M. Stamenović, "Niskotemperaturni tretman infektivnog medicinskog<br />
otpada vlažnom toplotom", Međunarodna konferencija Otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i<br />
opasan otpad, Kruševac,(2007), 304-308. ISBN 978-82931-20-1,<br />
27. V. Pavićević, M. Stamenović, "Nacionalni program zaštite životne sredine Srbije u oblasti<br />
kvaliteta voda i vodnih resursa", VII Simpozijum sa međunarodnim učešćem "Savremene<br />
tehnologije i privredni razvoj", Zbornik radova (CD), Leskovac, (2007), 130-139. ISSN 0352-<br />
6542,<br />
28. V. Pavićević, M. Ristić, M. Stamenović, "Niskotemperaturni tretman infektivnog medicinskog<br />
otpada suvom toplotom", Međunarodna konferencija Otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i<br />
opasan otpad, Vršac, (2008), 321-325. ISBN 978-82931-24-9,<br />
29. V. Pavićević, M. Ristić, M. Stamenović, "Upravljanje infektivnim medicinskim otpadom", V<br />
simpozijum Hemija i zaštita životne sredine – Envirotara, Tara, (2008), 260-261. ISBN 978-86-<br />
7132-037-5<br />
30. V. Pavićević, M. Ristić, M. Stamenović, "Tretman infektivnog medicinskog otpada bez<br />
spaljivanja", Međunarodna konferencija Otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i opasan otpad,<br />
Zlatibor, (2009), 356-360. ISBN 978-86-82931-28-7<br />
31. M. Nadeždić, V. Pavićević, "Monitoring kvaliteta površinskih i podzemnih voda na<br />
demonstracionim farmama", Međunarodna konferencija Otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i<br />
opasan otpad, Subotica, (2010), ISBN 978-86-82931-34-8<br />
32. R. Šerović, V. Pavićević, "Nova zakonska regulativa o upravljanju otpadom u Republici<br />
Srbiji", Međunarodna konferencija Otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i opasan otpad,<br />
Subotica, (2010), ISBN 978-86-82931-34-8<br />
M64 – Saopštenja sa skupa nacionalnog značaja štampana u izvodu<br />
1. D. Vignjević, V. Pavićević i dr, "Istraživanje kvaliteta vode donjeg toka reke Save", Prvi<br />
jugoslovenski simpozijum Hemija i zaštita životne sredine, Beograd, (1985), 67.<br />
2. D. Vignjević, V. Pavićević i dr, "Istraživanje zagađenosti vode Ibra", Prvi jugoslovenski<br />
simpozijum Hemija i zaštita životne sredine, Beograd, (1985), 275.<br />
3. D. Povrenović, J. Baras, V. Pavićević, "Priprema fontansko-fluidizovanih sistema u postupku<br />
prečišćavanja otpadnih voda industrije mesa", 51. Savetovanje industrije mesa sa međunarodnim<br />
učešćem, Vrnjačka Banja, Tehnologija mesa 43 (3-6), (2002), 297.
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010. 53<br />
4. D. Povrenović, J. Baras, V. Pavićević, "Primena sistema sa cirkulacijom inertnih čestica u<br />
postupcima bistrenja otpadnih voda industrije mesa", 51. Savetovanje industrije mesa sa<br />
međunarodnim učešćem, Vrnjačka Banja, Tehnologija mesa 43 (3-6), (2002), 298.<br />
5. M. Stamenović, B. Bajčeta, V. Pavićević, "Uticaj staklenog ojačanja na pritisna svojstva stakloepoksi<br />
kompozitnog materijala", VI Simpozijum "Savremene tehnologije i privredni razvoj",<br />
Zbrnik izvoda radova, Leskovac, (2005), 237. ISSN 0352-6542<br />
M66 – Uređivanje zbornika saopštenja skupa nacionalnog značaja<br />
1. Sekcija Opasan otpad, Međunarodna konferencija Otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i<br />
opasan otpad, Budva, (2003), ISBN 86-82931-07-9, organizaror Udruženje za tehnologiju vode i<br />
sanitarno inženjerstvo (www.utvsi.com)<br />
2. Sekcija Opasan otpad, Međunarodna konferencija Otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i<br />
opasan otpad, Zlatibor, (2004), ISBN 86-82931-10-9, organizaror Udruženje za tehnologiju vode i<br />
sanitarno inženjerstvo (www.utvsi.com)<br />
3. Sekcija Opasan otpad, Međunarodna konferencija Otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i<br />
opasan otpad, Zlatibor, (2005), ISBN 86-82931-12-5, organizaror Udruženje za tehnologiju vode i<br />
sanitarno inženjerstvo (www.utvsi.com)<br />
4. Sekcija Opasan otpad, Međunarodna konferencija Otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i<br />
opasan otpad, Subotica, (2006), ISBN 86-82931-17-6, organizaror Udruženje za tehnologiju vode i<br />
sanitarno inženjerstvo (www.utvsi.com)<br />
5. Sekcija Opasan otpad, Međunarodna konferencija Otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i<br />
opasan otpad, Kruševac, (2007), ISBN 978-82931-20-1, organizaror Udruženje za tehnologiju<br />
vode i sanitarno inženjerstvo (www.utvsi.com)<br />
6. Sekcija Opasan otpad, Međunarodna konferencija Otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i<br />
opasan otpad, Vršac, (2008), ISBN 978-82931-24-9, organizaror Udruženje za tehnologiju vode i<br />
sanitarno inženjerstvo (www.utvsi.com)<br />
7. Sekcija Opasan otpad, Međunarodna konferencija Otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i<br />
opasan otpad, Zlatibor, (2009), ISBN 978-86-82931-28-7, organizaror Udruženje za tehnologiju<br />
vode i sanitarno inženjerstvo (www.utvsi.com)<br />
8. 7. Sekcija Opasan otpad, Međunarodna konferencija Otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i<br />
opasan otpad, Subotica, (2009), ISBN 978-86-82931-34-8, organizaror Udruženje za tehnologiju<br />
vode i sanitarno inženjerstvo (www.utvsi.com)<br />
M70 – MAGISTARSKE I DOKTORSKE TEZE<br />
M71 – Odbranjen magistarski rad<br />
“Termodinamika sistema Na 2 SO 4 -NaH 2 PO 4 -H 2 O”, Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong> <strong>Univerzitet</strong>a u<br />
<strong>Beogradu</strong>, Beograd, 1994.<br />
M80 – TEHNIČKA I RAZVOJNA REŠENJA<br />
M83 –Novi tehnološki postupak<br />
1. S. Petrović, V. Pavićević i grupa autora sa TMF-a, "Laboratorijsko ispitivanje prečišćavanja<br />
otpadnih voda iz proizvodnje oktogena i definisanje tehnološkog koncepta prečišćavanja otpadnih<br />
voda iz proizvodnje oktogena za "Prvu Iskra" iz Bariča", Energoprojekat – TMF, Beograd, 1989.<br />
M84 – Bitno poboljšan tehnološki postupak<br />
1. L. Knežić, F. Zdanski, V. Pavićević, "Projekat optimizacije i rekonstrukcije postrojenja za<br />
prečišćavanje otpadnih voda Zavoda za izradu novca Narodne banke Jugoslavije (ZIN)", ZIN –<br />
TMF, Beograd, 1989.
54 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010.<br />
C. UČEŠĆE U PROJEKTIMA<br />
1. Projekat osnovnih istraživanja u hemiji br. 1499 "Razvoj i primena metoda za separaciju,<br />
predkoncentrisanje i određivanje teških metala i organskih zagađivača životne sredine", MNTS _<br />
TMF, Beograd, (2002 - 2005)<br />
2. "Program izgradnje kapaciteta zaštite životne sredine u Srbiji", Projekat lokalnih ekoloških akcionih<br />
planova (LEAP), nacionalni konsultant za upravljanje otpadom, Evropska agencija za rekonstrukciju -<br />
MNZŽS, (2004-2005)<br />
3. Projekat tehnološkog razvoja na zadatu temu "Razvoj ekološkog sorbenta na bazi tekstilnih<br />
sekundarnih sirovina i njegova primena u obradi industrijskih i komunalnih otpadnih voda", Projekat<br />
TD-7071B, MNZŽS, (2005-2007)<br />
4. "Program izgradnje kapaciteta zaštite životne sredine u Srbiji", Projekat nabavke opreme za<br />
upravljanje komunalnim otpadom u Srbiji, nacionalni konsultant za upravljanje otpadom, Evropska<br />
agencija za rekonstrukciju – MNZŽS, (2005-2007)<br />
5. "Program izgradnje kapaciteta zaštite životne sredine u Srbiji", Projekat rešavanja tretmana<br />
infektivnog medicinskog otpada u Srbiji, nacionalni konsultant za upravljanje otpadom, Evropska<br />
agencija za rekonstrukciju – Ministarstvo zdravlja, (2006-2008)<br />
6. "Individualni tretman otpadnih voda na ruralnom području", Program razvoja opština u<br />
jugozapadnoj Srbiji – PRO, UNDP − TMF (2009)<br />
D. SARADNJA S PRIVREDOM<br />
1. R. Aleksić, V. Pavićević i grupa autora sa TMF-a, "Projekat ispitivanja zatezne čvrstoće belih<br />
limova", TMF – US Steel Srbija, (2002-2004)<br />
2. S. Drmanić, V. Pavićević i grupa autora sa TMF-a,, "Projekat procene opasnosti od hemijskog<br />
udesa sa merema pripreme i merama za otklanjanje posledica na kompleksu preduzeća<br />
"Metaleksport" u Pančevu", TMF –"Metaleksport", Beograd, (2005)<br />
3. S. Drmanić, V. Pavićević i grupa autora sa TMF-a,, "Projekat procene opasnosti od hemijskog<br />
udesa sa merema pripreme i merama za otklanjanje posledica na kompleksu preduzeća<br />
"Metaleksport" u <strong>Beogradu</strong>", TMF – "Metaleksport", Beograd, (2005)<br />
E. ZAKLJUČAK<br />
Na osnovu uvida u rad i rezultate koje je ostvario u toku dosadašnjeg naučno-istraživačkog rada,<br />
članovi komisije smatraju da mr Vladimir Pavićević ispunjava uslove za izbor u zvanje<br />
ISTRAŽIVAČ-SARADNIK i predlaže Nastavno-naučnom veću Tehnološko-metalurškog<br />
<strong>fakultet</strong>a da se mr Vladimir Pavićević izabere u to zvanje.<br />
U <strong>Beogradu</strong>, 01.9.2010. godine<br />
Članovi Komisije<br />
1. dr Mirjana Ristić, vanredni professor TMF<br />
2. dr Tatjana Vasiljević, docent TMF<br />
3. dr Dragan Povrenović, docent TMF
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010. 55<br />
NASTAVNO-NAUČNOM VEĆU<br />
TEHNOLOŠKO-METALURŠKOG FAKULTETA<br />
UNIVERZITETA U BEOGRADU<br />
Na sednici Nastavno-naučnog veća Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a u <strong>Beogradu</strong> koja je<br />
održana 01.07.2010. godine imenovani smo za članove Komisije za podnošenje izveštaja o<br />
ispunjenosti uslova za reizbor mr Katarine Mihajlovski, dipl. inž. tehnologije u naučnoistraživačko<br />
zvanje ISTRAŽIVAČ SARADNIK. O predloženom kandidatu Komisija podnosi<br />
sledeći:<br />
I Z V E Š T A J<br />
Biografski podaci<br />
Katarina R. Mihajlovski, dipl. inž. tehnologije, rođena je 1978. godine u <strong>Beogradu</strong>.<br />
Osnovnu školu i XI beogradsku gimnaziju završila je u <strong>Beogradu</strong>. Godine 1997. upisala je studije<br />
na Tehnološko-metalurškom <strong>fakultet</strong>u u <strong>Beogradu</strong>. Diplomirala je 17.02.2003. godine na Katedri<br />
za biohemijsko inženjerstvo i biotehnologiju sa prosečnom ocenom 8,97, odbranivši diplomski rad<br />
na temu „Ispitivanje uticaja ekstrakta omana (Inula Helenium) na rast izolata Bifidobacterium sp.“<br />
sa ocenom 10. Po završetku redovnih studija, upisala je magistarske studije na Katedri za<br />
biohemijsko inženjerstvo i biotehnologiju. Bila je stipendista Ministarstva nauke u periodu od<br />
01.04.2003.-31.12.2006, a nakon toga zasniva radni odnos na TMF-u na Katedri biohemijsko<br />
inženjerstvo i biotehnologija, i stiče zvanje istraživač pripravnik februara 2007. god. Magistarsku<br />
tezu na Tehnološko-metalurškom <strong>fakultet</strong>u <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong> pod nazivom „Proučavanje i<br />
izbor prirodnih jedinjenja za proizvodnju tekstilnih materijala sa antimikrobnim svojstvima“<br />
odbranila je 14. februara 2007. godine.<br />
Poseduje aktivno znanje engleskog jezika, i pasivno znanje ruskog.<br />
Naučno-istraživačka delatnost<br />
Kao stipendista Ministarstva nauke bila je angažovana na dva naučno-istraživačka<br />
projekta, i to:"Biofermentisani sokovi na bazi biljnih sirovina" (BTH.7.1.4.0721.B, Ministarstvo<br />
nauke i zaštite životne sredine Republike Srbije, 2003-2005) i "Razvoj biomedicinskih tekstilnih<br />
materijala i proizvoda programiranih svojstava" (Tehnološki razvoj, TR6713, Ministarstvo nauke i<br />
zaštite životne sredine Republike Srbije, 2006-2007).<br />
Kao istraživač-pripravnik bila je angažovana na naučno-istraživačkom projektu: "Razvoj<br />
biomedicinskih tekstilnih materijela i proizvoda programiranih svojstava" (Tehnološki razvoj,<br />
TR6713, Ministarstvo nauke i zaštite životne sredine Republike Srbije, 2007-2008).<br />
Zvanje istraživač-saradnik stiče 26.02.2008 godine. Kao istraživač-saradnik bila je<br />
angažovana na sledećim projektima: "Razvoj biomedicinskih tekstilnih materijela i proizvoda<br />
programiranih svojstava" (Tehnološki razvoj, TR6713, Ministarstvo nauke i zaštite životne sredine<br />
Republike Srbije, 2008) i "Razvoj novih prehrambenih i dijetetskih proizvoda sa medicinskim<br />
gljivama i lekovitim biljem" (Tehnološki razvoj, TR20049, Ministarstvo za nauku i tehnološki<br />
razvoj Republike Srbije, 2008-2010) na kome je trenutno angažovana.<br />
Pohađala je i stekla diplomu kursa: International Summer School and Training Course on<br />
„Cell and Tissue Engineering”, TMF, Beograd, 1-8 jul 2006.<br />
Nastavna delatnost<br />
Od školske 2004/2005. godine, učestvuje u izvođenju vežbi iz sledećih predmeta:<br />
"Ekološka mikrobiologija" (zimski semestar školske 2004/2005, 2005/2006, 2006/2007,<br />
2007/2008 i 2008/2009), "Tehnologija mikrobnih metabolita" (letnji i zimski semestar 2004/2005 i<br />
2008/2009) na Katedri za biohemijsko inženjerstvo i biotehnologiju.
56 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010.<br />
OBJAVLJENI NAUČNI RADOVI I DRUGI VIDOVI ANGAŽOVANJA U NAUČNO-<br />
ISTRAŽIVAČKOM I STRUČNOM RADU<br />
1. Radovi objavljeni u naučnim časopisima međunarodnog značaja M20<br />
1.1. Rad u vrhunskom međunarodnom časopisu M21<br />
1.1.1 Dimitrijević Suzana, Mihajlovski Katarina, Antonović Dušan, Milanović-Stevanović<br />
Mirjana, Mijin Dušan, A Study of the Synergistic Antilisterial Effects of a Sub-lethal Dose of<br />
Lactic Acid and Essential Oils from Thymus vulgaris L., Rosmarinus officinalis L. and Origanum<br />
vulgare L. Food Chemistry 104, (2007), 774–782<br />
1.1.2 Janjic, S, Kostic, M, Vucinic, V, Dimitrijevic, S, Popovic, K, Ristic, M, Skundric, P,,<br />
Biologically active fibers based on chitosan-coated lyocel fibers, Carbohydrate polymers, 78 (2),<br />
(2009), 240-246<br />
1.3. Rad u međunarodnom časopisu M23<br />
1.1.1 Rakin Marica, Mojović Ljiljana, Dimitrijević Suzana, Mihajlovski Katarina, and Šiler-<br />
Marinković Slavica Investigation of Antimicrobial Activity of Encapsulated Essential Oils,<br />
Materials Science Forum 555, (2007), 429-435<br />
2. Magistarske i doktorske teze M70<br />
2.1. Odbranjena magistarska teza<br />
2.1.1. K. Mihajlovski, Proučavanje i izbor prirodnih jedinjenja za proizvodnju tekstilnih materijala<br />
sa antimikrobnim svojstvima, Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong>, <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong>, 14. februar<br />
2007.<br />
3. Učešće na projektima i studijama finansiranim od stane nadležnog Ministarstva<br />
3.1. "Biofermentisani sokovi na bazi biljnih sirovina", BTH.7.1.4.0721.B, Ministarstvo nauke i<br />
zaštite životne sredine Republike Srbije, 2003-2005.<br />
3.2. "Razvoj biomedicinskih tekstilnih materijela i proizvoda programiranih svojstava",<br />
Tehnološki razvoj, TR6713, Ministarstvo nauke i zaštite životne sredine Republike Srbije 2006-<br />
2008.<br />
3.3. "Razvoj novih prehrambenih i dijetetskih proizvoda sa medicinskim gljivama i lekovitim<br />
biljem", Tehnološki razvoj, TR20049, Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije,<br />
2008-2010.<br />
Sumarni prikaz dosadašnje naučno-istraživačke aktivnosti<br />
Kategorija rada<br />
Koeficijent Broj radova<br />
kategorije u kategoriji<br />
Zbir<br />
Naučni rad u vrhunskom međunarodnom časopisu,<br />
M21<br />
8 2 16<br />
Naučni rad u istaknutom međunarodnom časopisu,<br />
M22<br />
5 0 0<br />
Naučni rad u međunarodnom časopisu, M23 3 1 3<br />
Naučni rad na skupu međunarodnog značaja,<br />
štampan u celini, M33<br />
1 0 0<br />
Naučni rad saopšten na skupu međunarodnog<br />
značaja štampan u izvodu, M34<br />
0,5 0 0
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 28.10.2010. 57<br />
Poglavlje u istaknutoj monografiji nacionalnog<br />
značaja ili rad u istaknutom tematskom zborniku<br />
2 0 0<br />
vodećeg nacionalnog značaja, M44<br />
Naučni rad u vodećim časopisima nacionalnog<br />
značaja, M51<br />
2 0 0<br />
Naučni rad u časopisima nacionalnog značaja, M52 1,5 0 0<br />
Naučni rad saopšten na skupu nacionalnog značaja<br />
štampani u celini, M63<br />
0,5 0 0<br />
Naučni rad saopšten na skupu nacionalnog značaja<br />
štampan u izvodu, M64<br />
0,2 0 0<br />
Odbranjena magistarska teza, M72 3 1 2<br />
Tehničko rešenje, M84<br />
UKUPAN KOEFICIJENT 21<br />
ZAKLJUČAK<br />
Mr Katarina Mihajlovski je svojim dosadašnjim radom pokazala interesovanje,<br />
kreativnost i sposobnost za naučno-istraživački rad. Rezultati istaživanja koji su prikazani u okviru<br />
magistarske teze značajno su doprineli realizaciji više naučno-istraživačkih projekata, i potvrdili<br />
istraživačku kompetentnost kandidata.<br />
Na osnovu detaljne analize dosadašnjeg naučno-istraživačkog rada i ostvarenih rezultata<br />
mr Katarine Mihajlovski, komisija smatra da kandidat ispunjava sve potrebne uslove za reizbor u<br />
zvanje istraživač saradnik te predlaže Nastavno-naučnom veću Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a<br />
<strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong> da ovaj izvešta prihvati i isti prosledi odgovarajućoj komisiji Ministarstva<br />
za nauku i tehnološki razvoj na konačno usvajanje.<br />
U <strong>Beogradu</strong>, 02.07.2010. godine<br />
Komisija:<br />
1. dr Suzana Dimitrijević-Branković, docent TMF<br />
2. dr Slavica Šiler-Marinković, red. prof TMF<br />
3. dr Jasna Stevanović, naučni savetnik, IHTM-a