Ne priznaju poduzetnike, jer sami mogu – bolje - Hrvatske šume
Ne priznaju poduzetnike, jer sami mogu – bolje - Hrvatske šume
Ne priznaju poduzetnike, jer sami mogu – bolje - Hrvatske šume
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
svima jasno da šuma ne može bez<br />
divljači, i obratno, izvor nesuglasica<br />
počiva na sukobu osnovnih interesa<br />
- dok šumarija mora obaviti<br />
sve predviđene šumske radove što<br />
podrazumijeva stalan boravak i<br />
kretanje radnika po šumi, lovozakupniku<br />
je najvažniji - mir u<br />
šumi.<br />
Upravitelj šumarije Vrbovec<br />
ing. Duka Kauzlarić dokumentira<br />
šumarska stajališta: »U gateru jednostavno<br />
nije smjelo biti srneće<br />
divljači, no ona je tu i dalje čini<br />
štetu. Komisija je načinila procjenu<br />
štete, no pitanje je kada će i<br />
kako ona biti nadoknađena. Nastojimo<br />
uspostaviti dobre odnose s<br />
lovozakupnikom, no teško nam<br />
uspijeva. Dio ograđene <strong>šume</strong> stalno<br />
je pod lokotom, mi u šumu<br />
idemo s ključevima, seljaci koji izrađuju<br />
ogrjev poslije radnog vremena<br />
ne <strong>mogu</strong> u šumu - to su<br />
problemi kakvih u Vrbovcu dosad<br />
nikad nije bilo.« Ing. Kauzlarić govori<br />
i o nekim podacima relevantnim<br />
za razumijevanje problema.<br />
Spominje veliki broj prometnica u<br />
spomenutim šumskim predjelima<br />
u sastavu lovišta gdje otvorenost<br />
iznosi 17 km/1000 ha, što šumskih<br />
što javnih cesta, »što ne dopušta<br />
mir u lovištu te utječe i na dinamiku<br />
svih radova uzgoja, iskorištavanja<br />
i zaštite«. Nadalje, navodi<br />
on, ukupni godišnji šumsko uzgojni<br />
radovi zahtijevaju dnevnu<br />
prisutnost 12 radnika u šumi kroz<br />
cijelu godinu a godišnji sječivi etat<br />
u ove dvije gospodarske jedinice<br />
»traži« daljnjih šest radnika svakodnevno<br />
u šumi. A isto tako »zbog<br />
sve slabijeg interesa za ogrjevnim<br />
drvom primorani smo o<strong>mogu</strong>ćiti i<br />
biti na raspolaganju svakom i malo<br />
zainteresiranom kupcu u vrijeme<br />
kada to njemu odgovara kako bi se<br />
drvna masa što prije izvukla iz<br />
<strong>šume</strong>«.<br />
Ipak, najzanimljivija je računica,<br />
zapravo svojevrsna usporedba<br />
dobiti od šumarstva i lovstva koju<br />
je ponudio Kauzlarić. On tvrdi da<br />
se u spomenute dvije gospodarske<br />
jedinice od drvnih sortimenata<br />
godišnje dobije 49,5 puta više sredstava<br />
nego od lovstva!!<br />
- Vrijednost godišnje naknade<br />
od lovstva iznosi 60.100 kuna, a<br />
prosječno godišnje ostvarena vrijednost<br />
drvnih sortimenata prema<br />
cijenama iz 1966. godine iznosi<br />
2,972.676 kuna (9.876 kubika X<br />
301 kuna). Od toga iznosa 2,5 posto<br />
ili 74.317 kuna uplaćuje se na<br />
račun općine na kojoj se šuma nalazi,<br />
za komunalnu infrastrukturu,<br />
dok koncesionari nemaju takvih<br />
obveza prema samoupravnim zajednicama«,<br />
tvrdi ing. Kauzlarić.<br />
Šumari su i lovci<br />
Ako bi se problem polarizirao<br />
na dvije krajnje točke, mogao bi se<br />
svesti i na pitanje tko zapravo ima<br />
prioritet u šumi, odnosno je li<br />
važnije izvršavanje šumskogospodarske<br />
ili lovnogospodarske osnove!<br />
Naravno đa ovakvo pojednostavljenje<br />
problema nije <strong>mogu</strong>će i<br />
on se ne može promatrati u kontekstu<br />
ili-ili nego svoje mjesto i<br />
svoje interese moraju pronaći i<br />
Rasprava na licu mjesta: sudionici sastanka na terenu su se mogli uv<strong>jer</strong>iti o kakvim se oštećenjima mladih biljaka lužnjaka i graba radi<br />
26 / Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>
Change language