Mediteranska kamena kuÄa â tehnike gradnje i obnove ... - Dragodid
Mediteranska kamena kuÄa â tehnike gradnje i obnove ... - Dragodid
Mediteranska kamena kuÄa â tehnike gradnje i obnove ... - Dragodid
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
mediteranska <strong>kamena</strong> kuæa<br />
Tehnike <strong>gradnje</strong> i <strong>obnove</strong> kamene kuće<br />
Korištenje u skladu s okolišem (energija, otpad, sanitarije)<br />
autor:<br />
Filip Šrajer<br />
ko-autori:<br />
Andrija Suić, Hrvoje Vidović, Silvija Kipson, Hrvoje Carić<br />
za izdavača:<br />
Institut za turizam, Vrhovec 5, Zagreb, www.iztzg.hr<br />
urednik:<br />
Hrvoje Carić<br />
dizajn i priprema:<br />
Lidija Novosel<br />
fotografija na naslovnici:<br />
Hrvoje Carić<br />
fotografije:<br />
Udruga studenata arhitekture EASA-Hrvatska<br />
http://www.sxc.hu/<br />
ISBN 953-6145-15-4<br />
Tiskanje ove publikacije su omogućili ODRAZ – Održivi<br />
razvoj zajednice i Ministarstvo mora, turizma, prometa i<br />
razvitka Republike Hrvatske. Zahvaljujemo Stockholm<br />
Environmental Institute-u na ustupljenim materijalima,<br />
ZMAG-u, Ivanu Medvedoviću i svim drugima na nesebičnoj<br />
pomoći.<br />
EASA Hrvatska<br />
CIP - Katalogizacija u publikaciji<br />
NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA<br />
UDK 693.1(035)<br />
ŠRAJER, Filip<br />
<strong>Mediteranska</strong> <strong>kamena</strong> kuća : <strong>tehnike</strong><br />
<strong>gradnje</strong> i <strong>obnove</strong> / . -<br />
Zagreb : Institut za turizam, 2006.<br />
ISBN 953-6145-15-4<br />
I. Kameno graditeljstvo -- Priručnik
+<br />
+<br />
+<br />
+<br />
+<br />
mediteranska<br />
<strong>kamena</strong> kuæa<br />
<strong>tehnike</strong> <strong>gradnje</strong><br />
i <strong>obnove</strong><br />
+<br />
+<br />
+<br />
+
Ovaj priručnik može biti osnovna uputa onome tko želi popraviti neku<br />
staru kamenu kućicu ili sagraditi novu na jednostavan i jeftin način:<br />
onako kako se to radi već tisućama godina.<br />
U nekoliko poglavlja opisane su osnove <strong>gradnje</strong> kamenom i borovom<br />
građom u kršu, a u priručnik su uključeni i oni radovi koji su danas<br />
skoro ili potpuno iščezli, kao što je pečenje vapna ili vađenje <strong>kamena</strong><br />
iz žive stijene. Korišteni su razni lokalni nazivi, kao i stručni izrazi.<br />
Izvor većine podataka i svih fotografija bile su graditeljske radionice u<br />
selu <strong>Dragodid</strong> na otoku Visu, koje je u suradnji s Andrijom Suićem,<br />
praunukom osnivača sela, tijekom 2002., 2003., 2004. i 2005. godine<br />
organizirala Udruga studenata arhitekture EASA-Hrvatska.<br />
Radionice su financirali: Vlada RH (Ministarstvo gospodarstva, rada i<br />
poduzetništva; Ministarstvo turizma; Ministarstvo mora, turizma, prometa<br />
i razvitka; Ministarstvo znanosti i tehnologije), Projekt Otokultivator,<br />
Komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu, te sami sudionici i<br />
organizatori.
sadržaj<br />
biorazgradiva i reciklirajuća kuća 06<br />
smještaj kuće i priprema terena 08<br />
vađenje, doprema i ugradnja <strong>kamena</strong> 09<br />
vađenje pijeska 14<br />
dobijanje vapna 14<br />
drvena građa 18<br />
zidanje 20<br />
mortovi 23<br />
izrada krovišta 24<br />
izrada gustirne 28<br />
izrada krušne peći 30<br />
izrada komina 32<br />
izrada ponara 36<br />
05
1 2<br />
5 6<br />
biorazgradiva<br />
i<br />
reciklirajuća<br />
kuća<br />
1<br />
2<br />
3<br />
4<br />
5<br />
izbor lokacije, krčenje vegetacije<br />
priprema terena i materijala za gradnju<br />
zidanje zidova i lastavica<br />
izrada krovišta<br />
upotreba kuće – dim i čađa impregniraju<br />
drvo protiv nametnika, truljenja i vatre<br />
06
3 4<br />
7 8<br />
6<br />
7<br />
8<br />
prestanak upotrebe kuće (loženja vatre) – nametnici<br />
se naseljavaju u drvene grede<br />
nedugo nakon čovjeka, umire i kuća: krov propada,<br />
vegetacija počinje razarati zidove<br />
biorazgradnja i reciklaža: ostaci kuće polako nestaju<br />
pod vegetacijom i atmosferilijama, a zbog mekanog<br />
veziva, kvalitetnije kamenje se skupa s pokrovom<br />
lako da ponovo upotrijebiti<br />
07
smještaj kuće i priprema terena<br />
Treba planirati na način da nam teren pomaže u gradnji, a ne obratno.<br />
U kršu se kuća najčešće radi na stjenovitom terenu i to uglavnom zato<br />
da bi se zemlja iskoristila za poljoprivredu. Najprije se planiraju tereni<br />
za poljoprivredu, a kuća se gradi na nekoj od preostalih lokacija! Zidanjem<br />
kuće na stijeni izbjegava se temeljenje, a i s vlagom ima obično manje<br />
problema.<br />
Dobro je da lokacija bude osunčana, zaštićena od vjetra, a posebno<br />
treba paziti da se ne gradi na nekoj vododerini.<br />
Kako se samo izuzetno gradi na ravnom, kuća je obično jednom stranom<br />
ukopana. Iskop zemlje i kamenja vrši se alatom koji je dostupan:<br />
krampom, lopatom, motikom, polugama, batovima, dlijetima – što je<br />
manje kamenja to je lakše raditi.<br />
08
vađenje, doprema i ugradnja <strong>kamena</strong><br />
transport kamenog bloka iz knjige B. Crnkovića i Lj. Šarića<br />
Kamen vapnenac je glavni građevinski materijal u graditeljstvu krša, a<br />
dolazi kao:<br />
a<br />
b<br />
c<br />
kamen za zidanje zida<br />
kamene ploče za pokrov<br />
posebni kameni komadi za izradu obrađenih kamenih elemenata<br />
09
10<br />
otvaranje kamenoloma i<br />
vađenje kamenog bloka
Na selu se za zidanje gotovo nikada ne koristi tzv. obrađeni kamen,<br />
odnosno onaj koji je prije zidanja klesan u pravilne kvadre. To nije<br />
potrebno, jer niti su građevine velike, niti reprezentativne. U pravilu se<br />
zida kamenom koji se izvadi čišćenjem i zaravnavanjem terena za<br />
gradnju, pa o vrsti terena ovisi i kakva će biti građa zida. Najbolji se<br />
zidovi dobivaju od pločastog <strong>kamena</strong>, a najteže se zida oblim kamenima<br />
samcima – njih često treba razbiti u komade. Najčešći je lomljeni kamen,<br />
različitih veličina, dobiven razbijanjem nešto većih komada stijene.<br />
Lomljenac se tijekom zidanja grubo prikleše da bi se mogao ugraditi<br />
u zid. Treba paziti na slojeve i žile u kamenu i nakon nešto prakse naučit<br />
ćemo kako treba udariti da dobijemo željeni oblik.<br />
Naš krš uglavnom je građen od vapnenca i sličnih sedimentnih stijena.<br />
One ponekad dolaze u vrlo pravilnim i tankim slojevima, koji se dosta<br />
jednostavno daju odvajati. Tako se dobijaju kamene ploče za pokrivanje<br />
kuća, a tamo gdje pločastog <strong>kamena</strong> ima mnogo, njime se zidaju vrlo<br />
kvalitetni zidovi, oštrih uglova i pravilnih, vodoravnih ležajnica.<br />
Elementi višeg stupnja obrade i od većih komada <strong>kamena</strong> – nadvoji,<br />
pragovi, konzole, stepenice, lukovi i sl. – dolaze pod utjecajem gradske<br />
arhitekture i za prizemne građevine nisu nužni. Za njihovu izradu se<br />
biraju veći komadi <strong>kamena</strong>, bez pukotina i što homogenijeg sastava,<br />
pogotovo ako se radi o elementima napregnutim na savijanje.<br />
11
TEHNIKA VAĐENJA KAMENA<br />
Nepravilni komadi <strong>kamena</strong>, kakvi se mašklinom vade iz zemlje prilikom<br />
izravnavanja terena, uz minimum obrade postaju zadovoljavajući za<br />
ugradnju u kameni zid. Posebno je povoljno kamenje s dva paralelna<br />
lica te duguljasti komadi koji se mogu dobro usidriti u dubinu zida. Sve<br />
kamene ploče i pločice se također mogu korisno upotrijebiti.<br />
Ako naiđemo na veću stijenu koju ne možemo razbiti mašklinom,<br />
potrebno je otkriti u kojem se smjeru pružaju slojevi, pa se stijena cijepa<br />
dlijetom i željeznim ili drvenim klinovima (drveni klinovi se izrađuju od<br />
česmine).<br />
Kamene ploče i kvalitetni blokovi za izradu obrađenih elemenata moraju<br />
se vaditi iz žive stijene – kamenoloma. Obično uz svako naselje postoje<br />
određena mjesta – kave – odakle se vadi kamen. U slučaju da trebamo<br />
otvoriti novi kamenolom u vapnencu, treba obratiti pažnju na nekoliko<br />
stvari:<br />
Prvo treba utvrditi postojanje žive stijene te pravac pružanja slojeva.<br />
Slojevi trebaju biti horizontalni, pogotovo ako želimo vaditi veće blokove<br />
– zbog manipulacije. Strmi teren je pogodan, jer omogućava brže<br />
dolaženje do zdrave kamene mase i olakšava odvodnju (ako se radi o<br />
zaista velikom kamenolomu gdje bi voda mogla biti problem).<br />
12
VAĐENJE KAMENOG BLOKA<br />
1<br />
2<br />
3<br />
čišćenje površine bloka i označavanje željene duljine i širine bloka<br />
iskop kanala, pašarina, čija dubina odgovara željenoj debljini bloka<br />
odlamanje bloka po slojnici:<br />
a<br />
b<br />
željeznim klinovima, uz istodobno udaranje: za mekšu stijenu,<br />
dobija se nepravilan lom <strong>kamena</strong>;<br />
drvenim klinovima koji se polijevaju vodom: za tvrđu stijenu,<br />
dobija se pravilan lom <strong>kamena</strong>.<br />
Kamene ploče se po slojnicama odvajaju dlijetima, klinovima, polugama,<br />
ovisno o sastavu stijene.<br />
Transport <strong>kamena</strong> obavlja se prenošenjem: obično su se kamene ploče<br />
slagale u kašete na leđa tovara (ovisno o starosti i veličini ponese 70-<br />
90 kg, do 100-120 na kratku razdaljinu) ili još bolje mazge (tegli i do<br />
200 kg), a veći komadi su se privezivali na leđa pojedinačno ili u paru.<br />
Najveći komadi se vuku pomoću vitla ili tovara, po zemlji ili saonicama.<br />
Na kratke udaljenosti i prilikom u<strong>gradnje</strong> možemo se poslužiti drvenim<br />
valjcima, odnosno rampom i klinovima. Kamen treba na kamenolomu<br />
obraditi što više možemo jer ne želimo vući više tereta nego što nam<br />
treba.<br />
13
vađenje pijeska<br />
Ponegdje na obali i otocima postoje ležišta pijeska, koji se može koristiti<br />
za gradnju kuće. Ležišta pijeska treba tražiti u krškim udolinama i<br />
poljima. Nemojte vaditi pijesak iz vinograda. Pijesak prije pravljenja<br />
morta treba prosijati. Ne bi trebalo koristiti pijesak sa žala jer sol jako<br />
navlači vlagu.<br />
dobijanje vapna<br />
Vapno je jedno od najstarijih veziva, a kod nas je u širokoj primjeni od<br />
rimskog doba. Na selu ima mnogostruku primjenu: kao građevni materijal<br />
za mortove, za objeljivanje kuća i kao dezinfekcijsko sredstvo – dodatak<br />
modroj galici za zaštitu vinograda ili za suzbijanje smrada iz upojnih<br />
jama u koje se obavlja nužda.<br />
Negašeno ili živo vapno (kalcijev oksid, CaO), dobija se pečenjem<br />
kvalitetnog vapnenca sa što većim sadržajem kalcijevog karbonata<br />
(CaCO 3 , 80-90%) u procesu:<br />
CaCO 3 >> (temp. 800-1300°C) >> CaO + CO 2<br />
U predajnom graditeljstvu vapno se peče u blizini mjesta <strong>gradnje</strong>, na<br />
način da se od lokalnog vapnenca sazidaju objekti japjenice (vapnenice),<br />
unutar kojih se neprekidno loži vatra tijekom više dana, dok boja <strong>kamena</strong><br />
od bijele ne prijeđe u sivkasto-žutu, a kamen pršti kada se poprska<br />
vodom. Tada je proces završen.<br />
14
Japjenice su građevine od suhozida, kružnog oblika s lažnim svodom:<br />
po konstrukciji su gotovo identične poljskim kućicama bunjama (kažunima,<br />
ćemerima, poljaricama), s tom razlikom što imaju manji otvor ulaza i što<br />
u svojim zidovima imaju kanale za bolju cirkulaciju zraka, za potpunije<br />
pečenje vapna. Japjenica treba biti vrlo kvalitetno zidana, a može se<br />
opasati i lancima da se ne bi raspala prije završetka pečenja. Zidanje<br />
japjenice se povjerava najboljem majstoru u gradnji suhozida. Vatra se<br />
loži prosušenim grmljem i borovim granama, a drva treba biti dovoljno<br />
da se ne mora navrat-nanos brati zeleno grmlje u toku pečenja.<br />
Vapno se obično peče ljeti kada je najmanja mogućnost oborina, i to<br />
najčešće uvijek na istom mjestu, kada okolna makija i šuma doraste<br />
do visine i količine koja omogućuje višednevno paljenje japjenice.<br />
Najbolju vatru daje česmina, (crnika, Quercus ilex), a grmlje se tuče<br />
do hreka (korijena), mašklinom, sjekirom ili kosirom. Makija ima svojstvo<br />
da se iz korijena vrlo brzo regenerira, a borovima i česmini se samo<br />
sijeku grane, pa se tako pomaže formiranje visoke šume.<br />
Živo vapno se nekad čuvalo u grumenima u posudama na suhom<br />
mjestu. Prije upotrebe se oprezno zalijeva, gasi vodom u posebnim<br />
posudama ili jamama u zemlji. Ponegdje su za to služili bazenčići,<br />
kamenice uz gustirne. Pri gašenju vapna zbog topline koja se razvija<br />
nastaje burna reakcija kojom se dobiva gašeno vapno (kalcijev hidroksid)<br />
ili vapneno mlijeko.<br />
CaO + H 2 O >> Ca(OH) 2 + temp. 150°C<br />
15
Nakon u<strong>gradnje</strong>, gašeno vapno veže ugljik (IV) oksid iz zraka i otpušta<br />
vodu, drugi produkt te reakcije je kalcij-karbonat, odnosno vapnenac,<br />
čime je krug zatvoren.<br />
Ca(OH) 2 + CO 2 >> CaCO 3 + H 2 O<br />
japjenica<br />
presjek a/a - pogled sprijeda<br />
16
japjenica<br />
a<br />
a<br />
japjenica<br />
tlocrt - shema<br />
17
drvena građa<br />
Krovište se radi od bora. Bor se siječe (bere) u siječnju, kad je u drvu<br />
najmanje soka, ili u ljeto za vrijeme najvećih vrućina kad je puno smole.<br />
To je zbog toga da sadržava što manje vlage koja uzrokuje deformacije<br />
i truljenje. Stabla izrasla na kamenjaru puno su čvršća od onih izraslih<br />
u dubokom i vlažnom tlu. Stabla za sječu se biraju prema budućoj<br />
namjeni: odmah se gleda koje su duljine i debljine debla, kakvi nam<br />
komadi trebaju i koliko njih itd. Čim se drvo ubere – pilom ili sjekirom,<br />
treba mu kosirom skinuti koru, jer je ispod kore najviše soka. Prije<br />
u<strong>gradnje</strong> se treba prosušiti u hladu što je dulje moguće, obično jednu<br />
sezonu (oko pola godine). Joprinu za letvanje krova ne treba posebno<br />
sušiti ni guliti joj koru: ona se tuče kosirima, reže na potrebnu duljinu,<br />
malo zateše i odmah ugrađuje.<br />
Najtvrđe drvo na kršu daje česmina, ali nje nema puno i čuva se kao<br />
stablo jer daje dobar humus i žireve; čvornata je i teško se obrađuje,<br />
pa služi za posebne svrhe kao što je izrada klinova za lomljenje <strong>kamena</strong>,<br />
loza (navoja) za tisak za vino i sl.<br />
kosir ili kosijer: alat broj 1 za bušak<br />
(neprohodnu makiju)<br />
18
zidanje<br />
Osnovna konstrukcija u predajnom graditeljstvu krških krajeva je suhozid.<br />
U suhozidu se izvode i kuće i skloništa, ograde, podzidi, terase itd.<br />
Veziva, a osnovno vezivo je vapneni mort, poboljšavaju statička i fizikalna<br />
svojstva zida. Hoće li se, i u kojoj mjeri pri zidanju koristiti mort i kakvog<br />
će sastava on biti, ovisi o količini raspoloživog vapna i namjeni građevine.<br />
Često se mort koristi samo za zapunjavanje fuga na već gotovom zidu,<br />
da bi se isti učinio nepropusnim za vjetar ili vlagu. Prije svih radova s<br />
mortom, potrebno je ovlažiti zidove.<br />
Neke najosnovnije napomene za suhozid:<br />
Bez obzira radi li se o naslonjenom zidu – oblozi ili poduporu, ili<br />
pak o slobodnom – samonosivom zidu, stabilnost unutrašnjih glava<br />
<strong>kamena</strong> je osnovna za stabilnost zida kao cjeline.<br />
Naslonjeni zid – podupor koji drži zemlju. Po cijeloj visini zida, oko<br />
unutrašnjih glava <strong>kamena</strong>, zemlja mora biti čvrsto nabijena. Optimalna<br />
vlažnost zemlje treba da je 15-20% (idealno 18%).<br />
Oslonjeni zid koji drži naslage rastresitog <strong>kamena</strong>. Unutrašnje<br />
glave <strong>kamena</strong> u zidu moraju biti čvrsto i pažljivo upasirane sitnijim<br />
kamenom (inkunjone).<br />
Slobodni – samonosivi kameni zidovi – suhozidi imaju dva lica –<br />
dvostruke vanjske i unutrašnje glave. Sve šupljine između unutrašnjih<br />
glava moraju biti pažljivo i potpuno ispunjene sitnim kamenom i<br />
dobro upasirano da se ne mogu dogoditi nikakava<br />
pomjeranja. Kameni zid neće nikada pasti zbog vanjskih glava, već<br />
samo zbog deformacije kod unutrašnjih glava.<br />
20
Temelji se rade ovisno o vrsti tla i ovisno o tome ima li tamo gdje radimo<br />
kuću jakog mraza. Ako mraza ima i ako je tlo duboko, vlažno i rahlo,<br />
moramo temeljiti dublje od metra, a ako zidamo na stijeni, temeljenje<br />
nije potrebno. Pri zidanju zida prvo se postavljaju uglovni kamenovi koji<br />
trebaju biti veći i pravilniji i zatim pomoću konopca određujemo ravnu<br />
liniju između njih i zidamo oba lica zida istodobno, nakon svakog sloja<br />
ispunjavajući šupljinu savurom – sitnijim kamenom. Što više vežnjaka<br />
ima u zidu, on će biti stabilniji. U visini 60-190 cm zid se horizontalno<br />
izravnava, a što je kamen s kojim radimo manji i nepravilniji, ta visina<br />
je manja.<br />
SUHOZID<br />
a) podzid koji drži zemlju<br />
b) podzid koji drži kameni nasip<br />
c) slobodni - samonosivi zid<br />
a)<br />
b)<br />
vežnjak<br />
c)<br />
21
mortovi<br />
1. Vapneni mort vapno : pijesak = 1:3<br />
2. Vodonepropusni mortovi bez cementa<br />
a) od crljenice vapno : crljenica (masna i gusta) = 4(3):5(4)*<br />
b) od gline vapno : glina ili drobljena opeka = 1:1<br />
c) od gline i pijeska vapno : pijesak : glina (drobljena opeka) = 1:1:1<br />
d) od vulkanskih tufova vapno : šalturin (pucolan ili dr.) = 1:1<br />
* svi omjeri su približni, jer ovise o svojstvima materijala.<br />
3. Mortovi sa cementom<br />
a) produžni mort cement: vapno : pijesak = 1:1:6 ili 1:2:5<br />
b) cementni mort cement: pijesak = 1:4 ili 1:3<br />
c) cementni špric cement : pijesak = 1:2<br />
d) likadina cement : pijesak = 1:1<br />
4. Posebni mortovi<br />
Ako se želi da iz zida raste ukrasno bilje, reške se zapune smjesom<br />
zamlje i koštanog brašna:<br />
(teška ilovača : pijesak) : koštano brašno - 1(1:1)ručna kolica:1 kg<br />
23
izrada krovišta<br />
Opisat će se izrada jednostavnog dvostrešnog krova, s pokrovom od<br />
kamenih ploča iz lokalnog izvora:<br />
Zidni vijenac mora biti uredan, kako bi bankine (vjenčanice, nazidnice)<br />
dobro legle, a zabat mora biti čvrst.<br />
Prvo se postave bankine koje se grubo otešu – kosirom, sjekirom ili<br />
pilom – kako bi dobile kvadratičan presjek. Zatim se postavlja sljemenjača,<br />
koju je potrebno otesati na krajevima kako bi dobro legla na zabatne<br />
kamene.<br />
Svakih 3-4 metra, među bankine se postave grede koje se zapile da<br />
sjednu. Svi spojevi učvršćuju se vučenim ili kovanim čavlima 7-15 cm<br />
duljine. Među njih se u uzdužnom smjeru postavi skela koja omogućava<br />
dohvat sljemenjače i postavljanje rogova.<br />
Rogovi se zapile kao na crtežu i postavljaju se na pravilne razmake 25-<br />
60 cm, od jednog zabata prema drugom. Na krajnjim rogovima uz<br />
zabate 50-ak cm ispod sljemenjače mogu se pribiti horizontalne letve<br />
koje se preko kratkih štapova upiru u zabate i tako dodatno učvršćuju<br />
konstrukciju od horizontalnog pomicanja.<br />
Preko rogova se pribijaju letvice-štapovi od joprine, u razmacima 15-<br />
25 cm. Njih se može kosirom otesati sa dvije strane da bolje legnu na<br />
rogove. Na njih se postavljaju kamene ploče. Prvo se od bankina do<br />
vanjskog lica zida zida još jedan red – zub – visine bankine. Zatim se<br />
24
postavlja kameni pokrov. Prvo idu najveći i najpravilniji kameni, koji se<br />
stavljaju tako da čine strehu od desetak centimetara. Dalje se ploče<br />
slažu prema sljemenu. Sljeme je najbolje izvesti kupama u vapnenom<br />
mortu, i to tako da se pod kupe postavi letva koja smanjuje potrošnju<br />
morta.<br />
b)<br />
a)<br />
DETALJI KONSTRUKCIJE<br />
KROVIŠTA<br />
a) kupa kanalica u vapnenom mortu<br />
b) pokrov od kamenih ploča debljine<br />
2-10 cm, dimenzija 20-100 cm<br />
sljemenjača 10-15 cm<br />
rog 10-15 cm<br />
letve<br />
greda<br />
2-4 cm<br />
15-20 cm<br />
bankina<br />
15-20 cm<br />
60 cm 25-45°<br />
foto strip<br />
gradnja krova (na iduće dvije strane)<br />
1<br />
2<br />
3<br />
4<br />
5<br />
6<br />
obrada drvene građe: vide se borove grede i granje joprine<br />
izrada konstrukcije krova<br />
gotova konstrukcija krova; vidi se improvizirana skela između greda<br />
letvanje krova joprinom<br />
izgled poletvanog krova<br />
postavljanje kamenih ploča<br />
25
izrada gustirne<br />
Tamo gdje nema vodotoka ili mogućnosti zahvaćanja podzemne vode,<br />
moraju se graditi gustirne – cisterne za sakupljanje kišnice. Gustirne<br />
su najčešće uz kuću, a pune se kišnicom s krova i s drugih prikladnih<br />
površina – naplova ili pjacete. Gustirne mogu biti i u polju, a osim<br />
obiteljskih ili kućnih, mogu postojati i velike zajedničke gustirne, redovite<br />
na otocima.<br />
Gustirnu je dobro izdubiti u živoj stijeni, jer je tada najjednostavnije<br />
postići vodonepropusnost – obično se samo pukotine saniraju<br />
vodonepropusnim mortom, a gustirna se obijeli vapnenim mlijekom radi<br />
dezinfekcije. Živa stijena se može izdubiti paljenjem jake i dugotrajne<br />
vatre, od koje vapnenac puca i može ga se odstraniti.<br />
U slučaju da ne možemo ili ne želimo gustirnu napraviti u stijeni, možemo<br />
je sazidati ili izliti. Uvjet za to je da imamo dovoljno vodonepropusnog<br />
veziva bilo koje vrste. Dno gustirne treba biti u blagom padu prema<br />
udubljenju u kojeg se taloži nečistoća.<br />
U davno doba gustirne nisu bile natkrivene, a od antike do danas se<br />
gustirna natkriva svodom – pravim ili lažnim – ili betonskom pločom,<br />
a njena gornja ploha redovito se koristi kao pjaceta. Ovisno o količini<br />
oborina i veličini gustirne, pjaceta se proširuje i na okolni teren izgradnjom<br />
kosih ploha od vodonepropustnog morta ili kamenih ploča. Na najnižoj<br />
točki pjacete ostavljaju se četvrtaste rupe u svodu ili u ploči kroz koje<br />
kišnica ulazi u cisternu. U te se rupe ugradi izbušena kupa, pa se se<br />
popunjavaju komadima <strong>kamena</strong> ili opeke, tako da se stvori filtar koji<br />
ne dozvoljava nečistoći da uđe u gustirnu.<br />
28
Otvor na gustirni treba biti uz rub pjacete, da se izbjegne hodanje po<br />
njoj. Uz otvor, koji je ozidan u jednostavno pravokutno krunište i pokriven<br />
metalnim ili drvenim poklopcem, može se prigraditi i bazenčić za pripremu<br />
modre galice, odnosno gašenje vapna.<br />
Primjer: velika gustirna u <strong>Dragodid</strong>u na otoku Visu čija je donja podloga<br />
izvedena slijedećim slojevima:<br />
namaz cementnim mlijekom<br />
likadina (1:1)<br />
2-3 cm<br />
naboj mršavog betona (1:7) 12 (12-20) cm<br />
savura za izravnanje<br />
10 (8-15) cm<br />
presjek a-a<br />
a<br />
a<br />
tlocrt<br />
istočna gustirna <strong>Dragodid</strong>a, sa 4.5<br />
vagona vode najveća na tom dijelu<br />
otoka Visa<br />
29
izrada krušne peći<br />
U selima krša, a pogotovo uz more, krušne peći uglavnom dolaze u<br />
sastavu kuhinje, ponekad izbačene iz volumena kuće da se izbjegne<br />
pregrijavanje prostorije. Krušne peći kao zasebne građevine su rijetke,<br />
ali ih se može naći. Ponegdje su peći svođene opekom, a kao oblučilo<br />
vjerojatno je služila prigodno izrađena košara od šiblja joprine. Može<br />
se graditi i tzv. lažni svod. Pod peći je od opeke, najbolje vatrostalne.<br />
U prednjem zidu, osim otvora za manipulaciju, ostavljaju se i jedan do<br />
dva manja da bi vatra mogla gorjeti i kada se vratašca zatvore (ta<br />
vratašca nemaju šarke nego se podboče gredicom o pod). Otvor se<br />
ozida opekom ili kvarcnim kamenom, koji je otporan na toplinu.<br />
30
izrada komina<br />
Najprimitivnije ognjište se sastoji od kamenja poslaganog u krug, na<br />
podu od nabijene zemlje. Nešto naprednije rješenje je nisko pravokutno<br />
ognjište, u kutu ili uz zid, bez posebnog uređaja za odvođenje dima koji<br />
se provlači kroz slučajne šupljine u krovu. Takvo se ognjište zida od<br />
<strong>kamena</strong>, a samo ložište je od opeke (može se koristiti i nabijena zemlja),<br />
jer bi se kamen od topline raspucao. Da bi se pojačao propuh i odvod<br />
dima, jedna se ploča krova pri sljemenu, iznad ognjišta može podbočiti<br />
kamenovima, a ponegdje se zida badža, niski primitivni dimnjak, zapravo<br />
više otvor u krovu koji izgledom podsjeća na dimnjak. U novijim kućama<br />
postoji pravi dimnjak zidan na drvenim ili kamenim konzolicama, a nad<br />
ognjištem je napa od dasaka, izvana ožbukana vapnenim mortom.<br />
nekoliko primjera ognjišta iz studije A. Freudenreicha<br />
32
Napa se iznutra brzo začađi, a crna caklina štiti drvo od vatre. Daljnja<br />
novina u konstrukciji ognjišta se sastoji u tome da se ložište smješta<br />
u udubinu u zidu. Da bi se postigla još bolja zaštita od požara, i izbjeglo<br />
pregrijavanje, peć se naposlijetku izdvaja iz kuće kao poseban, prigrađen<br />
volumen.<br />
Usporedo s izdvajanjem vatre i dima iz stambenog prostora, podiže se<br />
i razina vatre na ognjištu. Ognjište na stojećoj visini, kombinirano s<br />
krušnom peći je sasvim sigurno nastalo pod utjecajem gradske arhitekture<br />
i krajnji je stupanj u razvoju seoskog zidanog ognjišta na našem kršu.<br />
Ognjištu se može pridodati i željezna peć koja brže zagrijava prostor i<br />
olakšava pripremu hrane.<br />
33
izrada ponara<br />
Svaka kuća, pomoćni objekti, pa i zidovi u<br />
dvoru, imaju veće ili manje ponare – niše,<br />
koje služe za odlaganje sitnih potrepština ili<br />
za šteriku (svijeću). Najjednostavniji ponari<br />
su pravokutne niše s nadvojem od kamene<br />
ploče. Oni veći često iznad ploče imaju i<br />
rasteretni luk od dvije ploče pod kutom od<br />
45-60°, čime se dobija još jedna polica.<br />
36
KORISNA LITERATURA<br />
Bojanić Obad Šćitaroci, B., Tradicijsko graditeljstvo otoka Hvara, Zagreb, 1997.<br />
Cvitković, B. i Šarić, LJ., Građenje prirodnim kamenom, Zagreb, 1997.<br />
Freudenreich, A., Narod gradi na ogoljenom krasu, Zagreb – Beograd, 1962.<br />
Materijali, <strong>tehnike</strong> i strukture predantičkog i antičkog graditeljstva na istočnom<br />
jadranskom prostoru, Znanstveni kolokvij, Zagreb, 1980.<br />
Miličić, M., Nepoznata Dalmacija, Zagreb, 1955.<br />
Obnova i očuvanje hrvatske pučke graditeljske baštine, Zbornik sažetaka, Zagreb<br />
1997.<br />
Peulić, Đ., Konstruktivni elementi zgrada, Zagreb, 1970.<br />
Vitruvije, Deset knjiga o arhitekturi, Zagreb 1999.<br />
38
mediteranska <strong>kamena</strong> kuæa<br />
Tehnike <strong>gradnje</strong> i <strong>obnove</strong> kamene kuće<br />
Korištenje u skladu s okolišem (energija, otpad, sanitarije)<br />
autor:<br />
Filip Šrajer<br />
ko-autori:<br />
Andrija Suić, Hrvoje Vidović, Silvija Kipson, Hrvoje Carić<br />
za izdavača:<br />
Institut za turizam, Vrhovec 5, Zagreb, www.iztzg.hr<br />
urednik:<br />
Hrvoje Carić<br />
dizajn i priprema:<br />
Lidija Novosel<br />
fotografija na naslovnici:<br />
Hrvoje Carić<br />
fotografije:<br />
Udruga studenata arhitekture EASA-Hrvatska<br />
http://www.sxc.hu/<br />
ISBN 953-6145-15-4<br />
Tiskanje ove publikacije su omogućili ODRAZ – Održivi<br />
razvoj zajednice i Ministarstvo mora, turizma, prometa i<br />
razvitka Republike Hrvatske. Zahvaljujemo Stockholm<br />
Environmental Institute-u na ustupljenim materijalima,<br />
ZMAG-u, Ivanu Medvedoviću i svim drugima na nesebičnoj<br />
pomoći.<br />
EASA Hrvatska<br />
CIP - Katalogizacija u publikaciji<br />
NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA<br />
UDK 693.1(035)<br />
ŠRAJER, Filip<br />
<strong>Mediteranska</strong> <strong>kamena</strong> kuća : <strong>tehnike</strong><br />
<strong>gradnje</strong> i <strong>obnove</strong> / . -<br />
Zagreb : Institut za turizam, 2006.<br />
ISBN 953-6145-15-4<br />
I. Kameno graditeljstvo -- Priručnik
+<br />
+<br />
+<br />
+<br />
+<br />
+<br />
mediteranska<br />
<strong>kamena</strong> kuæa<br />
korištenje u<br />
skladu s okolišem<br />
: energija<br />
: otpad<br />
: sanitarije<br />
+<br />
+<br />
+
Priruènik želi skrenuti pozornost na èinjenicu da postoje rješenja za<br />
probleme oneèišæenja okoliša koji nastaju u kuæanstvima. Za veæinu<br />
tih rješenja je potrebno investirati nešto sredstava, vremena i volje.<br />
Zašto u istoj publikaciji povezivati tradicionalnu gradnju s „eko“<br />
rješenjima? Baš stoga što se èini da se nekada živjelo u veæoj harmoniji<br />
s prirodom i lokalnom zajednicom. Ta se harmonija poèela gubiti<br />
otprilike istovremeno kada se poèeo urušavati i tradicionalni naèin<br />
življenja.<br />
Upravo tradicija u sprezi s novim spoznajama i tehnièkim rješenjima<br />
može pružiti kvalitetno i ugodno stanovanje.<br />
Stoga, prelistajte ovaj priruènik i podsjetite se kako organizirati kuæanstvo<br />
koje je u veæem skladu s okolišem.
sadržaj<br />
proizvodnja električne 06<br />
energije uz pomoć sunca i<br />
vjetra<br />
grijanje vode pomoću 18<br />
sunca – solarna termika<br />
ekološki prihvatljiva 24<br />
sanitarna rješenja<br />
ispravno postupanje 32<br />
s kućnim otpadom<br />
05
proizvodnja<br />
električne<br />
energije uz<br />
pomoć sunca i<br />
vjetra
Ukoliko ste locirani daleko od uobièajene infrastrukture, mali autonomni<br />
energetski sustav može znaèajno podiæi standard življenja. Evo što se<br />
u naèelu može uvesti ukoliko imamo dovoljno sunca ili vjetra:<br />
• rasvjeta<br />
• malolitarski hladnjak<br />
• pumpa za vodu<br />
• sredstva veze: kompjutor, punjenje mobilnih telefona, manji TV,<br />
radio aparat, VHF radio stanica<br />
Jedan mali hibridni sustav od jedne vjetrenjaèe i jednog solarnog panela,<br />
ukupne snage 100-200 W ne može zadovoljiti baš sve navedene potrebe.<br />
Isto tako, niti sve lokacije nisu idealne za postavljanje takvog sustava,<br />
pa kolièina proizvedene energije može znatno varirati. Meðutim, kombiniranjem<br />
i pravilnim iskorištenjem potencijala lokacije možemo dobiti<br />
dosta. Svi proizvoðaèi opreme rado pomažu svoje kupce savjetima.<br />
Ovdje æemo prikazati osnovnu shemu jednog malog hibridnog energetskog<br />
sustava.<br />
07
Shema elektroinstalacije, <strong>Dragodid</strong><br />
1 Vjetrenjaèa Tehnoelektro tip<br />
vt-120 (120 w)<br />
2 Solarni panel Solaris (75 w)<br />
3 Regulator punjenja<br />
4 Akumulator (90 ah)<br />
5 Pretvaraè DC-AC<br />
6 Limeni sanduk<br />
7 Stup naèinjen od konstrukcije za<br />
skelu 2’, osiguran i uèvršæen<br />
sajlama. Fiksni dio stupa i sidra<br />
za sajle uglavljeni meðu kamenje<br />
i zaliveni betonom<br />
grafièka obrada: Hrvoje Vidoviæ<br />
09
1) Vjetrenjaèa<br />
Snaga malih vjetrenjaèa se obièno kreæe 30-240 W, a promjer vjetrenog<br />
kola od 0,5-1,5 m. Kod odabira modela treba znati:<br />
a) da veæa vjetrenjaèa ne daje uvijek i više struje, jer se pri laganom<br />
vjetru slabo ili nikako ne vrti<br />
b) da razni proizvoðaèi nazivnu snagu svojih vjetrenjaèa mjere na<br />
raznim brzinama vjetra što èesto onemoguæava realnu usporedbu<br />
Vjetrenjaèe se postavljaju na stupove koji mogu biti uèvršæeni na razlièite<br />
naèine.<br />
W<br />
120<br />
100<br />
80<br />
60<br />
40<br />
20<br />
VT 120<br />
VT 60<br />
VT 30<br />
Snaga<br />
3 4 5 6 7 8 9 10<br />
m/s<br />
Brzina vjetra<br />
VT-30, VT-60, VT-120 – tipovi vjetrenjaèa<br />
(snage 30 W, 60 W, odn. 120 W)<br />
Tehnoelektro d.o.o.<br />
10
2) Fotonaponski modul (”solarni panel”)<br />
Snage su obièno 12-150 W. Optimalna orijentacija je južna ±10°.<br />
Nagnutost odredimo prema godišnjem dobu: ljeti je najpovoljnija cca<br />
30° u odnosu na horizontalu, u proljeæe i jesen 45°, a zimi cca 60°.<br />
3) Regulator punjenja<br />
Automatski ukljuèuje i iskljuèuje strujni krug i time stalno održava<br />
akumulatore punima i štiti od prepunjavanja, odnosno pražnjenja<br />
akumulatora preko panela. Skuplji modeli imaju digitalni displej s<br />
monitoringom punjenja, memorijom itd.<br />
4) Akumulator<br />
Akumulator treba postaviti što bliže izvoru napona tj. vjetrenjaèi ili<br />
solarnom panelu. Krivo je misliti “što jaèi to bolji”. Izbor akumulatora<br />
treba prilagoditi potrošnji i ulaznoj snazi. Ako je akumulator prevelikog<br />
kapaciteta, može nam se desiti da ga malo jaèe potrošimo i da ga onda<br />
ne možemo napuniti jer nema dovoljno vjetra, sunca, ili imamo preslabu<br />
vjetrenjaèu itd. A mnogi ureðaji uopæe ne rade ako napon nije iznad<br />
odreðene vrijednosti… Za potrebe rasvjete, radio aparata i prijenosnih<br />
TV-a, zadovoljit æe 45-55 Ah, ako prikljuèujemo još i hladnjak, onda<br />
treba odabrati bateriju 65-80 Ah. Što se tièe vrste, mogu se koristiti i<br />
start akumulatori iz auta uz napomenu da im je kapacitet niži od<br />
deklariranog i to za više od 30%. Od automobilskih, tzv. “start”<br />
akumulatora, svakako su bolji “stacionarni” odnosno akumulatori za<br />
duboko pražnjenje koji mogu podnijeti i pražnjenje od 50% bez ošteæenja.<br />
Oni su i skuplji.<br />
11
5) Pretvaraè istosmjerne u izmjeniènu struju<br />
Ako je sustav postavljen daleko od potrošaèa, potreban je pretvaraè<br />
koji istosmjernu struju napona 12V iz akumulatora pretvara u izmjeniènu<br />
napona 220 V. Preporuèa se za sve razdaljine preko 10-20 m, jer su<br />
gubici na istosmjernoj niskonaponskoj mreži jako veliki odnosno<br />
zahtijevaju korištenje jako debelih vodièa što opet nije rentabilno.<br />
Pretvaraèi mogu imati sklopku koja automatski prekida strujni krug u<br />
sluèaju preoptereæenja ili pada napona na akumulatoru. Imaju mali<br />
ventilator za hlaðenje koji troši nešto struje, pa ih treba iskljuèivati kad<br />
se sustav ne koristi.<br />
6) Vodièi<br />
Za voðenje struje vani treba koristiti kvalitetne gumene kablove. Ukoliko<br />
se instalacija provodi zraènim putem, treba paziti da vodièi nisu prezategnuti.<br />
7) Potrošaèi<br />
Evo nekih osnovnih pojmova i jedna formula:<br />
1) I - JAKOST ELEKTRIÈNE STRUJE, mjeri se u amperima (A)<br />
2) U - ELEKTRIÈNI NAPON, mjeri se u voltima (V)<br />
3) P - SNAGA (proizvoðaèa, trošila), mjeri se u vatima (W)<br />
P = I x U<br />
12
Ne postoji formula po kojoj bi se unaprijed, bez mjerenja, moglo reæi<br />
koliko æe se struje dobiti na odreðenoj lokaciji. Hoæe li je biti dovoljno<br />
za tri ili pet žarulja, hoæemo li moæi ukljuèiti i hladnjak, TV itd.? U<br />
principu za rasvjetu ili hladnjak uvijek bude dovoljno, a to mnogima<br />
puno znaèi. Korisno bi bilo napomenuti nešto o odabiru i korištenju<br />
hladnjaka.<br />
Napomene za hladnjak :<br />
Od malih hladnjaka najèešæe se na tržištu naðu kompresijski hladnjaci<br />
na 220 V. To su isti onakvi kakve imamo doma, a odlikuju se velikom<br />
sposobnošæu rashlaðivanja. Njihova je mana što u trenutku pokretanja<br />
motora ponekad znaju povuæi jako puno struje iz sustava, ovisno o<br />
položaju klipa u kompresoru. To traje vrlo kratko i ne predstavlja<br />
preveliku opasnost za akumulator, meðutim redovito se dešava da<br />
pretvaraè to razumije kao kratki spoj i momentalno iskopèa sustav.<br />
Ako nas tada nema u blizini da ponovno ukopèamo, hladnjak više ne<br />
hladi i hrana se u njemu pokvari. Za naše potrebe bolji su apsorpcijski<br />
hladnjaci koji rade na amonijak. Ti obièno mogu raditi na 12, 24, 220 V,<br />
te na plin iz boce. Njihova je mana što ne hlade jako (obièno ne<br />
smrzavaju), a i skuplji su od kompresijskih. Kod njih nema problema<br />
s preoptereæenjima mreže, a dodatni plus im je što se mogu prikljuèiti<br />
na plin ako nam elektrika zakaže. Jeftino rješenje je izvaditi ih iz<br />
rashodovanih kamp kuæica. Malolitarski apsorpcijski hladnjaci obièno<br />
imaju snagu od 50-ak W. Za raèunanje njihove dnevne potrošnje korisno<br />
je znati njihovu intermitenciju (odnos izmeðu rada i mirovanja). Ona<br />
se uz neku normalnu upotrebu kreæe u ljetnim mjesecima oko 50%.<br />
To znaèi da hladnjak u prosjeku radi 12, a miruje 12 h, iz èega dobijemo<br />
dnevnu potrošnju od 12h x 50 W = 600 Wh (vat-sati). Da bismo dobili<br />
13
koliko je to optereæenje za naš akumulator, trebamo podijeliti tu cifru<br />
sa 12V koliko je napon akumulatora. Ispada da ljeti frižider dnevno<br />
potroši 50 Ah struje. U druga godišnja doba potroši manje jer je i<br />
intermitencija povoljnija: više miruje a manje radi.<br />
Napomena za TV, radio i sl.:<br />
Glasnoæa tona jako utjeèe na potrošnju!<br />
Tekst “Proizvodnja elektriène energije uz pomoæ sunca i vjetra”, koji<br />
se tièe korištenja obnovljivih izvora energije, nastao je zahvaljujuæi<br />
malom hibridnom energetskom sustavu koji je <strong>Dragodid</strong> dobio tijekom<br />
2005. godine kroz projekt Vjetar u službi èovjeka i prirode. Taj projekt<br />
financirao je Regional Environmental Center for Central and Eastern<br />
Europe, smislio ga je i koordinirao ZMAG iz Zagreba, a partneri su bili<br />
desetak udruga iz cijele Hrvatske, Tehnoelektro d.o.o. iz Samobora i<br />
Solaris d.o.o. iz Novigrada.<br />
14
Snaga/potrošnja nekih tipiènih trošila u kuæanstvima (izvor: “Zelena energija”, ZMAG, 2005.)<br />
trošilo<br />
W<br />
trošilo<br />
W<br />
hladnjaci<br />
stariji 500<br />
noviji 200<br />
štedljivi (solarni) 58<br />
zamrzivaè 350<br />
perilica za posuðe<br />
bez sušenja 700<br />
sa sušenjem 1450<br />
el. otvaraè konzervi 100<br />
mikrovalna peæmica<br />
manje zapremine 900<br />
veæe zapremine 1500<br />
el. aparat za kavu 1200<br />
sokovnik 400<br />
toster 1200<br />
mlinac za kavu 100<br />
mikser 120<br />
blender 500<br />
pumpe za vodu<br />
1/3 hp 1m 3 /h AC 750<br />
potopna 1/2 hp AC 1000<br />
DC pumpa 60<br />
DC potopna pumpa 50<br />
bušilica 600<br />
ubodna pila 500<br />
cirkular 1000<br />
kutna brusilica 800<br />
TV (27’’) 170<br />
TV (19’’) 80<br />
TV (12’’ C/B) 16<br />
video rekorder 30<br />
satelitski sistem 30<br />
CD player 30<br />
linija AC 55<br />
linija DC 15<br />
bežièni telefon 5<br />
mobitel 5<br />
el. orgulje 30<br />
gitarsko pojaèalo 100<br />
štedna žarulja 20<br />
obièna žarulja 100<br />
el. pokrivaè 400<br />
pegla 1200<br />
perilica za rublje 1800<br />
sušilica za rublje 5750<br />
usisivaè 900<br />
klima ureðaj 1500<br />
kompjutor 55<br />
monitor 17’’ 100<br />
monitor 17’’ LCD 45<br />
laptop 25<br />
printer<br />
ink jet 35<br />
laser 900<br />
fax<br />
standby 5<br />
dok printa 50<br />
el. pisaæi stroj 200<br />
fen za kosu 1500<br />
15
grijanje vode<br />
pomoću sunca –<br />
solarna termika
Sistemi solarne-termike za kuæanstvo koriste toplinsku energiju sunca<br />
za grijanje vode. Ovakvo direktno zagrijavanje sanitarne vode najuèinkovitiji<br />
je naèin prijenosa energije (puno efikasnije, jeftinije i èistije od<br />
grijanja vode pomoæu elektriènih bojlera).<br />
Postoje sistemi razlièite razine sofisticiranosti poèevši od prenamijenjenih<br />
starih bojlera obojanih u crno, pa do „kljuè u ruke“ kvalitetnih rješenja<br />
za centralno grijanje i toplu vodu za pranje (popis dobavljaèa je dostupan<br />
na www.zelena-akcija.hr/sic/).<br />
Solarni-termièki sistem se sastoji od:<br />
• solarnih kolektora;<br />
• spremnika (bojlera);<br />
• stanica s pumpama i automatikom;<br />
• ostalog materijala (termostati, cijevi...).<br />
19
Slika 1: Shematski<br />
prikaz solarnotermièkog<br />
sistema.<br />
Ukoliko ste se odluèili ugraditi<br />
noviju generaciju vakuum<br />
kolektora, važno je voditi raèuna<br />
o kvaliteti i trajnosti crnog laka koji<br />
se nalazi na podlozi. Na primjer<br />
lak koji se troši, odnosno erodira<br />
od 6 - 13 % godišnje rezultira s<br />
rokom upotrebe kolektora od cca.<br />
10 godina dok kvalitetniji lakovi<br />
koji se troše 0,3 - 0,5 % godišnje,<br />
nakon 10 godina daju 95 % svoje<br />
prvobitne efikasnosti.<br />
Slika 2: Spremnik za<br />
vodu (obojan u crno<br />
zbog poveæanja<br />
zagrijavanja) direktno<br />
grijan suncem, spojen<br />
na slavinu i tuš. Èesto<br />
se montira u vrtu za<br />
potrebe ljetnog<br />
tuširanja.<br />
20
Slika 3: Vakuum kolektor<br />
Neke od prednosti vakuum kolektora su:<br />
• funkcioniraju tokom cijele godine i kada je vanjska temperatura<br />
ispod 0°C;<br />
• trebaju malu površinu i tako smanjuju pritisak na krov ili konstrukciju<br />
na koju se postavljaju;<br />
• zbog dizajna kolektorskih cijevi, sunce u bilo kojoj poziciji dana<br />
daje konstantnu kolièinu topline;<br />
• kut u<strong>gradnje</strong> može biti od 0° do 90°.<br />
Ukoliko su vam gotovi solarni sustavi preskupi a vješti ste s alatom,<br />
možete probati sastaviti i vlastiti. Za dodatne informacije posjetite<br />
www.zmag.hr.<br />
IZVORI<br />
www.daricom.hr<br />
21
ekološki<br />
prihvatljiva<br />
sanitarna<br />
rješenja
U kuæanstvima se upotrebljava velika kolièina vode za pranje, kuhanje<br />
i ispiranje WC-a. Ta je voda, pogotovo na otocima, vrijedan resurs kojeg<br />
trošimo i pretvaramo u otpadnu vodu. Sagledavanjem ovog procesa<br />
može se zakljuèiti da je neefikasan, jer pitku vodu koristi za transport<br />
otpadnih tvari iz kuæanstva u prirodu stvarajuæi dvostruki trošak<br />
(potrošene vode i odvodnje/obrade otpadne vode).<br />
crne vode<br />
iz WC-a<br />
sive vode iz<br />
umivaonika,<br />
kada, tuš kabina<br />
oborinske<br />
vode<br />
otpadne<br />
vode<br />
Male kolièine opasnih tvari oneèišæuju velike kolièine vode.<br />
25
Ovaj „linearni“ naèin razmišljanja prikazan na slici 1. je neprirodan jer<br />
zanemaruje èinjenicu da u prirodi tvar kruži mijenjajuæi svoje oblike.<br />
„Linearno“ sagledavanje je ustvari promatranje samo jednog manjeg<br />
segmenta puno veæeg „kružnog“ sustava prirode. Stoga je neprirodno<br />
usko sagledavati prirodu te zagaðivati vodne ekosustave hranjivim i<br />
drugim tvarima.<br />
Rješenje problema se nalazi u eko-zahodima (takoðer se koriste izrazi:<br />
suhi ili kompostni zahodi) koji ne koriste vodu za transport fekalija i<br />
urina kao klasièni WC-i, veæ bez upotrebe vode razdvajaju urin od<br />
fekalija kako bi ih sterilizirali i reciklirali za potrebe poljoprivrede.<br />
Ispravnom upotrebom ovakvih zahoda eliminiraju se E. coli i druge<br />
opasne bakterije te sprjeèavaju zagaðenja.<br />
Spomenuto sprjeèavanje zagaðenja znaèi da nisu potrebni skupi sustavi<br />
odvodnje i proèišæavanja otpadnih voda za koje danas u Republici<br />
Hrvatskoj porezni obveznici izdvajaju sve veæa sredstva kako bi vlasti<br />
vraæale kredite Svjetskoj banci i sliènim institucijama.<br />
Eko-zahodi razdvajaju urin od fekalija te<br />
eliminiraju njihova patogena svojstva i<br />
neugodne mirise.<br />
26
Meðunarodni primjeri<br />
„Karusel“ zahod iz Norveške<br />
Sadržaj se skuplja ispod zahoda u rotirajuæem<br />
bubnju. Bubanj je podijeljen pregradama<br />
u 4 spremnika. Nakon što se spremnik<br />
napuni, zarotira se, a nakon nekog se vremena<br />
osušeni, bezmirisni ostaci izvade kroz<br />
otvor izvan objekta.<br />
Komposni zahodi „Clivus“ iz Švedske<br />
Slika: Prikaz ventilacijskog rješenja<br />
Ovi se zahodi koriste veæ 50-ak godina, a<br />
èesto se ugraðuju u vikendice, apartmane i<br />
sliène objekte. „Clivus“ nudi èitav niz varijantnih<br />
rješenja za sve otpadne vode i<br />
organske ostatke iz kuhinje, uz garanciju<br />
bezmirisnosti i dobivanje ostataka koji su<br />
upotrebljivi u poljoprivredi.<br />
„Skyloo“ sustav iz Zimbabvea<br />
Ovaj zahod bazira se na jednostavnom<br />
sustavu razdvajanja urina od fekalija. Fekalije<br />
se nakon svake nužde pospu pepelom kako<br />
bi se ubrzao proces eliminiranja patogenih<br />
organizama. Sustav se prazni jednom do<br />
dva puta godišnje. Slièni sustavi su razvijeni<br />
i u drugim zemljama s razlièitim varijacijama<br />
WC školjki.<br />
27
Eko zahodi za postojeæe kuæe ili nove višekatnice<br />
Navedeni sustavi se mogu predvidjeti i za postojeæe obiteljske kuæe i<br />
za višestambene objekte. Primjeri od Mongolije do Švedske pokazuju<br />
da se ekološki zahodi mogu bez veæih problema ugraðivati u obiteljske<br />
kuæe i višestambene zgrade ili, što je još jednostavnije, sustavi eko-<br />
-zahoda mogu se predviðati u fazi projektiranja novo<strong>gradnje</strong>.<br />
Zahod s dvostrukom daskom za<br />
odraslu osobu i malo dijete.<br />
Primjer uklapanja eko-zahoda u<br />
postojeæu kuæu u Gebersu, Švedska<br />
28
Ukratko o koristima eko-zahoda<br />
Ekološki prihvatljiva sanitarna rješenja omoguæavaju višestruku<br />
financijsku i ekološku dobrobit u usporedbi s klasiènim „pusti vodu i<br />
zaboravi“ rješenjima. Dobrobiti su:<br />
• ušteda vode<br />
• ušteda novca na kanalizacijskim sustavima i proèišæivaèima otpadnih<br />
voda<br />
• eliminiranje zagaðenja i bolesti koje nastaju kao posljedica zagaðenja<br />
vodotoka i mora<br />
• proizvodnja eko-gnojiva.<br />
Za dodatne informacije posjetite internetske stranice:<br />
www.ecosanres.org<br />
www.clivus.com<br />
IZVORI<br />
Closing the loop – Ecological sanitation for food and security, UNEP, SIDA,<br />
2000.<br />
Urine Diversion: One step towards sustainable sanitation, Report, Stockholm<br />
Environment Institute, 2006.<br />
Ecological sanitation, Stockholm Environment Institute, 2004.<br />
29
ispravno<br />
postupanje<br />
s kućnim<br />
otpadom
Najveæi dio kuænog otpada se može:<br />
• izbjeæi ili smanjiti,<br />
• ponovno upotrijebiti ili kompostirati,<br />
• reciklirati u reciklažnom dvorištu ili predati trgovini koja otkupljuje<br />
ambalažu.<br />
Ispravno postupanje s otpadom je naša graðanska i civilizacijska obaveza.<br />
Stoga je svrha ovog poglavlja uputiti zainteresiranog èitatelja<br />
kako to postiæi. Temelj ispravnog postupanja je RAZDVAJANJE otpada,<br />
nakon èega je otpad korak bliže da postane KORISNA SIROVINA.<br />
Rješenja za razdvojeni otpad su prikazana u nastavku, a podijeljena su<br />
u sljedeæe skupine:<br />
1. Papir i karton<br />
2. Staklo<br />
3. Plastika PET<br />
4. Elektronièka oprema<br />
5. Limenke<br />
6. Opasni otpad<br />
7. Organski otpad (biootpad)<br />
33
Važna napomena – Popis skupljaèa korisnog otpada i sekundarnih<br />
sirovina po županijama dostupan je na adresi: www.azo.hr, kliknite na<br />
“otpad” ili kontaktirajte Agenciju za zaštitu okoliša, 01/ 4886 840.<br />
1. Papir i karton<br />
Komunalni se otpad može smanjiti za 20% recikliranjem papirnatog<br />
otpada.<br />
Recikliranjem 1 tone papira:<br />
• štedi se oko 3.5 m 3 drvne graðe ili 10 mladih stabala te 30.000 -<br />
60.000 litara vode<br />
• smanjuje se oneèišæenje zraka za 95% i štedi se 40% energije<br />
potrebne za proizvodnju papira od izvorne pulpe.<br />
Kako smanjiti ili ponovno upotrijebiti papirnati otpad?<br />
• Stare kartonske kutije imaju bezbroj moguæih “novih života”. Npr.<br />
možete ih koristiti unutar ostave ili spremišta te kao spremnike za<br />
odvojeno skupljanje korisnog otpada.<br />
• Stare novine su idealan materijal za umatanje posuda ili kutija kako<br />
biste ih zaštitili od prašine ili ošteæivanja.<br />
• Upotrijebite jednostrano iskorišten papir za vlastite bilješke.<br />
• Ponovno upotrijebite veæ korištene registratore. Izbrišite ili prekrijte<br />
naljepnicom sve neželjene podatke.<br />
• Papirnati otpad se može smanjiti tako da umjesto faksa ili obiène<br />
pošte koristite elektronièku poštu.<br />
Kako je Hrvatska veliki uvoznik recikliranog papira za potrebe papirne<br />
industrije, skupljajte ga i reciklirajte. Kontaktirajte ovlaštenog skupljaèa<br />
npr. Unijapapir, d.d., 01/ 61 84 729, ured.direktora@unijapapir.hr, ili<br />
34
odnesite papir i karton do najbližeg spremnika postavljenog na javnoj<br />
površini ili u reciklažno dvorište.<br />
Fotografski papir, jako oneèišæeni papir (npr. zauljeni) te indigo i termo<br />
papir se ne reciklira!<br />
Budite ljubazni i prije odlaganja uklonite s papira i kartona metalne<br />
spojnice, ljepljive trake, plastiku itd.<br />
2. Staklo<br />
Staklo se može reciklirati gotovo neogranièen broj puta, dok se povratnom<br />
ambalažom kolièina ambalažnog otpada smanjuje nekoliko<br />
desetaka puta. Koristite je kad god uzmognete!<br />
Prazna staklena ambalaža može poslužiti kao spremište za spajalice,<br />
olovke, mamin ruèak... Kreativnost je na vašoj strani!<br />
Recikliranje stakla je jednostavno. Odnesite staklenu ambalažu (boce)<br />
do najbliže TRGOVINE koja otkupljuje ambalažu ili spremnika<br />
postavljenog na javnoj površini ili u reciklažno dvorište. Budite ljubazni<br />
i prije odlaganja ispraznite staklenu ambalažu i uklonite èepove i<br />
zatvaraèe.<br />
Sav stakleni ambalažni otpad u Hrvatskoj može se uspješno reciklirati<br />
u tvornici Vetropack Straža iz Huma na Sutli, tel: 049/ 34 15 22.<br />
3. Plastika PET<br />
Plastici treba od 100 do 400 godina da se razgradi na odlagalištu. Za<br />
ilustraciju, recikliranjem 5 PET boca od 2 litre dobiva se dovoljno<br />
plastiènog materijala za proizvodnju jedne skijaške jakne.<br />
Kako biste smanjili korištenje PET-a, dajte prednost povratnoj ambalaži<br />
(npr. za pivo, mineralnu vodu). Iskorištena PET ambalaža može imati<br />
35
niz drugih namjena – ogranièenih samo vašom maštom. Provjerite<br />
neke od ideja za ponovnu upotrebu PET ambalaže na:<br />
http://www.designboom.com/eng/education/plasticbottle.html<br />
Za reciklažu odnesite PET do najbliže TRGOVINE koja otkupljuje<br />
ambalažu ili spremnika postavljenog na javnoj površini ili u reciklažno<br />
dvorište.<br />
4. Elektronièka oprema<br />
Elektronièki je otpad najbrže rastuæa vrsta otpada u svijetu! Kako se<br />
sastoji od teških metala i drugih opasnih tvari, njime se mora pravilno<br />
gospodariti!<br />
Kako biste smanjili elektronièki otpad:<br />
• Pri kupnji kuæanskih aparata dajte prednost proizvodima bez<br />
elektronike, kao što su mehanièki mikseri ili aparati za mljevenje.<br />
• Nabavljajte nova raèunala, telefone i ostalo samo kad je to zaista<br />
potrebno. Oprema prvenstveno treba zadovoljavati vaše potrebe,<br />
a ne trendove :).<br />
• Poklonite školama, udrugama ili dobrotvornim organizacijama<br />
kuæanske aparate i opremu koja vam više nije potrebna.<br />
Za pravilnu reciklažu kontaktirajte ovlaštenog skupljaèa, npr:<br />
• Ecooperativa d.o.o., tel.: 051/ 276 750, 275 039<br />
ecooperativa@ri.tel.hr<br />
• STP d.o.o., tel.: 01/ 65 30 103, stp@stp-croatia.com<br />
www.stp-croatia.com<br />
• ili odnesite elektronièku opremu u reciklažno dvorište.<br />
36
5. Limenke<br />
Recikliranjem 1 limenke od aluminija uštedi se energije dovoljne za 3<br />
sata rada raèunala ili za 2 sata rada televizora. Imajte na umu da se,<br />
za isti volumen piæa, pri izradi aluminijske doze utroši èak 20 puta više<br />
energije nego pri izradi povratne staklene boce! Kako biste smanjili<br />
bespotreban aluminijski otpad dajte prednost povratnoj ambalaži!<br />
Za reciklažu odnesite limenke od piæa do najbliže TRGOVINE koja<br />
otkupljuje ambalažu ili odložite u spremnik / reciklažno dvorište.<br />
6. Opasni otpad<br />
Opasni otpad èini mali dio ukupne mase otpada, no predstavlja veliku<br />
prijetnju okolišu i ljudskom zdravlju! Ovom prilikom smo ga podijelili<br />
u tri skupine:<br />
1. Baterije – odložite baterije u CRVENI spremnik (npr. na ulazu nekih<br />
trgovina) ili u reciklažno dvorište.<br />
2. Stari lijekovi – odnesite stare lijekove u ljekarne ili u reciklažno<br />
dvorište.<br />
3. Ostali opasni otpad – akumulatore, otpadno motorno ulje, uljne<br />
filtre te ostatke boja i lakova odložite u reciklažno dvorište!<br />
Dajte prednost proizvodima koji su manje štetni za zdravlje i okoliš<br />
(npr. boje na bazi vode).<br />
37
7. Organski otpad (biootpad)<br />
Kompostiranje je razgradnja biootpada uz pomoæ niza živih organizama<br />
pri èemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost. Kompostiranje<br />
je najstariji i najprirodniji naèin recikliranja otpada kojim se 35% od<br />
ukupne kolièine kuænog otpada može pretvoriti u koristan kompost.<br />
Biootpad koji se može kompostirati ukljuèuje kuhinjski otpad (ostatke<br />
od pripreme hrane – ostaci povræa i voæa, talog kave i èaja…) i vrtni ili<br />
zeleni otpad (suho lišæe, granje, sijeno, slama, piljevina, iglice èetinjaèa).<br />
Zašto kompostirati?<br />
• Kompost je kvalitetno organsko gnojivo koje je potpuno besplatno!<br />
• Kompostiranjem se kolièina otpada koja završava na odlagalištu<br />
može smanjiti èak za 1/3! Time pomažemo rješavanje goruæeg<br />
problema zaštite okoliša Republike Hrvatske. Odvajanjem otpada<br />
smanjujemo oneèišæenje podzemlja procjednim vodama s odlagališta,<br />
smanjujemo stvaranje staklenièkog plina metana koji<br />
doprinosi klimatskim promjenama te smanjujemo opasnost od<br />
požara!<br />
• Izbjegavamo upotrebu umjetnih gnojiva koja smanjuju kvalitetu<br />
voda i tla te ugrožavaju zdravlje ljudi, biljaka i životinja;<br />
• Kompost poboljšava strukturu tla i sprjeèava isušivanje.<br />
Kako u šest koraka od otpada do komposta:<br />
1 Sav materijal usitnimo (približno na velièinu palca) kako bi se lakše<br />
razgradio.<br />
2 U jednakom omjeru pomiješamo biootpad bogat dušikom (brže<br />
se razgraðuje i osigurava vlagu) i biootpad bogat ugljikom (sporije<br />
se razgraðuje i osigurava prozraènost).<br />
38
3 Materijal stavimo na hrpu koju možemo i dodatno ograditi žicom,<br />
drvetom ili ciglom (na dno hrpe poželjno je staviti sloj granja da<br />
se osigura prozraèivanje!). Kompostnu hrpu zaštitimo od prejakog<br />
sunca i oborina (npr. nadstrešnicom ili slamom – izbjegavati<br />
pokrivanje plastiènim vreæama!).<br />
4 Hrpu povremeno (bar jedanput mjeseèno) preokrenimo kako bi<br />
osigurali prozraèivanje i nikad je ne zbijati – zrak je neophodan za<br />
rast i razvoj organizama u kompostu i sprjeèava pojavu neugodnih<br />
mirisa.<br />
5 Provjeravajmo vlažnost tzv.”metodom knedle”. Uzeti šaku kompostnog<br />
materijala i lagano ga stisnuti. Ako iz šake curi tekuæina,<br />
previše je vode. Ako se u stisnutoj šaci ne osjeæa vlažnost, voda<br />
nedostaje. Kada materijal u šaci ostaje zbijen u grudi, vlažnost je<br />
primjerena.<br />
6 Kad kompost postane rastresit, tamne boje i poprimi specifièan<br />
miris “šumske zemlje”, umiješajmo ga u zemlju svog vrtnog ili<br />
kuænog bilja (otprilike nakon 9 mjeseci).<br />
Kompostište uredimo sami ili nabavimo posudu u vrtnim centrima i<br />
sliènim prodajnim mjestima.<br />
Nekoliko praktiènih savjeta:<br />
• Ostaci crnogorice se zbog sadržaja smole sporo kompostiraju tako<br />
da treba umiješati malu kolièinu.<br />
• Kora nekih agruma, posebno limuna, usporava kompostiranje,<br />
stoga je treba umiješati u maloj kolièini.<br />
• Nikad u kompost ne stavljati zaražene i bolesne dijelove biljaka te<br />
korov.<br />
• IZBJEGAVATI MESO, KOSTI I MLIJEÈNE PROIZVODE – privlaèe<br />
ostale životinje i uzrokuju neugodne mirise!<br />
39
Što uèiniti kada sve ne ide po planu?<br />
problem<br />
Moja kompostna<br />
hrpa smrdi!<br />
Moj otpad se ne<br />
razgraðuje/ništa se<br />
ne dogaða!<br />
Hrpa je presuha!<br />
Hrpa je prevlažna!<br />
Moja hrpa privlaèi<br />
kukce!<br />
rješenje<br />
Nedostaje kisika ili ima previše dušika.<br />
Preokrenite hrpu kako biste omoguæili<br />
prozraèivanje i dodajte suhog materijala<br />
da upije vlagu (npr, granèice, suho lišæe).<br />
Strpljenja molim! Za proizvodnju zrelog<br />
komposta potrebno je otprilike godina<br />
dana. Za hladnog vremena živi organizmi<br />
(npr. bakterije) su manje aktivni.<br />
Pošpricajte hrpu vodom, no pazite da ne<br />
pretjerate. Prevelike kolièine vode zatvorit<br />
æe zraène prolaze te dovesti do ugibanja<br />
organizama kojima je potreban zrak, èime<br />
æete usporiti proces kompostiranja.<br />
Preokrenite hrpu i dodajte materijal koji<br />
æe upiti suvišnu vlagu (npr. piljevina, suho<br />
lišæe).<br />
Kukci imaju važnu ulogu u kompostiranju.<br />
No, ukoliko se pojaèano skupljaju muhe,<br />
možda u hrpi ima mesnih otpadaka koje<br />
treba izbjegavati! Takoðer, preporuèljivo<br />
je otpatke povræa i voæa prekriti tankim<br />
slojem zemlje ili lišæa.<br />
40
Primjeri kompostnih posuda<br />
IZVORI<br />
Integrated Waste Management Board 1997. Composting. Letak.<br />
Milanoviæ, Z., Radoviæ, S. i Vuèiæ, V. 2002. Otpad nije smeæe. Zagreb: Gospodarstvo<br />
i okoliš; Velika Gorica: Mtg-topgraf.<br />
41