Ne priznaju poduzetnike, jer sami mogu – bolje - Hrvatske šume
Ne priznaju poduzetnike, jer sami mogu – bolje - Hrvatske šume
Ne priznaju poduzetnike, jer sami mogu – bolje - Hrvatske šume
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>šume</strong> na koje će utjecati kanal Dunav-Sava<br />
dijelimo na Spačvanski šumski<br />
bazen i <strong>šume</strong> gornjega tijela rijeke Bosuta<br />
iznad vinkovačke pregrade i relativno malu<br />
površinu šuma gospodarske jedinice Dubrava<br />
uz Dunav. Dio spačvanskih šuma za<br />
koje smatramo da će doći pod znatniji<br />
utjecaj kanala imaju površinu od kojih<br />
30 000 ha, a one u području gornjega Bosuta<br />
oko 20 000 ha. Uz spomenutu Dubravu<br />
područje gornjega Bosuta pripadaju gospodarske<br />
jedinice: Kunjevci, Vrapčana, zapadni<br />
dio Otočkih šuma, Ceranski lugovi,<br />
Krivsko ostrvo, Orljak, Banov dol i sjeverozapadni<br />
dio Kusara. U tim područjima<br />
šumske zajednice sudjeluju u ovim postocima:<br />
Spačvanski šumski bazen<br />
Šume hrasta lužnjaka i običnoga graba<br />
(Carpino betuli Quercetum rohoris) - 37%<br />
Slavonska šuma hrasta lužnjaka s rasta<br />
utjecaja uočava se i danas u smislu postup<br />
promjene šumskih staništa.<br />
vljenim šašom (Genisto elatae-Quercetuin ronhoris<br />
caricetosum remotae) - 28%<br />
U šumi Žutici došlo je do katastrofalnoga<br />
sušenja hrasta lužnjaka poslije<br />
Slavonska šuma hrasta lužnjaka sa žesti-<br />
Ijem (Genisto elatae-Quercetum rohoris aceretosum<br />
tatarici) - 30%<br />
običnoga graba čije stanište ne podnosi<br />
upuštanja vode u šumu hrasta lužnjaka i<br />
Barske šumske zajednice s poljskim jasenom<br />
i crnom johom - 5%<br />
poplavu. Masovno sušenje hrasta lužnjaka i<br />
poljskog jasena dogodilo s u Dubičkim i<br />
Sume gornjega Bosuta<br />
Sunjskim nizinskim šumama poslije<br />
Šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba -<br />
19%<br />
Slavonska šuma hrasta lužnjaka s rastavljenim<br />
vodotehničkih zahvata u smislu zatvaranja<br />
nasipima bosansko-dubičke ravni 1966.<br />
godine.<br />
šašom - 20%<br />
Promjenom hidroloških prilika prilikom<br />
izgradnje autoceste Zagreb-Karlovac<br />
Slavonska šuma hrsta lužnjaka sa žesti-<br />
Ijem - 51%<br />
masovno se sušio hrast lužnjak u šumi<br />
Barski šumski ekosustavi s poljskim jasenom<br />
i johom - 10%<br />
Kupčini.<br />
Zbog sniženja razina podzemne vode te<br />
Šumska zajednica danas naj<strong>bolje</strong> definira<br />
šumski ekosustav i dobro odražava<br />
istovremenog zamočvarenja došlo je đo<br />
katastrofalnog sušenja hrasta lužnjaka i<br />
stanišne prilike, a posebice vodne odnose.<br />
crne johe u šumi Kalje pokraj Lekenika.<br />
Sa stajališta vode kao neposrednoga<br />
Slično sušenje ali manjeg obima dešava se<br />
ekološkog čimbenika u rizosferi, staništa<br />
u šumi Turopoljski lug pokraj Velike<br />
šumskih zajednica <strong>mogu</strong> se općenito ovako<br />
Gorice. U oba slučaja razlozi propadanja<br />
definirati: u šumi hrasta lužnjaka i<br />
<strong>mogu</strong> se povezati uz izgradnju odteretnoga<br />
običnoga graba tlo je svježe, u slavonskoj<br />
kanala Sava-Kupa.<br />
šumi hrasta lužnjaka sa žestiljem ono je<br />
U podmčju varaždinske Podravine<br />
vlažno, u onoj sa žestiljem poluvlažno,<br />
došlo je do propadanja šumskoga drveća uz<br />
dok je u barskim staništima poljskoga jasena<br />
i crne johe mokro.<br />
akumulacije i odvodne kanale triju hidroelektrana.<br />
Uz odvodne kanale više se ne<br />
Iz navedenih prostornih odnosa vidimo<br />
može podići šuma.<br />
da su biotopi šumskih zajednica gornjega<br />
Bosuta znatno vlažniji od onih u Spačvanskom<br />
šumskom bazenu što govori o<br />
Znatna sušenja dogodila su se u šumi<br />
Repaš i Gabajeva greda zbog nestanka<br />
njegovoj sadašnjoj većoj stabilnosti šumskih<br />
poplava, a što je posljedica izgradnje<br />
ekosustava.<br />
O <strong>mogu</strong>ćim utjecajima<br />
kanala na <strong>šume</strong><br />
Današnje šumarske spoznaje o utjecajima<br />
različitih zahvata u šumoviti prostor,<br />
a posebice u staništu nizinskih šuma<br />
možemo bez dvoumljenja nazvati gorkim<br />
iskustvima. Među prve veće štete izazvane<br />
čovjekovim utjecajem pripada proširenje<br />
agrara u arael nizinskih šuma u 17. stoljeću<br />
s posljedicom promjene mikroklime i vodnih<br />
odnosa u šumskim staništima zbog<br />
nestanka <strong>šume</strong> u velikome dijelu prostora i<br />
kasnijim hidromelioracijskim radovima u<br />
poljodjelskim površinama.<br />
<strong>Ne</strong>stanak nizinskih šuma u dolini rijeke<br />
Rajne kao i neuspješni pokušaji njihove<br />
obnove, školski su prim<strong>jer</strong> velike pogreške<br />
u gospodarenju šumovitim prostorom<br />
riječne nizine u smislu promjene vodnih<br />
odnosa.<br />
Nama su, međutim, najbolji prim<strong>jer</strong>i<br />
ono što se dešavalo u nas u Posavini i Podravini<br />
u ovome stoljeću. Zbog već spomenute<br />
izgradnje savskih nasipa u cilju<br />
zaštite naselja od velikih voda u području<br />
Spačvanskog šumskog bazena, izostale su<br />
poplave u šumi, što je izazvalo znatno<br />
sušenje hrastovih stabala. Posljedica ovoga<br />
zaštitnih nasipa.<br />
Šumarstvo je u svim navedenim prim<strong>jer</strong>ima<br />
pretrpjelo goleme gospodarske<br />
štete, dok su ekološke i socijalne štete neprocjenjive.<br />
Budući višenamjenski kanal Dunav-Sava<br />
najveći je vodotehnički zahvat do danas<br />
u područje nizinskih šuma i bez dilema se<br />
može tvrditi kako će nepovoljni utjecaji na<br />
<strong>šume</strong>, ako dođe do njegove realizacije, biti<br />
nesagledivi. Oni će se u prvome redu odraziti<br />
na promjene dosadašnjih vodnih odnosa<br />
u šumama neposredno uz kanal te u<br />
onome dijelu spačvanskih šuma čija<br />
staništa opskrbljuju vodom podzemni tokovi<br />
prekinuti izgradnjom kanala.<br />
Današnji šumski ekosustavi bit će<br />
pogođeni pojavom promjene staništa koja<br />
će imati uzroke bilo u većoj opskrbi vodom<br />
koja dovodi do anaerobiosisa (nedostatak<br />
kisika, gomilanje ugljičnoga dioksida)<br />
ili nedostatku vode. To će kolebati<br />
unutar ekološke valencije vode kao izravnoga<br />
ekološkog čimbenika za svaku vrstu<br />
drveća i za svaki kapilarni uspon konkretnoga<br />
profila tla drukčije, pa je v<strong>jer</strong>ojatnost<br />
različitih slučajeva odražavanja, pojedinih<br />
sastojina, njihovih dijelova, skupina stabala,<br />
a posebice biogrupa istovrsnih stabala,<br />
vrlo velika.<br />
Tu posebice napominjem kako investitor<br />
do danas nije poduzeo odgovarajuće<br />
m<strong>jer</strong>e kako bi se prikupili podaci o podzemnim<br />
vodama, njihovim razinama u<br />
šumi te o kretanjima podzemnih voda u<br />
trasi kanala. Jedini podaci o podzemnim<br />
vodama je 16 šumarskih stacionara s piezometrima<br />
u različitim staništima Spačvanskoga<br />
šumskog bazena i 17 u području<br />
šuma gornjega Bosuta na kojima su motrenja<br />
tek započela.<br />
S obzirom na šumarska dugogodišnja<br />
iskustva o utjecaju vodotehničkih zahvata<br />
na nizinske <strong>šume</strong>, smatramo kako bi bilo<br />
naj<strong>bolje</strong> da se vodni odnosi u njihovu prostoru<br />
ne mijenjaju. Sadašnje stanje hidroloških<br />
prilika u Spačvanskome šumskom<br />
bazenu predstavlja za većinu šumskih<br />
zajednica stanišni optimum. U žaru<br />
težnje za što bržom izgradnjom investitor<br />
je sklon šumarska stajališta proglasiti konzervativnima<br />
dok je naš stav zasigurno korak<br />
ispred u smislu težnji da šumarske<br />
ekološko-biološke i šumsko-uzgajivačke<br />
spoznaje tijesno surađuju s hiđrolozima s<br />
ciljem pronalaženja dobrih rješenja s ciljem<br />
zaštite šuma.<br />
Smatram kako investitor raspolaže s premalo<br />
podataka za izračun isplativosti gradnje<br />
kanala u odnosu na štetu koja se u<br />
različitim vidovima očekuje u nizinskim<br />
šumama vinkovačkoga područja te općenito<br />
u čitavome prostoru uključivo i agraru.<br />
To je zasigurno prijetnja opstanku velikoga<br />
hrvatskoga prirodnog bogatstva koje<br />
proizvodi zeleno zlato, najkvalitetnije hrastovo<br />
drvo na svijetu i preko milijun t kisika<br />
što uz prirodoznanstvenu vrijednost<br />
Spačvanskih nizinskih šuma, njihovu prirodnost,<br />
raznolikost biljnoga i životinjskoga<br />
svijeta.<br />
) ^ Prof. dr. se. Branimir Prpić<br />
30 / Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>
Change language