Ne priznaju poduzetnike, jer sami mogu – bolje - Hrvatske šume
Ne priznaju poduzetnike, jer sami mogu – bolje - Hrvatske šume
Ne priznaju poduzetnike, jer sami mogu – bolje - Hrvatske šume
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
UOCi ZNANSTVENIH RASPRAVA ŠUMARSKIH I VOĐOPRIVREDNIH STRUČNJAKA<br />
Mogući utjecaj višenamjenskog<br />
kanala Dunav-Sava na<br />
Šumske ekosustave<br />
Tehnički podaci o kanalu<br />
Kanal Dunav-Sava trebao bi se izgraditi<br />
na potezu od Dunava kod Vukovara do<br />
Save kod Samca s ukupnom dužinom od<br />
61,4 km. Kanal je na dnu širok 34 m, na<br />
vodnom licu 58 m, a dubina mu je 4 m. U<br />
vukovarskome dijelu predviđa se prevodnica<br />
na 9,4 km udaljenosti od Dunava. Od<br />
Dunava do prevodnice dno kanala projektirano<br />
je na kotu dna te rijeke, odnosno na<br />
72,25 m nm. Iza prevodnice dno kanala se<br />
podiže na 76 m nm. Lice vode od prevodnice<br />
do Samca predviđa se na 80 m nm.<br />
Velik problem nastaje od prevodnice do<br />
18 km trase kanala, na Nuštarskoj gredi<br />
gdje je kanalska dionica usječena u najviši<br />
teren nadmorske visine od 85 do 98 m, a<br />
iskop ide do 76 m. Golemu količinu iskopane<br />
zemlje potrebno je negdje odložiti, a<br />
što je <strong>mogu</strong>će samo na visokoproizvodnu<br />
nom trasom kanala Dunav-Sava na podlozi<br />
vegetacijske karte šuma toga prostora. Prema<br />
našoj procjeni pod utjecaj ovoga građevinskog<br />
giganta doći će preko 50 000 ha<br />
izuzetno vrijednih šuma hrasta lužnjaka<br />
istočne Slavonije - šumskoga bazena Spačve<br />
i gospodarskih jedinica šuma smještenih<br />
sjeverozapadno od spačvanskih šuma.<br />
Mogući utjecaj kanala na<br />
<strong>šume</strong><br />
Utjecaj kanala Dunav-Sava dogodit će<br />
se na tri načina, zamočvarenjem šumskih<br />
staništa kojih su kote terena niže od lica<br />
vode u kanalu, zatim osušenjem staništa u<br />
onim lokalitetima gdje su <strong>šume</strong> položene u<br />
višim kotama i konačno, prema našemu<br />
mišljenju najvažnije, presjecanjem tokova<br />
podzemnih voda koje teku od zapada<br />
slavonsku oranicu. U prilogu je karta s ucrtaprema šumskome bazenu Spačva i zasigurno<br />
opskrbljuju najveći broj šumskih sastojina<br />
vodom.<br />
Sniženje podzemnih voda uzrokuje<br />
prema Vajdi (1974), ako je prosječno<br />
manje od 25 cm - promjenu šumske<br />
zajednice, ako je više od 50 cm - sušenje<br />
šumskog drveća.<br />
Vodni odnosi i šumske<br />
zajednice u staništima<br />
istočne Slavonije<br />
Dio istočne Slavonije kojim je projektirana<br />
trasa kanala Dunav-Sava prolazi kroz<br />
dva slijeva dunavski i savski. U tome prostoru<br />
prevladava mikroreljef koji u pravilu<br />
utječe na opskrbu <strong>šume</strong> vodom.<br />
Za uspijevanje nizinskih šuma presudna<br />
je podzemna voda do koje dopire korijenje<br />
šumskoga drveća. Poznato je kako sve vrste<br />
drveća nizinskih šuma zahtijevaju veću<br />
količinu vode za transpiraciju od kiše koja<br />
28 / Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>
Change language