Ne priznaju poduzetnike, jer sami mogu – bolje - Hrvatske šume

UPRAVA ŠUMA POŽEGA
Podbačaj na
I pošumljavanju
u prošloj godini Uprava šuma
Požega od planiranih 111.038 m^ sječu je
izvršila s 96 posto (106313 m-^), privlačenje
u potpunosti, a otpremu s 98 posto
(108759 m-'). Od sječive drvene mase
vlastitom radnom snagom posječeno je
67094 m^, u samoizradi 34782 m^, a uz
pomoć stranih usluga 4437 m^. Vlastitom
mehanizacijom izvučeno je 59378 m^, u
samoizradi 38198 m^, a stranim
uslugama 13858 m^. U proizvodnji je
bilo 37 traktora, koji su dnevnu normu
izvršili sa 102 posto, uz iskorištenje radnog
vremena 53% i ispravnost 64%.
Istekom godine na zalihi je bilo
10360 m-* drvnih sortimenata, od čega
8410 m^ na pomoćnim stovarištima, u
šumi 1459 m^ i na glavnim stovarištima
491 m"*. Najveća zaliha evidentirana je na
području šumarije Kamenska (3136 m-^),
a najmanja u požeškoj šumariji (524 m-^).
Prosječna planska cijena drvnih sortimenata
iznosilaje 190 kn/m^, a izvršena
je s 200 kn/m'' odnosno prebačena je za 5
posto. Svoje planske cijene prebacile su
šumarije Caglin, Kamenska i Požega, podbacile
šumarije Velika i Kutjevo a planiranu
je cijenu ostvarila šumarija Pleternica.
U ukupnom prihodu najviše je sudjelovala
šumarija Kamenska (30%), a
najmanje šumarija Velika (7%).
U sklopu poslova na jednostavnoj
biološkoj reprodukciji Uprava šuma Požega
ostvarila je planske zadatke na pripremi
radova na obnovi i njezi sastojina,
a podbacila na sadnji i sjetvi zbog slaboga
uroda žira i nemogućnosti pravovremenog
vađenja sadnica u rasadniku (u
početku sadnice zelene, a kasnije pao
snijeg). Stoga su potonji poslovi izvršeni
sa samo 33 posto godišnjeg plana (16 ha
od planiranih 47 ha). S gotovo istim problemom
požeški šumari bili su suočeni i
na poslovima proširene biološke reprodukcije,
jer su na pošumljavanje od planiranih
80 ha izvršili sa 63 ha, što je 78
posto.
I. Tomić
PRAĆENJE MRAZOVCA
NA POŽEŠKOM
PODRUČJU
Bez kritičnog broja ženki
u okviru zaštite šuma na području
požeške Uprave obavljeno je praćenje
zaraze velikog i malog mrazovca (Hibernia
defoliaria i Operophtera brumata).
Na 29 ploha odnosno 290 stabala s
ljepljivim prstenovima praćenje je započeto
u listopadu prošle, pojavom prvih
mrazeva, a završilo je u siječnju ove godine.
Prije toga obnovljene su navedene
plohe s ljepljivim prstenovima, širine 8-
10 cm i debljine oko 2 mm. Opažanje
zaraze obavljalo se već prema jačini napada
ovoga štetnika. Pratilo se svaki dan,
ako je napad bio veći, a ako je
ustanovljen slabiji intenzitet zaraze,
plohe su u 31 odsjeku i deset
gospodarskih jedinica kontrolirane svaki
drugi ili treći dan. Prilikom svake
kontrole ljepljive prstene na stablima
trebalo je očistiti od mužjaka navedenih
leptira, drugih kukaca i možebitnih
nečistoća, ženke izbrojiti, evidentirati u
propisane obrasce te također ukloniti s
prstena.
Iz omjera ukupnog broja uhvaćenih
ženki na svih deset stabala i ukupnog
opsega stabala izračunat je prosječan broj
ženki po centimetru opsega stabla na
plohi. Kako smo doznali od ing. Zlatka
Lisjaka, stručnog suradnika za ekologiju i
zaštitu Uprave šuma Požega, prosječan
broj ženki velikog i malog mrazovca po
centimetru opsega na svim plohama kretao
se od 0,002, u šumariji Kamenska, do
0,114 u šumariji Pleternica. Budući da
nije riječ o kritičnom broju ženki, nema
opasnosti od golobrsta.
(I. T.)
ZAŠTITA NA RADU
U POŽEŠKOJ UPRAVI
ŠUMA
Najviše povreda
medu
srednjodohn im
radnicima
Na području požeške Uprave šuma
tijekom prošle godine evidentirana je
među 355 uposlenih 21 ozljeda na radu,
stoje za 14 ozljeda manje nego u 1997.
godini. Najviše ih je bilo u šumariji Velika
(5), a slijede Pleternica (4), Požega,
Caglin, Kutjevo i Kamenska (po 3), dok
u Stručnim službama nije evidentirana
nijedna povreda. Prema riječima ing.
Krešimira Međugorca, stručnog suradnika
za zaštitu na radu, u navedenom
razdoblju izgubljeno je 1157 radnih dana,
stoje 5915 povreda na tisuću zaposlenih,
209 povreda na 100.000 m^ etata ili 4791
m-* po povredi.
Najučestaliji izvori povreda bili su
otkinuta grana (7), stablo (5), padovi (4),
motorna pila i trupac (po 2) te sjekira (1).
Najizloženiji dijelovi tijela su koljeno (4),
leđa i stopalo s prstima (po 3), a
ozljeđivani su i potkoljenica (2) te oči,
ostali dijelovi glave i prsa (po 1).
Ozljede su se najviše događale u rujnu
(4) i ožujku (3), zatim u veljači, svibnju,
srpnju i listopadu (po 2). Najmanje
ozljeda bilo je u siječnju, travnju, kolovozu
i studenome (po 1), a u prosincu
nije evidentirana nijedna povreda. Radnici
su tijekom tjedna najneoprezniji bili
srijedom (9 povreda) i ponedjeljkom (5),
dok su se utorkom i petkom dogodile po
tri ozljede. Najmanje ozljeda bilo je subotom
(1), a četvrtkom nijedna.
Za trećinu povreda karakteristično je
da su se dogodile u sedmom satu rada
(7), u trećem i šestom satu bilo je po 4
povrede, u petom 3, u drugom satu dvije,
u četvrtkom samo jedna, a na početku i
na kraju posla radnici se nisu ozljeđivali.
Prema dobnim skupinama najizloženiji
ozljedama bili su radnici između
41 i 45 godina (13), dakle, usuprot svim
očekivanjima, srednjodobni radnici,
budući da je ovom dobnom skupinom
obuhvaćeno više od polovice svih povreda.
Najmanje su se ozljeđivali radnici od
21-25, od 2(>-30, od 36-40 te oni u dobnoj
skupini od 56-60 godina (po 1
ozljeda), a u dobnoj skupini 46-50 godina
bila su svega dvije ozljede. Treba istaknuti
da iznenađuje izostanak povreda kod
najmlađih radnika (dobna skupina 21-25
godina), što nije bio slučaj u 1997. godini,
kada su radnici ove starosti, zbog radnog
neiskustva, najviše stradavali. Najviše povreda
(6) imali su radnici između 18 i 20
godina staža, dakle oni sa stanovitim radnim
iskustvom, što nije bilo za
očekivanje. Uzroci povreda bili su zamor
radnika zbog teškoga rada (11) i
izvođenje radne operacije na način
protivan pravilima zaštite na radu.
^
I, TOMIĆ
32 / Časopis Hrvatske šume