Ne priznaju poduzetnike, jer sami mogu – bolje - Hrvatske šume
Ne priznaju poduzetnike, jer sami mogu – bolje - Hrvatske šume
Ne priznaju poduzetnike, jer sami mogu – bolje - Hrvatske šume
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
dotoku okolnih voda. Najveća dubina jezera<br />
je na njegovoj sredini te iznosi od 8-10 m,<br />
no dno je prekriveno muljevitim naslagama.<br />
Na plićim mjestima raste pojedino vodeno<br />
bilje: obični sit, vodena bokvica i župa pcrunika,<br />
a oblikuje se biljna zajednica ježinca i<br />
trave potočne pirevine. Ova zajednica prelazi<br />
u zajednicu trske i rogoza, na strmijoj južnoj<br />
i jugozapadnoj obali, koja obrasta rubove jezera<br />
u širini 3-7 metara. Stoga je površina<br />
vodenog zrcala jezera smanjena na polovicu.<br />
Podvodno bilje jezera sastavni je dio biljne<br />
zajednice rašćike i mrijesnjaka u kojoj se<br />
pojavljuju i vodeni žabljak, mješinarska-mesožderka,<br />
žabogriz i krocanj, a na jezerskoj<br />
površini plivaju obična leća, brazdasta leća i<br />
vodena paprat. Navedene biljke oblikuju veliku<br />
organsku masu, koja, na žalost, zatrpava<br />
jezero. Stoga bi, u cilju očuvanja ovog prirodnog<br />
fenomena, povremeno trebalo obaviti<br />
čišćenje jezera. U ovom zanimljivom<br />
zaštićenom krajoliku, u tišini jezera i njegovog<br />
okoliša, utočište su našle ptice<br />
močvarice, koje se ovdje gnijezde (trstenjak,<br />
liska, gnjurci i divlje patke). Žabe, barske<br />
kornjače i bjelouške predstavnici su vodozemaca<br />
u jezeru i oko jezera, a ribolovcima je<br />
posebice zanimljiva riba karaš. Od ostalih<br />
predstavnika faune i flore <strong>mogu</strong> se uočiti<br />
čikovi, pijavice, slatkovodne školjke te zooplanktoni<br />
i fitoplanktoni. Okolna šuma su<br />
dosta sječene i korištene, pa se uz sjemcnjačc<br />
nalaze i panjaće, a dominantna je šumska<br />
zajednica hrasta kitnjaka i običnoga graba<br />
(Querco-carpinetum illyricum Ht.), koja raste<br />
na hrptu brda. Bukove <strong>šume</strong> (Fagetum illyricum<br />
montanum) pridolaze u dubokim<br />
jarcima sjeverne ekspozicije, a prostiru se od<br />
250 m nadmorske visine pa naviše. U bukovim<br />
zajednicama treba izdvojiti dvije subasocijacijc:<br />
šumu bukve s lazarkinjom i šumu<br />
bukve s klokočikom. Medu drvećem prevladava<br />
bukva, a nailazimo i na trepetljiku,<br />
kitnjak, obični grab, mliječ.<br />
<strong>Ne</strong>posredno uz Sovsko jezero raste šuma<br />
hrasta kitnjaka i graba, koja je obogaćena<br />
većim udjelom termofilnih vrsta i vrstama<br />
koje nailaze s jugoistočnog dijela, iz <strong>šume</strong><br />
sladuna i cera (Qucrccctum fraincto-ccrris),<br />
što ukazuje na povezanost ovih šuma s<br />
Panonskom nizinom (žestilj, biskupska<br />
kapica) i pojavom stepskih flornih elemenata<br />
(mala lazarkinja).<br />
Od drveća su među termofilnim<br />
vrstama jače zastupljeni hrast medunac, cer.<br />
li^Mfii^t<br />
•''W.^^'>i'i<br />
brekinja, divlja trešnja i divlja kruška. U<br />
šumi hrasta kitnjaka i običnoga graba ima od<br />
drveća kitnjaka i klena.<br />
Sume s posebnom<br />
namjenom<br />
Mnogi posjetioci Sovskoga jezera, među<br />
kojima je najviše planinara, <strong>mogu</strong> se tijekom<br />
jednodnevnih izleta upoznati s florom i<br />
faunom jezera i okolnih šuma, a nakana je<br />
županijskih čelnika razvijanje izletničkog<br />
turizma za odmor i rekreaciju na obroncima<br />
Dilja. Premda su sa dvije osmatračnice na<br />
okolnim brdima posjetitelji mogli uživati u<br />
Jedini pristup do jezera je preko klimavog drvenog mostića<br />
krajobrazu Požeške kotline te Đakova i Posavine,<br />
one više ne postoje, a nove nisu postavljene.<br />
Šumarija Čaglin izgradila je u blizini<br />
jezera šumsko-lovačko-planinarski objekt s<br />
elementima tradicionalnoga slavonskog graditeljstva,<br />
među kojima pozornost privlači<br />
prostor sličan ganjku. Uz jezero su postavljene<br />
klupe i stolovi, a izgrađena je<br />
nadstrešnica i spomen-česma s pitkom vodom.<br />
Sve šumske površine u granicama<br />
značajnog krajolika predložene su za <strong>šume</strong> s<br />
posebnom namjenom, a uzgojnim zahvatima<br />
treba popraviti njihovu kvalitetu. Premda je<br />
do Sovskoga jezera o<strong>mogu</strong>ćen iz Sovskoga<br />
Dola pristup motornim vozilima, trebalo bi<br />
ga zabraniti te urediti odgovarajući prostor za<br />
parkiranje. Također, na cijelom području<br />
ovoga značajnog krajolika nije dozvoljena<br />
gradnja vikendica. Stručnjaci bi trebali dodatno<br />
ispitati kvalitetu vode u cilju očuvanja<br />
njene kvalitete i možebitnog poribljavanja jezera.<br />
Treba razmisliti kako urediti rubne<br />
dijelove jezera, koji su obrasli visokom trskom<br />
i rogozom, pa je posjetiteljima one<strong>mogu</strong>ćen<br />
pogled na jezersku površinu. Jedini<br />
pristup do jezera je preko improviziranog i<br />
klimavog drvenog mostića^g^^^ • ^^.^^..<br />
Šumarsko-lovački objekt šumarije Čaglin<br />
"4^ Ivica Tomić<br />
20 / Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>
Change language